Tagovi

Najmo?niji virus i slovenski hakeri

Zadnjih nekoliko dana mediji su preplavljeni pri?om o najmo?nijem, najstrašnijem, najopasnijem, najgorem itd. kompjuterskom virusu, koji je haraju?i svijetom uništio desetak milijuna kompjutera. Prema najnovijim informacijama zasluge za ovo (ne)djelo prvenstveno pripadaju Dejanu Janžekovi?u (23), navodnom bivšem studentu Fakulteta za elektrotehniku, ra?unarstvo i informatiku u Mariboru, danas zaposlenom u informati?koj tvrtci Amis, kao sistem administrator na poslovima tehni?ke podrške. Pored njega, kao (jedna od) pomo?nica u prihvatu nov?anih transakcija (money mule) kojima su mu pla?ane usluge identificirana je njegova srednjoškolska kolegica Nuša ?oh (24).

Kako na svom blogu javlja Brian Krebs, Dejan Janžekovi? mu je dao izjavu kojom pori?e bilo kakvu povezanost sa mrežom Mariposa i izradom malicioznog softvera. Tako?er, izjavio je nevin i da u potpunosti sura?uje s policijom kojoj je omogu?io uvid u sve svoje elektroni?ke sadržaje.

Ostaje još vidjeti na ?emu su utemeljene prethodne informacije o tijeku novca prema Nuši ?oh. Najavljena tiskovna konferencija slovenske policije vjerojatno ?e ponuditi više informacija.

Svaka pri?a o kompjuterskim virusima koju prenose mainstream mediji više je urbana legenda nego ?injenica. Ne namjeravam se baviti na?inom kako mediji, tradicionalno, prilaze temama vezanim uz informatiku. No, želim se malo pozabaviti pri?om. Svaka pri?a ima po?etak i kraj, a ovo je zapravo kraj pri?e, odnosno kraj nadopisan poslije kraja pri?e.

Sve je po?eo u Kanadi, negdje u svibnju 2009. godine kada je firma DefenceIntelligence, specijalizirana za sigurnost informati?kih sustava, primijetila nastanak i pove?anje aktivnosti velike mreže botova (kompjutera zaraženih nekom vrstom malicioznog softvera, koji se nalaze pod kontrolom kompjuterskih kriminalaca, a da pri tome njihovi korisnici u pravilu nisu ni svjesni da se na njihovim kompjuterima dešava nešto neuobi?ajeno ili opasno).

Mrežu su pratili i analizirali, te ju nazvali Mariposa (leptir). Dakle, u ovom slu?aju Mariposa nije naziv nikakve španjolske tvrtke, niti kompjuterskog virusa, ve? je to naziv korišten za mrežu inficiranih kompjutera rasprostranjenih diljem svijeta. Što ina?e nije slu?aj, to?no je utvr?en broj inficiranih kompjutera u mreži, budu?i da su kanadski stru?njaci u jednom trenutku onesposobili mehanizme njene kontrole i pri tome vidjeli da se u mreži nalazi preko dvanaest milijuna inficiranih ra?unala.

Ova ra?unala nisu inficirana uz pomo? jednog virusa ili malicioznog programa, ve? se za regrutiranje i upravljanje mrežom koristilo nekoliko stotina razli?itih malicioznih programa, od kojih su neki (navodno) ?ak bili sposobni napadati pojedine vrste mobilnih telefona. Dakle, radio se o opsežnoj i složenoj operaciji. DefenceIntelligence je mjesecima pratio aktivnosti u mreži Mariposa, skupljaju?i informacije. Primijetili su razli?ite maliciozne aktivnosti, od kra?e podataka kao što su mail adrese, informacije o kreditnim karticama i bankovnim ra?unima, instalaciju AdWarea (zlonamjerni programi za oglašavanje), prijevarno korištenje Google oglasa, izvo?enje DDOS napada… Budu?i da su shvatili kako mreža komunicira s komandnim centrom i preko kojih domena to radi, Kana?ani su krenuli u akciju te po?eli ometati upravljanje mrežom. S druge strane hakeri su uporno pokušavali ponovo zadobiti kontrolu nad „svojom“ mrežom.

Tenzije su o?ito narasle, pa je prilikom pokušavanja spajanja na mrežu Mariposa haker napravio kobnu pogrešku. Jedan od na?ina osiguravanja anonimnosti na internetu je korištenje VPN pristupa. VPN (virtualna privatna mreža) sastoji se od ?esto neodre?enog broja kompjutera (npr. par stotina) spojenih enkriptiranim (kriptozašti?enim) kanalom. Na jednom ra?unalu se u mrežu „ulazi“, a na drugom „izlazi“. Otkrivanje izlaza potpuno je bezna?ajno, jer komunikacija nije došla s tog ra?unala, ve? s drugog ra?unala u mreži. Kako je komunikacija enkriptirana, i kako se veza ponovo uspostavlja korištenjem potpuno druge rute, prakti?no je nemogu?e napraviti pretragu unatrag i do?i do izvornog ra?unala, odnosno korisnika.

Nakon višestrukih pokušaja spajanja na mrežu Mariposa, o?ito iznervirani haker pristup je u?inio preko svog ra?unala, bez zaštite virtualne privatne mreže. Iako je dobio kontrolu nad mrežom, zapravo je otkrio svoj identitet.

Kona?no, u ožujku ove godine španjolska policija razbija grupu navodnih mastermindova mreže Mariposa, koja se ponosno nazivala DDP Team (Días de Pesadilla Team – Tim dana no?ne more). Prvo pada kolovo?a poznat kao „Nektario“, a potom i prijatelji mu „Jonyloleante“ i „Ostiator“, pravim imenima Florencio Carro Ruiz, Jonathan Pazos Rivera, i Juan Jose Bellido Rios. Sama mreža Mariposa je stavljena izvan funkcije i više nije aktivna. Vrijedi napomenuti, da usprkos izvješ?ima medija, niti jedan kompjuter nije "uništen". Onesposobljavanje kompjutera kontraproduktivno je, jer takav kompjuter ne služi ni hakerima, ni svom korisniku, a zahtijeva intervenciju prilikom koje se može utvrditi uzrok problema (odnosno infekcija ili napad).

Nedavni pad slovenskih hakera, studenata mariborskog Fakulteta za elektrotehniku, ra?unarstvo i informatiku, o?ito je nastavak operacije pra?enja traga softvera, ili puno vjerojatnije – traga novca. Da li su slovenski hakeri bili samo najamna radna snaga, ili ipak nešto više – pokazat ?e istraga. Možda ?emo doznati i da li su žrtve nagodbe svojih španjolskih „kolega“ s policijom. Tako?er, istraga ?e vjerojatno pokazati koliki je njihov udio u stvaranju i upravljanju mrežom Mariposa.

Jedno je sigurno. Mariposa je jedna od najve?ih dosad otkrivenih mreža botova. Ako dobro pamtim, najmasovniji incident izazvan je crvom Conficker koji je svoje vrhunce doživio krajem 2008. i po?etkom 2009. godine. Smatra se da je Conficker zarazio preko petnaest milijuna ra?unala diljem svijeta. No, za razliku od mreže Mariposa, podaci o broju ra?unala zaraženih Confickerom rezultat su procjene. U stvarnom svijetu, vrlo je teško utvrditi koliko je kompjutera pojedini virus zaista inficirao. Do sada, bili smo svjesni da se u puno slu?ajeva radilo o pravim birtaškim procjenama, pa procijenjene dnevne razlike od par milijuna ra?una uop?e nisu bile rijetkost, te su podaci o veli?ini infekcije uvijek morali biti uzeti s velikom dozom opreza.

Vrijedi napomenuti da su inficirani kompjuteri „u?lanjeni“ u mrežu Mariposa otkriveni u preko 190 zemalja i teritorija. Javljeno je i da je trag inficiranih ra?unala vodio do najve?ih i najuglednijih kompanija, država i javnih institucija. Koliki je stvarni rizik, teško je re?i. Naime, mi se su svakodnevnom radu kod korisnika suo?avamo s otkrivanjem virusa. U odre?enom vremenskom periodu, mogu?e je zabilježiti otkrivanje virusa na 2-3%, nekada i više, kompjutera koji se nalaze u pojedinoj instituciji. Ni ovaj broj, sam po sebi, ne zna?i ništa. Naime svaka detekcija nije infekcija, jer (u kontroliranim okruženjima) samo vrlo mali broj kompjutera stvarno bude inficiran. Detekcija je dakle normalno stanje i rezultat uspješne funkcije antivirusne zaštite, a infekcija je nenormalno, štetno stanje koje zahtijeva odlu?ne protumjere. Tako, me?u stotinama, ili ?ak tisu?ama prijavljenih virusa, naj?eš?e otkrijemo da je samo nekoliko ra?unala zaista bilo inficirano. No, ?ak i jedno inficirano ra?unalo pod kontrolom mreže Mariposa stavlja vašu tvrtku na popis pogo?enih. Ako se radilo o nekoliko ra?unala – još gore, radi li se o masovnom incidentu (dakle o desecima, stotinama ili ?ak tisu?ama inficiranih ra?unala) žrtva ste prave katastrofe i trebate ozbiljno razmotriti svoje sigurnosne procedure, rad zaduženog osoblja i rješenja koja koristite. Važno je napomenuti da je i samo jedno inficirano ra?unalo problem, jer ta slaba to?ka može predstavljati uporište za izvo?enje daljnjih napada, kra?u i kompromitaciju podataka.

Cijela pri?a može ukazivati na ozbiljne probleme u sustavu zaštite. Ja sam ih, nažalost, ve? dugo svjestan. Postoji nekoliko problema. Prvi je najniža ponuda, i to ne samo kod nas, ve? i u inozemstvu. Drugi je cijela industrija raznoraznih standarda i "standarda", te kontrola i "kontrola", gdje se propisuju razni sigurnosni standardi, modeli zaštite i ponašanja, te se na tome i na kasnijoj kontroli kompatibilnosti zara?uje velik novac. Na taj se na?in zaštita ukalupljuje, a korisnici to dosta ?esto "prihva?aju", pogotovo financijske institucije koje su vrlo zna?ajne, a i ina?e sklone birokratiziranju.

Nažalost, „ovi drugi“ ne haju za standarde, protokole i propise. Odnosno, ti propisi im govore što vi radite, i gdje ste jaki, odnosno gdje ste slabi. Oni rade izvan okvira, inventivni su i nepredvidivi. S druge strane, zaštita je ?esto neinventivna i vrlo predvidiva. Osim toga, ne smatra se grijehom biti pogo?en, pogotovo ako ste sve napravili po "standardima". Ne malu ulogu u svemu tome ima i industrija u koju sam i ja direktno uklju?en, koja u dobrom dijelu ne služi korisnicima, ve? prvenstveno dioni?arima, vlasnicima tvrtki, svojim zabludama i svetim standardima. Mislim da i tu sve više manjka invencije, hrabrosti i razmišljanja izvan okvira, no ovdje ne namjeravam dijeliti besplatne savjete :-)

Na kraju, dajem vam neke podatke na promišljanje (imajte u vidu da se u pravilu radi o procjenama, i da ve?ina podataka koje navodim ne može biti egzaktno utvr?ena, no veli?ine i omjeri zna?ajni su sami po sebi). Svaki dan u svijetu pošalje se 250 milijardi elektroni?kih poruka. Kažu da je 80% spam (dakle beskorisno sme?e), ja vjerujem da je to?an broj spam poruka prije 90-95%. Po našim (to?nim i lokalnim) podacima minimalna koli?ina spama je 90% ukupnog prometa, a imamo slu?ajeve gdje je spam preko 99% ukupnog broja poruka.

Na svijetu navodno postoji 1,5 milijuna korisnika elektroni?ke poste, dvije milijarde ljudi ima pristup internetu. U svakom trenutku na internet je spojena bar jedna milijarda kompjutera. Stvaran broj kompjutera na internetu nemogu?e je utvrditi, no pretpostavlja se da taj broj premašuje ukupnu populaciju Zemlje. Rekao sam da je u kontroliranim okruženjima (institucija koje vode brigu o svojoj informati?koj sigurnosti) broj inficiranih ra?unala u pravilu mali. No u nekontroliranim okruženima, broj inficiranih ra?unala može bez problema dose?i 15%, 30%, pa ?ak i više. Ovih 12 milijuna inficiranih kompjutera u mreži Mariposa kap je u moru. U stvarnosti radi se o stotinama milijuna inficiranih ra?unala, svaki dan, dan za danom. Svaki dan prisutne su tisu?e, ako ne i deseci tisu?a mreža botova.

Nekad su pisci virusa bili idealisti, neznalice i pojedinci željni eksponiranja i brze „slave“. Danas, pisci virusa maliciozni su i dobro umreženi kriminalci, odli?no informirani, vrlo stru?ni i lišeni skrupula. Informati?ki kriminal je ozbiljan i cvjetaju?i biznis koji predstavlja iznimnu prijetnju nacionalnim sigurnostima i sigurnosti nacionalnih ekonomija. Šansa da informati?ki kriminalac bude uhva?en vrlo je mala, puno manja nego u bilo kojem drugom obliku kriminala. Kako ?esto kažem, „padnu“ samo oni nesretni ili oni nespretni. Nažalost, mislim da se sustavan pristup napadu na informati?ku sigurnosti i informati?kom kriminalitetu sustavno zanemaruje, a akcije se, u pravilu i sa vrlo neizvjesnim ishodom, poduzimaju tek kada dogori do noktiju.

Dodatak (28. srpnja 2010.):

Prema informacijama koje su se pojavile tijekom zadnjih par dana, slovenski haker pod borbenim imenom Iserdo navodi se kao autor znatnog dijela malicioznog koda na kojem je izgra?ena mreža Mariposa. On je nakon hapšenja, uz jam?evinu, pušten na slobodu.

"Slovenski ra?unalni genij" svoje je uratke prodavao po cijeni od 350-1100 eura, naravno uz mogu?nost doplate za "specijalne" projekte, te ih oglašavao na vlastitoj web stranici pod nazivom ButterFly Network Solutions (prije sam naveo, na španjolskom mariposa zna?i leptir). Ova stranica više nije aktivna. Dakle, prije navo?eni iznosi od 40.000 eura, o?ekivano, pretjerani su.

Kao kuriozitet, španjolski hakeri Nektario i Ostiator (koji su prvi pali tijekom policijske istrage) tvrde da su svom slovenskom "kolegi" dali "99%" ideja za izradu programa. Istina im o?ito nije ja?a strana, a svoje su "zasluge" prenaglašavali jer su u mjesecima nakon hvatanja tražili posao u španjolskoj antivirusnoj tvrtci Panda, jednoj od uklju?enih u razbijanje mreže Mariposa. Pokušali su ista?i svoje iznimno stru?no znanje i korist, no glatko su odbijeni. Kao razlog za traženje posla, osim svojih iznimnih stru?nih znanja, naveli su i ?injenicu da su im nakon hapšenja prihodi "presušili". Kriminalnim aktivnostima, odnosno vo?enjem mreže Mariposa, zara?ivali su oko 3.000 eura mjese?no.

Vrijedi napomenuti da reputabilne sigurnosne kompanije (dakle one koje drže do sebe, a to je na sre?u velika ve?ina) ne zapošljavaju informati?ke kriminalce, bez obzira na to da li su osu?eni, optuženi, uhapšeni ili tvrtke samo imaju saznanje da se pojedina osoba bavila informati?kim aktivnostima izvan domene zakona i morala.

Tako?er, mogu?nost kaznenog progona španjolskih "genijalaca" upitna je. Prema španjolskim zakonima, posjedovanje i vo?enje mreže botova nije kazneno djelo. Za osudu, potrebni su dokazi o tome da su korištenjem mreže Mariposa španjolski hakeri zaista krali osobne podatke i novac. S te strane, iznimno je korisno za španjolske pravosudne vlasti što su uhva?ene hakere odmah pustile na slobodu, kako bi nesmetano mogli zametati tragove i sabotirati istragu.

Dodatak 2. (29. srpnja 2010).

Prema dostupnim podacima haker Iserdo, autor malicioznog softvera kojim je stvorena mreža Mariposa, je Dejan Janžekovi? (23) - navodni bivši student Fakulteta za elektrotehniku, ra?unarstvo i informatiku, danas zaposlen u informati?koj tvrtci Amis. Pored toga, kao (jedna od) pomo?nica u prihvatu nov?anih transakcija kojima su pla?ane njegove usluge identificirana je njegova srednjoškolska kolegica Nuša ?oh (24).

Dodatak 3. (30. srpnja 2010).

Interesantan razvoj situacije. U me?uvremenu Dejan Janžekovi? porekao je povezanost sa mrežom Mariposa, izradom malicioznih programa, te rekao da je nevin optužen i da u potpunosti sura?uje s policijom. Za danas je zakazana tiskovna konferencija slovenske policije, koja ?e vjerojatno dati dodatne informacije i objašnjenja.

Dodatak 4. (31. srpnja 2010)

Tiskovna konferencija slovenske policije nije dala gotovo nikakve nove interesantne informacije, osim o sedam pretraga prostora, 75 komada zaplijenjene kompjuterske opreme i velikoj zahvalnosti koju FBI upu?uje slovenskoj policiji. Istraga se, o?ito, nastavlja. Mariborski list Ve?er imenovao je tre?eg sudionika slovenske hakerske grupe - to je Matjaž Škorjanc za kojeg Ve?er sada tvrdi kako je zapravo on haker Iserdo. Prema nekim tvrdnjama Iserdo dolazi od slovenske rije?i odresi/odreši (spasi, spasenje) obrnuto napisane.

Komentari

Ajde da i ja završim sa

Ajde da i ja završim sa pričom o hackerima i virusima...

Pitao sam te da li išta znaš o jednom Zadraninu (nije ih bilo više...) i provali u Pentagon... Nisi odgovorio ... pa ću ja odgovoriti da malo proširiš znanje o hackerima . Većina hackera (većinom su to mlađi ljudi... puni zanosa...) žele ukazati na nešto , uzeti informacije koje se skrivaju i pokazati koliko je neka država iili vlast pokvarena, korumpirana... Svojim potezima uveseljavaju mnogoputa svijet i ja mnogima od njih skidam kapu za ogromnu hrabrost ...

Za mene je ovo junačko dijelo za tebe nije (kriminal je... ali ja ga ne smatram nekim velikim zlom dok god podaci privatni ne idu u javnost , a ovi drugi podaci koji se tiču svih nas e to bi volio uvijek vidjeti na netu...) NPR. da se zna šta sve rade "pošteni Ameri i saveznici " po Afganistanu...

http://www.jutarnji.hr/americki-tajni-dokumenti-otkrivaju-i-akcije-hv-a-...

A evo ti i priča o Zadraninu

http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/hakirao-sam-pentagon-jer-sam-trazio-s...

o kojem se pisalo čak i u Bug-u tada u množini , jer svi su voljeli nešta o tome prodiskutirati , a pravo ništa nisu znali ... Šta ćeš svijet voli biti u toku... tako i ti sada sa slovenskim hackerima (uvjerenja sam da priča ide puno drugčije , ali neću tu piskarati ...)

Ovime i ja završavam i preporučam ti ako svoju tvrtku smatraš ozbiljnom na području informatike da obnavljaš više svoju stranicu , a ne da ti piše Sretna nova godina 2010 na naslovnici...

Justice for all !

Tko je glasao

Ako želiš malo opširnije

Ako želiš malo opširnije dobiješ na p.p no samo ukratko, tog dečka znam sa faksa i samo ću ti reći - ne vjeruj novinama u ovom slučaju niti jedne riječi a pogotovo kad kažu - računalni genij. Onda je bio lud a očito je još uvijek. svašta

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

Svi koji su pratili pisanje

Svi koji su pratili pisanje hrvatskih informatičkih medija u to vrijeme mogli su shvatiti tko je Vice i koliko zna. Bug je objavio više tekstova o tom slučaju, uključujući i nekoliko mojih, u kojima sam raskrinkao i ismijao Vicu i društvo, te one koji su im davali podršku i "držali lojtru".

Computerworld Hrvatska objavio je transkript razgovora njihovih novinara sa Vicom iz kojeg se jasno vidjelo da momak nema pojma o samim osnovama onoga čime se bavio, uostalom zato su ga i uhvatili.

Tko je glasao

Po defaultu, user na

Po defaultu, user na Windowsu XP/Vista/7 ima administrator ovlasti što se ne mora posebno objašnjavati koje sigurnosne posljedice sa sobom donosi. Sa UAC-om su donekle uspjeli na prevenciji instalacije malicioznog softvera, jer tjera korisnika na razmišljanje o sljedećem koraku (agree, next, next :) pri pokušaju instalacije ali svojim nagging pop-up upozorenjem, korisnik ubrzo spušta sigornosni slider na najnižu razinu ili u potpunosti gasi UAC.

Instalacija programa na GNU/Linuxu, recimo Ubuntu se događa preko provjerenih,sigurnih i službenih repozitorija što je i kod drugih distribucija slučaj, tako da nije potrebno tražiti programe sa strane sa nekih sumnjivih stranica.

Internet Explorer+ActiveX je formula za izazivanje nesreće :)

Također, sigurnost Mac OS(X) (unixoid) je legenda. Mac (standardno) dolazi sa neaktiviranim firewallom :-)

Ne znam koje bi to važne portove i servise desktop OS X-a ili GNU/Linux-a imao defaultno otvorene, a da bi ih iskoristio nadobudni cracker, haker ili script kiddie.

@Lucijan
Statistika koju si linkao se odnosi na servere a ne za obične desktop korisnike. Sasvim je razumljivo da u ovoj statistici Linux bude na prvom mjestu po broju napada (kao što bi za desktop bio Windows na prvom mjestu jer drži oko 90% tržišta) budući da je Linux-Apache-MySQL-PHP server kombinacija vrlo popularna kao hosting opcija, radi malih inicijalnih troškova, otvorenosti koda (GPL licenca) itd.

Koga zanima više problematika o virusima na Linuxu: Viruses on Unix systems

Zanimljiv članak: Worry-free surfing

Ukratko, mogućnost zaraze malicioznim kodom desktopa na Linuxu je puno manja nego na Windowsima jer je sam dizajn Linuxa drugačiji od Windowsa, znači unixoid. Još nisam vidio i čuo da Linux desktop korisnik ima i mora imati rezidentnu antivirus zaštitu. Obično ima neki od antivirus skenera (ClamAV, avast! Linux Home Edition) i to samo radi toga, da nebi bio prenosioc zaraze kao Typhoid Mary :)

Inače se slažem, oprez je potreban pri korištenju bilo kojeg OS-a i ne nasjedati socijalnom inženjeringu.

Hrvatski spell checker za OpenOffice.org: http://extensions.services.openoffice.org/en/project/dict-hr

Usput evo i novog bisera iz Redmonda :) Ranjivost iz prečaca

može i Ubuntu
a može i bilo koja Linux live distra bez instalacije OS-a na kompjuktor :-)

Linux Mint je baziran na Ubuntu, dolazi sa svim potrebnim codecima i spreman je out of the box za rad, stoga sam njega ponudio za download da početniku budu čim lakši koraci u upotrebi novog OS-a.

Tko je glasao

Pogledaj i ovu statistiku

Pogledaj i ovu statistiku (http://news.netcraft.com/).

Serveri su relevantni, zato što omjer nije 90-95% Windows prema 5-10% ostalih kao kod desktop računala, već zato što je omjer 25-45% Windows prema 75-55% ostali.

Inače, na Google security blogu bila je prije par godina interesantna statistika servera zaraženih malwareom gdje je omjer IIS:Apache bio 1:1 (naravno uzimam u obzir na nisu svi Apache serveri hostani na non-Windows mašinama).

Što se Mac OSX tiče, govorim i iz vlastitog iskustva, jer imam Mac. Da je omjer Mac:Windows veći i da je Mac zbog tržišnog udjela izloženiji hakerima Jobs i škvadra lijevali bi krokodilske suze oko (ne)sigurnosti svog OS-a. Osim toga, Mac redovito prvi "pada" na raznim hackerskim tko-će-prije-što-hakirat eventima.

Ja nisam nekav MS/Windows fan, naprotiv, samo govorim istinu, a istina je nelijepa i za jedne i za druge, a bome i za treće i četvrte i tako dalje.

Tko je glasao

Serveri su relevantni, zato

Serveri su relevantni, zato što omjer nije 90-95% Windows prema 5-10% ostalih kao kod desktop računala, već zato što je omjer 25-45% Windows prema 75-55% ostali.

Daleko si od istine, ne možeš biti dalje. Prije svega, pogledaj malo statistike koje sam ostavio. Nakon toga malo proguglaj podatke o zastupljenosti i sigurnosti OS-ova, pa ćeš vidjeti da je priča o nesigurnosti Windowsa, a sigurnosti unixoida legenda.

Daj šefe ne budi smiješan , Windowsi su monopol danas na tržištu... i to ti je jedina prava istina... (toliko tužbi nisu skupile ni mnogo veće kompanije od Microsofta za monopolizam...)
Oćeš se igrati moraš imati Windowse , nije da tvrtke ne mogu napraviti igru za Linux (ali tamo se ne plaća ... ) , oćeš raditi tablice i pisati tekstove opet je sinonim za sve Office i to ne zato što ga ljudi kupuju nego zato što ga svatko gotovo svatko kod kuće ima piratski...(normalno kvalitetan je to alat vrlo kvalitetan ali preskup sa obzirom na konkurenciju , samo zašto bi nešto mijenjao kada si se na to navikao... npr. posebno na Excel...)
Istina je da windowsi za mrežu nisu najkvalitetniji sistem , ali pošto bez Windowsa ne možeš zbog drugih stvari onda ljudi većinom i instaliraju Windowse na kompove...

Broj desktop računala sa Windowsima bi se smanjio najmanje za 40% kada bi se svaki korisnik provjerio da li ima original ili ne... sve drugo je čisto zabavljanje puka... Office se praktički nebi koristio zbog svoje prevelike cijene posebno na manjim tržištima ko Hrvatska...

PS. Nego nisi mi odgovorio gdje su završili Zadrani iz afere Pentagon ...?

Justice for all !

Tko je glasao

Jedna od prevencija protiv

Jedna od prevencija protiv virusa i infekcije bi bila instalacija Linuxa, koji ne pati od sigurnosnih propusta kojim obiluje Windows OS.

http://linuxmint.com/

Tko je glasao

Postoji i za Linux virusi

Postoji i za Linux virusi samo u daleko manjem obimu (ne znam da li ih ima 50-tak...) . Linux isto ima sigurnosnih propusta ali manje daleko manje (zavisi od distribucije do distribucije...)

http://en.wikipedia.org/wiki/Linux_malware

Vjerujem da kod nekih sigurnosnih propusta kod windowsa je i politika imala prstiće upletene...

Nego pitanje za Lucijana gdje su završili Zadrani koji su se "proslavili " provalom u Pentagon...? Znaš li?

Justice for all !

Tko je glasao

Velika zabluda i urbana

Velika zabluda i urbana legenda.

Unix/Linux OS nisu ništa sigurniji od Windows OS, zapravo je suprotno. Tko ne vjeruje, neka pogleda ovu statistiku: http://www.zone-h.org/news/id/4735 (niže na stranici postoji statistika po OS-u).

Također, sigurnost Mac OS(X) (unixoid) je legenda. Mac (standardno) dolazi sa neaktiviranim firewallom :-). Toliko o sigurnosti! Na gornjoj statistici Mac nije posebno prisutan samo zato što se te mašine ne koriste kao serveri.

Tko je glasao

Unix/Linux OS nisu ništa

Unix/Linux OS nisu ništa sigurniji od Windows OS, zapravo je suprotno. Tko ne vjeruje, neka pogleda ovu statistiku: http://www.zone-h.org/news/id/4735 (niže na stranici postoji statistika po OS-u).

No, no ... zato slučajno Kinezi i drugi prave i razvijaju svoju verziju Linuxa... Lucijane tu gadno griješiš... Za mrežu Linux je tata mata naprema Windowsima... jedino ako hoćeš da netko zna praktički jednim klikom sve o tebi...

Npr. jedan jednostavan program Neotracer pro ... Da citiram :

Neo Trace Version 3.25 Professional

NeoWorx"s NeoTrace Internet tracking software allows users to track an e-mail or other electronic message back to the sender and the sender"s geographic location.

It also let you track IP addresses and servers back to their geographic location plus gives a lot of info about them.

Internationally, the NeoTrace software has been used by NATO officials and agencies such as Interpol, the FBI and the Royal Canadian Mounted Police.

Justice for all !

Tko je glasao

Daleko si od istine, ne

Daleko si od istine, ne možeš biti dalje. Prije svega, pogledaj malo statistike koje sam ostavio. Nakon toga malo proguglaj podatke o zastupljenosti i sigurnosti OS-ova, pa ćeš vidjeti da je priča o nesigurnosti Windowsa, a sigurnosti unixoida legenda.

Još pogotovo kada na moderne unixoide dodaš GUI sučelja uvodiš praktično sve probleme Windowsa.

Ako govoriš o hardeningu (micanju svih nepotrebnih funkcija OS-a, ograničavanju i kontroli rizičnih, detaljnom uvidu u OS, itd.), istina je da to možeš napraviti na unixoidima, dok ne možeš na Windowsima. No hardening zahtijeva ekspertno znanje, a to je izvan dosega (stručnog i financijskog) velike većine korisnika. Ako ti to "netko" napravi, osuđen si na delegiranje (ne)povjerenja, kao što ga delegiraš i Microsoftu.

Osim toga, neke stvari ovise o dizajnu interneta, koji je takav kakav je, a ne o OS-u. Npr. SMTP i HTTP, svi povezani problemi i ograničenja isti su i za Windowse i za Unix. Sigurni internet ne postoji, jednostavno nije tako dizajniran. Onda tu su problemi aplikacija i sigurnosti aplikacija itd., itd.

Ove fora za "zabranom" sigurnih aplikacija i slične teorije zavjere možeš objesiti mačku o rep. Zar je "sigurni" Linux zabranjen? Zar je zabranjen PGP ili Zfone? Nije problem u zabrani, već u tome da je sigurnu aplikaciju puno teže napraviti nego nesigurnu. Potrebno je neusporedivo više stručnosti, vremena i novca. Kao i dobrih ideja, a one ne rastu baš na svakom stablu.

Google je cijeli baziran na unixoidima i to u vlastitom izdanju, vlastitim egzotičnim OS-ovima, proizvodi bitno bolja i sigurnija rješenja nego 99% drugih firmi (pogotovo u svojoj glavnoj djelatnosti), ima ljude, znanje, lovu, ideje - pa su ih (Kinezi) nedavno razvalili da se sve puši.

Na kraju, tu su čisto osnovna pitanja za veliku većinu (običnih) korisnika - npr. (hrvatski) spell checker, solidan tekst procesor ili office aplikacija i njihova kompatibilnost sa standardom kao što je MS Word ili MS Office. Koja banka podržava internet bankarstvo za korisnike Linux/Unix i MAC OS-ova? Itd, itd, itd.

Često moram ljudima objašnjavati ovakve stvari, boriti se sa urbanim legendama, predrasudama, dječjim pričama, i svime sličnim, a pri tome još ispada kao da se oni bave IT sigurnošću, a ne ja. To ti je kao da sada ja idem svom prijatelju stomatologu objašnjavati kako da mi popravi zub, kakvu profilaksu da mi da, koju tehnologiju, svrdlo, kako i gdje treba bušiti itd.

Onda ti ja često ljude pustim da otrpe svoje zablude. Činjenica je da bi bar 2/3 svih korporativnih i 99/100 privatnih korisnika palo na provjeri backup procedura (arhiviranje) i integriteta arhive. Nakon toga svaka daljnja priča, pa i ona o sigurnosti OS-ova, izlišna je.

Tko je glasao

na žalost istina

na žalost istina

Činjenica je da bi bar 2/3 svih korporativnih i 99/100 privatnih korisnika palo na provjeri backup procedura (arhiviranje) i integriteta arhive. Nakon toga svaka daljnja priča, pa i ona o sigurnosti OS-ova, izlišna je.

luka

Tko je glasao

Ponosni korisnik Linuxa bi

Ponosni korisnik Linuxa bi nadopunio da osim gore ponuđenog spellcheckera za OpenOffice, internet bankarstvo za privatne korisnike pod Linuxom potvrđeno radi za Zagrebačku i Hypo.

Tko je glasao

Koji model? SmartCard, USB

Koji model? SmartCard, USB stick, token? SmartCard pouzdano ne radi, bar ne radi na Mac OSX, token radi s bilo cega jer je nezavisan od OS-a.

Tko je glasao

Ponosni korisnik Linuxa bi

Ponosni korisnik Linuxa bi nadopunio da osim gore ponuđenog spellcheckera za OpenOffice, internet bankarstvo za privatne korisnike pod Linuxom potvrđeno radi za Zagrebačku i Hypo.

Ma i ja sada pišem sa Linuxa Ubuntu-a 10-tke... iz kafića u kojem smo ja i prijatelj instalirali Ubuntu... Zašto smo ga instalirali neka prosudi Lucijan ...

Justice for all !

Tko je glasao

može i Ubuntu a može i

može i Ubuntu
a može i bilo koja Linux live distra bez instalacije OS-a na kompjuktor :-)

Tko je glasao

može i Ubuntu a može i

može i Ubuntu
a može i bilo koja Linux live distra bez instalacije OS-a na kompjuktor :-)

Velika prednost jednog Linuxa je bez instalacije pokretanje sa nekog kompijutora (sa USB-a ili DVD-a ili CD-a ...) Normalno neću tu nabrajati koliko to čovjeku može više jamčiti sigurnost na netu...

Justice for all !

Tko je glasao

Hvala Lucijane na

Hvala Lucijane na kvalitetnom objašnjenju.
Lijepo bi bilo da jednom nama objasniš mogućnoti otkrivanja
naših pravih identiteta sa paswordima, adresama i brojevima telefona, ovdje na pollitiki!
Od strane naših krasnih Službi ili pojedinih zloćestih hakera!

Bert

Tko je glasao

Lijepo bi bilo da jednom

Lijepo bi bilo da jednom nama objasniš mogućnoti otkrivanja
naših pravih identiteta sa paswordima, adresama i brojevima telefona, ovdje na pollitiki!
Od strane naših krasnih Službi ili pojedinih zloćestih hakera!

Evo Bert Kovac ja ću ti reći samo da npr. postoji cijeli operativni sistem Linux Backtrack

http://www.backtrack-linux.org/ ...

Za početnike

http://www.youtube.com/watch?v=MDbfVA5nuyE&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=IzfpLoNAUUs

Majstori ...

http://www.youtube.com/watch?v=s4_2WexHM3A

koji su napravili hackeri koji većinu stvari (posebno slabije zaštićenih... npr. forumi...) oko pasworda , adresa, brojeva probija... (i to mnogo puta jednostavno preko njegovog sučelja , a ne preko terminala kojim ipak barataju puno bolji korisnici...) Sigurnost danas na internetu je preslaba... Jednostavno neke programe koji su garantirali sigurnost je zabranila Vlada SAD , a time i druge zemlje , jer ni SAD ni vladarima svijeta nije u interesu privatnost osoba na netu...

E sada što se tiče naših službi , postoji ti dio SOA-e u Hrvatskoj (ili POA-e) koji se bavi elektronskim dijelovanjem što im i samo ime govori odjel Forumsko elektronsko djelovanje što ti dovoljno govori čime se oni bave... U biti tim šišmišima je mnogo puta zadatak kreirati mišljenje u Hrvatskoj , pa ih ima brdo na forumima , vjerujem da možda i koji je bio i na pollitici.com...

Čak štoviše ja mnogoputa navijam za prave hackere , jer su mnogoputa to ljudi ko Robin Hoodovi... ali to je već druga priča...

Justice for all !

Tko je glasao

Bez anonimizacije,

Bez anonimizacije, otkrivanje identiteta korisnika Pollitike ili bilo kojeg drugog foruma, portala ili sitea je šala.

Za one koji iz nekog razloga žele ili imaju potrebu štititi privatnost preporuka je Tor (http://www.torproject.org/), s time da kod registracija putem elektroničke pošte mail adresa mora također biti otvorena, odnosno korištena preko Tora.

Svako korištenje sitea za postanje, objavu isl. mora biti preko Tora. Posebno treba paziti na to da li je Tor aktivan, kako se ne bi desilo ono što se dogodilo španjolskom hakeru iz gornje priče. Preporuka je da se u slučaju korištenja Tora Firefox koristi isključivo za surfanje uz pomoć Tora, a za nezaštićeno surfanje (koristi se) neki drugi browser.

Tko je glasao

javio mi moj internet

javio mi moj internet provider da sa ip adrese tvrtke u kojoj radim se šalje određen broj spama. Eto, čekam da mi nod32 odskenira ovaj komp pa malo surfam i naletim na ovaj članak...zgodna slučajnost.
Uglavnom, sad sam već dosta nasekiran jer su mi izgleda svi kompovi u firm čisti a spam se i dalje šalje. polako gubim ideje šta napraviti a sa time i živce....
slažem se u potpunosti sa zaključkom g. Carića da te hackere i inu takvu gamad treba smatrati običnim kriminalcima zbog kojih ja konkretno samo gubim vrijeme i živce kako bi netko tko zna gdje primio mail sadržaja - povećajte svoj penis u 2 dana...
ništ, idem dalje raditi....
Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

Svi kompjuteri čisti, a ISP

Svi kompjuteri čisti, a ISP i dalje prijeti isključenjem accounta :-)
Imao sam dva takva slučaja. Prvi mi je pomogao da se naljutim na T-Com i isključim se iz svih njihovih servisa (telefon, ADSL, IPTV). No, problem je zaista postojao. Kako susjedima sređujem njihove zaražene kante, tako se za provjeru, budući je u dometu radio signala, ulogiram od njih na svoj wireless i... to je to. Ako zaboravim promijeniti lozinku pristupa, oni se kao dobri susjedi nastave korisititi mojim internetom i par tjedana/mjeseci nakon čišćenja kante ponovo spamaju sve oko sebe...
Drugi je slučaj bio - greška ISP-a. Da vidite da je i to moguće. Na poslu. Gdje odmah povjerujete da je velika vjerovatnoća zaraze na nekom od par desetaka računala. A port 25 ne štitim odlazno jer ne mogu privoljeti sve ljude da jedino koriste webmail. Iako nikad ni ne bude problem u standardnim mail klijentima već u uglavljenom malicioznom smtp serveru od par sto kilobajta... I onda skeniraš, skeniraš, hijack-aš, wireshark-aš, pratiš logove routera, ... i na kraju javljaš ISP-u da ne znaš više što učiniti... A oni onda lijepo kažu: Oprostite, nije to bilo s Vaše IP adrese! :-))

(Dok ovaj https, evo znači nisam se mjesecima ovdje logirao, ne vidim kao ikakvu sigurnosnu zaštitu osim od presretanja/krađe identiteta. Vjerujem da će svakog novog samo zbuniti budući nije kupljen sigurnosni certifikat, pa dobijamo poruku da možemo nastaviti "na vlastitu odgovornost" :-) Mrak po nalogu svakako mora otkriti IP adrese pošiljatelja, tako da enkripcija vašeg teksta trasom od vašeg računala do njegovog servera nema nekog značaja...
P.S. Aha, sad vidim, samo je logiranje s enkripcijom. No, password može putovati enkriptiran i bez https protokola, varam li se?

Tko je glasao

Ja sam govorio o anonimnom

Ja sam govorio o anonimnom VPN-u (Tor). Sam po sebi HTTPS služi za zaštitu sadržaja u prometu, ne za zaštitu identiteta korisnika.

Upitno je da li Mrak mora dati podatke o korisnicima, jer koliko vidim njegov se server nalazi u Americi, uostalom pitanje je da li Mrak mora voditi bilo kakve evidencije o korisnicima (to je posao ISP-ova). U svakom slučaju, trebalo bi pitati nekoga tko je bolji pravnik od mene. Međutim, podaci o korisnicima mogu se dobiti i bez njegove suradnje, jer je (IP) adresa njegovog servera poznata, dakle može se pratiti konekcije i promet na izvoru, a to su ISP-ovi. Osim toga, kod stvarno anonimnih korisnika, Mrak nema dati nikakve podatke do njihovih virutualnih IP adresa, koje zapravo nisu njihove.

Naravno, anonimizacija nema smisla ako ne štitiš anonimnost. Velika većina ljudi ovdje ima nickove, ali nisu anonimni, već se u velikom broju slučajeva točno zna o kome se radi. Oni uopće ne skrivaju svoj identitet, nego samo koriste nadimke uobičajene kako na internetu, tako i u svakodnevnom životu.

Tko je glasao

Svakako skenirati sa

Svakako skenirati sa ažurnim AV programom. NOD ima vrlo solidnu detekciju, ali uvijek se može pokušati i sa još kojim programom. Nažalost, svi AV programi su reaktivni (bez obzira na tehnologiju koju koriste). Dosta proizvođača ima on-line servise za skeniranje pa nije potrebno instalirati nikakav novi program (instalacija novog AV programa zahtijeva deinstalaciju starog, a ovako se to izbjegava).

Eventualno sumnjive datoteke mogu se poslati na servis http://www.virustotal.com/, gdje se skeniraju sa većim brojem AV programa, što povećava mogućnost detekcije.

Također, preporučio bih da kompjutere pogledaš sa Secuina OSI servisom http://secunia.com/vulnerability_scanning/online/, kako bi utvrdio da li su tvoje mašine (odnosno OS i aplikacije) pokrpane svim mogućim zakrpama, ispravkama i dogradnjama.

Svi servisi koje sam preporučio besplatni su.

Za individualno korištenje i male tvrtke preporučujem korištenje kvalitetnog web mail servisa (ja koristim Gmail), koji ima dobru detekciju spama. Ne samo da se tako rješavaš spama, već imaš i dodatnu mail arhivu. Neki Googleu prigovaraju nedostatak privatnosti i prevelik interes za podatke korisnika - ne mogu reći da se ne slažem, ali ako Google sa svim svojim milijardama dolara želi doznati što ja radim činjenica da ne koristim Gmail neće ga u tome spriječiti :-)

Isto tako, kod surfanja nije naodmet koristiti browsere koji imaju plug-in za detekciju inficiranih i malicioznih web stanica (npr. Firefox ili Chrome). Nažalost, danas se maliciozni kod vrlo često širi sa legitimnih, ali inficiranih web stranica.

Tko je glasao

Hvala lijepo na savjetima,

Hvala lijepo na savjetima, zadao sam si zadatak da to sutra ( danas mi uletilo nešto drugo za odraditi ) riješim. Budem onda i prepravio ovaj komentar kad vidim koji se mi se točno vrag nakotio u sustavu.

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

I onda majstore, koja je

I onda majstore, koja je tvoja poruka ili preporuka?

Tko je glasao

mislim da je problem

mislim da je problem interneske sigurnosti prvenstveno nepoznavanje principa rada kod krajnjih korisnika, a sa druge strane digitalizacija društva dovela je do činjenice da računalima kupujemo, prodajemo, komuniciramo. kao i svaka stvar na svijetu može se uporabiti u korist ili na štetu korisnika. zlouporaba se odnosi prvenstveno na to da kriminalci kradu identitet bankovnih kartica, ili komuniciraju putem interneta izbjegavajući nesigurnije mobilne komunikacije, ili dilaju preko mreže. mislim da je pitanje internetske sigurnosti pretjerano naglašeno od strane prodavača programa internetske sigurnosti kako bi bolje prodali svoje proizvode. pokrasti vas mogu daleko prije dok peglate karticu (skimming) nego na mreži. što se tiče tzv. hackera, o njima je stvoren nekakav robinhoodski mit, premda i tu ima opakih znalaca. postoji urbana legenda da je legendarni slovenski prislušni kombi , inače pun nsa-inog hardwarea hackirao neki golobradi momčić nakon bezuspješnih pokušaja "ovlaštenih".

Tko je glasao

Cijeli članak mi izgleda

Cijeli članak mi izgleda kao samopropagandna poruka. Autor je vjerojatno zaposlen u tvrtki koja se bavi računalnom sigurnosti.
UBR....Ja ne smatram španjolce ni slovence kriminalcima, ljudi samo koriste prednosti sustava i direktna su konkurencija, političarima, financijskim institucijama, itd, koji iskorištavaju sustav do maksimuma i preko.

Tko je glasao

Vlasnik sam tvrtke koja se

Vlasnik sam tvrtke koja se bavi zaštitom kompjuterskih sustava, time se profesionalno bavim preko petnaest godina, i to nije tajna, dovoljno je proguglati moje ime.

Jako mi je žao da i danas postoji nakaradno gledanje na informatičke kriminalce kao nekakve moderne verzije Robina Huda. Radi se o organiziranom kriminalu i, u pravilu, udruživanju u kriminalne skupine. To nije nikakvo korištenje "prednosti" sustava, već očito kršenje zakona.

Osim toga, najveće žrtve u pravilu nisu institucije, mada su uvijek i one pogođene, već individualni i mali korisnici. Za razliku od pojedinaca, tvrtke imaju ustrojenu kakvu-takvu zaštitu, osigurane su od gubitaka itd., dok pojedinci često nemaju nikakvu (možda misle da ju imaju, ali je zapravo nemaju). U sređenim institucijama postotak infekcije mjeri se u promilima, dok je kod individualaca 30% ili više. Nezaštićen kompjuter na internetu "preživi" možda desetak minuta. Kada bismo pošteno brojali, postotak infekcije kod individualaca bio bi bar 300%, zato što su mašine korisnika pojedinaca često višestruko inficirane.

Da ne bi mislio da i tu nešto "tražim", moje poduzeće radi isključivo sa korporativnim korisnicima, dakle ne zarađujemo (direktno ili indirektno) na prodaji rješenja ili usluga pojedincima.

Tko je glasao

Nezaštićen kompjuter na

Nezaštićen kompjuter na internetu "preživi" možda desetak minuta. Kada bismo pošteno brojali, postotak infekcije kod individualaca bio bi bar 300%, zato što su mašine korisnika pojedinaca često višestruko inficirane.

Ovo nisam ni pročitao , ne znam šta da kažem , izgleda da smo dobili i hrvatske strašne informatičke stručnjake, ... Pravo ti je rekao ovaj drugi diskutant Vi ste vitezovi svjetla...:)

Zemljo otvori se , šta sve neću pročitati i to ne od nekih običnih ljudi što me ne bi iritiralo nego od eksperta za zaštitu računala... Imam osjećaj da se reklamiraš , pa stavi reklamu na kraju teksta da ti se javim , da mi zaštitiš kompijutore...

Justice for all !

Tko je glasao

Npr. evo ti tekst iz 2004.

Npr. evo ti tekst iz 2004. http://www.usatoday.com/money/industries/technology/2004-11-29-honeypot_...

Postoji gomila takvih istraživanja, a postavljanje nezaštićenih mašina u kontroliranom okruženju (honeypots) je standardni način ispitivanja metoda napada, za pronalaženje novog malicioznog softvera itd.

Činjenice su činjenice, ti ih možeš priznati ili ne, ali to što ih ti ne priznaješ ne mijenja ih ili potire.

Ponavljam, for the cheap seats, ja, moje poduzeće i naš principal ne radimo sa individualnim korisnicima i nemamo proizvode za individualne korisnike. Slijedom toga ne mogu im ništa reklamirati, niti ponuditi.

Sva istraživanja pokazuju da su individualni korisnici vrlo često pogođeni napadima, nemaju ažuriran OS i aplikacije, ne koriste ažuran AV program, nemaju arhivirane podatke itd. Sve ove mjere zaštite mogu se poduzeti potpuno besplatnim softverom i alatima, to što ih individualni korisnici ne poduzimaju - to je druga priča.

Opet ponavljam, navikao sam na omalovažavanje, pametovanje, urbane legende, dječje priče, bajke i basne. Činjenica je da se sve što sam rekao uz malo surfanja i googlanja može provjeriti na relevantnim izvorima na internetu.

Ovdje bih završio našu diskusiju.

Tko je glasao

Busola, Instaliraj Windows a

Busola,

Instaliraj Windows a da ti je PC spojen sa internetom. Kod ubdate-a ti je zagarantirana zagađenost.

Tko je glasao

moje računalo je spojeno na

moje računalo je spojeno na internet i osim firewalla ne koristim ama baš ništa (u zadnje vrijeme počeo koristiti windows security essentials) i nikada virusa imao nisam

Tko je glasao

Ne radi se tolko o virusu,

Ne radi se tolko o virusu, kolko o malim programima koji telefoniraju doma. Ja sam jedamput u jednom danu tri put instaliral Windows i svaki put kad sam poslje toga instaliral internet security mi je javil da imam štetne programe. Nazval sam Microsoft i pital jel mi oni te programe instaliraju.

Poslje razgovora i mojeg objašnjenja su mi rekli da odvojim PC od rutera. Poslje je sve bilo u redu.

Tko je glasao

Jako mi je žao da i danas

Jako mi je žao da i danas postoji nakaradno gledanje na informatičke kriminalce kao nekakve moderne verzije Robina Huda. Radi se o organiziranom kriminalu i, u pravilu, udruživanju u kriminalne skupine. To nije nikakvo korištenje "prednosti" sustava, već očito kršenje zakona.

Ma nemoj , a koga ti mnogo puta štitiš ili slični tebi korporacije ko BP , koje ko zna šta sve ne rade po svijetu... Npr. kada bi neki hacker provalio u švicarske banke i objavio sve račune te raskrinkao gluposti o najbogatijim ljudima , ja bi tog čovjeka posve smatrao Robin Hoodom... Kada se vide milijarde , ma i više mnogi bi posve promijenili mišljenje o svijetu... Ono najsmješnije su mi priče najbogatiji čovjek Bill Gates ili sada ovaj Meksikanac , a nitko nema pristup podaci koliko tko ima novaca na računu i tko koliko ima nekretnina ...

Jedno su hackeri koji prave štetu , a drugo su hackeri koji žele ukazati na nepravdu u svijetu... Da li ti skidaš kapu onom kompijutorašu (nije ni hacker već dobar korisnik Photoshopa...) koji je raskrinkao varanje svijeta i namještanje slika BP kako kao nadziru istjecanje nafte... a u biti sve je to jedna velika laž...

Radi svoj posao , ali nemoj pričati da na drugoj strani nema pozitivnih ljudi ...

Justice for all !

Tko je glasao

Nezaštićen kompjuter na

Nezaštićen kompjuter na internetu "preživi" možda desetak minuta. LOL

Okrutan je to svijet i mračan, a zato postojite vi....... vitezovi svjetla.

Tko je glasao

Dao sam plus upisu jer

Dao sam plus upisu jer fahovski zavrijeđuje pozornost, ali skrećem pozornost autoru da u objavi ne vidim političku poantu ili zauzimanje za opće dobro posebice zbog;Mislim da i tu sve više manjka invencije, hrabrosti i razmišljanja izvan okvira, no ovdje ne namjeravam dijeliti besplatne savjete :-) Da li se iz navedenog može isčitati da bi ti i dao savjet ali pod uvjetom da ti se plati. Ako je pak tome tako nije li ovaj tvoj upis zapravo komercijalnog karaktera i kao takav zreo da ga mrak makne s političkog portala!

Tko je glasao

Nisam tako rekao, niti

Nisam tako rekao, niti mislio. Za cjelovit kontekst potrebno je pročitati i prethodnu rečenicu:

Ne malu ulogu u svemu tome ima i industrija u koju sam i ja direktno uključen, koja u dobrom dijelu ne služi korisnicima, već prvenstveno dioničarima, vlasnicima tvrtki, svojim zabludama i svetim standardima. Mislim da i tu sve više manjka invencije, hrabrosti i razmišljanja izvan okvira, no ovdje ne namjeravam dijeliti besplatne savjete :-)

Jasno je da govorim o industriji (dakle proizvođačima rješenja), a ne o korisnicima, bilo komercijalnim bilo individualnim. Osim toga, valjda vidiš da se radi o mješavini sarkazma i šale.

U stvarnosti, vrlo često dijelim besplatne savjete, čak i onima koji bi moje savjete mogli i trebali platiti, no nije problem u naplati - već koliko se ti savjeti slušaju.

Tko je glasao

Da li se iz navedenog može

Da li se iz navedenog može isčitati da bi ti i dao savjet ali pod uvjetom da ti se plati.

Ja ne mislim tak. Vidim u tome samo jednu zaštitu od masovnih PP. Ljudi ko Lucian Carić su žrtve modernog doba i budala koje otvaraju svaki drek na internetu.

Jedan Internet Securyty ne košta puno a uz razumno korištenje interneta je više nego dobra zaštita.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci