Tagovi

Nacrt Zakona o elektroni?kim medijima

Objavljujem kona?ni tekst nacrta Zakona o elektroni?kim medijima. Elektroni?ki mediji su nam svims skupa zabavni jer oni pokrivaju i reguliraju najutjecajnije medije, no istovremeno reguliraju i medij na kojem se sada nalazimo (dakle internet). Ovaj zakon ide još na odobravanje na GSV i teško mi je vjerovati da ?e pro?i u ovoj formi, no mislim da je bitno vidjeti što se doga?a iza zatvorenih vratiju i o ?emu naši zakonodavci razmišljaju.

Ono što je meni upalo u o?i je to da zakonodavac ovim zakonom u cijelosti izjedna?ava emitiranje putem interneta s ostalim na?inima distribucije signala/sadržaja i to mi se ?ini nedopustivim. Sigurno ima još bisera.

R E P U B L I K A H R V A T S K A
MINISTARSTVO KULTURE
NACRT
KONA?NI PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONI?KIM MEDIJIMA
Zagreb, rujan 2009.
KONA?NI PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONI?KIM MEDIJIMA
I. OP?E ODREDBE
?lanak 1.
Ovim se Zakonom ure?uju prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizi?kih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga i usluga elektroni?kih publikacija putem elektroni?kih komunikacijskih mreža, te interes Republike Hrvatske u podru?ju elektroni?kih medija.
?lanak 2.
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljede?a zna?enja:

    1. elektroni?ki mediji: audiovizualni programi, radijski programi i elektroni?ke publikacije.
    2. elektroni?ke publikacije: uredni?ki oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroni?ke ina?ice tiska i/ili informacije iz medija na na?in da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.
    3. audiovizualna medijska usluga: usluga definirana ?lancima 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme?u Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država ?lanica, za koju uredni?ku odgovornost ima pružatelj medijskih usluga te ?ija je osnovna namjena emitiranje programa za informiranje, zabavu ili obrazovanje op?e javnosti putem elektroni?kih komunikacijskih mreža u smislu odredaba Zakona o elektroni?kim komunikacijama. Takva audiovizualna medijska usluga je televizijsko emitiranje ili audiovizualna medijska usluga na zahtjev i/ili audiovizualna komercijalna komunikacija, kako su definirani ovim Zakonom.
    4. audiovizualni program: skup pomi?nih slika sa ili bez zvuka koji predstavlja zasebni element unutar rasporeda ili kataloga programa koji uspostavlja pružatelj medijskih usluga i ?iji su oblik i sadržaj usporedivi s oblikom i sadržajem televizijskog emitiranja. Primjeri programa uklju?uju igrane filmove, športske doga?aje, situacijske komedije, dokumentarne filmove, dje?je programe i izvorne drame.
    5. op?i televizijski ili radijski programski kanal: kanal raznovrsnog sadržaja koji ima programsku osnovu sastavljenu ve?inom od informativnoga, obrazovnog, kulturnog i zabavnog programa sukladno ?lanku 23. stavku 1. i 2. ovoga Zakona.
    6. specijalizirani televizijski ili radijski programski kanal: kanal koji ima programsku osnovu koja sadržava shemu programa od kojih su preko 70% istovrsni programi sukladno ?lanku 23. stavku 3. ovoga Zakona.
    7. uredni?ka odgovornost: primjena u?inkovite kontrole nad odabirom programa i njihovom organizacijom u kronološki raspored programa, kada se radi o televizijskom odnosno radijskom programu, ili u katalog programa, kada je rije? o audio i audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev. Uredni?ka odgovornost ne uklju?uje nužno pravnu odgovornost za sadržaj ili pružene usluge, osim ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije druga?ije odre?eno.
    8. pružatelj medijskih usluga: fizi?ka ili pravna osoba koja ima uredni?ku odgovornost za odabir audio i audiovizualnog sadržaja audio i audiovizualne medijske usluge, te koja odre?uje na?in na koji su oni organizirani.
    9. nakladnik televizije: pružatelj medijske usluge televizijskog emitiranja.
    10. nakladnik radija: pružatelj medijske usluge radijskog emitiranja.
    11. medijska usluga televizije ili televizijsko emitiranje (tj. linearna audiovizualna medijska usluga): audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijskih usluga za istodobno gledanje programa na osnovi rasporeda programa.
    12. audiovizualna medijska usluga na zahtjev (tj. nelinearna audiovizualna medijska usluga): audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
    13. audiovizualna medijska usluga približnog videa na zahtjev: audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev, a na osnovi rasporeda programa.
    14. audiovizualna komercijalna komunikacija: slike sa ili bez zvuka koje su oblikovane za izravno ili neizravno promicanje roba, usluga ili imidža fizi?ke ili pravne osobe koja se bavi gospodarskom aktivnoš?u. Takve slike prate ili su uklju?ene u program uz pla?anje ili sli?nu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oblici audiovizualne komercijalne komunikacije uklju?uju, izme?u ostalog, televizijsko oglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda.
    15. oglašavanje: svaki oblik emitiranja oglasa bilo uz pla?anje ili sli?nu naknadu ili emitiranja u svrhu samopromidžbe javnih ili privatnih trgova?kih društava ili fizi?kih osoba vezano uz trgovinu, poslovanje, obrt ili struku, kako bi se promicala nabava robe i usluga, uklju?uju?i nepokretnu imovinu, prava i obveze, uz pla?anje.
    16. prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija: predstavljanje rije?ima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvo?a?a robe ili pružatelja usluga u programima, kada je namjera pružatelja medijske usluge koristiti takvo predstavljanje kao oglašavanje koje bi moglo zavarati javnost u pogledu njegovog obilježja. Takvo se predstavljanje smatra namjernim, posebno ako je izvršeno uz pla?anje ili sli?nu naknadu.
    17. zavaravaju?e oglašavanje: bilo koje oglašavanje koje na bilo koji na?in, uklju?uju?i njegovo predstavljanje, dovodi u zabludu ili je vjerojatno da ?e dovesti u zabludu osobe kojima je upu?eno ili do kojih dopire pa je vjerojatno da ?e zbog toga utjecati na njihovo ekonomsko ponašanje, odnosno da zbog toga povre?uje ili je vjerojatno da ?e povrijediti konkurente.
    18. usporedno oglašavanje: bilo koje oglašavanje koje izravno ili neizravno upu?uje na konkurenta, odnosno koje izravno ili neizravno upu?uje na robu ili usluge konkurenta.
    19. sponzorstvo: svaki doprinos javnog ili privatnog trgova?kog društva ili fizi?ke osobe koja nije uklju?ena u pružanje audiovizualnih medijskih usluga ili proizvodnju audiovizualnih djela, financiranju audiovizualnih medijskih usluga ili programa radi promicanja svog imena, svoga zaštitnog znaka, svog imidža, svoje djelatnosti ili svojih proizvoda.
    20. teletrgovina: izravna ponuda koja se objavljuje javnosti u svrhu nabave roba ili usluga, uklju?uju?i nepokretnu imovinu te prava i obveze, uz pla?anje.
    21. plasman proizvoda: svaki oblik audiovizualne komercijalne komunikacije koji uklju?uje ili spominje proizvod, uslugu ili njihov zaštitni znak na na?in da se prikaže u okviru programa uz pla?anje ili sli?nu naknadu.
    22. medijska usluga radija: po?etni prijenos i/ili objavljivanje radijskih programa namijenjenih javnosti, ži?nim ili beži?nim putem, uklju?uju?i i satelitski prijenos, u kodiranom ili nekodiranom obliku. Ovim pojmom obuhva?eni su i oblici me?usobnog posredovanja ili razmjene radijskih programa izme?u pojedinih pružatelja medijske usluge radija u svrhu njihova priop?avanja javnosti.
    23. medijska usluga radija na zahtjev: medijska usluga radija koju osigurava pružatelj medijske usluge za slušanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
    24. radijski program: uredni?ki oblikovane zvukovne i govorne informacije svih vrsta (vijesti, mišljenja, obavijesti, poruke i druge informacije), te autorska djela koja se objavljuju putem radija u svrhu obavješ?ivanja i zadovoljavanja kulturnih, obrazovnih i ostalih potreba te javne komunikacije.
    25. zašti?ena usluga: medijska usluga televizije i radija te druga audiovizualna medijska usluga, kao i usluga informacijskog društva koja se pruža uz naknadu i na temelju uvjetovanog pristupa, ili pružanje uvjetovanog pristupa prethodno navedenim uslugama kao usluge po sebi. Pod uslugom informacijskog društva smatra se svaka usluga informacijskog društva koja se uobi?ajeno pruža uz naknadu, na daljinu te elektroni?kim putem na pojedina?ni zahtjev primatelja usluge.
    26. uvjetovani pristup: bilo koja tehni?ka mjera i/ili aranžman koji omogu?uje pristup zašti?enoj usluzi u razumljivom obliku uz uvjet prethodnog individualnog odobrenja pružatelja te usluge.
    27. sredstvo uvjetovanog pristupa: bilo kakva oprema, ra?unalni program i/ili aranžman koji je namijenjen ili prilago?en da omogu?i pristup zašti?enoj usluzi u razumljivom obliku.
    28. nedopušteno sredstvo: bilo kakva oprema, ra?unalni program i/ili aranžman koji je namijenjen ili prilago?en da omogu?i pristup u razumljivom obliku zašti?enoj usluzi bez prethodnog odobrenja davatelja usluge.
    29. nadležno ministarstvo: ministarstvo koje je nadležno za poslove u podru?ju elektroni?kih medija.
    30. ministar: ministar nadležnog ministarstva.

(2) Pojmovi: autor, programske usluge, kabelska televizija, radio, digitalni radio, radijska frekvencija, koncesionar, televizija, digitalna televizija, televizijski prijenos, multipleks, kao i drugi pojmovi iz podru?ja elektroni?kih komunikacija imaju zna?enje utvr?eno propisima kojima se ure?uju autorska i srodna prava, koncesije te elektroni?ke komunikacije.
(3) Pravo na ispravak objavljene informacije ili na odgovor na objavljenu informaciju ostvaruje se sukladno Zakonu o medijima.
(4) Na odnose ure?ene ovim Zakonom primjenjuje se Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(5) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na Hrvatsku radioteleviziju ako posebnim zakonom nije druk?ije ure?eno.
II. OP?A NA?ELA
?lanak 3.
(1) Jam?i se sloboda izražavanja i puna programska sloboda elektroni?kih medija.
(2) Nijedna odredba ovoga Zakona ne može se tuma?iti na na?in da daje pravo na cenzuru ili ograni?enje prava slobode govora i izražavanja misli.
?lanak 4.
(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su objavljivati program na hrvatskom jeziku i latini?nom pismu ili u prijevodu na hrvatski jezik, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Pružatelji medijskih usluga mogu promicati i stvaralaštvo na narje?jima hrvatskog jezika što se smatra ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ovoga ?lanka.
(3) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna:
–ako se objavljuju filmovi i druga audio i audiovizualna djela u izvornom obliku,
–ako se objavljuju glazbena djela s tekstom koji je djelomice ili u cijelosti na stranom jeziku,
–ako su programi djelomice ili u cijelosti namijenjeni u?enju stranog jezika i pisma.
(4) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna u programima namijenjenim pripadnicima nacionalnih manjina.
(5) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga ?lanka pružatelji medijskih usluga mogu objavljivati informativni program i uslužne informacije za potrebe stranih gostiju na jezicima prema zastupljenosti stranih gostiju na podru?ju njegove koncesije.
?lanak 5.
Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga, kao i elektroni?kih publikacija, prema ovom Zakonu i posebnim zakonima, obavlja pružatelj medijskih usluga upisan u sudski ili drugi propisani registar u Republici Hrvatskoj, te ako uz op?e uvjete ima sjedište i uredništvo u Republici Hrvatskoj.
?lanak 6.
(1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga unutar su nadležnosti Republike Hrvatske ako su osnovani na njezinom podru?ju ili ako se prema stavku 7. ovoga ?lanka predmnijeva da su unutar nadležnosti Republike Hrvatske.
(2) Kada pružatelj audiovizualnih medijskih usluga ima sjedište u Republici Hrvatskoj i u njoj se donose uredni?ke odluke o audiovizualnim medijskim uslugama, predmnijeva se da je osnovan u Republici Hrvatskoj.
(3) Za pružatelja audiovizualnih medijskih usluga predmnijeva se da je osnovan u Republici Hrvatskoj, ako ima svoje sjedište u Republici Hrvatskoj a uredni?ke odluke o audiovizualnim medijskim uslugama donose se u drugoj državi ?lanici Europske unije, pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj radi zna?ajni dio radne snage uklju?ene u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge.
(4) Kada zna?ajni dio radne snage uklju?ene u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge radi u Republici Hrvatskoj i drugoj državi ?lanici Europske unije, predmnijeva se da je pružatelj audiovizualnih medijskih usluga osnovan u Republici Hrvatskoj ako u njoj ima svoje sjedište.
(5) Kada zna?ajni dio radne snage uklju?ene u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge ne radi niti u jednoj od država ?lanica iz prethodnih stavaka ovoga ?lanka, predmnijeva se da je pružatelj audiovizualnih medijskih usluga osnovan u Republici Hrvatskoj, ako je u njoj prvotno zapo?eo svoju djelatnost u skladu sa zakonom Republike Hrvatske, pod uvjetom da održava stabilnu i u?inkovitu vezu s hrvatskim gospodarstvom.
(6) Kada pružatelj audiovizualnih medijskih usluga ima svoje sjedište u Republici Hrvatskoj, a odluke o audiovizualnim medijskim uslugama se donose u državi koja nije ?lanica Europske unije, ili obrnuto, predmnijeva se da je osnovan u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da zna?ajni dio radne snage uklju?en u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge radi u Republici Hrvatskoj.
(7) Za pružatelje audiovizualnih medijskih usluga na koje se ne mogu primijeniti odredbe stavaka 1. do 6. ovoga ?lanka, predmnijeva se da su unutar nadležnosti Republike Hrvatske ako:
- upotrebljavaju satelitsku vezu koja je smještena u Republici Hrvatskoj,
- ne upotrebljavaju satelitsku vezu kojoj je zemaljska odašilja?ka postaja smještena u Republici Hrvatskoj, a upotrebljavaju satelitske kapacitete koji pripadaju Republici Hrvatskoj.
(8) Ako se prema stavcima 2. do 7. ovoga ?lanka ne može utvrditi potpada li pružatelj audiovizualnih medijskih usluga unutar nadležnosti Republike Hrvatske ili druge države ?lanice Europske unije, pružatelj audiovizualnih medijskih usluga potpada unutar nadležnosti one države ?lanice u kojoj je osnovan u smislu zna?enja ?lanka 48. do 50. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme?u Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država ?lanica.
?lanak 7.
(1) Pružatelj medijskih usluga u skladu s ovim Zakonom samostalno oblikuje programsku osnovu medija i snosi odgovornost za objavljivanje programa.
(2) Djelatnost pružatelja medijskih usluga može obuhva?ati proizvodnju programa.
?lanak 8.
Republika Hrvatska osigurava slobodu prijenosa i prijama audio i audiovizualnih medijskih usluga iz država ?lanica Europske unije i drugih europskih država ?lanica Europske konvencije o prekograni?noj televiziji Vije?a Europe kao i iz država ?lanica Europske konvencije o prekograni?nim audiovizualnim medijskim uslugama Vije?a Europe nakon što ta Konvencija postane obvezuju?a za Republiku Hrvatsku, a može u pojedinim slu?ajevima ograni?iti slobodu objavljivanja tih usluga samo u skladu s me?unarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
?lanak 9.
Djelatnost objavljivanja audiovizualnog i radijskog programa od interesa je za Republiku Hrvatsku kada se programi odnose na:
–ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih gra?ana Republike Hrvatske, pripadnika hrvatskih nacionalnih manjina i zajednica u inozemstvu, te ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj,
- ostvarivanje ljudskih prava i politi?kih prava gra?ana te unaprje?ivanje pravne i socijalne države te civilnog društva,
- djecu i mlade ili su namijenjeni djeci i mladima,
- osobe s invaliditetom i posebnim potrebama,
– o?uvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta,
–poticanje kulturnog i umjetni?kog stvaralaštva,
–kulturu javnog dijaloga,
–razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i športa,

  • zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja,
  • poticanje medijske pismenosti.

?lanak 10.
(1) Pojedina pitanja mogu se u skladu s odredbama ovoga Zakonu urediti koregulacijom ili samoregulacijom radi ujedna?avanja njihove primjene u praksi. Navedeno ure?enje mora biti op?enito prihva?eno od glavnih interesnih skupina u Republici Hrvatskoj, odobreno od strane Vije?a za elektroni?ke medije, te osiguravati u?inkovitu provedbu utvr?enih odredbi.
(2) Vije?e za elektroni?ke medije objavit ?e na svojoj internetskoj stranici akte koji su prihva?eni sukladno stavku 1. ovoga ?lanka.

    1. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE

1. Op?e odredbe
?lanak 11.
Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga dužni su primateljima usluge omogu?iti jednostavan, izravan i stalan pristup najmanje sljede?im informacijama:
- nazivu pružatelja medijskih usluga,
- adresi na kojoj je pružatelj medijskih usluga osnovan ili ima sjedište,
-detaljnim podacima o pružatelju medijskih usluga, uklju?uju?i adresu njegove elektroni?ke pošte ili internetsku stranicu, što omogu?ava brže, izravno i u?inkovito stupanje u kontakt s njime, te
- nadležnim regulatornim i/ili nadzornim tijelima.
?lanak 12.
(1) Nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost.
(2) U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etni?ke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, politi?kog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ?lanstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bra?nog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslje?a, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašisti?kih, nacionalisti?kih, komunisti?kih i drugih totalitarnih režima.
(3) Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uklju?enog u slu?ajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili po?initelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.
?lanak 13.
(1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga ne smiju prenositi kinematografska djela izvan razdoblja utvr?enih dogovorom s nositeljima prava.
(2) Nagradna natjecanja (kvizove, pitalice i sl.) ili razli?ite oblike nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja u audiovizualnom ili radijskom programu, pružatelj medijske usluge obvezan je provoditi pravi?no uz objavu nedvosmislenih pravila o tim sadržajima te javno obe?anoj nagradi.
(3) Uvjete za pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga koje uklju?uju sadržaje iz stavka 2. ovoga ?lanka pobliže ure?uje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
?lanak 14.
Vije?e za elektroni?ke medije poticat ?e pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da svoje usluge postupno u?ine dostupnima osobama s ošte?enjem sluha ili vida.
?lanak 15.
(1) U slu?aju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i u slu?aju velikih prirodnih nepogoda, tehni?ko-tehnoloških i ekoloških nesre?a i epidemija, pružatelj medijske usluge obvezan je na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priop?enja nadležnih državnih tijela kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga ?lanka podnosi se u pisanom obliku i mora sadržavati podatke koji dokazuju ovlast za podnošenje zahtjeva i pravnu utemeljenost zahtjeva.
?lanak 16.
(1) Audiovizualna komercijalna komunikacija mora biti odmah prepoznatljiva kao takva.
(2) Nisu dopuštene prikrivene audiovizualne komercijalne komunikacije.
(3) Audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije koristiti podsvjesne tehnike.
(4) Audiovizualne komercijalne komunikacije ne smiju:
-dovoditi u pitanje poštivanje ljudskog dostojanstva,
- uklju?ivati ili promicati bilo kakvu diskriminaciju na temelju spola, rase, etni?ke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja , invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije,
- poticati ponašanje koje je štetno za zdravlje ili sigurnost,
- poticati ponašanje koje je iznimno štetno za zaštitu okoliša.
(5) Nisu dopušteni svi oblici audiovizualnih komercijalnih komunikacija koje promi?u cigarete i druge duhanske proizvode.
(6) Audiovizualne komercijalne komunikacije koje promi?u alkoholna pi?a ne smiju biti izri?ito usmjerene na maloljetnike i ne smiju poticati na neumjerenu konzumaciju takvih pi?a.
(7) Nisu dopuštene audiovizualne komercijalne komunikacije koje promi?u medicinske proizvode i pružanje zdravstvenih usluga, koji su dostupni samo na recept.
(8) Audiovizualne komercijalne komunikacije ne smiju:
- prouzro?iti moralnu ili fizi?ku štetu maloljetnicima,
- izravno poticati maloljetnike na kupnju ili unajmljivanje proizvoda ili usluge, iskorištavaju?i njihovo neiskustvo ili lakovjernost,
- izravno poticati maloljetnike na uvjeravanje njihovih roditelja ili drugih na kupnju robe ili usluga koje se reklamiraju,
- iskorištavati posebno povjerenje koje maloljetnici imaju u roditelje, nastavnike ili druge osobe, ili
-nerazborito prikazivati maloljetnike u opasnim situacijama.
(9) Pružatelji medijskih usluga mogu u skladu sa ?lankom 10. ovoga Zakona utvrditi pravila ponašanja u pogledu dje?jih programa koji sadržavaju ili su popra?eni neprimjerenom audiovizualnom komercijalnom komunikacijom u vezi s hranom i pi?ima koji sadrže hranjive tvari i sastojke s prehrambenim ili fiziološkim u?inkom, a posebno onih kao što su masno?a, transmasne kiseline, sol/natrij i še?eri, ?ija se pretjerana uporaba u op?oj prehrani ne preporu?uje.
(10) Vije?e za elektroni?ke medije objavit ?e na svojoj internetskoj stranici pravila ponašanja koja su prihva?ena sukladno stavku 9. ovoga ?lanka.
?lanak 17.
(1) Sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programi moraju zadovoljavati sljede?e uvjete:
- ni u kakvim se okolnostima na njihov sadržaj i, u slu?aju televizijskog emitiranja, na njihov raspored, ne smije utjecati na na?in da se djeluje na odgovornost i uredni?ku neovisnost pružatelja medijskih usluga,
- ne smiju izravno poticati na kupnju ili najam roba ili usluga, osobito posebnim promotivnim upu?ivanjem na tu robu i usluge,
- gledatelje se mora jasno obavijestiti o postojanju ugovora o sponzorstvu,
- sponzorirani programi moraju jasno biti odre?eni kao takvi imenom, logotipom i/ili drugim simbolom sponzora, kao što je primjerice upu?ivanje na njegov/e proizvod/e ili njegovu/njegove uslugu/usluge ili njegov prepoznatljivi znak na primjeren na?in za programe na po?etku, tijekom i/ili na kraju programa.
(2) Audiovizualne medijske usluge ili programe ne smiju sponzorirati pravne ili fizi?ke osobe ?ija je glavna djelatnost proizvodnja ili prodaja cigareta i drugih duhanskih proizvoda.
(3) Kad audiovizualne medijske usluge ili programe sponzoriraju pravne ili fizi?ke osobe ?ija djelatnost uklju?uje proizvodnju ili prodaju medicinskih proizvoda i pružanje zdravstvene usluge, može se promicati ime ili imidž pravne ili fizi?ke osobe sponzora, ali se ne mogu promicati posebni medicinski proizvodi ili zdravstvene usluge dostupne samo na recept.
(4) Vijesti i informativni program ne smiju biti sponzorirani.
(5) Nije dopušteno prikazivanje logotipa sponzora tijekom dje?jih programa i vjerskih programa.
(6) Odredbe ovoga ?lanka na odgovaraju?i na?in se primjenjuju i na medijske usluge radija.
?lanak 18.
(1) Nije dopušten plasman proizvoda.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ?lanka, plasman proizvoda dopušten je u:
- kinematografskim djelima, filmovima i serijama napravljenima za audiovizualne medijske usluge, u športskim programima i programima lagane zabave, ali uz izuzetak dje?jih programa, ili
- slu?ajevima kada nema pla?anja pružatelju medijske usluge, ali odre?ene robe ili usluge, kao što su proizvodni rekviziti i nagrade, pružaju mu se besplatno u cilju njihovog uklju?ivanja u audiovizualni program.
(3) Plasiranjem roba ili usluga u smislu stavka 2. podstavka 2. ovoga ?lanka smatra se uklju?ivanje u audiovizualni program isklju?ivo robe ili usluge koja ima zna?ajnu vrijednost. Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom ?e urediti na?in odre?ivanja zna?ajne vrijednosti roba ili usluga koje se plasiraju uzimaju?i u obzir da se vrijednost odre?uje u odnosu na visinu sredstava proizvodnje ili troškova pla?enih za plasiranje roba ili usluga u ovaj program.
(4) Audiovizualni programi koji sadrže plasman proizvoda moraju ispunjavati sve sljede?e uvjete:
- ni u kakvim okolnostima se na njihov sadržaj i, u slu?aju televizijskog emitiranja, na njihov raspored, ne smije utjecati na na?in da se djeluje na odgovornost i uredni?ku neovisnost pružatelja medijskih usluga,
- ne smiju izravno poticati na kupnju ili najam roba ili usluga, osobito posebnim promotivnim upu?ivanjem na tu robu ili usluge,
- ne smiju neprili?no isticati doti?ni proizvod,

    - gledatelje se mora jasno obavijestiti o postojanju plasmana proizvoda,

- biti primjereno odre?eni na po?etku i na kraju audiovizualnog programa te kada se audiovizualni program nastavi nakon prekida za reklame, kako ne bi došlo do zbunjivanja gledatelja.
(5) Iznimno se odredbe stavka 4. podstavka 4. i 5. ovoga ?lanka ne primjenjuju u slu?aju kada audiovizualni program koji sadrži plasman proizvoda ne proizvodi niti naru?uje sam pružatelj medijskih usluga ili trgova?ko društvo povezano s pružateljem medijskih usluga.
(6) U svakom slu?aju audiovizualni programi ne smiju uklju?ivati plasiranje sljede?ih proizvoda:
- duhanskih proizvoda ili cigareta ili plasiranje proizvoda pravnih ili fizi?kih osoba ?ija je temeljna djelatnost proizvodnja ili prodaja cigareta i drugih duhanskih proizvoda, ili
- posebnih medicinskih proizvoda ili zdravstvenih usluga dostupnih samo na recept.
(7) Odredbe ovoga ?lanka primjenjuju se samo na programe proizvedene nakon 19. prosinca 2009. godine.
2. Audio i audiovizualne medijske usluge na zahtjev
?lanak 19.
(1) Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev može obavljati pravna ili fizi?ka osoba koja ispunjava uvjete iz ?lanka 5. ili 6. ovoga Zakona i ima dopuštenje Vije?a za elektroni?ke medije za obavljanje ove djelatnosti (u daljnjem tekstu: pružatelj medijske usluge na zahtjev).
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga ?lanka, Vije?e za elektroni?ke medije daje na temelju zahtjeva pružatelja medijske usluge na zahtjev koji je ostvario tehni?ke uvjete za prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa i programske osnove koja sadrži programsko usmjerenje pružatelja medijske usluge na zahtjev (op?e ili specijalizirano).
(3) Prije donošenja odluke o davanju dopuštenja, Vije?e je ovlašteno sa regulatornim tijelima drugih država ?lanica Europske unije razmijeniti informacije o pružatelju medijske usluge na zahtjev ako se djelatnost iz stavka 1. ovoga ?lanka odnosi i na druge države ?lanice Europske unije.
(4) Vije?e za elektroni?ke medije dužno je donijeti odluku o davanju ili uskra?ivanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka žurno, a najkasnije u roku od 30 dana od prijama urednog zahtjeva.
(5) Na temelju odluke o davanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka pružatelj medijske usluge na zahtjev upisuje se u Upisnik koji vodi Vije?e za elektroni?ke medije.
(6) Vije?e ?e po službenoj dužnosti donijeti odluku o prestanku važenja dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka i brisati pružatelja medijskih usluga iz Upisnika u sljede?im slu?ajevima:
- ako pružatelj medijskih usluga u pisanom obliku izvijesti Vije?e o prestanku obavljanja djelatnosti,
- ako pružatelj medijskih usluga prekine obavljati djelatnost u razdoblju duljem od godine dana,
- ako pružatelj medijskih usluga više ne ispunjava tehni?ke uvjete prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa,
- ako je pružatelju medijskih usluga pravomo?nom odlukom suda zabranjeno obavljanje upisane djelatnosti, te
- nakon prestanka pravne osobe pružatelja medijskih usluga ili prestanka obrta.
(7) Dopuštenje za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev može se prenijeti na drugu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja dopuštenja, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vije?a.
(8) Popis pružatelja medijskih usluga iz stavka 1. ovoga ?lanka Vije?e za elektroni?ke medije objavljuje na internetskoj stranici Vije?a.
(9) Sadržaj i na?in vo?enja Upisnika iz stavka 5. ovoga ?lanka propisuje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 75. stavka 6. ovoga Zakona.
?lanak 20.
(1) Audiovizualne medijske usluge na zahtjev koje mogu ozbiljno naštetiti fizi?kom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika dostupne su samo na na?in kojim se osigurava da maloljetnici u uobi?ajenim okolnostima ne?e ?uti ili vidjeti takve audiovizualne medijske usluge na zahtjev.
(2) Vije?e za elektroni?ke medije propisat ?e pravilnikom iz ?lanka 26. stavka 4. ovoga Zakona odgovaraju?e mjere za postupanje pružatelja medijskih usluga iz stavka 1. ovoga ?lanka.
?lanak 21.
(1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju nastojati da njihove audiovizualne medijske usluge na zahtjev promi?u proizvodnju i pristup europskim djelima, gdje je to izvedivo te uz pomo? odgovaraju?ih sredstava.
(2) Promicanje djela iz stavka 1. ovoga ?lanka može se odnositi, izme?u ostalog, na financijski doprinos koji usluge iz stavka 1. ovoga ?lanka ostvaruju za proizvodnju i stjecanje prava nad europskim djelima ili na udjel i/ili isticanje europskih djela u katalogu programa koji nude audiovizualne medijske usluge na zahtjev.
(3) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev dužni su ostvarivati i pove?avati financijski doprinos ili udio i/ili isticanje europskih djela u katalogu programa u smislu stavka 2. ovoga ?lanka sukladno kriterijima i na?inu koji pravilnikom iz ?lanka 42. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi Vije?e za elektroni?ke medije.
(4) Vije?e za elektroni?ke medije ovlašteno je zatražiti od pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev podatke o provedbi stavka 1. i 2. ovoga ?lanka.
(5) Vije?e za elektroni?ke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. i 2. ovoga ?lanka najkasnije do 19. prosinca 2011. godine te svake ?etiri godine nakon toga.
3 . Medijske usluge televizije i radija

    Uvjeti za pružanje medijske usluge televizije i radija

?lanak 22.
(1) Djelatnost pružanja medijske usluge televizije i/ili radija može obavljati pravna i fizi?ka osoba (u daljnjem tekstu: nakladnik televizije i/ili radija) koja je upisana u sudski ili drugi propisani registar u Republici Hrvatskoj u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom, a koja je dobila koncesiju te sklopila ugovor o koncesiji u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama.
(2) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga ?lanka pored op?ih i programskih uvjeta propisanih ovim Zakonom, nakladnik televizije i/ili radija mora ispuniti posebne tehni?ke, prostorne, financijske i kadrovske uvjete.
(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga ?lanka i postupak utvr?ivanja uvjeta pravilnikom propisuje Vije?e za elektroni?ke medije, uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroni?ke komunikacije o tehni?kim i prostornim uvjetima.

      • Programska na?ela i obveze

?lanak 23.
(1) Programska osnova op?eg televizijskog ili radijskoga programskog kanala mora sadržavati programsku shemu kojom se odre?uje:
–vrsta audiovizualnog ili radijskog programa, odnosno njihovo razvrstavanje u pojedine skupine,
–predvi?eni kvantitativni razmjer izme?u pojedinih skupina sadržaja,
–predvi?eni maksimalni opseg oglasnih sadržaja,
–predvi?eni opseg vlastitih i udio hrvatskih audio i audiovizualnih djela,
- vrijeme objavljivanja.
(2) Nakladnik televizije programskom osnovom iz stavka 1. ovoga ?lanka utvr?uje udio europskih djela iz ?lanka 42. i 44. ovoga Zakona i audiovizualnih djela neovisnih proizvo?a?a iz ?lanka 43. i 44. ovoga Zakona.
(3) Programska osnova specijaliziranog televizijskog ili radijskog programskog kanala mora sadržavati programsku shemu kojom se odre?uje:

  • vrsta audiovizualnog ili radijskog programa, od kojih preko 70% moraju biti istovrsni programi,
  • predvi?eni kvantitativni razmjer izme?u pojedinih skupina sadržaja,
  • predvi?eni maksimalni opseg oglasnih sadržaja,

- omjer europskih djela iz ?lanka 42. i 44. ovoga Zakona, audiovizualnih djela neovisnih proizvo?a?a iz ?lanka 43. i 44. ovoga Zakona i drugih djela za nakladnike specijaliziranog televizijskog programa,

  • vrijeme objavljivanja.

(4) Za promjenu ili dopunu programske osnove iz stavka 1. i 3. ovoga ?lanka nakladnik televizije i/ili radija je dužan pribaviti prethodno mišljenje uredništva koje ?ine glavni urednik i urednici pojedinih audiovizualnih ili radijskih programa. Mišljenje uredništva utvr?uje se ve?inom glasova.
(5) Za promjenu, odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 10% njezinog sadržaja iz stavka 1. i 3. ovoga ?lanka na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik televizije i/ili radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vije?a za elektroni?ke medije. Uz zahtjev za prethodnu suglasnost nakladnik televizije i/ili radija prilaže mišljenje iz stavka 4. ovoga ?lanka.
(6) Programska osnova je prilog i ?ini sastavni dio ugovora o radu izme?u nakladnika televizije i/ili radija i urednika odnosno novinara. Posebna prava urednika i novinara koja nastaju zbog promjena ili dopuna programske osnove ure?uju se dodatkom ugovoru o radu.
(7) Programska osnova nakladnika televizije i/ili radija temeljem koje je dana koncesija kao i njezine izmjene su javne i objavljuju se na internetskoj stranici Vije?a za elektroni?ke medije.
?lanak 24.
Audiovizualni ili radijski programi trebaju osobito:
–objavljivati istinite informacije, poštovati ljudsko dostojanstvo i ljudska prava i temeljne slobode te pridonositi poštivanju tu?ih mišljenja i uvjerenja,
–pridonositi slobodnom oblikovanju mišljenja, svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi,
–promicati hrvatske kulturne ste?evine i poticati slušatelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu,
–promicati me?unarodno razumijevanje i osje?aj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, služiti zaštiti okoliša, boriti se za ravnopravnost žena i muškaraca,
–promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina.
?lanak 25.
(1) Audiovizualni ili radijski programi moraju udovoljiti sljede?im kriterijima:
–doga?aji se moraju vjerno prikazati, a razli?iti pristupi i mišljenja moraju biti primjereno zastupljeni,
–vijesti moraju istinito i korektno predo?iti ?injenice i doga?aje, moraju biti nepristrane i profesionalno korektne, te moraju poticati slobodno oblikovanje mišljenja,
–mišljenja i komentari moraju biti lako prepoznatljivi kao mišljenje ili komentar, te mora biti razvidno ?ije se mišljenje ili komentar objavljuje.
(2) Nakladnik televizije i/ili radija je obvezan u audiovizualnom ili radijskom programu promicati nepristranost, poštuju?i razlike u mišljenjima o politi?kim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutnom javnom politikom.
(3) U proizvodnji i objavljivanju audiovizualnih ili radijskih programa nakladnik televizije i/ili radija mora poštivati autorska prava i srodna prava, te je dužan pribaviti odobrenje ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava.
?lanak 26.
(1) U audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno:
- objavljivati priloge koji vrije?aju dostojanstvo ?ovjeka,
- objavljivati priloge osobito nemoralnog i pornografskog sadržaja,
- na bilo koji na?in poticati, promicati i veli?ati nasilje i kriminal, te poticati gra?ane, a posebice djecu i mladež, na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola ili droga.
(2) Nisu dopušteni audiovizualni ili radijski programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizi?ki, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uklju?uju pornografiju ili bezrazložno nasilje.
(3) Audiovizualne ili radijske programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizi?ki, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika televizije ili radija osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehni?kom mjerom, da maloljetnici u podru?ju prijenosa ne?e, u uobi?ajenim okolnostima, ?uti ili vidjeti takve programe. Ako se takvi programi emitiraju u nekodiranom obliku, nakladnik je obvezan osigurati da im prethodi zvu?no upozorenje ili da ih je mogu?e prepoznati pomo?u vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja.
(4) Vije?e za elektroni?ke medije propisat ?e pravilnikom tehni?ke mjere i na?in postupanja nakladnika televizije i radija u slu?aju iz stavka 2. i 3. ovoga ?lanka.
?lanak 27.
(1) Nakladnik televizije i/ili radija mora voditi o?evidnik o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu i mora ?uvati snimke cjelovito objavljenoga programa najmanje 90 dana od objavljivanja, a u slu?aju prigovora ili spora, snimku spornog sadržaja dužan je ?uvati do okon?anja spora.
(2) Nakladnik televizije i/ili radija iz stavka 1. ovoga ?lanka dužan je na zahtjev Vije?a za elektroni?ke medije bez odgode dostaviti snimku objavljenog audiovizualnog ili radijskog programa.
(3) Na?in vo?enja o?evidnika iz stavka 1. ovoga ?lanka te kvalitetu snimke propisuje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 22. stavka 3. ovoga Zakona.
?lanak 28.
Državna tijela i njihovi predstavnici, te sindikati i razli?ite interesne skupine ne smiju utjecati na nakladnika televizije i/ili radija glede stvaranja audiovizualnog ili radijskog programa.
Oglašavanje
?lanak 29.
(1) Oglašavanje i teletrgovina moraju biti lako prepoznatljivi i razlikovati se od uredni?kog sadržaja. Ne dovode?i u pitanje uporabu novih tehnika oglašavanja, oglašavanje i teletrgovina moraju se jasno odvojiti od drugih dijelova programa putem opti?kih i/ili akusti?kih i/ili prostornih sredstava.
(2) Odvojeni promidžbeni spotovi i spotovi teletrgovine, osim u prijenosu športskih doga?aja, su izuzetak.
(3) Usporedno oglašavanje dopušteno je samo uz ispunjenje pretpostavki iz Zakona o nedopuštenom oglašavanju.
?lanak 30.
(1) U oglašavanju i teletrgovini namijenjenim maloljetnicima ili koje koriste maloljetnike, izbjegavat ?e se sve što bi moglo nauditi njihovim interesima imaju?i obzira prema njihovoj posebnoj osjetljivosti i podložnosti te se ne smije prouzro?iti moralna ili fizi?ka šteta maloljetnicima.
(2) Nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavaju?i na?in, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.
(3) Nije dopušteno oglašavanje politi?kih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavni?kih tijela, izuzev za vrijeme izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu.
?lanak 31.
(1) Nije dopušteno oglašavanje i teletrgovina oružja, streljiva i pirotehni?kih sredstava, duhana i duhanskih proizvoda te droge.
(2) Oglašavanje lijekova i medicinskih proizvoda mora odgovarati uvjetima propisanim Zakonom o lijekovima, Zakonom o medicinskim proizvodima i podzakonskim aktima donesenim na temelju tih Zakona, te odredbama ovoga Zakona.
(3) Nije dopuštena teletrgovina lijekova, medicinskih proizvoda i zdravstvenih usluga.
(4) Nije dopušteno oglašavanje i teletrgovina alkohola i alkoholnih pi?a, osim ako Zakonom o hrani i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga Zakona nije druk?ije propisano.
(5) Oglašavanje i teletrgovina alkohola i alkoholnih pi?a iz stavka 4. ovoga ?lanka mora udovoljavati sljede?im pravilima:
– ne smiju biti usmjereni posebno na maloljetnike ili, posebice, prikazivati maloljetnike koji konzumiraju takva pi?a,
- ne smiju povezivati konzumiranje alkohola s poboljšanim fizi?kim stanjem ili vožnjom,
– ne smiju stvarati dojam da potrošnja alkohola pridonosi socijalnom ili seksualnom uspjehu,
– ne smiju tvrditi da alkohol ima ljekovita svojstva ili da je stimulans, sedativ ili sredstvo za rješavanje osobnih konflikata,
- ne smiju poticati neumjerenu potrošnju alkohola ili prikazivati apstinenciju ili umjerenost u negativnom smislu,
- ne smiju stavljati naglasak na visoki sadržaj alkohola kao pozitivno svojstvo pi?a.
?lanak 32.
(1) Trajanje spotova za oglašavanje i spotova za teletrgovinu unutar pojedinog sata, uz izuze?e za televizijske programske kanale koji su isklju?ivo posve?eni oglašavanju i teletrgovini te za televizijske programske kanale koji su isklju?ivo posve?eni samopromidžbi iz ?lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ne smije prije?i 12 minuta.
(2) Odredba stavka 1. ovoga ?lanka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa, najave sponzorstava i plasman proizvoda.
(3) Oglašavanje i teletrgovina u audiovizualnom programu umetat ?e se izme?u programa. Promidžbeni spotovi i teletrgovina mogu se umetati i za vrijeme audiovizualnog programa ali tako da integritet programa i prava nositelja prava ne budu ošte?eni, uzimaju?i u obzir prirodne stanke u programu kao i trajanje i zna?aj programa.
(4) Prijenos filmova snimljenih za televiziju (isklju?uju?i serije, serijale i dokumentarne emisije), kinematografskih djela i informativnih programa, može se prekidati oglašavanjem i/ili teletrgovinom jednom u svakom predvi?enom razdoblju od 30 minuta.
(5) Oglašavanje i teletrgovina ne?e se umetati u prijenos vjerskih službi.
(6) Programi za djecu, ako su kra?i od 30 minuta, ne?e se prekidati promidžbenim spotovima i/ili spotovima za teletrgovinu. Programi za djecu mogu se prekinuti oglašavanjem i/ili teletrgovinom jednom za svako predvi?eno razdoblje od najmanje 30 minuta, pod uvjetom da je predvi?eno trajanje programa dulje od 30 minuta.
(7) Odredbe ovoga ?lanka ne odnose se na oglašavanje u radijskim programima.
?lanak 33.
(1) Tijela državne uprave kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužne su 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija.
(2) Tijela državne uprave kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužni su do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijestiti Vije?e za elektroni?ke medije o obavljenom oglašavanju sukladno stavku 1. ovoga ?lanka.
?lanak 34.
(1) Izlozi namijenjeni za teletrgovinu moraju biti jasno odre?eni kao takvi pomo?u opti?kih i akusti?kih sredstava i bez prekida trajati najmanje 15 minuta.
(2) Odredbe ovoga Zakona odgovaraju?e se primjenjuju na televizijske programske kanale koji su isklju?ivo posve?eni oglašavanju i teletrgovini te na televizijske programske kanale koji su isklju?ivo posve?eni samopromidžbi, osim odredbi ?lanka 32. stavka 3., 4. i 6. te ?lanka 42. i 44. ovoga Zakona.

Sponzorstvo
?lanak 35.
Politi?ke stranke i koalicije ne smiju biti sponzori audiovizualnog ili radijskog programa osim u vrijeme izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu.
Vrijeme objavljivanja
?lanak 36.
(1) Svi audiovizualni ili radijski programi koji se objavljuju putem radijskog ili televizijskog emitiranja svakog dana od 0 do 24 sata ulaze u dnevno vrijeme objavljivanja, osim kada je ovim Zakonom druga?ije propisano.
(2) Godišnje vrijeme objavljivanja prema ovom Zakonu obuhva?a sve audiovizualne ili radijske programe koji se objave od 1. sije?nja do 31. prosinca pojedine godine, osim programa koji su ovim Zakonom od toga izuzeti.
(3) Nakladnik radija na državnoj i regionalnoj razini te na razini županije i Grada Zagreba mora objavljivati najmanje 12 sati radijskog programa dnevno, a nakladnik radija na nižoj razini od razine županije mora objavljivati najmanje 6 sati radijskog programa dnevno, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvr?eno dulje vrijeme trajanja programa.
(4) Nakladnik televizije na državnoj i regionalnoj razini te na razini županija i Grada Zagreba mora objavljivati najmanje 6 sati audiovizualnog programa dnevno, a nakladnik televizije na nižoj razini od razine županije mora objavljivati najmanje 3 sata audiovizualnog programa dnevno, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvr?eno dulje vrijeme trajanja programa.
(5) Nakladnik televizije i/ili radija na regionalnoj razini mora najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa posvetiti priop?avanju vijesti i obavijesti na podru?ju koncesije, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvr?eno dulje vrijeme posve?eno priop?avanju vijesti i obavijesti.
(6) Nakladnik televizije i/ili radija na lokalnoj razini mora najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa posvetiti priop?avanju lokalnih vijesti i obavijesti na podru?ju koncesije, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvr?eno dulje vrijeme posve?eno priop?avanju lokalnih vijesti i obavijesti.
(7) Nakladnik televizije i/ili radija na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno objavljivati informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta u okviru kojega najmanje jednu informativnu emisiju u trajanju od najmanje 20 minuta, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvr?eno dulje vrijeme trajanja programa, odnosno informativne emisije.
(8) U vrijeme izborne promidžbe nakladnik televizije i/ili radija mora omogu?iti svim politi?kim strankama promidžbu pod jednakim uvjetima sukladno izbornim propisima i uputama nadležnog tijela koje nadzire ili provodi izbore.
(9) Odredbe stavka 5., 6. i 7. ovoga ?lanka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog televizijskog i/ili radijskog programskog kanala.
Vlastita proizvodnja
?lanak 37.
(1) Vlastitom proizvodnjom smatraju se informativne, kulturno-umjetni?ke, glazbene, športske i druge emisije te drugi izvorno proizvedeni audiovizualni i/ili radijski programi ?iji je proizvo?a? nakladnik televizije i/ili radija ili su proizvedeni po njegovoj narudžbi i za njegov ra?un.
(2) Ako je pri izradi audiovizualnog i/ili radijskog programa sudjelovalo više nakladnika televizije i/ili radija s ulogom, u vlastitu proizvodnju, svakome se ubraja dio razmjeran ulogu.
(3) U vlastitu proizvodnju ubrajaju se i premijera i prva repriza hrvatskih audiovizualnih djela.
(4) U vlastitu proizvodnju radijskog programa u skladu s odredbama ?lanka 38. ovoga Zakona ubraja se i objavljivanje hrvatske glazbe.
(5) Oglasi, uklju?ivo s radijskom i televizijskom prodajom te naplatne obavijesti ne smatraju se audiovizualnim i/ili radijskim programima nastalim u vlastitoj proizvodnji.
(6) Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom propisuje detaljnija mjerila za odre?ivanje audiovizualnih ili radijskih programa koji se smatraju vlastitom proizvodnjom.
?lanak 38.
(1) Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 20% dnevnog vremena objavljivanja svakoga audiovizualnog programa nakladnika televizije a od toga najmanje 50% izme?u 16 i 22 sata, osim ako ovim Zakonom nije odre?eno druga?ije.
(2) Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 30% dnevnog vremena objavljivanja svakoga radijskog programa nakladnika medijske usluge radija, osim ako ovim Zakonom nije odre?eno druga?ije.
(3) Repriziranje radijske ili televizijske emisije mora biti jasno ozna?eno za cijelo vrijeme trajanja emisije u skladu s tehni?kim mogu?nostima. U udio iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka može se ubrojiti samo prva repriza emisije.
(4) Na?in ozna?avanja repriza emisija iz stavka 3. ovoga ?lanka pobliže ure?uje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovoga ?lanka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog televizijskog i/ili radijskog programskog kanala.
?lanak 39.
(1) Hrvatska glazba mora ?initi najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predvi?enog programskom shemom radijskog programa.
(2) U udio iz ?lanka 38. stavka 2. ovoga Zakona može se ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba.
(3) Odredbe ovoga ?lanka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala.
Hrvatska audiovizualna djela
?lanak 40.
(1) Hrvatska audiovizualna djela prema ovom Zakonu su djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima kao i djela hrvatske kulturne baštine.
(2) Audiovizualna djela iz stavka 1. ovoga ?lanka su samo ona djela koja se izražavaju slikama koje u slijedu daju dojam pokreta izražena kao individualne intelektualne tvorevine, kao što su filmovi i drame, kulturno-umjetni?ke i zabavne serije, dokumentarna, obrazovna i druga audiovizualna djela.
(3) Vije?e za elektroni?ke medije ?e pravilnikom propisati detaljnija mjerila za odre?ivanje programa koji se smatraju hrvatskim audiovizualnim djelima.
Europska djela
?lanak 41.
(1) Europska djela u smislu ovoga Zakona su:
– djela koja potje?u iz država ?lanica Europske unije,

  • djela koja potje?u iz europskih država ?lanica Europske konvencije o prekograni?noj televiziji te ispunjavaju uvjete propisane stavkom 3. ovoga ?lanka,
    - djela koja su proizvedena u koprodukciji u okviru sporazuma koji se odnose na audiovizualni sektor i koji su sklopljeni izme?u Europske unije i tre?ih zemalja i koja ispunjavaju uvjete definirane u svakom od tih sporazuma,

(2) Odredbe stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga ?lanka odnose se samo na države u kojima audiovizualna djela koja potje?u iz država ?lanica Europske unije nisu predmet diskriminacijskih mjera.
(3) Djela iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga ?lanka su ona koja su ostvarili pretežito autori i radnici s prebivalištem u državi ili državama iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga ?lanka ako udovoljavaju jednom od sljede?ih uvjeta:
–ako su proizvo?a?i tih djela osnovani u jednoj ili više navedenih država, ili
– ako je pojedino djelo nastalo pod nadzorom ili stvarnom kontrolom jednoga ili više proizvo?a?a koji su osnovani u jednoj ili više navedenih država, ili
–ako je doprinos koproducenata iz navedenih država prevladavaju?i u odnosu na ukupne troškove koprodukcije, a koprodukciju ne kontrolira jedan ili više proizvo?a?a osnovanih izvan navedenih država.
(4) Djela koja se ne smatraju europskim djelima u smislu stavka 1. ovoga ?lanka, a nastala su u okviru bilateralnih koprodukcijskih ugovora sklopljenih izme?u država ?lanica Europske unije i tre?ih država, smatrat ?e se europskim djelima ako ve?inski dio ukupnih troškova proizvodnje snose koproducenti iz Europske unije, a proizvodnju ne nadzire jedan ili viš
?lanak 42.
(1) Nakladnik televizije mora nastojati da europska djela ?ine ve?inski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja.
(2) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela europskih djela iz stavka 1. ovoga ?lanka mora svake godine pove?ati udio tih djela u odnosu na prošlu godinu sukladno kriterijima i na?inu utvr?enom pravilnikom koji donosi Vije?e za elektroni?ke medije, uzimaju?i u obzir njegove obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog zna?aja prema svojim gledateljima, a pri tome je najmanji po?etni opseg 20%.
(3) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga ?lanka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim doga?ajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini.
(4) U opseg udjela europskih djela ubrajaju se audiovizualna djela vlastite proizvodnje i hrvatska audiovizualna djela.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu.
(6) Vije?e za elektroni?ke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. do 4. ovoga ?lanka najkasnije do 3. listopada 2011. godine te svake dvije godine nakon toga.
Audiovizualna djela neovisnih proizvo?a?a
?lanak 43.
(1) Neovisni proizvo?a? audiovizualnih djela (u daljnjem tekstu: neovisni proizvo?a?) je pravna ili fizi?ka osoba koja ispunjava sljede?e uvjete:
– da je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država ?lanica Europske unije,
– da nije uklju?ena u organizacijsku strukturu nakladnika televizije,
– da nakladnik televizije može imati najviše 25% udjela kapitala u proizvo?a?u ili upravlja?kih odnosno glasa?kih prava,
– da po narudžbi pojedinog nakladnika televizije ostvaruje najviše polovicu svoje godišnje proizvodnje.
(2) Neovisni proizvo?a? je i pravna ili fizi?ka osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela, a ima sjedište u jednoj od tre?ih država, ako europska djela ?ine ve?inski udio njegove audiovizualne proizvodnje u zadnje tri godine i uz to ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga ?lanka.
(3) Neovisni proizvo?a? ne može biti pravna ili fizi?ka osoba ?iji prosje?ni udio financijskih sredstava za pokri?e ukupnih troškova proizvodnje odnosno koprodukcije, u kojima je sudjelovao u posljednje tri godine, ne prelazi 10%.
?lanak 44.
(1) Nakladnik televizije mora nastojati osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvo?a?a u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena.
(2) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvo?a?a iz stavka 1. ovoga ?lanka mora svake godine pove?avati udio tih djela sukladno kriterijima i na?inu utvr?enom pravilnikom koji donosi Vije?e za elektroni?ke medije, uzimaju?i u obzir obveze informativnoga, obrazovnog, kulturnog i zabavnog zna?aja pružatelja medijske usluge televizije prema svojim gledateljima.
(3) Najmanje polovica djela iz ovoga ?lanka mora biti proizvedena u posljednjih pet godina.
(4) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga ?lanka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim doga?ajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu.
(6) Vije?e za elektroni?ke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. do 4. ovoga ?lanka najkasnije do 3. listopada 2011. godine te svake dvije godine nakon toga.
Pravo na kratku informaciju
?lanak 45.
(1) Za potrebe kratkih vijesti svaki nakladnik televizije i/ili radija osnovan u Europskoj uniji ima pod jednakim uvjetima pravo na pristup doga?ajima od zna?ajnog interesa za javnost koje na osnovi isklju?ivih prava prenose nakladnici televizije i/ili radija koji su unutar nadležnosti Republike Hrvatske.
(2) Ako je nakladnik televizije i/ili radija osnovan u Republici Hrvatskoj ostvario isklju?iva prava na doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost, drugi nakladnik televizije i/ili radija osnovan u Republici Hrvatskoj može tražiti pristup navedenom doga?aju od tog nakladnika televizije i/ili radija. Svi nakladnici televizije i/ili radija imaju pravo na pristup doga?ajima od zna?ajnog interesa za javnost pod jednakim uvjetima.
(3) Vije?e za elektroni?ke medije osigurava pristup doga?ajima iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka na na?in da nakladniku televizije i/ili radija dopusti slobodan odabir kratkih isje?aka iz prijenosnog signala drugog nakladnika televizije i/ili radija uz ozna?avanje najmanje njihovog izvora, osim ako to nije mogu?e iz prakti?nih razloga. Na?in osiguranja pristupa prijenosnom signalu propisuje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom, uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroni?ke komunikacije.
(4) Nakladnik televizije i/ili radija može, prije i umjesto pristupa prijenosnom signalu u smislu stavka 3. ovoga ?lanka, ostvariti pristup doga?ajima iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka i pristupom mjestu takvih doga?aja radi snimanja kratkog isje?ka ili korištenjem snimljenog materijala drugog nakladnika televizije i/ili radija koji ima isklju?iva prava na prijenos doga?aja od zna?ajnog interesa za javnost.
(5) Kratki isje?ci koriste se isklju?ivo za programe op?ih vijesti, a u audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev mogu se koristiti samo ako isti pružatelj medijskih usluga nudi isti program uz vremenski odmak.
(6) Kratkom informacijom prema ovom ?lanku smatra se obavijest u trajanju najviše minutu i pol koja se objavljuje u sklopu informativnog programa.
(7) Nakladnik televizije i /ili radija koji prenosi doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost smije od drugog nakladnika televizije i/ili radija kao naknadu tražiti samo pla?anje stvarnih troškova koji nastanu radi izvršavanja te obveze nakladnika. Predvi?ena naknada ne smije premašivati dodatne troškove izravno nastale omogu?avanjem pristupa.
(8) Pravo na kratku informaciju mora se izvršiti na na?in da se ne prekida tijek doga?aja.
(9) Kada se doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost sastoji od više organizacijski samostalnih zbivanja, svako se samostalno zbivanje u pogledu ostvarivanja prava na kratku informaciju smatra doga?ajem od zna?ajnog interesa za javnost.
(10) Kada doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost traje dva ili više dana, nakladnik televizije i/ili radija ima pravo svaki dan proizvesti jednu kratku informaciju o tom doga?aju.
(11) Nakladnik televizije i/ili radija koji je iskoristio pravo na kratku informaciju mora omogu?iti jednokratno korištenje snimke drugom nakladniku televizije i/ili radija koji doga?aj nije mogao snimiti, te ima pravo za to tražiti naknadu razmjernog dijela stvarnih troškova te navo?enje svojeg imena odnosno tvrtke na objavi.
(12) Pravo na kratku informaciju može se u skladu sa ?lankom 10. ovoga Zakona utvrditi i u pogledu pristupa doga?ajima od zna?ajnog interesa za javnost koji se ne prenose na osnovi isklju?ivih prava.
.
Pravo javnosti na pra?enje doga?aja od zna?ajne važnosti za društvo
?lanak 46.
(1) Nakladnik televizije ne smije na temelju dobivenih isklju?ivih prava emitirati doga?aje za koje se smatra da su od zna?ajne važnosti za društvo, na na?in kojim bi znatnom dijelu javnosti u Republici Hrvatskoj uskratio mogu?nost pra?enja takvih doga?aja putem izravnog prijenosa ili odgo?enog prijenosa na televiziji slobodnog pristupa.
(2) Vije?e za elektroni?ke medije utvr?uje popis doga?aja iz stavka 1. ovoga ?lanka, bilo nacionalnih ili stranih, za koje smatra da su od zna?ajne važnosti za društvo, te odre?uje trebaju li ti doga?aji biti u cijelosti ili djelomi?no dostupni za izravan prijenos ili, gdje je to neophodno ili primjereno u javnom interesu iz objektivnih razloga, u cijelosti ili djelomi?no odgo?eni prijenos.
(3) Vije?e za elektroni?ke medije dužno je o popisu iz stavka 2. ovoga ?lanka i drugim mjerama koje je poduzelo ili namjerava poduzimati, odmah obavijestiti Europsku komisiju koja provodi postupak utvr?ivanja njihove uskla?enosti s pravom Europske zajednice i priop?avanja ostalim državama ?lanicama Europske unije. Obavijest o utvr?enom popisu i mjerama Vije?e za elektroni?ke medije dostavit ?e i državama potpisnicama me?unarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(4) Nakladnici televizije unutar nadležnosti Republike Hrvatske ne smiju koristiti isklju?iva prava koja su kupili nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, na na?in da znatnom dijelu javnosti u drugoj državi ?lanici Europske unije ili državi potpisnici me?unarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku uskrate mogu?nost pra?enja doga?aja koji su od zna?ajne važnosti za društvo sukladno njezinom nacionalnom zakonodavstvu, a koje je ona odredila za cjelovit ili djelomi?an izravan prijenos ili, gdje je to neophodno ili primjereno u javnom interesu iz objektivnih razloga, cjelovit ili djelomi?an odgo?eni prijenos na televiziji besplatnog pristupa.
(5) Suprotno je ovome Zakonu ako doga?aj iz stavka 1. ovoga ?lanka na temelju dobivenih isklju?ivih prava prenosi nakladnik televizije ?iji audiovizualni program može pratiti manje od 60% stanovništva Republike Hrvatske ili je za pra?enje toga programa potrebno dodatno pla?anje (naplatna TV), osim pristojbe propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji.
Povezivanje audiovizualnih i radijskih programa u mreže
?lanak 47.
(1) Nakladnici televizije i/ili radija se mogu uz prethodnu suglasnost Vije?a za elektroni?ke medije programski povezivati u regionalne ili nacionalne mreže, s regionalnim i širim pokrivanjem podru?ja, pod sljede?im uvjetima:
– da povezani nakladnici televizije i/ili radija posebnim aktom imenuju odgovornog urednika zajedni?kog programa koji odgovara za prenošenje audiovizualnog i/ili radijskog programa u skladu s ovim Zakonom, a akt o imenovanju dostave Vije?u za elektroni?ke medije 15 dana prije po?etka objavljivanja zajedni?kog audiovizualnog i/ili radijskog programa,
– da svaki od povezanih nakladnika objavljuje na podru?ju za koje mu je bila dana radijska koncesija najmanje dva sata radijskog programa vlastite proizvodnje dnevno u vremenu izme?u 7 i 22 sata,
– da je zajedni?ka vlastita proizvodnja povezanih nakladnika televizije i/ili radija na hrvatskom jeziku, u koju se ne ura?unava program iz prethodnog podstavka, te da dnevno iznosi najmanje 25% audiovizualnog i/ili radijskog programa koji se objavljuju putem mreže,
– da povezani nakladnici televizije i/ili radija oblikuju zajedni?ku programsku osnovu i pisani akt o na?inu izvršavanja programske osnove, te oba dokumenta dostave Vije?u za elektroni?ke medije radi pribavljanja prethodne suglasnosti.
(2) Nacionalna mreža programa je audiovizualni ili radijski program iz ovoga ?lanka koji je dostupan za više od 60% stanovništva Republike Hrvatske. Regionalna mreža programa je audiovizualni ili radijski program iz ovoga ?lanka koji je dostupan za više od 70% stanovništva regije.
(3) Regionalna ili nacionalna mreža iz ovoga ?lanka u pogledu programskih zahtjeva i ograni?enja iz ovoga Zakona smatra se kao jedinstveni audiovizualni ili radijski program.
Neprofitni audiovizualni i radijski programi
?lanak 48.
(1) Neprofitnim audiovizualnim i/ili radijskim programom smatra se program koji dnevno objavljuje najmanje 50% vlastite proizvodnje informativnih, kulturnih, obrazovnih i zabavnih sadržaja, pri ?emu najmanje 25% dnevne produkcije mora služiti zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stru?nih, umjetni?kih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
(2) Nakladnici neprofitne televizije i/ili radija mogu biti samo obrazovne ustanove, studenske udruge, školske udruge, te udruge gra?ana i druge nevladine udruge s pravnom osobnoš?u, s najmanje tri godine neprekinutog i javno priznatog rada na podru?ju zadovoljavanja informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stru?nih, umjetni?kih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
(3) Dobit od djelatnosti iz stavka 1. ovoga ?lanka nakladnik televizije i/ili radija smije koristiti samo za unapre?enje i razvoj vlastite djelatnosti.
(4) Pla?e zaposlenih radnika te naknade ?lanovima tijela upravljanja i nadzora nakladnika neprofitne televizije i/ili radija te druge naknade (putni troškovi, dnevnice itd.) ne mogu premašiti iznos koji je propisan ili uobi?ajen za javne ustanove koje se financiraju iz državnog prora?una.
(5) Status nakladnika neprofitne televizije i/ili radija u skladu s ovim Zakonom odlukom utvr?uje Vije?e za elektroni?ke medije pri davanju odnosno oduzimanju koncesije.
(6) Nakladnik neprofitne televizije i/ili radija može objavljivati promidžbene poruke do 3 minute u jednom satu.
(7) Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji ne može se mijenjati status nakladnika prema stavku 5. ovoga ?lanka.
?lanak 49.
(1) Obrazovne ustanove, studenske udruge i školske udruge s pravnom osobnoš?u mogu biti nakladnici audiovizualnog i/ili radijskog programa, ako programe proizvode i objavljuju pretežito u?enici odnosno studenti, a namijenjeni su školskoj odnosno studenskoj javnosti, te ako djelatnost obavljaju kao neprofitni audiovizualni i/ili radijski program.
(2) Programi nakladnika iz stavka 1. ovoga ?lanka su informacije svih vrsta i autorska djela kojima je svrha obavještavanje, te zadovoljavanje obrazovnih, znanstvenih, stru?nih, umjetni?kih, kulturnih i drugih potreba djece i mladih, studentske i šire javnosti.
(3) Status nakladnika iz stavka 1. ovoga ?lanka, u skladu s ovim Zakonom, odlukom utvr?uje Vije?e za elektroni?ke medije pri davanju odnosno oduzimanju koncesije.
IV. ZAŠTI?ENE USLUGE
?lanak 50.
(1) Zabranjeno je izra?ivanje, proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, davanje u najam, zakup ili posjedovanje nedopuštenih sredstava koja omogu?uju pristup zašti?enoj usluzi za komercijalne svrhe.
(2) Zabranjeno je instaliranje, održavanje ili zamjena sredstava iz stavka 1. ovoga ?lanka za komercijalne svrhe.
(3) Zabranjene su komercijalne komunikacije koje promoviraju nedopuštena sredstva, kao i plasiranje ili oglašavanje takvih sredstava.
(4) Zabranjeno je privatno posjedovanje nedopuštenih sredstava koja omogu?uju pristup zašti?enoj usluzi.
?lanak 51.
(1) Pružatelju zašti?ene usluge osigurava se sudska zaštita.
(2) Pružatelj zašti?ene usluge može protiv povreditelja prava ostvariti pravnu zaštitu i naknadu štete prema op?im pravilima o naknadi štete.
V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONI?KIH MEDIJA
Javnost vlasništva
?lanak 52.
(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su do 31. sije?nja svake kalendarske godine Vije?u za elektroni?ke medije dostaviti podatke o pravnoj osobi i sjedištu, odnosno imenu i prezimenu te prebivalištu svih pravnih i fizi?kih osoba koje su neposredno ili posredno postale imatelji dionica ili udjela u tom pružatelju medijskih usluga, s podatkom o postotku dionica ili udjela.
(2) Pružatelju medijskih usluga koji ne izvrši obvezu iz stavka 1. ovoga ?lanka, Vije?e za elektroni?ke medije uputit ?e pisano upozorenje s obrazloženjem mogu?ih sankcija za neizvršenje obveze.
(3) Podatke iz stavka 1. ovoga ?lanka pružatelj medijskih usluga je obvezan objaviti u »Narodnim novinama«. Podaci o dioni?arima i nositeljima udjela do 1% vrijednosti kapitala objavljuju se zbirno.
Povezane osobe
?lanak 53.
(1) Povezane osobe u smislu ovoga Zakona su osobe koje su me?usobno povezane upravljanjem, kapitalom ili na drugi na?in koji im omogu?uje da zajedni?ki oblikuju poslovnu politiku, posluju uskla?eno s namjerom postizanja zajedni?kih ciljeva, odnosno tako da jedna osoba ima mogu?nost usmjeravati drugu ili na bitni na?in utjecati na nju u odlu?ivanju o financiranju i poslovanju, odnosno odlu?ivanju o programskoj osnovi medija.
(2) Povezanim osobama smatraju se osobe povezane:
– krvnim srodstvom kao ?lanovi uže obitelji (roditelji, djeca, bra?a i sestre, posvojitelji i posvojenici),
– brakom ili izvanbra?nom zajednicom,
– po tazbini kao ?lanovi uže obitelji bra?nog druga,
– kao imatelji ukupnog poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju druge osobe najmanje sa 25 % glasa?kih prava,
– na na?in da kod obje osobe, ista osoba ima ukupni poslovni udjel, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju svake od njih s najmanje 25% glasa?kih prava,
– marketinškim ili drugim ugovorom, kada kroz tromjese?no ili dulje razdoblje u jednoj godini ostvaruju više od 30% prihoda od oglašavanja,
– kao povezana društva u smislu Zakona o trgova?kim društvima,
– na na?in da su ?lanovi uprave ili nadzornoga odbora u društvu u kojem obavljaju ovu dužnost i osobe koje se smatraju povezanim s ?elnicima uprave ili nadzornoga odbora toga društva na na?in utvr?en u ovom stavku.
Ograni?enje koncentracije
?lanak 54.
Nedopuštenom koncentracijom u podru?ju medija smatra se ako:
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu drugog nakladnika koji ima istu takvu koncesiju ili koncesiju na regionalnoj, županijskoj, gradskoj ili op?inskoj razini, s više od 25%, i obrnuto,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3.000 primjeraka, s udjelom ve?im od 10%, i obrnuto,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu pravne osobe koja obavlja djelatnost novinske agencije, s udjelom ve?im od 10%, i obrnuto,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi ve?oj od 3.000 primjeraka,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine pokrivanja i ima udio u kapitalu drugoga takvog nakladnika regionalne ili lokalne razine pokrivanja na istom podru?ju s više od 30%,
- nakladnika televizije i/ili radija koji ima koncesiju regionalne ili lokalne razine pokrivanja i istovremeno, u istom ili susjednom podru?ju, izdaje dnevne novine lokalnog zna?enja,
– pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona koji istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi ve?oj od 3.000 primjeraka,
- pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona koji ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3.000 primjeraka, s udjelom ve?im od 10%, i obrnuto.
?lanak 55.
Smatra se da postoji nedopuštena koncentracija u podru?ju medija i u slu?ajevima iz ?lanka 54. ovoga Zakona, ako u kapitalu drugog nakladnika televizije i/ili radija, novinskog nakladnika dnevnog tiska ili novinske agencije ima udjel iznad utvr?ene visine kapitala, fizi?ka ili pravna osoba koja je osniva? nakladnika televizije i/ili radija ili pružatelja medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona odnosno osniva?, ili s njim povezane osobe u smislu ?lanka 53. ovoga Zakona.
?lanak 56.
(1) Vije?e za elektroni?ke medije ne?e dati koncesiju najpovoljnijem ponuditelju odabranom na temelju raspisanoga javnog natje?aja za davanje koncesije, ako se utvrdi da bi davanjem koncesije nastala nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona.
(2) Svaki podnositelj ponude na raspisani javni natje?aj za davanje koncesije, dužan je uz ponudu dostaviti ovjerenu izjavu da se eventualnim davanjem koncesije ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona.
(3) Pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona dužan je uz zahtjev za izdavanje dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa dostaviti izjavu da se davanjem ovoga dopuštenja ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona.
?lanak 57.
(1) Svaku promjenu vlasni?ke strukture nakladnik televizije i/ili radija i pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona mora pisanim putem prijaviti Vije?u za elektroni?ke medije.
(2) Ako Vije?e za elektroni?ke medije utvrdi da je nastalim promjenama vlasni?ke strukture ostvarena nedopuštena koncentracija u podru?ju medija, naložit ?e nakladniku televizije i/ili radija i pružatelju medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona da u odre?enom roku uskladi svoju vlasni?ku strukturu na na?in koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(3) Ako nakladnik televizije i/ili radija ne postupi u skladu s nalogom Vije?a za elektroni?ke medije, primijenit ?e se odredbe ovoga Zakona o prestanku važenja koncesije prije isteka roka na koji je dana, a odluku o oduzimanju koncesije donosi Vije?e za elektroni?ke medije.
(4) Ako pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona ne postupi u skladu s nalogom Vije?a za elektroni?ke medije, primjenjivat ?e se odredbe ovoga Zakona o prestanku važenja dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa.
?lanak 58.
(1) Doma?a pravna osoba kojoj su osniva?i i strane pravne osobe registrirane u zemljama u kojima prema propisima tih zemalja nije dopušteno ili nije mogu?e utvrditi podrijetlo osniva?kog kapitala, ne mogu sudjelovati u javnom natje?aju za davanje koncesije sukladno ovom Zakonu.
(2) Ako se naknadno utvrdi da je jedan od osniva?a nakladnika televizije i/ili radija kojemu je dana koncesija strana pravna osoba iz stavka 1. ovoga ?lanka, primijenit ?e se odredbe ?lanka 57. stavak 2. i 3. ovoga Zakona.
?lanak 59.
(1) Pojedini nakladnik može obavljati samo medijsku uslugu televizije ili samo medijsku uslugu radija.
(2) Odredba prethodnog stavka ne primjenjuje se ako nakladnik pribavi odobrenje Vije?a za elektroni?ke medije na temelju ovoga Zakona, a u slu?aju kada medijsku uslugu televizije i radija ne obavlja na istom podru?ju.
?lanak 60.
(1) Pravna osoba ?ija je djelatnost prikupljanje, oblikovanje i posredovanje oglasa, kao i fizi?ka ili pravna osoba, te skupina povezanih osoba, koja u kapitalu, odnosno imovini te vrste ima više od 10 % vlasni?kog udjela ili više od 10 % upravlja?kih, odnosno glasa?kih prava, ne može biti nakladnik televizije i/ili radija i/ili osniva? nakladnika televizije, odnosno radija, niti može imati vlasništvo dionica ili udjele u kapitalu nakladnika televizije i/ili radija.
(2) Ako Vije?e za elektroni?ke medije utvrdi da je nastala nedopuštena promjena vlasni?ke strukture iz stavka 1. ovoga ?lanka, naložit ?e nakladniku televizije i/ili radija da u odre?enom roku uskladi svoju vlasni?ku strukturu na na?in koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(3) Ako nakladnik televizije i/ili radija ne postupi u skladu s nalogom Vije?a za elektroni?ke medije, primijenit ?e se odredbe ovoga Zakona o prestanku važenja koncesije prije isteka roka na koji je dana, a odluku o oduzimanju koncesije donosi Vije?e za elektroni?ke medije.
?lanak 61.
Operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije i/ili radija, te pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona.
?lanak 62.
Na nakladnike televizije i/ili radija se primjenjuju propisi o zaštiti tržišnog natjecanja.
?lanak 63.
Odredbe o vlasništvu i koncentraciji primjenjuju se i na strane pravne i fizi?ke osobe bez obzira na to u kojoj državi imaju svoje sjedište odnosno stalno prebivalište osim ako je ovim Zakonom druga?ije odre?eno.
Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni?kih medija
?lanak 64.
(1) Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti (u daljnjem tekstu: Fond) je Fond Agencije za elektroni?ke medije.
(2) Izvor financijskih sredstava Fonda su sredstva osigurana odredbama ovoga Zakona i Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
(3) Programe i izvješ?a o dodjeli sredstava Fonda Vije?e za elektroni?ke medije dostavlja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
?lanak 65.
(1) Sredstvima Fonda poticat ?e se proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija, a osobito su važni za:
- ostvarivanje prava gra?ana na javno informiranje,

  • poticanje kulturne raznolikosti i njegovanje baštine,
  • razvoj odgoja, obrazovanja, znanosti i umjetnosti,
  • poticanje stvaralaštva na narje?jima hrvatskog jezika,
  • poticanje posebnih programa na podru?jima od posebne državne skrbi,
  • nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj,
  • poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova
  • poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade, kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.

(2) Sredstvima Fonda poticat ?e se i zapošljavanje visokoobrazovanih stru?nih radnika u nakladnicima televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, te nakladnicima neprofitne televizije i/ili radija.
(3) Sredstvima Fonda ne?e se poticati proizvodnja zabavnog programa i programa iz ?lanka 43. ovoga Zakona.
(4) Sredstva Fonda u jednakom omjeru raspore?ivat ?e se za poticanje pluralizma i raznovrsnosti audiovizualnih i radijskih programa. Kriteriji za dodjelu sredstava su:

    - zna?enje audiovizualnog i/ili radijskog programa za ostvarivanje ciljeva iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka,
    - kvaliteta i sadržajna inovativnost ponu?enog audiovizualnog i/ili radijskog programa,
    - interes za op?i odnosno lokalni ili regionalni kulturni razvitak,
    - drugi kriteriji koje utvrdi Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz stavka 6. ovoga ?lanka.

(5) Sredstva Fonda ne mogu se dodjeljivati:

    - za audiovizualne i/ili radijske programe koji se ve? sufinanciraju po bilo kojoj osnovi iz prora?unskih sredstava, a uz izuzetak programa nakladnika neprofitne televizije i/ili radija,
    - nakladnicima televizije i/ili radija kojima je Vije?e za elektroni?ke medije izreklo opomenu u prethodnih 12 mjeseci i/ili koji su u prethodnih 12 mjeseci prekršajno kažnjeni na temelju pravomo?ne sudske odluke zbog kršenja odredbi ovoga Zakona.

(6) Na temelju kriterija iz stavka 4. ovoga ?lanka Vije?e za elektroni?ke medije propisuje na?in i postupak provedbe javnog natje?aja za sufinanciranje audiovizualnih i radijskih programa iz sredstava Fonda, pra?enje trošenja sredstava i ostvarenje programa za koje su dodijeljena. Popis korisnika sredstava, programa za koje su sredstva dodijeljena i izvješ?a o njihovu ostvarenju objavljuju se na web stranici Vije?a za elektroni?ke medije.
(7) Odluku o dodjeli sredstava Fonda donosi Vije?e za elektroni?ke medije.
VI. AGENCIJA ZA ELEKTRONI?KE MEDIJE I VIJE?E ZA
ELEKTRONI?KE MEDIJE
Agencija za elektroni?ke medije
?lanak 66.
(1) Agencija za elektroni?ke medije (u daljnjem tekstu: Agencija) je samostalna i nezavisna pravna osoba s javnim ovlastima upisana u sudski registar. Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(2) Agencija donosi statut koji potvr?uje Hrvatski sabor.
(3) Tijela Agencije su ravnatelj Agencije i Vije?e za elektroni?ke medije (u daljnjem tekstu: Vije?e).
(4) Ravnatelj Agencije zastupa, predstavlja i rukovodi Agencijom, te je odgovoran za rad stru?nih službi Agencije. Predsjednik Vije?a je ravnatelj Agencije.
(5) U rukovo?enju Agencijom ravnatelj Agencije organizira i vodi rad i poslovanje Agencije.
(6) Za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa na zaposlenike Agencije primjenjuju se op?i propisi o radu. Pla?e ravnatelja Agencije i ?lanova Vije?a utvr?uje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(7) Sredstva za rad Agencije, uklju?uju?i sredstva za pla?e ravnatelja Agencije i ?lanova Vije?a, osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5% od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev iz ?lanka 19. ovoga Zakona, djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija iz ?lanka 22. i 79. ovoga Zakona, te djelatnosti pružanja usluga elektroni?kih publikacija iz ?lanka 80. ovoga Zakona.
(8) Neutrošena sredstva iz stavka 7. ovoga ?lanka po završnom ra?unu mogu se upotrijebiti za dugoro?ne projekte Agencije.
(9) Ravnatelj Agencije podnosi godišnje izvješ?e o radu Agencije Hrvatskom saboru, koje je sastavni dio izvješ?a o radu Vije?a za elektroni?ke medije.
Vije?e za elektroni?ke medije
?lanak 67.
(1) Vije?e upravlja Agencijom te obavlja zada?e regulatornog tijela u podru?ju elektroni?kih medija. Vije?e u svojem radu ima ovlasti upravnog vije?a u smislu Zakona o ustanovama. Predsjednik Vije?a potpisuje odluke Vije?a.
(2) Predsjednik i ?lanovi Vije?a obavljaju svoju dužnost profesionalno kao zaposlenici Agencije s punim radnim vremenom.
(3) Vije?e objavljuje godišnje izvješ?e o svom radu i podnosi ga Hrvatskom saboru.
?lanak 68.
(1) Vije?e ima sedam ?lanova od kojih je jedan predsjednik Vije?a.
(2) Predsjednika i ostale ?lanove Vije?a imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U postupku predlaganja ?lanova Vije?a Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za ?lanove Vije?a.
(3) Predsjednik i ?lanovi Vije?a imenuju se na razdoblje od pet godina, te mogu biti ponovo imenovani.
(4) Zamjenika predsjednika Vije?a, na prijedlog predsjednika Vije?a, bira Vije?e ve?inom glasova.
(5) ?lanovi Vije?a mogu biti samo državljani Republike Hrvatske koji imaju stru?no znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili u izdava?koj, kulturnoj ili sli?noj djelatnosti.
(6) ?lanovi Vije?a trebaju biti javni djelatnici koji su se u javnom životu istakli zalaganjem za poštivanje demokratskih na?ela i vladavinu prava, izgradnju i unapre?enje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitka civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja.
(7) ?lan Vije?a ne može biti državni dužnosnik, dužnosnik u izvršnoj ili sudbenoj vlasti, kao ni dužnosnik politi?ke stranke.
(8) ?lanovi Vije?a ne smiju biti vlasnici, dioni?ari ili imatelji udjela, ?lanovi uprava, nadzornih odbora ili ?lanovi upravnih vije?a i drugih odgovaraju?ih tijela upravljanja, direktori, ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, a odnose se na audio i audiovizualne medijske usluge te mrežne operatore.
(9) ?lanovi Vije?a ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili službi koja je u vezi s audio i audiovizualnim medijskim uslugama te mrežnim operatorima, kao ni osobe koje obavljaju poslove zbog kojih bi moglo do?i do sukoba interesa.
(10) ?lanovi Vije?a ne smiju od pružatelja medijskih usluga primati darove, prihva?ati usluge, niti stupati u odnose koji ih dovode u sukob interesa u odnosu na zada?e propisane ovim Zakonom.
(11) Hrvatski sabor može razriješiti predsjednika odnosno ?lana Vije?a prije isteka mandata na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slu?aju:

  • ako podnese zahtjev za razrješenje,

- ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za ?lana Vije?a iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvr?ivanje prijedloga,

  • teže povrijedi dužnosti utvr?ene Statutom Agencije,
  • nemogu?nosti urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci neprekinuto,
  • trajnog gubitka sposobnosti obavljanja dužnosti,
  • ako se steknu okolnosti propisane stavkom 7., 8., 9. i 10. ovoga ?lanka,
  • ako je pravomo?no osu?en za po?injeno kazneno djelo,
  • neispunjavanja ciljeva i zada?a utvr?enih godišnjim programom rada Agencije.

(12) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika odnosno ?lana Vije?a prije isteka mandata, Vije?e je obvezno izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Prije donošenja odluke o razrješenju, predsjedniku odnosno ?lanu Vije?a mora se omogu?iti izjašnjavanje o razlozima razrješenja.
(13) Predsjednik, zamjenik predsjednika i ?lan Vije?a ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za ?lana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vije?a u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(14) Predsjednik, zamjenik predsjednika i ?lanovi Vije?a, nakon razrješenja s dužnosti u slu?aju iz stavka 11. podstavka 4., 5. i 8. ovoga ?lanka, pa sve do po?etka ostvarivanja pla?e po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s op?im propisima, a najdulje godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, imaju pravo na naknadu u visini posljednje pla?e ispla?ene u mjesecu prije razrješenja s dužnosti.
?lanak 69.
(1) Vije?e:

  • provodi postupak davanja koncesije sukladno ovom Zakonu, Zakonu o koncesijama i pravilniku iz ?lanka 73. stavka 3. ovoga Zakona,
  • sklapa ugovor o koncesiji sa najpovoljnijim ponuditeljem sukladno ovom Zakonu,
  • donosi odluku o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slu?ajevima predvi?enim ovim Zakonom,
  • poduzima odgovaraju?e mjere radi privremenog ograni?enja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno ?lanku 77. ovoga Zakona,
  • provodi postupak davanja dopuštenja za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa,
  • izri?e opomene u slu?aju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona i podzakonskih akata i/ili podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama ovoga Zakona i Prekršajnog zakona,
  • donosi propise za donošenje kojih je ovlašten ovim Zakonom,
  • donosi poslovnik o svom radu,

– vodi upisnike pružatelja medijskih usluga,

  • daje odobrenje iz ?lanka 59. stavka 2. ovoga Zakona,
  • provodi odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroni?kih medija,
  • osigurava nadzor nad provedbom odredbi o programskim na?elima i obvezama utvr?enim ovim i posebnim zakonom, izuzev elektroni?kih publikacija, te donosi godišnji plan nadzora (monitoringa),
  • osigurava nadzor nad audiovizualnim i radijskim programima koji se emitiraju putem satelitskog, internetskog i kabelskog prijenosa,
  • provodi postupak utvr?ivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ovoga Zakona,
  • razmatra pritužbe gra?ana na postupanje pružatelja medijskih usluga u provedbi zakona, te poduzima mjere sukladno ovom Zakonu,
  • donosi preporuke vezane uz provedbu ovoga Zakona,
  • poti?e samoregulaciju i koregulaciju radi provedbe ovoga Zakona,
  • sura?uje sa regulatornim tijelima drugih država i/ili Europskom komisijom u razmjeni informacija radi provedbe ovoga Zakona, napose odredbi ?lanka 6., ?lanka 19. stavka 3., ?lanka 73. stavka 6., ?lanka 77. i ?lanka 79. stavka 3. ovoga Zakona,
  • podnosi izvješ?a Hrvatskom saboru i drugim nadležnim tijelima, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima,
  • podnosi izvješ?a Europskoj komisiji, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima,
  • poti?e medijsku pismenost,
  • organizira javna savjetovanja i stru?ne skupove te provodi istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz podru?ja elektroni?kih medija,
  • donosi godišnji program rada Agencije, te
  • obavlja i druge poslove propisane ovim i posebnim zakonom, te Statutom Agencije.

(2) Regulatorni i drugi poslovi iz stavka 1. podstavka 1. do 17. ovoga ?lanka su poslovi iz podru?ja javnih ovlasti Agencije koje obavlja Vije?e.
?lanak 70.
(1) Vije?e donosi odluke ve?inom glasova svih ?lanova Vije?a. Na?in i postupak donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i oduzimanju koncesije Vije?e utvr?uje svojim poslovnikom. Odluka Vije?a o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i oduzimanju koncesije objavljuje se u Narodnim novinama.
(2) Administrativne, stru?ne i tehni?ke poslove za Vije?e obavlja Agencija, dok tehni?ke i stru?ne poslove iz podru?ja elektroni?kih komunikacija za Vije?e obavlja Hrvatska agencija za poštu i elektroni?ke komunikacije.
(3) Agencija obvezno ima stru?nu službu za nadzor (monitoring) i redovito pra?enje pridržavanja odredbi ovoga Zakona.
?lanak 71.
Protiv odluka Vije?a žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
?lanak 72.
Vije?e provodi pripremne radnje za davanje koncesije sukladno Zakonu o koncesijama.
Postupak davanja koncesije za pružanje medijske usluge televizije i radija
?lanak 73.
(1) Vije?e raspisuje javni natje?aj za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija na tehni?koj podlozi koju utvr?uje Hrvatska agencija za poštu i elektroni?ke komunikacije u skladu s propisima o elektroni?kim komunikacijama.
(2) Javni natje?aj iz stavka 1. ovoga ?lanka raspisuje se za slobodnu radijsku frekvenciju ili više radijskih frekvencija koje ?ine zasebnu koncesiju, odnosno kod digitalnog radija i televizije za slobodni prijenosni kapacitet zasebnog radijskog ili televizijskog programskog kanala unutar multipleksa.
(3) Sadržaj i postupak javnog natje?aja iz stavka 1. ovoga ?lanka propisuje Vije?e pravilnikom.
(4) Kriteriji za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija jesu:
– programski uvjeti sukladno ovom Zakonu, a napose koli?ina vlastite proizvodnje, europskih audiovizualnih djela i djela neovisnih proizvo?a?a,
- vrijeme objavljivanja,
– kvaliteta i raznovrsnost audiovizualnih i/ili radijskih programa,
– posebni tehni?ki, financijski (visina sredstava i financijska jamstva) i kadrovski uvjeti, te ekonomska opravdanost (isplativost) davanja koncesije,
– poštivanje odredbi ovoga Zakona i propisa kojima se ure?uju porezne i druge obveze pravnih subjekata prema državnom prora?unu i prora?unu jedinica lokalne i podru?ne (regionalne) samouprave, te pravnim osobama u njihovom vlasništvu.
(5) Ponuda na javni natje?aj iz stavka 1. ovoga ?lanka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih natje?ajem, programsku osnovu sukladno ovom Zakonu, podatke o strukturi vlasništva pravne osobe koja podnosi ponudu, osobne podatke o tvrtki i sjedištu, odnosno imenu, prezimenu i prebivalištu osoba koje neposredno ili posredno, preko drugih pravnih osoba, imaju dionice ili udjele u toj pravnoj osobi, kao i podatke o postotku tih dionica ili udjela. Ponuda mora sadržavati podatke o financijskoj sposobnosti ponu?a?a za obavljanje djelatnosti nakladnika televizije i/ili radija.
(6) Prije donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vije?e je ovlašteno sa regulatornim tijelima drugih država ?lanica Europske unije razmijeniti informacije o najpovoljnijem ponuditelju ako ?e se djelatnost pružanja medijske usluge televizije i radija odnositi i na druge države ?lanice Europske unije.
(7) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Vije?e nakon provedenog postupka javnog natje?aja iz stavka 1. ovoga ?lanka i provedenog postupka utvr?ivanja uvjeta za davanje koncesija.
(8) Odluka iz prethodnog stavka mora sadržavati:
- naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,
- naziv ponuditelja,
- predmet koncesije,
- opis djelatnosti koja ?e se obavljati,
- razinu i podru?je koncesije,
- rok trajanja koncesije,
- iznos naknade za koncesiju,
- rok u kojem je najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati ugovor o koncesiji,
- posljedice nepoštivanja roka za potpisivanje ugovora o koncesiji,
- obrazloženje razloga za odabir ponuditelja,
- uputu o pravnom lijeku,
- potpis odgovorne osobe i pe?at davatelja koncesije.
(9) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može sadržavati i druge odgovaraju?e podatke u skladu s dokumentacijom za javni natje?aj, podnesenom ponudom te odredbama ovoga Zakona, Zakona o koncesijama i pravilnika iz stavka 3. ovoga ?lanka.
?lanak 74.
(1) Pravo obavljanja djelatnosti pružanja medijskih usluga nakladnika televizije i/ili radija stje?e se na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i potpisanog ugovora o koncesiji.
(2) Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Vije?e i Hrvatska agencija za poštu i elektroni?ke komunikacije potpisuju s najpovoljnijim ponuditeljem ugovor o koncesiji.
(3) Ugovor o koncesiji, osim uvjeta bitnih za ostvarivanje koncesije, mora sadržavati programsku osnovu i druge uvjete iz ponude za dobivanje koncesije.
(4) Ako u roku utvr?enom u odluci iz stavka 2. ovoga ?lanka, najpovoljniji ponuditelj ne potpiše ugovor o koncesiji koji je sastavljen u pisanom obliku u skladu s dokumentacijom za javni natje?aj, svim podacima iz javnog natje?aja, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vije?e ?e poništiti odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, a ponuditelj nema pravo na naknadu štete.
(5) Koncesija se može prenijeti na drugu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja koncesije, a uz prethodnu suglasnost Vije?a sukladno ovom Zakonu. Zahtjev za prethodnu suglasnost Vije?a može se podnijeti tek nakon 3 godine od dana sklapanja ugovora o koncesiji. U tom ?e se slu?aju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovaraju?i novi ugovor.
?lanak 75.
(1) Podru?je koncesije može biti na državnoj, regionalnoj, županijskoj, gradskoj, op?inskoj ili na drugoj razini utvr?enoj posebnim propisom.
(2) Podru?je koncesije na državnoj razini mora obuhvatiti najmanje 60% stanovništva Republike Hrvatske, a na regionalnoj razini najmanje 70% stanovništva regije.
(3) Koncesija se daje na vrijeme koje ne može biti dulje od petnaest niti kra?e od osam godina. Kriterije za utvr?ivanje vremena trajanja koncesije propisuje Vije?e pravilnikom iz ?lanka 73. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Za koncesiju se pla?a naknada. Naknada za koncesiju upla?uje se u korist državnog prora?una.
(5) Visinu i na?in pla?anja naknade za koncesiju propisuje Vije?e, kao i visinu i na?in pla?anja naknade za natje?ajnu dokumentaciju i ponudu za javni natje?aj.
(6) Koncesija za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija upisuje se u Upisnik koji vodi Vije?e i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Sadržaj i na?in vo?enja Upisnika propisuje Vije?e pravilnikom.
?lanak 76.
(1) Vije?e ?e donijeti odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja pružatelju medijske usluge ako utvrdi:
1. da je koncesija dana na temelju neto?no iskazanih podataka važnih za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja,
2. da nakladnik televizije i/ili radija nije po?eo ostvarivati koncesiju u roku odre?enom ugovorom o koncesiji ili ne poštuje tehni?ke uvjete iz ugovora o koncesiji dulje od mjesec dana od po?etka ostvarivanja koncesije, odnosno prekine ostvarivati koncesiju dulje od 48 sati,
3. da pružatelj medijske usluge i nakon tre?e opomene Vije?a, koje je ono izreklo u prethodnih 12 mjeseci, postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ugovora o koncesiji,
4. da nakladnik televizije i/ili radija više ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti iz ?lanka 22. ovoga Zakona,
5. da pružatelj medijske usluge objavljuje audiovizualne ili radijske programe suprotno ?lanku 12. i/ili 20. i/ili 26. ovoga Zakona,
6. da se pružatelj medijske usluge ni nakon primitka opomene Vije?a ne pridržava najmanje 90% programske osnove,
7. da se pružatelj medijske usluge ni nakon primitka opomene Vije?a ne pridržava utvr?enog vremena objavljivanja iz ?lanka 36. stavka 3. i/ili 4. i/ili 5. i/ili 6. i/ili 7. ovoga Zakona,
8. da je pružatelj medijske usluge onemogu?io drugom pružatelju medijske usluge ostvarivanje prava na kratku informaciju u skladu s ?lankom 45. stavku 3. ovoga Zakona suprotno nalogu Vije?a,
8. da pružatelj medijske usluge nije platio naknadu za koncesiju više od 2 puta uzastopno ili op?enito neuredno pla?a naknadu za koncesiju,
9. da pružatelj medijske usluge nije ni nakon primitka opomene Vije?a, u odre?enom roku dostavio podatke o promjeni podataka iz ?lanka 52. stavka 1. ovoga Zakona,
10. postojanje nedopuštene koncentracije utvr?ene ovim Zakonom,
11. da pružatelj medijske usluge ni nakon opomene Vije?a nije u odre?enom roku pribavio odobrenje od ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava,
12. da je pružatelj medijske usluge prenio koncesiju na drugu osobu suprotno ?lanku 74. stavku 5. ovoga Zakona,
13. da pružatelj medijske usluge prenese dopuštenje na drugu osobu suprotno ?lanku 19. stavka 7. i ?lanka 79. stavka 7. ovoga Zakona,
14. da pružatelj medijske usluge unato? odluci Vije?a o mjerama radi privremenog ograni?enja slobode prenošenja audiovizualnih medijskih usluga iz druge države objavljuje audiovizualne programe iz ?lanka 77. ovoga Zakona.
(2) Koncesija prestaje u sljede?im slu?ajevima:
1. istekom vremena na koje je dana,
2. ako se pružatelj medijske usluge odrekne koncesije,
3. prestankom pravne osobe pružatelja medijske usluge ili prestankom obrta,
4. ako je pružatelju medijske usluge pravomo?nom odlukom suda zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dana,
5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.
(3) Ugovor o koncesiji prestaje važiti danom kona?nosti odluke o oduzimanju koncesije odnosno danom prestanka koncesije.
?lanak 77.
(1) Iznimno od odredbe ?lanka 8. ovoga Zakona, Vije?e može poduzeti odgovaraju?e mjere radi privremenog ograni?enja slobode prenošenja audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država, u slu?aju kada je Republika Hrvatska ovlaštena privremeno odstupiti od obveze osiguranja slobode prijama audiovizualnih medijskih usluga i ponovnog prijenosa na svojem podru?ju, ako su ispunjeni uvjeti propisani stavkom 2., 3. i 4. ovoga ?lanka.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga ?lanka poduzet ?e se u odnosu na audiovizualne medijske usluge televizije ako:

  • televizijsko emitiranje koje dolazi iz druge zemlje ?lanice Europske unije otvoreno, ozbiljno ili teško krši odredbe ?lanka 26. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona i/ili televizijsko emitiranje poti?e mržnju na osnovi rase, spola, vjere ili nacionalnosti,
  • je u prethodnih 12 mjeseci nakladnik televizije postupio u smislu prethodnog podstavka najmanje dva puta,
  • je Republika Hrvatska pisano obavijestila nakladnika televizije i Europsku komisiju o utvr?enim povredama iz ovoga ?lanka i o mjerama koje ?e poduzeti ako se takve povrede ponove,
  • konzultacije s državom ?lanicom Europske unije koja obavlja prijenos i Europskom komisijom nisu pridonijele prijateljskoj nagodbi u roku od 15 dana od dana obavijesti iz prethodnog podstavka, a nastavljeno je sa navedenim povredama.

(3) Mjere iz stavka 1. ovoga ?lanka poduzet ?e se u odnosu na audiovizualne medijske usluge na zahtjev ako su ispunjeni sljede?i uvjeti:
- mjere su neophodne zbog jednog od sljede?ih razloga: javne politike, osobito zaštite, istraživanja, otkrivanja i progona za kaznena djela, uklju?uju?i zaštitu maloljetnika i borbu protiv poticanja na mržnju na osnovi rase, spola, vjere ili nacionalnosti te za povrede ljudskog dostojanstva pojedinaca; zaštite javnoga zdravstva; javne sigurnosti, uklju?uju?i zaštitu nacionalne sigurnosti i obrane; te zaštite potroša?a, uklju?uju?i ulagatelje,
- mjere se poduzimaju protiv audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev koje dovode u pitanje ciljeve iz prethodnog podstavka ili koje predstavljaju ozbiljan i veliki rizik da ?e ti ciljevi biti dovedeni u pitanje,
- mjere su primjerene ciljevima iz stavka 3. podstavka 1. ovoga ?lanka,
- Republika Hrvatska je prije poduzimanja predmetnih mjera, ne dovode?i u pitanje sudske postupke, uklju?uju?i prethodne postupke i radnje poduzete u okviru kriminalisti?ke istrage, zatražila od države ?lanice unutar ?ije se nadležnosti pružatelj medijskih usluga nalazi da poduzme mjere koje ta država ?lanica nije poduzela ili one nisu bile odgovaraju?e,
- Republika Hrvatska obavijestila je Europsku komisiju i državu ?lanicu unutar ?ije se nadležnosti pružatelj medijskih usluga nalazi o namjeri poduzimanja mjera.
(4) U hitnim slu?ajevima Republika Hrvatska može odstupiti od uvjeta navedenih u stavku 3. podstavku 4. i 5. ovoga ?lanka, te je u tim slu?ajevima dužna u što kra?em roku obavijestiti o poduzetim mjerama Europsku komisiju i državu ?lanicu unutar ?ije se nadležnosti pružatelj medijskih usluga nalazi, navode?i razloge zbog kojih smatra da se radi o hitnom slu?aju.
(5) Vije?e ?e odmah prekinuti primjenu mjera iz stavka 1. ovoga ?lanka, ako Europska komisija utvrdi da one nisu u skladu s propisima Europske zajednice.
?lanak 78.
(1) Vije?e može na zahtjev nakladnika televizije i/ili radija donijeti odluku o obnovi koncesije za sljede?e razdoblje uz raspisivanje javnog natje?aja, ako nakladnik televizije i/ili radija pruža usluge u skladu s propisima i ugovorom o koncesiji.
(2) Zahtjev za obnovu koncesije nakladnik televizije i/ili radija mora podnijeti Vije?u najmanje 6 mjeseci prije isteka trajanja koncesije.
(3) Na temelju odluke Vije?a iz stavka 1. ovoga ?lanka potpisuje se ugovor o koncesiji.
Postupak davanja dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa
?lanak 79.
(1) Vije?e za elektroni?ke medije daje pružatelju medijskih usluga iz ?lanka 5. ili 6. ovoga Zakona, koji nije dobio koncesiju u smislu ?lanka 74. ovoga Zakona i nije pružatelj medijskih usluga na zahtjev u smislu ?lanka 19. ovoga Zakona, dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa.
(2) Dopuštenje se daje na temelju zahtjeva pružatelja medijske usluge koji je ostvario tehni?ke uvjete za prijenos programa i uvjete iz ?lanka 23. ovoga Zakona.
(3) Prije donošenja odluke o davanju dopuštenja, Vije?e je ovlašteno sa regulatornim tijelima drugih država ?lanica Europske unije razmijeniti informacije o pružatelju medijske usluge ako se prijenos programa iz stavka 1. ovoga ?lanka odnosi i na druge države ?lanice Europske unije.
(4) Vije?e za elektroni?ke medije dužno je donijeti odluku o davanju i uskra?ivanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka žurno, a najkasnije u roku od 30 dana od prijama urednog zahtjeva.
(5) Na temelju odluke o davanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka pružatelj medijskih usluga upisuje se u Upisnik koji vodi Vije?e za elektroni?ke medije.
(6) Vije?e ?e po službenoj dužnosti donijeti odluku o prestanku važenja dopuštenja iz stavka 1. ovoga ?lanka i brisati pružatelja medijskih usluga iz Upisnika u sljede?im slu?ajevima:
- ako pružatelj medijskih usluga u pisanom obliku izvijesti Vije?e o prestanku obavljanja djelatnosti,
- ako pružatelj medijskih usluga prekine obavljati djelatnost na razdoblje dulje od godine dana,
- ako pružatelj medijskih usluga više ne ispunjava tehni?ke uvjete prijenosa audiovizualnih i radijskih programa,
- ako je pružatelju medijskih usluga pravomo?nom odlukom suda zabranjeno obavljanje prijavljene djelatnosti,
- nakon prestanka pravne osobe pružatelja medijskih usluga ili prestanka obrta,
- ako je ostvarena nedopuštena koncentracija medija propisana ovim Zakonom.
(7) Dopuštenje za satelitski, kabelski i internetski prijenos audiovizualnih i radijskih programa može se prenijeti na drugu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja dopuštenja, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vije?a.
(8) Popis pružatelja medijskih usluga iz stavka 1. ovoga ?lanka Vije?e objavljuje na internetskoj stranici Vije?a.
(9) Sadržaj i na?in vo?enja Upisnika iz stavka 5. ovoga ?lanka propisuje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 75. stavka 6. ovoga Zakona.
(10) Na audio i audiovizualne usluge iz stavka 1. ovoga ?lanka primjenjuju se tako?er odredbe ?lanka 23. do 46. ovoga Zakona.
VII. ELEKTRONI?KE PUBLIKACIJE
?lanak 80.
(1) Na elektroni?ke publikacije na odgovaraju?i se na?in primjenjuju odredbe iz ?lanka 12., 15., 26. i 27. ovoga Zakona.
(2) Fizi?ka i pravna osoba mora prije prve objave elektroni?ke publikacije podnijeti prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroni?kih publikacija koji se vodi pri Vije?u za elektroni?ke medije.
(3) Sadržaj prijave te sadržaj i na?in vo?enja Upisnika iz stavka 2. ovoga ?lanka propisuje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 75. stavka 6. ovoga Zakona.

VIII. ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA DJELATNOSTI
?lanak 81.
(1) Fizi?ka ili pravna osoba ne smije objavljivati audiovizualne i/ili radijske programe ako ne ispunjava uvjete iz ovoga Zakona.
(2) Vije?e može osobi iz stavka 1. ovoga ?lanka zabraniti obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga te pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom radi privremenog oduzimanja ure?aja za rad, proizvoda i materijala koji je upotrebljavan za obavljanje djelatnosti.

    1. PREKRŠAJNE ODREDBE

?lanak 82.
(1) Nov?anom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit ?e se za prekršaj pravna osoba koja:
1. obavlja djelatnost objavljivanja audio ili audiovizualnih medijskih usluga a nije kao pružatelj medijske usluge upisana u sudski ili drugi propisani registar, te ne udovoljava drugim uvjetima iz ovoga Zakona,
2. objavi audio i/ili audiovizualne medijske usluge suprotno zabrani iz ?lanka 12. ovoga Zakona,
3. ne objavi bez naknade na zahtjev nadležnoga državnog tijela nužnu obavijest iz ?lanka 15. stavka 1. ovoga Zakona,
4. objavi audiovizualnu komercijalnu komunikaciju suprotno ?lanku 16. ovoga Zakona,
5. objavi sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programe suprotno zabrani iz ?lanka 17. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona,
6. objavi plasman proizvoda suprotno odredbama ?lanka 18. stavka 2., 4. i 6. ovoga Zakona,
7. obavlja djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev bez dopuštenja iz ?lanka 19. ovoga Zakona ili suprotno izdanom dopuštenju,
8. obavi prijenos dopuštenja na drugu osobu suprotno odredbi ?lanka 19. stavka 7. ovoga Zakona
9. obavlja djelatnost objavljivanja audiovizualne medijske usluge na zahtjev koje mogu ozbiljno naštetiti fizi?kom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika protivno odredbi ?lanka 20. stavka 1. ovoga Zakona,
10. promijeni, odnosno dopuni programsku osnovu za više od 10% njezinog sadržaja protivno odredbi ?lanka 23. stavka 5. ovoga Zakona,
11. objavi programe koji ne udovoljavaju propisanim kriterijima iz ?lanka 25. stavka 1. ovoga Zakona, ili u objavi sadržaja radijskog i televizijskog programa ne postupi prema odredbi ?lanka 25. stavka 2. ovoga Zakona,
12. objavi program suprotno zabrani iz ?lanka 26. ovoga Zakona,
13. obavi usporedno oglašavanje suprotno ?lanku 29. stavku 3. ovoga Zakona,
14. obavi oglašavanje i teletrgovinu a ne postupi prema odredbi ?lanka 29. stavka 1. i 2. ovoga ?lanka ili postupi suprotno odredbi ?lanka 30. ovoga Zakona,
15. obavi oglašavanje i teletrgovinu suprotno odredbi ?lanka 31. ovoga Zakona,
16. obavi oglašavanje i teletrgovinu u trajanju duljem od propisanog u ?lanku 32. stavku 1. ovoga Zakona ili obavi oglašavanje i teletrgovinu suprotno odredbama ?lanka 32. stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona,
17. emitira izloge namijenjene teletrgovini u trajanju kra?em od propisanog u ?lanku 34. stavku 1. ovoga Zakona ili obavlja oglašavanje ili teletrgovinu preko programa koji su isklju?ivo posve?eni teletrgovini ili samopromidžbi suprotno ?lanku 34. stavku 2. ovoga Zakona,
18. objavi sponzorirani program suprotno odredbi ?lanka 35. ovoga Zakona,
19. ne izvrši obveze objavljivanja programa u propisanom vremenu iz ?lanka 36. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona,
20. ne izvrši obvezu o propisanom udjelu vlastite proizvodnje iz ?lanka 38. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,
21. ne postigne opseg udjela europskih audiovizualnih djela iz ?lanka 42. ovoga Zakona,
22. ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvo?a?a iz ?lanka 44. ovoga Zakona,
23. ne pruži pravo na kratku informaciju sukladno ?lanku 45. stavku 1., 2., 9. i 10. ovoga Zakona,
24. pruži pravo na kratku informaciju suprotno odredbama ?lanka 45. stavka 7. ovoga Zakona,
25. koristi pravo na kratku informaciju suprotno odredbi ?lanka 45. stavka 5., 8. i 11. ovoga Zakona,
26. prenese doga?aj zna?ajan za javnost Republike Hrvatske ili druge države ?lanice Europske unije ili države ?lanice me?unarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku protivno odredbi ?lanka 46. stavka 1. ili 4. ovoga Zakona,
27. obavi povezivanje televizijskih i radijskih programa u mreže suprotno odredbi ?lanka 47. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
28. ne objavi udio vlastite proizvodnje propisan za pružatelja medijske usluge neprofitne televizije i/ili radija prema ?lanku 48. stavku 1. ovoga Zakona ili objavi promidžbene poruke u trajanju duljem od propisanog u ?lanku 48. stavku 6. ovoga Zakona,
29. ne izvrši obvezu dostave podataka o imateljima dionica i udjela prema ?lanku 52. stavku 1. ovoga Zakona nakon upozorenja Vije?a za elektroni?ke medije,
30. ostvari nedopuštenu koncentraciju suprotno odredbi ?lanka 54. i/ili 55. ovoga Zakona,
31. ne prijavi promjenu vlasni?ke strukture prema odredbi ?lanka 57. stavka 1. ovoga Zakona,
32. obavi prijenos koncesije na drugu osobu suprotno odredbi ?lanka 74. stavka 5. ovoga Zakona,
33. obavlja satelitski, internetski, kabelski ili drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa bez dopuštenja iz ?lanka 79. ovoga Zakona ili suprotno izdanom dopuštenju,
34. obavi prijenos dopuštenja na drugu osobu suprotno odredbi ?lanka 79. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit ?e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov?anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga ?lanka po?ini fizi?ka osoba, kaznit ?e se nov?anom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(4) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet ?e se.
?lanak 83.
(1) Nov?anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit ?e se za prekršaj pravna osoba koja:
1. objavi audiovizualni ili radijski program koji sadrži nagradna natjecanja ili razli?ite oblike nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja suprotno ?lanku 13. stavku 2. i 3. ovoga Zakona,
2. objavi sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programe koji ne ispunjavaju uvjete iz ?lanka 17. ovoga Zakona,
3. ne ozna?i reprizu radijske ili televizijske emisije sukladno ?lanku 38. stavku 3. ovoga Zakona i/ili ne ozna?i reprizu radijske ili televizijske emisije na na?in propisan pravilnikom iz ?lanka 38. stavka 4. ovoga Zakona,
4. postupi u pogledu korištenja dobiti od djelatnosti suprotno ?lanku 48. stavku 3. ovoga Zakona,
5. postupi u pogledu ure?aja odnosno sredstava koji omogu?avaju slobodan pristup zašti?enim uslugama suprotno ?lanku 50. ovoga Zakona,
6. sudjeluje u javnom natje?aju za davanje koncesije suprotno odredbi ?lanka 58. ovoga Zakona,
7. postane nakladnik televizije i/ili radija i/ili osniva? nakladnika televizije i /ili radija, odnosno stekne više od 10% vlasništva dionica ili udjela ili upravlja?kih, odnosno glasa?kih prava, u kapitalu nakladnika televizije i/ili radija suprotno ?lanku 60. stavku 1. ovoga Zakona,
8. ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroni?kih publikacija iz ?lanka 80. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit ?e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov?anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga ?lanka po?ini fizi?ka osoba, kaznit ?e se nov?anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) Predmeti koji su nastali po?injenjem prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga ?lanka oduzet ?e se i uništiti, a predmeti koji su bili namijenjeni ili korišteni za po?injenje prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga ?lanka oduzet ?e se.
(5) Pravnoj osobi, fizi?koj osobi te fizi?koj osobi obrtniku i osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koja prekršaje iz stavka 1. podstavka 5. ovoga ?lanka po?ini u obavljanju djelatnosti može se izre?i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti u trajanju do jedne godine ako je po?injeni prekršaj naro?ito težak zbog na?ina izvršenja, posljedica djela, povrata po?initelja ili drugih okolnosti po?injenog prekršaja koje ga ?ine naro?ito teškim.
(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet ?e se.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
?lanak 84.
(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i op?e akte s odredbama ovoga Zakona.
(2) Smatra se da pružatelji medijskih usluga iz ?lanka 19. i 79. ovoga Zakona koji su zapo?eli obavljati djelatnost prije stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dopuštenje za obavljanje djelatnosti u smislu ovoga Zakona, ako u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu Vije?u za elektroni?ke medije uredan zahtjev za izdavanje dopuštenja iz ?lanka 19. i 79. ovoga Zakona.
?lanak 85.
Postupci zapo?eti prema odredbama Zakona o elektroni?kim medijima („Narodne novine“, br. 122/03, 79/07,32/08 i 65/09) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit ?e se prema odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona.
?lanak 86.
?lanovi Vije?a za elektroni?ke medije, predsjednik Vije?a i ravnatelj Agencije za elektroni?ke medije nastavljaju s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do isteka vremena na koje su imenovani, odnosno do imenovanja novih ?lanova Vije?a u skladu s odredbama ovoga Zakona.
?lanak 87.
Obvezuje se Agencija za elektroni?ke medije da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi Statut Agencije s njegovim odredbama i podnese ga Hrvatskom saboru na potvr?ivanje.
?lanak 88.
(1) Vije?e za elektroni?ke medije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet ?e propise na temelju ovlasti utvr?enih ovim Zakonom.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga ?lanka, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjivat ?e se:
- Pravilnik o visini i na?inu pla?anja naknade za koncesiju za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije kao i visini i na?inu pla?anja naknade za natje?ajnu dokumentaciju i ponudu na javni natje?aj (NN 28/06),
- Pravilnik o sadržaju i postupku javnog natje?aja za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije (NN 98/07 i 105/07),
- Pravilnik o posebnim tehni?kim, prostornim, financijskim i kadrovskim uvjetima za obavljanje djelatnosti radija i televizije (NN 111/07),
- Pravilnik o na?inu i postupku provedbe javnog natje?aja za sufinanciranje programskih sadržaja iz sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni?kih medija, kriterijima za raspodjelu sredstava te na?inu pra?enja trošenja sredstava i ostvarivanja programskih sadržaja za koje su dodijeljena (NN 07/08 i 11/08),
- Pravilnik o kriterijima i na?inu pove?anja opsega udjela europskih audiovizualnih djela (NN 47/08),
- Pravilnik o kriterijima i na?inu pove?anja opsega udjela europskih audiovizualnih djela neovisnih proizvo?a?a (NN 47/08),
- Pravilnik za ostvarivanje prava na ispravak u programima radija i televizije (NN 139/05),
- Popis zna?ajnih doga?aja (NN 47/08),
- Pravilnik o na?inu postupanja nakladnika televizijske djelatnosti radi zaštite maloljetnika (NN 130/08).
?lanak 89.
(1) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na odre?ivanje usluga navedenih u pojmu audiovizualna medijska usluga u ?lanku 2. stavku 1. to?ki 3. ovoga Zakona primjenjuju se ?lanci 49. i 50. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto odredbi ?lanaka 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme?u Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država ?lanica.
(2) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na utvr?ivanje potpada li pružatelj audiovizualnih medijskih usluga unutar nadležnosti Republike Hrvatske ili druge države ?lanice Europske unije u smislu ?lanka 6. stavka 8. ovoga Zakona primjenjuju se ?lanci 43. do 58. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto odredaba ?lanaka 48. do 50. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme?u Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država ?lanica.
?lanak 90.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroni?kim medijima („Narodne novine“, br. 122/03, 79/07, 32/08 i 65/09).
?lanak 91.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E N J E
I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Na podru?ju Republike Hrvatske uz Hrvatsku radioteleviziju danas djeluje 24 televizijska i 155 radijskih koncesionara, dok broj osoba koje objavljuju elektroni?ke publikacije nije utvr?en. Rad navedenih elektroni?kih medija ure?en je odredbama Zakona o elektroni?kim medijima, Zakona o medijima, te Zakonom o potvr?ivanju Europske konvencije o prekograni?noj televiziji, dok se rad i djelovanje Hrvatske radiotelevizije ure?uje posebnim zakonom.
Zakonom o elektroni?kim medijima (“Narodne novine”, br. 122/03, 79/07 i 32/08) ure?eno je obavljanje djelatnosti radija i televizije, objavljivanje elektroni?kih publikacija, te napose zaštita pluralizma i raznovrsnosti medija, sastav i djelokrug regulatornog tijela Vije?a za elektroni?ke medije kojem je pridodana Agencija za elektroni?ke medije kao stru?na služba.
Obavljanje djelatnosti televizije u prekograni?nom kontekstu ure?eno je Zakonom o potvr?ivanju Europske konvencije o prekograni?noj televiziji i Protokola o izmjenama Europske konvencije o prekograni?noj televiziji („Narodne novine“, Me?unarodni ugovori 11/01.).
Donošenje novoga Zakona o elektroni?kim medijima je nužno s obzirom da nova Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, koja je prihva?ena od Europskog parlamenta i Vije?a 11. prosinca 2007. godine (Direktiva 2007/65/EZ kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 89/552/EEZ o televiziji bez granica), ure?uje pored audiovizualnih medijskih usluga televizije ili televizijskog programa kao linearnih audiovizualnih medijskih usluga i audiovizualne medijske usluge na zahtjev kao nelinearne audiovizualne medijske usluge. Osim toga, nova Direktiva ure?uje i audiovizualne komercijalne komunikacije, plasman proizvoda, audiovizualni program, ure?iva?ku odgovornost, sponzorstvo i dr. Televizijsko emitiranje uklju?uje posebno analognu i digitalnu televiziju, izravni prijenos, emitiranje putem interneta i približni video na zahtjev, dok je video na zahtjev, na primjer, audiovizualna medijska usluga na zahtjev.
Postoje?i Zakon o elektroni?kim medijima ne ure?uje niz novih audio i audiovizualnih medijskih usluga koje su posljedica brzog tehnološkog napretka i digitalizacije u audiovizualnom podru?ju, te je stoga potrebno novim zakonom te usluge urediti u skladu s novom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama.
Tako?er je Zakonom potrebno usvojiti odredbe Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive 206/114/EZ o zavaravaju?em i usporednom oglašavanju.

    II. PITANJA KOJA SE URE?UJU ZAKONOM

Predloženim zakonom o elektroni?kim medijima usvojit ?e se odredbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive 206/114/EZ o zavaravaju?em i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta ure?uju podru?je audiovizualnih medijskih usluga.
Vode?i ra?una o potrebi donošenja propisa koji ?e biti u skladu s modernim razvojem tehnike, na?elom slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga, predloženim zakonom o elektroni?kim medijima ure?uju se:
- pojedini pojmovi koji se koriste u Zakonu, napose oni koji su preuzeti iz Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama kao što su audiovizualna medijska usluga, audiovizualni program, ure?iva?ka odgovornost, pružatelj medijske usluge, nakladnik televizije, medijska usluga televizije ili televizijski program (tj. linearna audiovizualna medijska usluga), audiovizualna medijska usluga na zahtjev (tj. nelinearna audiovizualna medijska usluga), audiovizualna komercijalna komunikacija, plasman proizvoda i drugi pojmovi.
- op?a na?ela u obavljanju djelatnosti pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, te na?in promicanja i zaštite interesa Republike Hrvatske. Republika Hrvatska tako poti?e pružatelje medijskih usluga da objavljuju programe radi postizanja ciljeva i vrijednosti koji su važni za javno informiranje i obaviještenost svih gra?ana Republike Hrvatske, zaštitu hrvatskog jezika, o?uvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, zaštitu djece i mladeži, osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i športa, zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, te poticanje medijske pismenosti.
- pitanja koja se odnose na sve audio i audiovizualne medijske usluge na na?in da se utvr?uju informacije koje moraju biti dostupne korisnicima o pružateljima audiovizualnih medijskih usluga, da zabranjuju govor mržnje, propisuju uvjete pod kojima se mora objaviti nužna obavijest, kao i uvjete za objavu audiovizualnih komercijalnih komunikacija, sponzoriranih audiovizualnih medijskih usluga i programa, te plasman proizvoda.
- uvjeti pod kojima se mogu obavljati audio i audiovizualne medijske usluge na zahtjev. Audiovizualna medijska usluga na zahtjev (tj. nelinearna audiovizualna medijska usluga) je audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge. Takva je usluga primjerice video na zahtjev. Ove se usluge mogu obavljati uz poštivanje odredbi o zaštiti maloljetnika i promicanju europskih djela. Audio medijska usluga na zahtjev je medijska usluga radija na zahtjev koju osigurava pružatelj medijske usluge za slušanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
- uvjeti za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija, i to: tehni?ki, prostorni, financijski i kadrovski, te se posebice propisuju programski uvjeti, kao što su programska osnova op?eg i specijaliziranog televizijskog ili radijskog programa, te druga programska na?ela i obveze. Na ovaj na?in osigurava se postojanje minimalnih uvjeta i standarda za rad koje koncesionar mora osigurati, ukoliko želi dobiti te zadržati koncesiju za obavljanje djelatnosti. Uz to, ako koncesionar ugovorom o koncesiji preuzme ve?e obveze od onih koje su propisane zakonom, dužan je pridržavati se tih preuzetih obveza. Televizijsko emitiranje uklju?uje posebno analognu i digitalnu televiziju, izravni prijenos, emitiranje putem interneta i približni video na zahtjev.

- programski uvjeti za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija kojim se detaljno propisuju programi i programske usluge te njihovo razvrstavanje u pojedine skupine, kao i kvantitativni razmjeri izme?u pojedinih sadržaja, maksimalni opseg oglasnih (promidžbenih) sadržaja, te minimalni opseg vlastite proizvodnje i hrvatske glazbe, kao i druga programska na?ela i obveze. Pored op?eg programskog kanala, uvodi se specijalizirani programski kanal koji mora sadržavati programsku shemu kojom se odre?uje vrsta programa, od kojih preko 70% moraju biti istovrsni programi. Posebno je naglašena obveza vlastite proizvodnje, kao i udio hrvatskih glazbenih djela, te europskih audiovizualnih djela u programu. Ovime se poti?e razvoj i pove?anje doma?e proizvodnje audiovizualnih djela, te zadovoljavaju standardi propisani Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama u pogledu zastupljenosti europskih audiovizualnih djela u programu.
- neprofitni radijski i televizijski programi kojima se uvodi neprofitna televizija i/ili radio kao komunalna televizija i/ili radio (community television/radio), koje mogu osnovati kao nakladnici obrazovne ustanove, studentske udruge, školske udruge, udruge gra?ana i nevladine udruge s pravnom osobnoš?u. Ova vrsta elektroni?kog medija sve je šire zastupljena u državama EU, a namijenjena je zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stru?nih, umjetni?kih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
- zašti?ene usluge koje predstavljaju medijske usluge televizije i radija, druge audiovizualne medijske usluge, kao i usluge informacijskog društva koje se pružaju uz naknadu i na temelju uvjetovanog pristupa, ili pružanje uvjetovanog pristupa prethodno navedenim medijskim uslugama kao usluge po sebi. Radi se o kodiranim uslugama, naplatnoj TV i dr.

- uvjeti pod kojima pravne i fizi?ke osobe mogu objavljivati elektroni?ke publikacije, uredni?ki oblikovane internetske stranice i/ili portale koji sadrže elektroni?ke ina?ice tiska i/ili informacije iz medija na na?in da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. Ovim odredbama zakona napose se želi pridonijeti ve?oj odgovornosti za objavljene sadržaje u smislu zaštite djece i mladeži od za njih neprimjerenih sadržaja te govora mržnje.
- zaštita pluralizma i raznovrsnosti elektroni?kih medija, što uklju?uje pitanje javnosti i transparentnosti vlasništva, ograni?enja vlasništva radi zaštite od stvaranja nedopuštenih koncentracija u podru?ju elektroni?kih medija, kao i zaštita konkurencije koncesionara. Zakonom se detaljno ure?uje status Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni?kih medija kojemu je osnovni zadatak poticanje proizvodnje i objavljivanje programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te poticanje programa nakladnika neprofitne televizije i/ili radija.
- status, sastav i na?in izbora te djelokrug regulatornog tijela, Vije?a za elektroni?ke medije, te djelokrug Agencije za elektroni?ke medije kao stru?ne službe Vije?a. Vije?e za elektroni?ke medije nadležno je za sve pružatelje medijskih usluga, dodjeljuje koncesiju nakladnicima televizije i/ili radija, daje dopuštenje za rad pružateljima audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, te satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa. Vije?e ima posebnu zada?u osigurati provedbu nadzora nad programima elektroni?kih medija kako bi se nadzirala primjena programskih na?ela i obveza propisanih ovim zakonom. Vije?e je ovlašteno sankcionirati svako nepoštivanje odredbi Zakona, što uklju?uje privremeno ili trajno oduzimanje koncesije, oduzimanje odobrenja, te zabranu objavljivanja elektroni?kih publikacija. Vije?e je ovlašteno u slu?aju nepoštivanja programskih na?ela i obveza u obavljanju djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija ograni?iti slobodu prijenosa i objavljivanja programa iz drugih država, što je u skladu sa europskim propisima. Ovo ograni?enje prijenosa predvi?eno je i za audiovizualne medijske usluge na zahtjev sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama.
Uz navedena osnovna pitanja zakonskim prijedlogom se propisuju nov?ane kazne za prekršaje u slu?aju nepridržavanja odredbi zakona, kao i prijelazne i završne odredbe, kojima se posebno predvi?a prijelazno razdoblje u kojem koncesionari i drugi pružatelji medijskih usluga moraju obavljanje svoje djelatnosti, te izdavanje elektroni?kih publikacija uskladiti s uvjetima i standardima propisanim ovim zakonom.
Donošenjem predloženoga zakona obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga uskladit ?e se sa Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama (Direktiva 2007/65/EZ kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 89/552/EEZ o televiziji bez granica), Direktivom 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe i Direktivom 206/114/EZ o zavaravaju?em i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta ure?uju podru?je audiovizualnih medijskih usluga. Tako?er ?e se za pružatelje medijskih usluga, uz postoje?e medijske usluge televizije i radija, urediti i mogu?nost pružanja novih usluga kao što su audiovizualne medijske usluge na zahtjev te korištenje svih dostupnih platformi distribucije (zemaljske, satelitske, kabelske i internetom) po osnovi dobivanja koncesije odnosno odobrenja.
II. OBJAŠNJENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

    Glava I. Op?e odredbe (?lanci 1. i 2.)

Op?im odredbama utvr?eno je podru?je koje se ure?uje Zakonom o elektroni?kim medijima, obavljanje djelatnosti pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga i usluga elektroni?kih publikacija putem elektroni?kih komunikacijskih mreža, odre?uje se javni interes Republike Hrvatske u podru?ju elektroni?kih medija, te se propisuju temeljni pojmovi koji se upotrebljavaju u tekstu Zakona. Sadržaj pojmova u podru?ju elektroni?kih medija sukladan je Direktivi 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a o audiovizualnim medijskim uslugama, Direktivi 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive 206/114/EZ o zavaravaju?em i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta ure?uju podru?je audiovizualnih medijskih usluga.
Glava II. Op?a na?ela (?lanci 3. do 10.)
Utvr?ena su op?a na?ela u obavljanju ove djelatnosti, kojima se promi?u i zašti?uju temeljne ustavne vrijednosti kao što su napose sloboda izražavanja, te djelatnost objavljivanja programa od interesa za Republiku Hrvatsku radi postizanja ciljeva i vrijednosti koji su važni za državu: kao što su ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih gra?ana Republike Hrvatske, zaštitu hrvatskog jezika, o?uvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, zaštita djece i mladeži, osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i športa, zaštita prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, te poticanje medijske pismenosti.
U svrhu zaštite hrvatskog jezika pružatelji medijskih usluga osnovani odnosno registrirani u Republici Hrvatskoj dužni su objavljivati programske sadržaje na hrvatskom jeziku i latini?nom pismu ili oni moraju biti na odgovaraju?i na?in prevedeni na hrvatski jezik. Predvi?ene su i iznimke od ovoga pravila, napose kada se radi o programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina, te informativnom programu i uslužnim informacijama za potrebe stranih gostiju.
Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga, kao i elektroni?kih publikacija u Republici Hrvatskoj može obavljati pružatelj medijskih usluga koji je upisan u sudski ili drugi registar te ima sjedište tvrtke i uredništva u Republici Hrvatskoj. Propisani su i slu?ajevi kada se i za pružatelje audiovizualnih medijskih usluga koji djeluju u državama ?lanicama Europske unije ili tre?im zemljama predmnijeva da potpadaju pod jurisdikciju Republike Hrvatske, nadležnost njezinih tijela i primjenu njezinih propisa. Ovakva odredba sukladna je ?lanku 2. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Ovim Zakonom osigurava se sloboda prijenosa i prijama audio i audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država, što je Republika Hrvatska dužna osigurati sukladno ?lanku 2a. Direktive 2007/65/EZ, uz mogu?nost ograni?enja u slu?ajevima propisanim ovim Zakonom, koji su preuzeti iz ?lanka 2a. stavka 2. i 4. Direktive 2007/65/EZ.
?lankom 10. odre?uje se da se pojedina pitanja mogu u skladu sa odredbama ovoga Zakonu urediti koregulacijom ili samoregulacijom radi ujedna?avanja njihove primjene u praksi. Navedeno ure?enje mora biti op?enito prihva?eno od glavnih interesnih skupina u Republici Hrvatskoj, odobreno od strane Vije?a za elektroni?ke medije, te osiguravati u?inkovitu provedbu njegovih odredbi. Ovakva odredba sukladna je uvodnom obrazloženju navedenom u to?ki 36. i ?lanku 3. stavku 7. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Glava III. Audio i audiovizualne medijske usluge (?lanci 11. do 50.)
?lankom 11. propisano je da su pružatelji audiovizualnih medijskih usluga dužni primateljima usluge omogu?iti jednostavan, izravan i stalan pristup najmanje sljede?im informacijama: nazivu pružatelja medijskih usluga; adresi na kojoj je pružatelj medijskih usluga osnovan ili ima sjedište; detaljnim podacima o pružatelju medijskih usluga, uklju?uju?i adresu njegove elektroni?ke pošte ili internetsku stranicu, što omogu?ava brže, izravno i u?inkovito stupanje u kontakt s njime; te nadležnim regulatornim i/ili nadzornim tijelima, što je sukladno ?lanku 3a. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 12. propisuje se da nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost. U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama je zabranjeno poticati i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etni?ke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, politi?kog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ?lanstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bra?nog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslje?a, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašisti?kih, nacionalisti?kih, komunisti?kih i drugih totalitarnih režima što je sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ br. 85/08) i ?lanku 3b. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama. Tako?er su propisane mjere zaštite djece tako da nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uklju?enog u slu?ajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili po?initelj ili je ono pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.
?lankom 13. propisuje se da pružatelji audiovizualnih medijskih usluga ne smiju prenositi kinematografska djela izvan razdoblja utvr?enih dogovorom s nositeljima prava, što je sukladno ?lanku 3d. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama. Nadalje, propisuje se da je nagradna natjecanja (kvizove, pitalice i sl.) ili razli?ite oblike nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja u audiovizualnom ili radijskom programu, pružatelj medijske usluge obvezan provoditi pravi?no uz objavu nedvosmislenih pravila o tim sadržajima te javno obe?anoj nagradi. Uvjete za pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga koje uklju?uju ove sadržaje pobliže ure?uje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
?lankom 14. propisuje se da ?e Vije?e za elektroni?ke medije poticati pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da svoje usluge postupno u?ine dostupnima osobama s ošte?enjem sluha ili vida, što je sukladno ?lanku 3c. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 15. propisana je dužnost pružatelja medijske usluge da u slu?aju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti Republike Hrvatske, velikih prirodnih nepogoda i epidemija, mora na zahtjev nadležnog državnog tijela objaviti nužnu obavijest, tj. objaviti bez naknade proglase o izvanrednom stanju, kao i službena priop?enja kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir. Dužnost nakladnika da objavi nužnu obavijest u javnom je interesu, u provedbi zaštite prethodno navedenih vrijednosti, a predvi?ena je, tako?er, redovito i u drugim zakonodavstvima.
?lankom 16. ure?ena je audiovizualna komercijalna komunikacija, sukladno ?lanku 3e. stavku 1. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama. Posebno je propisano kakva audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije biti, primjerice dovoditi u pitanje poštivanje ljudskog dostojanstva, uklju?ivati ili promicati bilo kakvu diskriminaciju, prouzro?iti moralnu ili fizi?ku štetu maloljetnicima, nerazborito prikazivati maloljetnike u opasnim situacijama i dr. Odre?eno je tako?er da ?e Vije?e za elektroni?ke medije potaknuti pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da utvrde pravila ponašanja u pogledu dje?jih programa koji sadržavaju ili su popra?eni neprimjerenom audiovizualnom komercijalnom komunikacijom u vezi s hranom i pi?ima koji sadrže hranjive tvari i sastojke s negativnim prehrambenim ili fiziološkim u?inkom, a posebno onih kao što su masno?a, transmasne kiseline, sol/natrij i še?eri, ?ija se pretjerana uporaba u op?oj prehrani ne preporu?uje, što je sukladno ?lanku 3e. stavku 2. navedene Direktive.
?lankom 17. propisani su uvjeti koje sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programi moraju zadovoljavati, sukladno ?lanku 3f. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a o audiovizualnim medijskim uslugama. Posebno je propisano da audiovizualne medijske usluge ili programe ne smiju sponzorirati pravne ili fizi?ke osobe ?ija je glavna djelatnost proizvodnja ili prodaja cigareta i drugih duhanskih proizvoda. Kad audiovizualne medijske usluge ili programe sponzoriraju pravne ili fizi?ke osobe ?ija djelatnost uklju?uje proizvodnju ili prodaju medicinskih proizvoda i pružanje zdravstvenih usluga, može se promicati ime ili imidž pravne ili fizi?ke osobe sponzora, ali se ne mogu promicati posebni medicinski proizvodi ili zdravstvene usluge dostupne samo na recept. Vijesti i informativni program ne smiju biti sponzorirani. Zabranjuje se prikazivanje logotipa sponzora tijekom dje?jih programa i vjerskih programa.
?lankom 18. propisano je da nije dopušten plasman proizvoda. Posebno se navodi kada je plasman proizvoda iznimno dopušten u kinematografskim djelima, filmovima i serijama napravljenima za audiovizualne medijske usluge, športske programe i programe lagane zabave, a uz izuzetak dje?jih programa, što je sukladno ?lanku 3g. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a o audiovizualnim medijskim uslugama. U slu?ajevima kada nema pla?anja pružatelju medijske usluge, ali odre?ene robe ili usluge, kao što su proizvodni rekviziti i nagrade, pružaju se pružatelju medijske usluge besplatno u cilju njihovoga uklju?ivanja u program, plasiranjem roba ili usluga smatra se uklju?ivanje u audiovizualni program isklju?ivo robe ili usluge koja ima zna?ajnu vrijednost. Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom ure?uje na?in odre?ivanja zna?ajne vrijednosti roba ili usluga koje se plasiraju.
Tako?er su propisani uvjeti koje moraju ispunjavati audiovizualni programi koji sadrže plasman proizvoda, te su ujedno odre?eni proizvodi koji se ne smiju plasirati u audiovizualnim programima.
?lankom 19. propisuje se tko može obavljati djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, pa se navodi da ih može obavljati pravna ili fizi?ka osoba koja ispunjava uvjete iz ?lanka 5. i 6. ovoga Zakona te ima dopuštenje Vije?a za obavljanje ove djelatnosti. Dopuštenje se daje na temelju zahtjeva pružatelja medijske usluge na zahtjev koji je ostvario tehni?ke uvjete za prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa i programske osnove koja sadrži programsko usmjerenje pružatelja medijske usluge na zahtjev (op?e ili specijalizirano). Na temelju odluke o davanju dopuštenja pružatelj medijske usluge na zahtjev upisuje se u Upisnik koji vodi Vije?e za elektroni?ke medije. Propisani su i uvjeti pod kojim dopuštenje prestaje važiti, te da je dopušten prijenos dopuštenja na drugu osobu uz prethodnu suglasnost Vije?a za elektroni?ke medije.
?lankom 20. odre?uje se da su audiovizualne medijske usluge na zahtjev koje mogu ozbiljno naštetiti fizi?kom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika dostupne samo na na?in kojim se osigurava da maloljetnici u uobi?ajenim okolnostima ne?e ?uti ili vidjeti takve audiovizualne medijske usluge na zahtjev. Vije?e za elektroni?ke medije dužno je propisati odgovaraju?e mjere za postupanje pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, što je sukladno ?lanku 3h. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 21. utvr?uje se da pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju nastojati da njihove audiovizualne medijske usluge na zahtjev promi?u proizvodnju i pristup europskim djelima, gdje je to izvedivo te uz pomo? odgovaraju?ih sredstava. Promicanje djela može se odnositi, izme?u ostalog, na financijski doprinos koji usluge ostvaruju za proizvodnju i stjecanje prava nad europskim djelima ili na udjel i/ili isticanje europskih djela u katalogu programa koje nude audiovizualne medijske usluge na zahtjev, što je sukladno ?lanku 3i. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 22. propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija, kojima su osim op?ih i programskih uvjeta obuhva?eni i posebni tehni?ki, prostorni, financijski i kadrovski standardi za obavljanje ove djelatnosti. Propisano je da ove uvjete detaljno ure?uje posebnim pravilnikom Vije?e za elektroni?ke medije uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroni?ke komunikacije o tehni?kim i prostornim uvjetima.
?lankom 23. ure?ena je programska osnova op?eg televizijskog ili radijskog programskog kanala, koja mora sadržavati programsku shemu kojom se odre?uje vrsta programa, kvantitativni razmjer izme?u pojedinih skupina sadržaja, opseg oglasnih sadržaja, kao i opseg vlastitih i udio hrvatskih audio i audiovizualnih djela, te vrijeme objavljivanja. Tako?er je ure?ena programska osnova specijaliziranog televizijskog ili radijskog programskog kanala koja mora sadržavati programsku shemu kojom se odre?uje vrsta programa, od kojih preko 70% moraju biti istovrsni programi, kvantitativni razmjer izme?u pojedinih skupina sadržaja, maksimalni opseg oglasnih sadržaja, omjer djela europske audiovizualne proizvodnje i drugih djela za nakladnike specijaliziranog televizijskog programa, te vrijeme objavljivanja. Programska osnova nakladnika televizije i/ili radija temeljem koje je dodijeljena koncesija i njezine izmjene je javna i objavljuje se na internetskoj stranici Vije?a za elektroni?ke medije.
?lancima 24. do 28. ure?ena su temeljna programska na?ela i obveze nakladnika televizije i/ili radija. Audiovizualni ili radijski programi trebaju poštivati temeljne društvene vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo i osnovna prava ?ovjeka, pridonositi svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja i dr. U tom smislu audiovizualni ili radijski programi moraju vjerno, istinito i korektno prikazivati ?injenice i doga?aje te promicati nepristranost, poštuju?i razlike u mišljenjima o razli?itim pitanjima, pri ?emu niti jedna interesna skupina ne smije utjecati na nakladnika glede stvaranja i objavljivanja radijskog i televizijskog programa. Tako?er u proizvodnji i objavljivanju programa nakladnik televizije i/ili radija mora poštivati autorska i srodna prava, radi ?ega je dužan pribaviti odobrenje ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava. U programima nije dopušteno objavljivati priloge koji vrije?aju dostojanstvo ?ovjeka, nemoralnog i pornografskog sadržaja, na bilo koji na?in poticati i veli?ati nasilje i kriminal, te poticati gra?ane, a osobito djecu i mladež na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola i droga. Nisu dopušteni programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizi?ki, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uklju?uju pornografiju ili bezrazložno nasilje. Programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizi?ki, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehni?kom mjerom, da maloljetnici u podru?ju prijenosa ne?e, u uobi?ajenim okolnostima, ?uti ili vidjeti takve programe, što je sukladno ?lanku 22. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama. U svrhu omogu?avanja kontrole poštivanja navedenih programskih na?ela i obveza, nakladnik televizije i/ili radija dužan je voditi o?evidnik o objavljenom programu i ?uvati snimke programa najmanje 90 dana. Na?in vo?enja o?evidnika i kvalitetu snimke propisuje Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom.
?lancima 29. do 32. ure?eni su uvjeti pod kojima nakladnik televizije i/ili radija može obavljati oglašavanje i teletrgovinu. Oglašavanje i teletrgovina moraju biti lako prepoznatljivi i razlikovati se od uredni?kog sadržaja, što je sukladno ?lanku 10. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a o audiovizualnim medijskim uslugama. Usporedno oglašavanje dopušteno je samo uz ispunjenje pretpostavki iz Zakona o nedopuštenom oglašavanju. U oglašavanju i teletrgovini namijenjenim maloljetnicima ili koje koriste maloljetnike, izbjegavat ?e se sve što bi moglo nauditi njihovim interesima. Nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavaju?i na?in, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje. Tako?er nije dopušteno oglašavanje politi?kih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavni?kih tijela, izuzev za vrijeme izborne promidžbe. Predvi?ene su zabrane oglašavanja i teletrgovine oružja, streljiva i pirotehni?kih sredstava, duhana i duhanskih proizvoda te opojne droge. Oglašavanje lijekova i medicinskih proizvoda mora odgovarati uvjetima propisanim Zakonom o lijekovima i Zakonom o medicinskim proizvodima, kao i podzakonskim aktima donesenim na temelju tih Zakona Nije dopuštena teletrgovina lijekova, medicinskih proizvoda i zdravstvenih usluga. Odre?uje se da nije dopušteno oglašavanje i teletrgovina alkohola i alkoholnih pi?a te se navode uvjeti pod kojima je ono dozvoljeno. Tako?er se navodi da nije dopušteno zavaravaju?e oglašavanje i teletrgovina, za koje odgovaraju naru?itelj i nakladnik. Propisano je tako?er vrijeme trajanja spotova za televizijsko oglašavanje i spotova za teletrgovinu, te uvjeti pod kojima se mogu umetati oglašavanje i teletrgovina izme?u i tijekom trajanja programa, kao i zabrana umetanja oglašavanja i teletrgovine u prijenos vjerskih službi. Programi za djecu, ako su kra?i od 30 minuta, ne?e se prekidati promidžbenim spotovima i/ili spotovima za teletrgovinu.
?lankom 33. propisano je da su tijela državne uprave i pravne osobe u ve?inskom vlasništvu Republike Hrvatske dužni 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija. Ovom odredbom osigurava se obaviještenost gra?ana na regionalnoj (županijskoj) odnosno lokalnoj (gradskoj/op?inskoj razini) o uslugama i aktivnostima državnih tijela i pravnih osoba u ve?inskom vlasništvu Republike Hrvatske, pri ?emu se utvr?uje obveza da se o obavljenom oglašavanju do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijesti Vije?e za elektroni?ke medije.
?lankom 34. propisuje se da izlozi koji su namijenjeni za teletrgovinu moraju biti jasno odre?eni kao takvi pomo?u opti?kih i akusti?kih sredstava te da moraju trajati bez prekida najmanje 15 minuta. Isti ?lanak odre?uje da se odredbe ovoga Zakona na odgovaraju?i na?in primjenjuju na televizijske programske kanale koji su isklju?ivo posve?eni oglašavanju i samopromidžbi, osim odredbi ?lanka 32. stavka 3., 4. i 6. te ?lanka 42. i 44. ovoga Zakona, koje se ne primjenjuju na navedene specijalizirane televizijske programske kanale, što je sukladno ?lanku 18.a Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 35. izri?ito je propisano da politi?ke stranke i koalicije ne smiju biti sponzori audiovizualnog ili radijskog programa osim u vrijeme izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu.
?lankom 36. odre?uje se da svi audiovizualni ili radijski programi objavljeni putem radijskog ili televizijskog emitiranja svakog dana od 0 do 24 sata ulaze u dnevno vrijeme objavljivanja, osim kada je ovim Zakonom druga?ije propisano, te da godišnje vrijeme objavljivanja obuhva?a sve audiovizualne ili radijske programe koji se objave od 1. sije?nja do 31. prosinca pojedine godine, osim programa koji su ovim Zakonom od toga izuzeti. Nadalje, odre?uje se u kojem je trajanju nakladnik radija na državnoj i regionalnoj razini te na razini županije i Grada Zagreba dužan objavljivati dnevni program, te se odre?uje da je isti obvezan objaviti najmanje 12 sati radijskog programa dnevno, a nakladnik radija na nižoj razini od razine županije najmanje 6 sati radijskog programa dnevno osim ako ugovorom o koncesiji nije druk?ije utvr?eno. Za nakladnika televizije na državnoj i regionalnoj razini te na razini županija i Grada Zagreba propisana je obveza objavljivanja najmanje 6 sati audiovizualnog programa dnevno, a nakladnika televizije na nižoj razini od razine županije najmanje 3 sata audiovizualnog programa dnevno, s time da nakladnik televizije i/ili radija na regionalnoj razini mora najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa posvetiti priop?avanju vijesti i obavijesti na podru?ju koncesije. Za nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj razini propisana je obveza da najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa mora posvetiti priop?avanju lokalnih vijesti i obavijesti na podru?ju koncesije, te da nakladnik televizije i/ili radija na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno objavljivati informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta i da najmanje jedna informativna emisija mora trajati najmanje 20 minuta. U vrijeme izborne promidžbe utvr?uje se da svi nakladnici televizije i/ili radija moraju omogu?iti svim politi?kim strankama promidžbu pod jednakim uvjetima, sukladno propisima kojima se ure?uje provo?enje izbora i uputama nadležnog tijela za provo?enje izbora. Za nakladnike radija i televizije postoji mogu?nost da ugovorima o koncesiji utvrde trajanje objavljivanja programa u vremenu duljem od propisanog.
?lankom 37. definirano je što se smatra vlastitom proizvodnjom te se odre?uje da se istom smatraju audiovizualni i/ili radijski programi koji su izvorno proizvedeni od nakladnika televizije i/ili radija ili su proizvedeni po njegovoj narudžbi i za njegov ra?un, a uklju?uju informativne, kulturno-umjetni?ke, glazbene, športske i druge emisije te druge izvorno proizvedene audiovizualne i/ili radijske programe. Vlastitom proizvodnjom smatra se i premijerna prva reprizna izvedba hrvatskih audiovizualnih djela i objavljivanje hrvatske glazbe u radijskom programu, pri ?emu se ne smatraju vlastitim programima oglasi, radijska i televizijska prodaja te naplatne obavijesti. Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom propisuje detaljnija mjerila za odre?ivanje programa koji se smatraju vlastitom proizvodnjom.
?lankom 38. utvr?en je udio vlastite proizvodnje koji mora iznositi najmanje 20% dnevnog audiovizualnog programa a od toga najmanje 50% izme?u 16 i 22 sata, dok je za radijske nakladnike utvr?en udio vlastite proizvodnje u iznosu od najmanje 30% dnevnog vremena osim ako ovim Zakonom nije odre?eno druga?ije. Odre?eno je da repriziranje radijske ili televizijske emisije mora biti jasno ozna?eno za cijelo vrijeme trajanja emisije sukladno tehni?kim mogu?nostima, kao i da se u udio vlastite proizvodnje može ubrojiti samo prva repriza emisije. Na?in ozna?avanja repriza emisija pobliže pravilnikom ure?uje Vije?e za elektroni?ke medije. Predvi?eno je i isklju?enje primjene ?lanka 38. u odnosu na nakladnika specijaliziranog televizijskog i/ili radijskog programskog kanala.
?lankom 39. odre?eno je da hrvatska glazba mora ?initi najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa, pri ?emu se u udio vlastitog proizvedenog programa može ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. Odredbe ovoga ?lanka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala.
?lankom 40. definiraju se hrvatska audiovizualna djela kao djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima kao i djela hrvatske kulturne baštine, te se navodi da se audiovizualnim djelima smatraju samo ona djela koja se izražavaju slikama koje u slijedu daju dojam pokreta izražena kao individualne intelektualne tvorevine s podru?ja književnosti, znanosti i umjetnosti, kao što su filmovi i drame, kulturno-umjetni?ke i zabavne serije, dokumentarna, obrazovna i druga audiovizualna djela. Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom propisuje detaljnija mjerila za odre?ivanje programa koji se smatraju hrvatskim audiovizualnim djelima.


?lankom 41. definirano je što se smatra europskim djelima, te se utvr?uje da se istima smatraju djela koja potje?u iz država ?lanica Europske unije, djela koja potje?u iz drugih europskih država ?lanica Europske konvencije o prekograni?noj televiziji kao i djela koja su proizvedena u koprodukciji u okviru sporazuma koji se odnose na audiovizualni sektor i koji su sklopljeni izme?u Europske unije i tre?ih zemalja i koja ispunjavaju uvjete definirane u svakom od tih sporazuma, pod uvjetom da u državama ne?lanicama Europske unije nisu primijenjene diskriminacijske mjere prema audiovizualnim djelima iz država ?lanica Europske unije. Odre?ena su i druga svojstva ovih djela sukladno ?lanku 1. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 42. propisano je da nakladnik televizije mora nastojati da europska djela ?ine ve?inski udio njegovog objavljenog programa na godišnjoj razini. Nakladnik televizije koji ne postigne propisani udio europskih djela u ukupno ostvarenom programu, svake naredne godine mora pove?ati udio tih djela u odnosu na prošlu godinu sukladno kriterijima utvr?enima pravilnikom Vije?a za elektroni?ke medije. U objavljeni program na godišnjoj razini ne ura?unava se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim doga?ajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini. Izri?ito je odre?eno da se u opseg udjela europskih djela ubrajaju vlastita i hrvatska audiovizualna djela i da se ovaj ?lanak ne primjenjuje na nakladnika televizije na lokalnoj razini. Vije?e za elektroni?ke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi ovoga ?lanka, sukladno ?lanku 4. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 43. utvr?eni su kriteriji kojima se ure?uje što se smatra neovisnim proizvo?a?em audiovizualnih djela. Tako se smatra da uvjete neovisnog proizvo?a?a ispunjava pravna ili fizi?ka osoba koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u bilo kojoj ?lanici Europske unije, da nije uklju?ena u organizacijsku strukturu nakladnika televizije, da nakladnik televizije može imati do 25% udjela kapitala u proizvo?a?u ili upravlja?kih odnosno glasa?kih prava, te da po narudžbi pojedinog nakladnika televizije ostvaruje najviše polovicu svoje godišnje proizvodnje. Nadalje, neovisni proizvo?a? je i pravna ili fizi?ka osoba koja je registrirana za obavljanje opisanih djelatnosti ako ima sjedište u jednoj od tre?ih država, pod uvjetom da europska djela ?ine ve?inski udio njegove audiovizualne proizvodnje u zadnje tri godine i ispunjava druge prethodno navedene pretpostavke, ali su izri?ito iz tog statusa isklju?ene pravna ili fizi?ka osoba ?iji prosje?ni udio financijskih sredstava za pokri?e ukupnih troškova proizvodnje odnosno koprodukcije u posljednje tri godine ne prelazi 10%. S obzirom da Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama ne ure?uje definiciju neovisnog proizvo?a?a audiovizualnih djela, zadržana je definicija iz ranije Direktive o televiziji bez granica.
?lankom 44. propisano je da je nakladnik televizije obvezan nastojati da udio europskih djela neovisnih proizvo?a?a u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena. Ukoliko se pak taj opseg ne ostvari, nakladnik mora svake godine pove?avati udio tih djela prema pravilniku Vije?a za elektroni?ke medije, s time da je najmanje polovica djela proizvedena u posljednjih pet godina. U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga ?lanka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim doga?ajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini, a odredbe ovog ?lanka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. Vije?e za elektroni?ke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provo?enju odredaba ovoga ?lanka najkasnije do 3. listopada 2011. godine te svake dvije godine nakon toga. Ova odredba sukladna je ?lanku 5. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 45. osigurava se pravo svakom nakladniku televizije i/ili radija osnovanom u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj na pristup zna?ajnim doga?ajima koje prenose na temelju isklju?ivih prava doma?i nakladnici. Pristup zna?ajnim doga?ajima osigurava se slobodnim odabirom kratkih isje?aka iz prijenosnog signala nakladnika. Me?utim prije i umjesto ove mogu?nosti, pristup zna?ajnim doga?ajima može se ostvariti pristupom na mjesto zna?ajnog doga?aja radi snimanja kratkog isje?ka ili korištenjem snimljenog materijala drugog nakladnika. Kratki isje?ci se koriste isklju?ivo za programe op?ih vijesti, a u audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev mogu se koristiti samo ako isti pružatelj medijskih usluga nudi isti program uz vremenski odmak. Kratkom informacijom smatra se obavijest u trajanju najviše minutu i pol. Kada se doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost sastoji od više organizacijski samostalnih zbivanja, svako se samostalno zbivanje u pogledu ostvarivanja prava na kratku informaciju smatra doga?ajem od zna?ajnog interesa za javnost. Kada pak doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost traje dva ili više dana, nakladnik televizije i/ili radija ima pravo svaki dan objaviti jednu kratku informaciju o tom doga?aju. Nakladnik koji prenosi za javnost zna?ajni doga?aj smije od drugog nakladnika tražiti samo pla?anje stvarnih troškova. Ako se u postupku koregulacije tako uredi, postoji mogu?nost da se pravo na kratku informaciju ostvari i u odnosu na doga?aje od zna?ajnog interesa za javnost koji se ne prenose na osnovi isklju?ivih prava. Ove odredbe sukladne su ?lanku 3.k Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 46. odre?eno je da nakladnik televizije na temelju dobivenih isklju?ivih prava ne smije emitirati doga?aje za koje se smatra da su od zna?ajne važnosti za društvo na na?in kojim bi znatnom dijelu javnosti u Republici Hrvatskoj uskratio mogu?nost pra?enja tih doga?aja. Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom utvr?uje zna?ajne doga?aje i potrebu njihova potpunog, djelomi?nog ili odgo?enog emitiranja. Tako?er, doma?i nakladnici ne smiju znatnom dijelu javnosti u drugoj državi ?lanici Europske unije ili državi potpisnici me?unarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku uskratiti mogu?nost pra?enja doga?aja koji su od zna?ajne važnosti za društvo. Odre?eno je da televizijski program iz ovoga ?lanka mora biti dostupan za najmanje 60% stanovništva Republike Hrvatske bez dodatnog pla?anja. Ova odredba sukladna je ?lanku 3.j Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 47. utvr?uju se pretpostavke povezivanja nakladnika u regionalne ili nacionalne mreže, kao što su imenovanje odgovornog urednika, odre?eno trajanje dnevnog programa vlastite proizvodnje, zajedni?ka programska osnova, proizvodnja programa na hrvatskom jeziku i sl. Nacionalna mreža programa mora biti dostupna za više od 70% stanovništva regije.
?lankom 48. utvr?eno je da se neprofitnim televizijskim i/ili radijskim programom smatra program koji dnevno objavljuje iznad 50% programa vlastite proizvodnje pri ?emu najmanje 25% dnevne produkcije mora služiti zadovoljavanju informativnih, obrazovnih i drugih potreba javnosti. Nadalje, propisane su i pretpostavke pod kojima može poslovati neprofitna televizija ili radio, koje se odnose na pla?e, 3 minute promidžbe u jednom satu i dr.
Ure?enjem neprofitnog radijskog i televizijskog programa uvodi se po prvi puta u Republiku Hrvatsku neprofitna televizija i/ili radio kao komunalna televizija i/ili radio (community television/radio), koje mogu osnovati kao nakladnici obrazovne ustanove, studentske udruge, školske udruge, udruge gra?ana i nevladine udruge s pravnom osobnoš?u. Ova vrsta elektroni?kog medija sve je šire zastupljena u državama EU, a namijenjena je zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stru?nih, umjetni?kih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
?lankom 49. odre?eno je da obrazovne ustanove, studentske i školske udruge mogu biti nakladnici ako programe ure?uju pretežito u?enici ili studenti, a programi su namijenjeni toj populaciji.
?lankom 50. zabranjene su sve radnje te posjedovanje nedopuštenih sredstava kojima se omogu?uje pristup zašti?enoj usluzi. Zabranjene su i komercijalne komunikacije koje promoviraju nedopuštena sredstava, kao i plasiranje ili oglašavanje takvih sredstava. Ovim ?lankom zašti?uju se pružatelji onih medijskih usluga kojima je pristup mogu? tek po posebnoj pravnoj osnovi, koja uklju?uje pla?anje posebne naknade za pristup programu i posjedovanje odgovaraju?ih tehni?kih sredstava (kodirani programi, naplatna TV). Ova odredba je u skladu sa ?lankom 4. Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup.
?lankom 51. jam?i se pružatelju zašti?ene usluge odgovaraju?a sudska zaštita i pravo na naknadu štete nastale zbog nedopuštenog pristupa zašti?enim uslugama. Ova odredba je u skladu sa ?lankom 5. Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup.
?lankom 52. name?e se obveza pružateljima medijskih usluga da do 31. sije?nja svake kalendarske godine Vije?u za elektroni?ke medije dostave propisane podatke vezane uz vlasni?ku strukturu i poslovanje pružatelja medijskih usluga. Podaci o dioni?arima i nositeljima udjela do 1% vrijednosti kapitala objavljuju se zbirno. Za slu?aj neizvršenja propisane obveze, nakladniku se upu?uje pisano upozorenje s obrazloženjem mogu?ih sankcija za neizvršenje obveze.
?lanak 53. propisano je, radi zaštite neovisnosti nakladnika televizije i/ili radija, u kojim se slu?ajevima smatra da postoje povezane osobe u smislu me?usobne povezanosti putem upravljanja, kapitala ili na drugi na?in, koje mogu svojim utjecajem u bitnome utjecati na financiranje i poslovanje nakladnika odnosno odlu?ivanje o njegovoj programskoj osnovi. Na ovaj na?in želi se zaštiti neovisnost nakladnika televizija i/ili radija, napose u pogledu stvaranja sadržaja njihovih programa.

?lancima 54. do 58. ure?eno je ograni?enje koncentracije u podru?ju medija, te je propisano kada se prema ovom Zakonu smatra da postoji nedopuštena koncentracija poduzetnika. U slu?aju nedopuštene koncentracije Vije?e za elektroni?ke medije ne?e zainteresiranoj pravnoj osobi dodijeliti koncesiju za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija. Utvr?ena je i dužnost svakog podnositelja ponude na javni natje?aj za koncesiju da mora dostaviti ovjerenu izjavu kojom potvr?uje da se eventualnim dodjeljivanjem koncesije ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u podru?ju medija. Vije?e za elektroni?ke medije može, ukoliko utvrdi da je nakon dodjeljivanja koncesije za djelatnost pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija nastala nedopuštena koncentracija, naložiti nakladniku da u odre?enom roku uskladi svoj rad s odredbama ovoga Zakona, budu?i da mu se u protivnom mora oduzeti koncesija. Pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona dužan je uz zahtjev za izdavanje dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa dostaviti izjavu da se davanjem ovoga dopuštenja ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona. Pružatelju medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona koji je dobio dopuštenje za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa, u slu?aju nedopuštene koncentracije medija, Vije?e za elektroni?ke medije oduzet ?e dopuštenje za prijenos programa. Posebno je ?lancima 57. i 58. propisano da je nakladnik televizije i/ili radija i pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona dužan prijaviti svaku promjenu vlasni?ke strukture Vije?u za elektroni?ke medije koje može odrediti da je nakladnik ili pružatelj medijske usluge dužan uskladiti svoju vlasni?ku strukturu s odredbama ovoga Zakona. Doma?e pravne osobe kojima su osniva?i ili suosniva?i strane pravne osobe, registrirane u zemljama u kojima prema propisima tih zemalja nije dopušteno ili nije mogu?e utvrditi podrijetlo osniva?kog kapitala, ne mogu sudjelovati u postupku dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija. Ako ove pravne osobe dobiju koncesiju, ista se oduzima nakon utvr?ivanja ovih ?injenica.
?lankom 59. propisano je da pojedini nakladnik može obavljati samo medijsku uslugu televizije ili radija. Vije?e za elektroni?ke medije može dopustiti da nakladnik obavlja medijsku uslugu televizije i radija, ako pružanje medijske usluge televizije i radija ne obavlja na istom podru?ju.
?lankom 60. propisano je da pravna osoba ?ija je djelatnost prikupljanje, oblikovanje i posredovanje oglasa, kao i fizi?ka ili pravna osoba, te skupina povezanih osoba, koje sudjeluju iznad 10% u kapitalu odnosno imovini te vrste, ne može biti nakladnik televizije i/ili radija ili osniva? nakladnika televizije i radija, niti može imati vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu takvog nakladnika. Isto vrijedi ako navedene osobe imaju 10% upravlja?kih odnosno glasa?kih prava. Predvi?ene su mjere koje može poduzeti Vije?e za elektroni?ke medije ako do?e do promjene vlasni?ke strukture nakladnika televizije i/ili radija suprotno ovoj odredbi.
?lankom 61. odre?eno je da operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije i/ili radija, te pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona.
?lankom 62. i 63. propisano je da se na nakladnike televizije i/ili radija primjenjuju propisi o zaštiti tržišnog natjecanja, tj. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 122/03), te da se odredbe Zakona o elektroni?kim medijima, koje se odnose na ograni?enje vlasništva i zabranu koncentracije odnose i na strane pravne i fizi?ke osobe.
?lankom 64. i 65. propisuje se da se Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija Fond Agencije za elektroni?ke medije, te se u stavku 2. navode propisi kojima se osiguravaju sredstva za rad Fonda. Programe i izvješ?a o dodjeli sredstava Fonda Vije?e za elektroni?ke medije dostavlja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Posebno je ?lankom 65. propisano da ?e se sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija poticati proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji su od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija, kao i zapošljavanje visokoobrazovanih stru?nih radnika u nakladnicima televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, te nakladnicima neprofitne televizije i/ili radija. Sredstva Fonda u jednakom omjeru raspore?ivat ?e se za poticanje pluralizma i raznovrsnosti audiovizualnih i radijskih programa, te se navode kriteriji za dodjelu sredstava. Tako?er se navodi kada se sredstva Fonda ne mogu dodjeljivati.
Glava VI. Agencija za elektroni?ke medije i Vije?e za elektroni?ke medije (?lanci 66. do 72.)
?lankom 66. propisuje se da je Agencija za elektroni?ke medije samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima koja ima dva tijela, ravnatelja Agencije i Vije?e za elektroni?ke medije. Ravnatelj Agencije zastupa, predstavlja i rukovodi Agencijom, te je odgovoran za rad stru?nih službi Agencije. U rukovo?enju Agencijom ravnatelj Agencije organizira i vodi rad i poslovanje Agencije.
?lankom 67. utvr?uje se da Vije?e upravlja Agencijom te obavlja zada?e regulatornog tijela u podru?ju elektroni?kih medija. Vije?e u svojem radu ima ovlasti upravnog vije?a u smislu Zakona o ustanovama. ?lanovi Vije?a obavljaju svoju dužnost profesionalno kao zaposlenici Agencije.
?lankom 68. propisuje se da Vije?e ima sedam ?lanova, od kojih je jedan predsjednik Vije?a. Predsjednika i ostale ?lanove Vije?a imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a na temelju javnog poziva koji objavljuje Vlada Republike Hrvatske. Predsjednik i ?lanovi Vije?a imenuju se na razdoblje od pet godina, te mogu biti ponovo imenovani. Zamjenika predsjednika Vije?a, na prijedlog predsjednika Vije?a, bira Vije?e ve?inom glasova. Propisani su kriteriji za izbor ?lanova Vije?a, tako da u Vije?e mogu biti izabrane samo osobe koje imaju stru?no znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili u izdava?koj, kulturnoj ili sli?noj djelatnosti, te su se kao javni djelatnici istakli zalaganjem za poštivanje demokratskih na?ela i vladavinu prava, izgradnju i unapre?enje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitka civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja. ?lan Vije?a ne može biti državni dužnosnik, dužnosnik u izvršnoj ili sudbenoj vlasti, kao ni dužnosnik politi?ke stranke. Ne smiju biti vlasnici, dioni?ari ili imatelji udjela, ?lanovi uprava, nadzornih odbora ili ?lanovi upravnih vije?a i drugih odgovaraju?ih tijela upravljanja, direktori, ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, a odnose se na audio i audiovizualne medijske usluge te mrežne operatore. ?lanovi Vije?a ne smiju od pružatelja medijskih usluga primati darove, prihva?ati usluge, ni stupati u odnose koji ih dovode u sukob interesa u odnosu na zada?e propisane ovim Zakonom. ?lanovi Vije?a ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili službi koja je u vezi s audio i audiovizualnim medijskim uslugama te mrežnim operatorima, kao ni osobe koje obavljaju poslove zbog kojih bi moglo do?i do sukoba interesa. Tako?er se navode slu?ajevi kada Hrvatski sabor može razriješiti predsjednika, odnosno ?lana Vije?a prije isteka mandata, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ?lan Vije?a ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za ?lana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vije?a u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, dok nakon razrješenja s dužnosti u slu?aju iz stavka 11. podstavka 4., 5. i 8. ovoga ?lanka, pa sve do po?etka ostvarivanja pla?e po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s op?im propisima, a najdulje godinu dana od dana razrješenja, imaju pravo na naknadu u visini posljednje pla?e ispla?ene u mjesecu prije razrješenja s dužnosti.
?lankom 69. odre?uje se djelokrug Vije?a za elektroni?ke medije. Vije?e provodi postupak davanja koncesije za pružanje medijske usluge televizije i/ili radija, te dopuštenja za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev i dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa. Vije?e sklapa ugovor o koncesiji sa najpovoljnijim ponuditeljem sukladno ovom Zakonu, odlu?uje o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slu?ajevima predvi?enim ovim Zakonom, poduzima odgovaraju?e mjere radi privremenog ograni?enja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno ?lanku 77. ovoga Zakona, izri?e opomene u slu?aju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona i podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama, donosi propise za donošenje kojih je ovlašten ovim Zakonom, donosi poslovnik o svom radu, vodi o?evidnik pružatelja medijskih usluga, odlu?uje o odobrenju da nakladnik može obavljati istovremeno radijsku i televizijsku djelatnost, provodi odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroni?kih medija, osigurava provedbu nadzora nad provedbom odredbi o programskim na?elima i obvezama, provodi postupak utvr?ivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ovoga zakona, podnosi izvješ?e Hrvatskom saboru i nadležnim tijelima, podnosi izvješ?e Europskoj komisiji, te obavlja druge poslove propisane ovim i posebnim zakonom. Odre?uje se da su regulatorni i drugi poslovi iz stavka 1. podstavka 1. do 17. ovoga ?lanka poslovi iz podru?ja javnih ovlasti Agencije koje obavlja Vije?e.
?lankom 70. propisan je na?in na koji Vije?e za elektroni?ke medije donosi odluke. Vije?e odlu?uje ve?inom glasova svih ?lanova Vije?a. Na?in i postupak donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i oduzimanju koncesije Vije?e utvr?uje svojim poslovnikom. Tako?er je propisano da Agencija za elektroni?ke medije obavlja administrativne, stru?ne i tehni?ke poslove za Vije?e, dok tehni?ke i stru?ne poslove iz podru?ja elektroni?kih komunikacija za Vije?e obavlja Hrvatska agencija za poštu i elektroni?ke komunikacije. Agencija ima stru?nu službu za nadzor i redovito pra?enje pridržavanja odredbi ovoga Zakona.
?lankom 71. propisuje se da protiv odluka Vije?a žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
?lankom 72. odre?uje se da Vije?e provodi pripremne radnje za davanje koncesije sukladno Zakonu o koncesijama. Pripremne radnje za davanje koncesije prema Zakonu o koncesijama sastoje se od procjene vrijednosti koncesije, izrade studije opravdanosti davanja koncesije i izrade dokumentacije za nadmetanje.
?lankom 73. propisan je postupak davanja koncesije za pružanje medijske usluge televizije i radija. Vije?e za elektroni?ke medije raspisuje javni natje?aj za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija na temelju tehni?ke podloge koju utvr?uje Hrvatska agencija za poštu i elektroni?ke komunikacije u skladu s propisima o elektroni?kim komunikacijama. Javni natje?aj raspisuje se za slobodnu radijsku frekvenciju ili više radijskih frekvencija koje ?ine zasebnu koncesiju, odnosno kod digitalnog radija i televizije za slobodni prijenosni kapacitet zasebnog radijskog ili televizijskog programskog kanala unutar multipleksa. Sadržaj i postupak javnog natje?aja propisuje Vije?e posebnim pravilnikom.Tako?er se navode kriteriji za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija. Ponuda na javni natje?aj mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih natje?ajem, programsku osnovu sukladno ovom Zakonu, podatke o strukturi vlasništva pravne osobe koja podnosi ponudu, osobne podatke o tvrtki i sjedištu, odnosno imenu, prezimenu i prebivalištu osoba koje neposredno ili posredno, preko drugih pravnih osoba, imaju dionice ili udjele u toj pravnoj osobi, kao i podatke o postotku tih dionica ili udjela. Ponuda mora sadržavati podatke o financijskoj sposobnosti ponu?a?a za obavljanje djelatnosti nakladnika televizije i/ili radija. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Vije?e nakon provedenog postupka javnog natje?aja i provedenog postupka utvr?ivanja uvjeta za davanje koncesija. Zbog velikog zna?enja i zahtjevnosti sadržaja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, propisan je i specificiran obvezan sadržaj teksta odluke.
?lankom 74. propisano je da se pravo obavljanja djelatnosti pružanja medijskih usluga nakladnika televizije i/ili radija stje?e na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i sklopljenog ugovora o koncesiji. Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Vije?e i Hrvatska agencija za poštu i elektroni?ke komunikacije sklapaju s najpovoljnijim ponuditeljem ugovor o koncesiji. Ugovor o koncesiji, osim uvjeta bitnih za ostvarivanje koncesije, mora sadržavati programsku osnovu i druge uvjete iz ponude za dobivanje koncesije. Tako?er, ako u roku utvr?enom u odluci o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljniji ponuditelj ne potpiše ugovor o koncesiji koji je sastavljen u pisanom obliku u skladu s dokumentacijom za javni natje?aj, svim podacima iz javnog natje?aja, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vije?e ?e poništiti odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, a ponuditelj nema pravo na naknadu štete. Koncesija se može prenijeti na drugu pravnu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja koncesije, a uz prethodnu suglasnost Vije?a sukladno ovom Zakonu. Zahtjev za prethodnu suglasnost Vije?a može se podnijeti tek nakon 3 godine od dana sklapanja ugovora o korištenju koncesije. U tom ?e se slu?aju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovaraju?i novi ugovor.
?lankom 75. propisano je podru?je i trajanje koncesije za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija. Podru?je koncesije može biti na državnoj, regionalnoj, županijskoj, gradskoj, op?inskoj ili na drugoj razini utvr?enoj posebnim propisom. Propisano je da podru?je koncesije na državnoj razini mora obuhvatiti najmanje 60% stanovništva Republike Hrvatske, a na regionalnoj razini najmanje 70% stanovništva regije. Koncesija se daje na vrijeme koje ne može biti dulje od petnaest niti kra?e od osam godina. Za koncesiju se pla?a naknada, a na?in pla?anja te visinu naknade propisuje Vije?a za elektroni?ke medije. Koncesija za pružanje medijske usluge radija i/ili televizije upisuje se u Upisnik koji vodi Vije?e i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Sadržaj i na?in vo?enja Upisnika propisuje Vije?e pravilnikom.

?lankom 76. propisani su slu?ajevi u kojima je Vije?e za elektroni?ke medije ovlašteno privremeno ili trajno oduzeti koncesiju za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija ili dopuštenja za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa, kao i drugi slu?ajevi prestanka koncesije.
?lankom 77. propisano je da Vije?e može privremeno ograni?iti slobodu prenošenja audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država, ako program iz druge zemlje ?lanice poti?e rasnu, spolnu, vjersku, nacionalnu i drugu mržnju, objavljuje pornografski sadržaj, vrije?a ljudsko dostojanstvo, poti?e nasilje i kriminal i sl., s time da Vije?e mora pisano obavijestiti nakladnika televizije i Europsku komisiju o utvr?enim povredama i obaviti konzultacije s državom ?lanicom ako su povrede nastavljene. Mjere su neophodne ako su u?injene u svrhu zaštite maloljetnika, borbu protiv mržnje, razloga nacionalne sigurnosti, javnog zdravlja, pod pretpostavkom da je Republika Hrvatska prethodno tražila od države ?lanice da poduzme odgovaraju?e mjere, od ?ega se može odstupiti samo u hitnom slu?aju. Predvi?ene su pretpostavke pod kojima se može ograni?iti sloboda prijenosa i audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev. Ove odredbe su u skladu sa ?lankom 2.a Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vije?a EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
?lankom 78. propisani su slu?ajevi u kojima Vije?e za elektroni?ke medije može na zahtjev nakladnika donijeti odluku o obnovi koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija.
?lankom 79. propisano je da Vije?e daje pružatelju medijskih usluga iz ?lanka 5. ili 6. ovoga Zakona, koji ne koristi koncesiju i nije pružatelj medijskih usluga na zahtjev, dopuštenje za satelitski, internetski ili kabelski prijenos ili drugi dopušteni oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa, ako je podnositelj zahtjeva ostvario tehni?ke uvjete za prijenos programa. Odluka se donosi najkasnije u roku od 30 dana od prijama urednog zahtjeva, a pružatelj medijskih usluga upisuje se u Upisnik koji vodi Vije?e za elektroni?ke medije i objavljuje na internetskoj stranici Vije?a. Propisani su i uvjeti pod kojim dopuštenje prestaje važiti, te da je dopušten prijenos dopuštenja na drugu osobu uz prethodnu suglasnost Vije?a za elektroni?ke medije. Na ove pružatelje medijskih usluga primjenjuju se tako?er odredbe ?lanka 23. do 46. ovoga Zakona, ?ime su oni u pogledu programskih obveza izjedna?eni sa nakladnicima televizije i/ili radija.

Glava VII. Elektroni?ke publikacije
?lankom 80. propisano je da se na programe elektroni?kih publikacija na odgovaraju?i na?in primjenjuju odredbe ?lanka 12., 15. i 26. ovoga Zakona, kao i da fizi?ka i pravna osoba mora prije prve objave publikacije podnijeti prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroni?kih publikacija pri Vije?u za elektroni?ke medije.

Glava VIII. Zabrana i prestanak obavljanja djelatnosti
?lankom 81. propisano je da fizi?ka ili pravna osoba ne smije objavljivati audiovizualne i/ili radijske programe ako ne ispunjava uvjete odre?ene ovim Zakonom, te da mu Vije?e može zabraniti obavljanje djelatnosti pružanja usluga te pokrenuti odgovaraju?i postupak radi privremenog oduzimanja ure?aja za rad, proizvoda i materijala koji je upotrebljavan za obavljanje djelatnosti.

Glava IX. Prekršajne odredbe (?lanci 82. do 83.)
?lancima 82. – 83. propisane su prekršajne odredbe koje utvr?uju iznos kojim ?e se za radnje ili propuštanja koja su utvr?ene kao prekršaji kazniti pravna osoba koja prekrši taksativno navedene odredbe ovoga Zakona. Zakon tako?er u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07) predvi?a zaštitne mjere oduzimanja predmeta i zabrane obavljanja djelatnosti, kao i oduzimanje imovinske koristi ste?ene prekršajem. Odre?en je i iznos u kojem ?e se za po?injenje navedenih prekršaja kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizi?ka osoba.

    Glava X. Prijelazne i završne odredbe (?lanci 84. do 91.)

?lankom 84. obvezuju se pružatelji medijskih usluga da u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona usklade svoj rad, poslovanje i op?e akte s odredbama ovoga Zakona, što je dovoljno razdoblje u kojem ?e se obaviti sve potrebne radnje kojima se uskla?uje rad i op?i akti svih adresata ovoga Zakona. Tako?er, ostavlja se mogu?nost postoje?im pružateljima medijskih usluga iz ?lanka 19. i 79. ovoga Zakona da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu Vije?u za elektroni?ke medije uredan zahtjev za izdavanje dopuštenja propisanih ovim Zakonom, ?ime se smatra da imaju dopuštenje za obavljanje djelatnosti u smislu ovoga Zakona.
?lankom 85. odre?eno je da ?e se postupci zapo?eti prema odredbama važe?eg Zakona o elektroni?kim medijima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama toga Zakona i drugih provedbenih propisa.
?lankom 86. odre?eno je da ?e ?lanovi Vije?a, predsjednik Vije?a i ravnatelj Agencije nastaviti s radom do isteka vremena na koje su imenovani, odnosno do imenovanja novih ?lanova Vije?a.
?lankom 87. odre?uje se da ?e Agencija za elektroni?ke medije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Statut Agencije s njegovim odredbama i podnijeti ga Hrvatskom saboru na potvr?ivanje.
?lanak 88. odre?uje da ?e Vije?e za elektroni?ke medije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise na temelju ovlasti utvr?enih ovim Zakonom. Do donošenja navedenih propisa, primjenjivat ?e se propisi koji su doneseni prema Zakonu o elektroni?kim medijima („Narodne novine“, br. 122/03, 79/07 i 32/08).
?lankom 89. propisuje se da ?e se danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na odre?ivanje usluga navedenih u pojmu audiovizualna medijska usluga u ?lanku 2. stavku 1. to?ki 3. ovoga Zakona primjenjivati ?lanci 49. i 50. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto ?lanaka 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme?u Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država ?lanica. Tako?er se odre?uje da ?e se danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na utvr?ivanje potpada li pružatelj audiovizualnih medijskih usluga unutar nadležnosti Republike Hrvatske ili druge države ?lanice Europske unije u smislu ?lanka 6. stavka 8. ovoga Zakona primjenjivati ?lanci 43. do 58. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto ?lanaka 48. do 50. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme?u Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država ?lanica.
?lanak 90. odre?uje da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroni?kim medijima ( „Narodne novine“, br. 122/03, 79/07, 32/08 i 65/09).
?lankom 91. propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

    1. SREDSTVA ZA PROVO?ENJE ZAKONA

Za provo?enje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom prora?unu Republike Hrvatske.

    1. RAZLIKE IZME?U RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU OVIM KONA?NIM PRIJEDLOGOM U ODNOSU NA ONA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI ZBOG KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Prijedlog zakona o elektroni?kim medijima prihva?en je u Hrvatskom saboru 17. srpnja 2009. godine, nakon što je razmotren na saborskoj sjednici i na sjednicama radnih tijela. Sve primjedbe i prijedlozi pomno su razmotreni i uvršteni u ovaj tekst Kona?nog prijedloga.
U ?lanku 12. stavak 3. Kona?nog prijedloga zakona o elektroni?kim medijima dopunjen je na prijedlog pravobraniteljice za djecu u smislu proširenja zabrane objavljivanja identiteta djeteta do 18 godina i u slu?ajevima kada je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, kao i iznošenje pojedinosti iz djetetovog obiteljskog odnosa i privatnog života u tom slu?aju.
U ?lanku 13. dodani su na prijedlog Vije?a za elektroni?ke medije novi stavci 2. i 3. kojima se ure?uju nagradna natjecanja (kvizovi, pitalice i sl.) te razli?iti oblici nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja u audiovizualnom i radijskom programu. Svrha je ovih odredbi da se pružatelje medijskih usluga obveže na pravi?no vo?enje ovakvih nagradnih natjecanja, posebno putem objave jasnih pravila natjecanja i dodjeljivanja nagrada. Predvi?eno je da uvjete pružanja ovih audio i audiovizualnih usluga pobliže pravilnikom uredi Vije?e za elektroni?ke medije.
U ?lanku 15. precizirano je da zahtjev za besplatno objavljivanje službenih priop?enja državnih tijela, koji se podnosi pružatelju medijske usluge, mora sadržavati podatke kojima se dokazuje ovlast za podnošenje zahtjeva i njegovu pravnu utemeljenost.
U ?lanku 27. dodan je na prijedlog Vije?a za elektroni?ke medije novi stavak 2. kojim se odre?uje da ?e na?in vo?enja o?evidnika o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu te kvalitetu snimke propisati Vije?e za elektroni?ke medije pravilnikom iz ?lanka 22. stavka 3. ovoga Zakona. Ovakva odredba je posljedica neprimjerenog provo?enja odredbe ?lanka 27. od strane pružatelja medijskih usluga koji nisu u propisanom roku ?uvali kvalitetnu i upotrebljivu snimku objavljenog programa, što je imalo za posljedicu da Vije?e za elektroni?ke medije nije moglo koristiti takve snimke u provedbi ovoga Zakona.
U ?lanku 30. dodan je na prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova novi stavak 2. kojim se propisuje da nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavaju?i na?in, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.
U ?lanku 38. stavak 3. je dopunjen na na?in da je propisano da se u skladu s tehni?kim mogu?nostima obavlja ozna?avanje repriza radijske ili televizijske emisije za cijelo vrijeme trajanja emisije. Naime, repriza radijske emisije može se ozna?iti za cijelo vrijeme trajanje emisije putem oznake na zaslonu prijamnika, sukladno tehni?kim mogu?nostima. Ovime se precizira ova odredba vezano uz primjedbu koja je iznijeta tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u Hrvatskom saboru.
U ?lanku 45. dodana su dva nova ?lanka kojima se ure?uje pravo na kratku informaciju u slu?aju kada se doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost sastoji od više organizacijski samostalnih zbivanja ili pak traje više dana. Propisano je da se svako samostalno zbivanje u pogledu ostvarivanja prava na kratku informaciju smatra doga?ajem od zna?ajnog interesa za javnost. Kada doga?aj od zna?ajnog interesa za javnost traje dva ili više dana, nakladnik televizije i/ili radija ima pravo svaki dan proizvesti jednu kratku informaciju o tom doga?aju, koju tijekom dana može više puta objaviti. Ovom odredbom precizira se na?in provedbe prava na kratku informaciju u gore navedenim slu?ajevima, što je u skladu s primjedbama koje su iznesene tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u Hrvatskom saboru. Tako?er je dopunjen stavak 3. ?lanka 45. na na?in da je propisano da ?e Vije?e za elektroni?ke medije propisati pravilnikom na?in osiguravanja pristupa prijenosnom signalu nakladnika televizije i/ili radija, uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroni?ke komunikacije.
U ?lanku 49. stavku 2. propisano je na prijedlog pravobraniteljice za djecu da neprofitni audiovizualni i radijski programi imaju za svrhu obavještavanje, te zadovoljavanje obrazovnih, znanstvenih, stru?nih, umjetni?kih, kulturnih i drugih potreba djece i mladih.
U ?lanku 54. dodana su dva nova podstavka kojima se dopunjuju odredbe o ograni?enoj koncentraciji na na?in da se propisuje da nedopuštena koncentracija postoji i u slu?aju kada pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovoga Zakona istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi ve?oj od 3.000 primjeraka. Tako?er postoji nedopuštena koncentracija kada pružatelj medijske usluge iz ?lanka 79. ovog Zakona ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3.000 primjeraka, s udjelom ve?im od 10%, i obrnuto. U skladu sa ovim odredbama uskla?ene su i odredbe ?lanka 55., 56., 57. i 79. Kona?nog prijedloga.
U ?lanku 61. brisan je dio odredbe koji je zabranjivao operatorima da budu pružatelji medijske usluge iz ?lanka 19. ovoga Zakona. Ocjenjeno je, nakon razmotrenog mišljenja Vije?a za elektroni?ke medije, da se radi o djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev ?ije pružanje od strane operatora ne predstavlja ugrožavanje medijskog pluralizma i razvnovrsnosti elektroni?kih medija, imaju?i u vidu da se radi o pružanju usluga u koje treba uložiti znatna sredstva, te da bi se stoga onemogu?avanjem operatora da obavljaju ovu djelatnost usporio dosadašnji razmjerno visok stupanj razvoja na podru?ju ovih audiovizualnih medijskih usluga u Republici Hrvatskoj.
U ?lanku 64. stavku 1. precizirano je da je Fond za pluralizam i raznovrsnot elektroni?kih medija Fond Agencije za elektroni?ke medije.
U ?lanku 66. precizirana je na prijedlog Vije?a za elektroni?ke medije odredba stavka 7. tako da je propisano da se sredstva za rad Agencije, uklju?uju?i sredstva za pla?e ravnatelja Agencije i ?lanova Vije?a, osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5% od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev iz ?lanka 19. ovoga Zakona, djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija iz ?lanka 22. i 79. ovoga Zakona, te djelatnosti pružanja usluga elektroni?kih publikacija iz ?lanka 80. ovoga Zakona.
U ?lanku 69. stavku 1. dodana je odredba prema kojoj Vije?e za elektroni?ke medije može prire?ivati javna savjetovanja i stru?ne skupove te provoditi istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz podru?ja elektroni?kih medija. Ove aktivnosti su uobi?ajene za regulatorna tijela, koja putem javnih savjetovanja, stru?nih skupova i istraživanja proširuju znanje o primjeni Zakona o elektroni?kim medijima i problemima koji se javljaju u praksi. Tako?er su u stavku 2. precizirani poslovi iz podru?ja javnih ovlasti Agencije za elektroni?ke medije koje obavlja Vije?e za elektroni?ke medije.
U ?lanku 76. propisano je u novom podstavku 8. da pružatelju medijske usluge može biti oduzeta privremeno ili trajno koncesija ako onemugu?i drugog pružatelja medijske usluge u ostvarivanju prava na kratku informaciju postupaju?i suprotno nalogu Vije?a za elektorni?ke medije.
U ?lanku 79. dodan je novi stavak kojim se ure?uje da se na audio i audiovizualne usluge koje pružatelji medijskih usluga prenose satelitskim, internetskim i kabelskim putem ili drugim dopuštenim oblicima prijenosa primjenjuju tako?er odredbe ?lanaka 23. do 46. ovoga Zakona. Na ovaj na?in su ovi pružatelji medijskih usluga izjedna?eni sa nakladnicima televizije i/ili radija u pogledu njihovih programskih obveza. Ova odredba unesena je u skladu s primjedbama koje su iznijete tijekom saborske rasprave te u skladu s mišljenjem stru?ne službe Europske komisije.
U ?lanku 80. propisano je na prijedlog Vije?a za elektroni?ke medije da se na elektroni?ke publikacije odgovaraju?e primjenjuje odredba ?lanka 27. ovoga Zakona što ?e omogu?iti lakše ostvarivanje prava na odgovor i ispravak prema odrdbama Zakona o medijima.
U ?lanku 82. i 83. uskla?ene su prekršajne odredbe u skladu s promjenama koje su izvršene u pojedinim odredbama Kona?nog prijedloga zakona.

    1. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO, S OBRAZLOŽENJEM

Prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova, koji je iznošen i u tijeku saborske rasprave, da bi trebalo dopuniti odredbe o sastavu Vije?a za elektroni?ke medije budu?i da Zakon o ravnopravnosti spolova nalaže da se pri imenovanju u državna tijela mora voditi ra?una o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola, ne može se prihvatiti. Vije?e za elektroni?ke medije nije državno tijelo ve? nezavisno regulatorno tijelo sa statusom pravne osobe sui generis. Izbor ?lanova Vije?a obavlja se na temelju javnog poziva sukladno propisanim stru?nih kriterijima, što je propisano posebnim zakonima i u odnosu na sva druga sli?na regulatorna tijela (Vije?e Hrvatske agencije za pošte i elektroni?ke komunikacije i Vije?e za zaštitu tržišnog natjecanja). Uz to u sadašnjem sastavu Vije?a zastupljena su oba spola.
Prijedlog Odbora za europske integracije da bi trebalo druga?ije definirati izbor, sastav i nadležnosti Vije?a za elektroni?ke medije, kako se ne bi dogodilo da Vije?e i Agencija budu i stru?no i nadzorno tijelo bez mogu?nosti dodatnoga vanjskog nadzora, ne može se prihvatiti. O postupku izbora ?lanova Vije?a za elektroni?ke medije održana je, na prijedlog Europske komisije, javna rasprava tijekom travnja i svibnja 2008. godine, te je utvr?eno da predloženi postupak izbora ?lanova ovoga tijela i njegove ovlasti u potpunosti zadovoljavaju demokratske, stru?ne i druge standarde koji su uobi?ajeni za izbor i funkcioniranje sli?nih tijela. Odluke Vije?a podložne su kontroli Upravnog suda Republike Hrvatske, a rad ovoga tijela i kontroli Hrvatskog sabora koji svake godine razmatra izvješ?a o radu Vije?a i Agencije za elektroni?ke medije.
Primjedba Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, koja je iznošena i u tijeku saborske rasprave, da ?lanak 79. Prijedloga zakona kojim se ure?uje postupak davanja dopuštenja (licence) za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa omogu?uje politi?ko arbitriranje jer ostavlja mogu?nost odbijanja zahtjeva, ne može se prihvatiti. Uvjeti za izdavanje dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa su jasno propisani tako da pružatelj medijske usluge mora imati tehni?ke uvjete i programsku osnovu propisanu ?lankom 23. Prijedloga zakona, a imaju?i u vidu da ovi pružatelji medijskih usluga imaju iste programske obveze kao i nakladnici televizije, što je i dodatno precizirano u stavku 10. ?lanka 79. Kona?nog prijedloga zakona o elektroni?kim medijima. Uz to ?lankom 71. Kona?nog prijedloga predvi?eno je da se protiv odluka Vije?a za elektroni?ke medije može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, pa se u tom smislu ne može govoriti o politi?kom arbitriranju.
Primjedbe i prijedlozi koji su se iznosili u tijeku rasprave o Prijedlogu zakona, a bile su vezane uz pravo na kratku informaciju (?lanak 45.), koregulaciju i samoregulaciju (?lanak 10.), oglašavanje u programima za djecu po isteku 30 minuta (?lanak 32. stavak 6.) odnose se na materiju koja je ure?ena Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i koja je ugra?ena u tekst Prijedloga zakona, te se stoga te primjedbe i prijedlozi ne mogu prihvatiti. ?lanak 45. Prijedloga zakona koji se odnosi na kratku informaciju je poboljšan tako da je ugra?ena odredba o doga?ajima od zna?ajnog interesa za javnost koji se sastoje od više organizacijski samostalnih zbivanja ili pak traju više dana. Prijedlog zakona ne ure?uje obveze organizatora priredbi ve? pružatelja medijskih usluga koji imaju isklju?iva prava na prijenos ovakvih doga?aja. Koregulacija i samoregulacija su oblici dodatnog ure?ivanja pojedinih pitanja iz Prijedloga zakona s time da svi zainteresirani trebaju sudjelovati u prihva?anju pojedinih rješenja, i to ne samo pružatelji medijskih usluga, ve? i udruge civilnog društva i drugi ?imbenici u ?iji djelokrug spadaju pojedina pitanja (npr. kad su u pitanju djeca onda je to Pravobraniteljica za djecu i dr.). U tom smislu nije potrebno donositi pravilnik kojim bi se uredili ovi oblici ure?ivanja pojedinih pitanja, s obzirom da je za razli?ita pitanja nužno sudjelovanje razli?itih interesnih skupina. Prijedlog da se zabrani reklamiranje alkohola ili da se alkoholna pi?a nazovu pi?ima koja sadrže alkohol ne može se prihvatiti, s obzirom da reklamiranje alkoholnih pi?a ure?uje ?lanak 18. Zakon o hrani (NN, 46/2007) koji zabranjuje reklamiranje svih alkoholnih pi?a uz izuzetak vina, vo?nih vina i piva, što je uobi?ajena praksa i u drugim europskim zemljama.
Primjedbe koje se odnose na ograni?enje koncentracije u ?lancima 54. i 55. Prijedloga zakona nisu osnovane, s obzirom da se odredbe Prijedloga zakona odnose na zaštitu pluralizma elektroni?kih medija i isklju?ivo ih provodi Vije?e za elektroni?ke medije po jasno propisanim kriterijima, koji nisu u koliziji sa odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, 122/03) koji provodi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Tako?er je osigurana transparentnost podataka o vlasništvu svih pružatelja medijskih usluga, koji se objavljuju u Narodnim novinama (?lanak 52.).
Prijedlog kojim se predlaže preure?enje definicije elektroni?ke publikacije na na?in da se briše odredba da je elektroni?ka publikacija uredni?ki oblikovana internetska stranica, ne može se prihvatiti. Elektroni?ke publikacije ne odnose se na privatnu elektroni?ku poštu i blogove, ve? pružatelji ovih medijskih usluga moraju biti registrirani za ovu djelatnost, pri ?emu je njihova uredni?ka odgovornost nužna s obzirom da gra?ani imaju pravo na odgovor u pogledu informacija objavljenih u elektroni?kim publikacijama sukladno ?lancima 40. do 58. Zakona o medijima. Primjedba koja se odnosi na tehni?ke mogu?nosti ozna?avanja reprize na radiju za cijelo vrijeme trajanja emisije dijelom je prihva?ena, s obzirom da je tehni?ki mogu?e ozna?iti reprizu i na radiju za cijelo vrijeme trajanja emisije tako da se na zaslonu prijamnika ponavljaju rije?i repriza. U tom smislu je dopunjen ?lanak 38. stavak 3. tako da se propisuje obveza ozna?avanja reprize radijske emisije za cijelo vrijeme njezina trajanja sukladno tehni?kim mogu?nostima.

Komentari

Ovo je grozno nečitko, a

Ovo je grozno nečitko, a čini mi se i protivno pravilima sitea - objaviti zakon i obrazloženje umjesto dnevnika?! Možda nemaš vremena napraviti analizu i sažetke, ali to ne opravdava copy/paste većini nerazumljivog monstruoznog teksta zakona i klasičnog "komunistički referat" obrazloženja prijedloga kakvi se pišu u vladi (u kojima se apsolutno ništa ne obrazlaže nego se ponovno prepričava sadržaj članaka proširenim rečenicama).

Treba skoro minuta da se samo brzo proskrola do kraja teksta bez čitanja!

Ocjena:

Opinioiuris

Tko je glasao

Ne se puno uzbuđivati.

Ne se puno uzbuđivati. Sadašnjai politički establishment u Hrvata nije sposoban nadzirati samog sebe i svoje postupke, a kamoli kvazi zakone koje donosi. Zar dosada nismo imali dostatno primjera za to?!

Ovo je samo pokušaj nekoga ili "nečega" da nešto napravi, a niti sam ili sama ne znaju što je u stvari napisano/učinjeno/stvoreno. Koliki je the impact...... Tako nam je od PRH, Vlade RH, Sabora RH, te naniže prema ministarstvima i državnoj administraciji.

Još jedan zakon koji je donesen nekoordinirano, neusklađeno, neutemeljeno......kakva država takvi i zakoni......sjebani!

Travanj 2010!

Btw @mrak: zašto jednostavno nisi dao link na Zakon umjesto da ga u cijelosti navodiš?!
--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Btw @mrak: zašto

Btw @mrak: zašto jednostavno nisi dao link na Zakon umjesto da ga u cijelosti navodiš?!

zato što koliko je meni poznato nacrt zakona u ovoj fazi nije javni dokument pa se nemaš na što linkati

(ne isključujem da je to netko drugi negdje drugdje objavio)

Tko je glasao

Znači ima se prostora za

Znači ima se prostora za manipulaciju i za progon onih koji se ne uklapaju sa aktualnim režimom, bez obzira na boju dresa!

ili sam paranoičan... psihofrenik.... ili napušeni klokan?

Legalizacija progona i zakonski režim je to što su Nacisti i Komunisti odradili u svakom teritoriju di su vladali!

Sada neka se ti tzv. zastupnici u tom našem Saboru (Dom Naroda) odluče... jesu li skloniji nacizmu ili komunizmu ili će nazvati ovaj novokomponirani režim "trečim svetskim poredkom"?

Strahovlada i progon se vršio do dan danas u ovim krajevima, sila vlasti se osjetila u svakom segmentu kao i bahatost vladajući.... ovo je samo još jedan prikaz sile i moći... jednostavno dokazuju "kako oni mogu onako kako se njima svidi" ... koga briga za demokratizaciju i slobodu govora? to je demagoško sr@nje.... barem u njihovim očima... jer nisu niakda osjetili slobodu i ravnopravnost ... niti su ju ikada doživjeli.. pa nije ni ćudo da gledamo ovakve nacrte i prijedloge zakonski akata!

"You can't teach an old dog new tricks".... je misao ovog komentara!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

Sabor pod hitno treba

Sabor pod hitno treba donijeti Zakon o zabrani petljanja države u internet, kao jedini pravi zalog demokracije i slobode mišljenja!

My Soul

Tko je glasao

nema druge nego kršit zakon

nema druge nego kršit zakon :).. a kad sam vam ja pisao da ode internet u vražju mater.... i to ne tako davno... ovo bi vjerojatno isto moglo na ocjenu ustavnosti ;)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ovo je nevjerojatno

Ovo je nevjerojatno restriktivno, nevjerojatno. Za razliku od novina, koje mogu biti posve sponzorirane. Ah da, ionako nitko ne čita novine...

Sada vidim što radi Min. kulture, ograničava slobode medija na tisuće načina...

Mala zemlja za velike zakone.

Tko je glasao

...osim Jakovčića - zato i

...osim Jakovčića - zato i plaćamo novine za sabornike - njima nije gušt čitati sa NETa!

Tko je glasao

Znači, da rezimiramo s onim

Znači, da rezimiramo s onim što se odnosi na internet. Ispod su samo članci vezani za elektroničke publikacije.

U preambuli stoji da su elektroničke publikacije u stvari internet/web stranice:
- elektroničke publikacije: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.

Zatim, tko može/smije objavljivati elektroničke publikacije:
Članak 5.
Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga, kao i elektroničkih publikacija, prema ovom Zakonu i posebnim zakonima, obavlja pružatelj medijskih usluga upisan u sudski ili drugi propisani registar u Republici Hrvatskoj, te ako uz opće uvjete ima sjedište i uredništvo u Republici Hrvatskoj.

Zatim su elektroničke publikacije objašnjene u članku 80 (ovdje se pak uočava da fizička osoba mora prije objave svojih web stranica podnijeti prijavu za upis u Upisnik, dok joj članak 5. tu djelatnost zabranjuje, jer nije upisana u sudski ili drugi registar... Možda se pod registrom smatra i taj njihov Upisnik, no ako je tako onda praktično fizička osoba nema pravo objaviti stranice prije dobijanja nekakvog Rješenja o upisu, odnosno dobijanja Dozvole za objavljivanje... Što znači da Vijeće isto tako može poništiti/zabraniti nečiju stranicu prethodno upisanu u Upisnik):
VII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE
Članak 80.
(1) Na elektroničke publikacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 12., 15., 26. i 27. ovoga Zakona.
(2) Fizička i pravna osoba mora prije prve objave elektroničke publikacije podnijeti prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija koji se vodi pri Vijeću za elektroničke medije.
(3) Sadržaj prijave te sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 2. ovoga članka propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona.

Pa da vidimo što sadrže ti članci koji se odnose na prethodni članak 80:
Članak 12.
(1) Nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost.
(2) U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.
(3) Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.
Članak 15.
(1) U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i epidemija, pružatelj medijske usluge obvezan je na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priopćenja nadležnih državnih tijela kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i mora sadržavati podatke koji dokazuju ovlast za podnošenje zahtjeva i pravnu utemeljenost zahtjeva.
Članak 26.
(1) U audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno:
- objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka,
- objavljivati priloge osobito nemoralnog i pornografskog sadržaja,
- na bilo koji način poticati, promicati i veličati nasilje i kriminal, te poticati građane, a posebice djecu i mladež, na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola ili droga.
(2) Nisu dopušteni audiovizualni ili radijski programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uključuju pornografiju ili bezrazložno nasilje.
(3) Audiovizualne ili radijske programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika televizije ili radija osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehničkom mjerom, da maloljetnici u području prijenosa neće, u uobičajenim okolnostima, čuti ili vidjeti takve programe. Ako se takvi programi emitiraju u nekodiranom obliku, nakladnik je obvezan osigurati da im prethodi zvučno upozorenje ili da ih je moguće prepoznati pomoću vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja.
(4) Vijeće za elektroničke medije propisat će pravilnikom tehničke mjere i način postupanja nakladnika televizije i radija u slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
Članak 27.
(1) Nakladnik televizije i/ili radija mora voditi očevidnik o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu i mora čuvati snimke cjelovito objavljenoga programa najmanje 90 dana od objavljivanja, a u slučaju prigovora ili spora, snimku spornog sadržaja dužan je čuvati do okončanja spora.
(2) Nakladnik televizije i/ili radija iz stavka 1. ovoga članka dužan je na zahtjev Vijeća za elektroničke medije bez odgode dostaviti snimku objavljenog audiovizualnog ili radijskog programa.
(3) Način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te kvalitetu snimke propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 28.
Državna tijela i njihovi predstavnici, te sindikati i različite interesne skupine ne smiju utjecati na nakladnika televizije i/ili radija glede stvaranja audiovizualnog ili radijskog programa.
Članak 75. stavak 6
(6) Koncesija za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Sadržaj i način vođenja Upisnika propisuje Vijeće pravilnikom.

Nakon toga imamo sankcije za vlasnika internet stranice:
Članak 83.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
8. ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) Predmeti koji su nastali počinjenjem prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka oduzet će se i uništiti, a predmeti koji su bili namijenjeni ili korišteni za počinjenje prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka oduzet će se.

Još je spomenuto da Vijeće vodi Upisnik pružatelja medijskih usluga i to na način:
Članak 69.
(1) Vijeće:
- osigurava nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvrđenim ovim i posebnim zakonom, izuzev elektroničkih publikacija, te donosi godišnji plan nadzora (monitoringa),

Ovo je ukupno SVE što se u prijedlogu zakona odnosi na elektroničke publikacije, dakle internet/web stranice.

Iako u obrazloženju podno Prijedloga zakona kažu da se ovim zakonom osiguravaju:
- uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu objavljivati elektroničke publikacije, urednički oblikovane internetske stranice i/ili portale koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. Ovim odredbama zakona napose se želi pridonijeti većoj odgovornosti za objavljene sadržaje u smislu zaštite djece i mladeži od za njih neprimjerenih sadržaja te govora mržnje.
... ja to iz priloženog ne vidim, odnosno vidim kroz svoju dioptriju, a kroz nju je ovo opasan zakon. Osim toga vijeće je ovlašteno:
Vijeće je ovlašteno sankcionirati svako nepoštivanje odredbi Zakona, što uključuje privremeno ili trajno oduzimanje koncesije, oduzimanje odobrenja, te zabranu objavljivanja elektroničkih publikacija.
što znači da ipak žele uplivati u zabranu objavljivanja web stranica!
Što mislite, može li se ovaj zbrkani zakon koristiti za gušenje/uništenje nepoćudnih web stranica?
Važi li zaista njihova argumentacija da:
Elektroničke publikacije ne odnose se na privatnu elektroničku poštu i blogove, već pružatelji ovih medijskih usluga moraju biti registrirani za ovu djelatnost
Ili prije važi da se na sudovima Vijeću neprijavljene internetske/web stranice koje nisu blogovi, a to znači mogu biti portali, samostalni forumi, chatovi, osobne web stranice koje sadrže forum i/ili guestbook i/ili komentare članaka, neprofitne stranice koje pretendiraju izgledati kao portali, privatni ftp serveri s anonimnim pristupom, ... da se takve stranice mogu zapravo kazniti po najmanje tri osnove?
- Zbog neprijavljivanja Vijeću prije objavljivanja, a radi upisa u Upisnik - po tablici sankcija iz ovog zakona,
- Zatim proizašlo iz ovoga - zbog općenite protuzakonitosti postojanja - po tablici sankcija iz kaznenog zakona,
- Pa onda zbog nepoćudnosti odnosno štete koju su pruzročile - opet po tablici iz kaznenog zakona te po tarifnom modelu oštećenika, najčešće duševno razboljelog nakon čitanja sadržaja s takvih internetskih stranica ...?

Rezime: fizička osoba, građanin RH, na sudu dokazivo vlasnik/urednik "urednički oblikovane internetske stranice i/ili portala", koji uređivanje/vođenje/održavanje stranica na sudu dokazivo obavlja iz Hrvatske, a nije upisan u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija, po novom će zakonu već u samom startu činiti prekršaj/kazneno djelo teško između 10 i 50 tisuća kuna.
Članak 83. - stavak 3. - Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

Tko je glasao

Rezime: fizička osoba, na

Rezime: fizička osoba, na sudu dokazivo vlasnik/urednik internetskih stranica tipa portala, koji uređivanje/vođenje/održavanje stranica na sudu dokazivo obavlja iz Hrvatske, a nije upisan u Upisnik pružatelja medijskih usluga, po novom će zakonu već u samom startu činiti prekršaj/kazneno djelo teško između 10 i 50 tisuća kuna.
ovo ti nije nikakva novost.
2006. vijeće za elektroničke medije donijelo je pravilnik o sadržaju prijave te sadržaju i načinu vodjenja očevidnika nakladnika elektroničkih publikacija.
odluka je da se sve mora prijaviti njima, oni koji otvaraju stranice prije otvaranja, a oni koji su ih već imali otvorene u roku 90 dana od stupanja pravilnika na snagu.
imaš to u nn 66/2006

Tko je glasao

Znam za taj očevidnik. On

Znam za taj očevidnik. On se nije ticao običnih građana, fizičkih osoba, a to ti piše i na dnu tog Pravilnika:
Novčanom kaznom do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u očevidnik nakladnika elektroničkih publikacija.
I ništa više!
Pa sad usporedi s ovim Prijedlogom zakona u kojem se definira kazna fizičkoj osobi!
Ako ovaj zakon prođe u neizmijenjenom obliku - gadno smo se približili Kini, Burmi, Afganistanu, Sjevernoj Koreji... !!!

Tko je glasao

Mrak, hvala na ovoj objavi.

Mrak,
hvala na ovoj objavi. Bilo bi interesantno tko je sve radio na ovom prijedlogu.
Nego reci mi da li Pollitika.com vidiš negdje u člancima 82 i 83.
I još jedno pitanje kako Pollitika.com stoji po pitanju zaštite autorskih muzičkih prava (popularni HDS ZAMP), a na zakonu kojeg je radio upravo Ivo Josipović. Znamo da se ovdje stavljaju mnogi video i audi linkovi kako od samih korisnika tako i od samog vlasnika Pollitika.com.Mrak da li si malo razmišljao o tome.
Ja sam već u par navrat to po malo spominjao, pa me sada baš zanima tvoje mišljenje i mišljenje svih nas ovdje.

Po meni je ovo sve totalno zatiranje slobode medija koji je trebao biti dostupan svima.

Grdi

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  2. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 0
  4. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 92
  5. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  6. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  7. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  8. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  9. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  10. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  11. gospodari naši od aluzija komentara 0
  12. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  13. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  14. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  15. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  16. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  17. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  18. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  19. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  20. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  21. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  22. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  23. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  24. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  25. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 38

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron