Tagovi

Nacrt Zakona o elektroničkim medijima

Objavljujem konačni tekst nacrta Zakona o elektroničkim medijima. Elektronički mediji su nam svims skupa zabavni jer oni pokrivaju i reguliraju najutjecajnije medije, no istovremeno reguliraju i medij na kojem se sada nalazimo (dakle internet). Ovaj zakon ide još na odobravanje na GSV i teško mi je vjerovati da će proći u ovoj formi, no mislim da je bitno vidjeti što se događa iza zatvorenih vratiju i o čemu naši zakonodavci razmišljaju.

Ono što je meni upalo u oči je to da zakonodavac ovim zakonom u cijelosti izjednačava emitiranje putem interneta s ostalim načinima distribucije signala/sadržaja i to mi se čini nedopustivim. Sigurno ima još bisera.

R E P U B L I K A H R V A T S K A
MINISTARSTVO KULTURE
NACRT
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
Zagreb, rujan 2009.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija putem elektroničkih komunikacijskih mreža, te interes Republike Hrvatske u području elektroničkih medija.
Članak 2.
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

    1. elektronički mediji: audiovizualni programi, radijski programi i elektroničke publikacije.
    2. elektroničke publikacije: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.
    3. audiovizualna medijska usluga: usluga definirana člancima 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, za koju uredničku odgovornost ima pružatelj medijskih usluga te čija je osnovna namjena emitiranje programa za informiranje, zabavu ili obrazovanje opće javnosti putem elektroničkih komunikacijskih mreža u smislu odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama. Takva audiovizualna medijska usluga je televizijsko emitiranje ili audiovizualna medijska usluga na zahtjev i/ili audiovizualna komercijalna komunikacija, kako su definirani ovim Zakonom.
    4. audiovizualni program: skup pomičnih slika sa ili bez zvuka koji predstavlja zasebni element unutar rasporeda ili kataloga programa koji uspostavlja pružatelj medijskih usluga i čiji su oblik i sadržaj usporedivi s oblikom i sadržajem televizijskog emitiranja. Primjeri programa uključuju igrane filmove, športske događaje, situacijske komedije, dokumentarne filmove, dječje programe i izvorne drame.
    5. opći televizijski ili radijski programski kanal: kanal raznovrsnog sadržaja koji ima programsku osnovu sastavljenu većinom od informativnoga, obrazovnog, kulturnog i zabavnog programa sukladno članku 23. stavku 1. i 2. ovoga Zakona.
    6. specijalizirani televizijski ili radijski programski kanal: kanal koji ima programsku osnovu koja sadržava shemu programa od kojih su preko 70% istovrsni programi sukladno članku 23. stavku 3. ovoga Zakona.
    7. urednička odgovornost: primjena učinkovite kontrole nad odabirom programa i njihovom organizacijom u kronološki raspored programa, kada se radi o televizijskom odnosno radijskom programu, ili u katalog programa, kada je riječ o audio i audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev. Urednička odgovornost ne uključuje nužno pravnu odgovornost za sadržaj ili pružene usluge, osim ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.
    8. pružatelj medijskih usluga: fizička ili pravna osoba koja ima uredničku odgovornost za odabir audio i audiovizualnog sadržaja audio i audiovizualne medijske usluge, te koja određuje način na koji su oni organizirani.
    9. nakladnik televizije: pružatelj medijske usluge televizijskog emitiranja.
    10. nakladnik radija: pružatelj medijske usluge radijskog emitiranja.
    11. medijska usluga televizije ili televizijsko emitiranje (tj. linearna audiovizualna medijska usluga): audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijskih usluga za istodobno gledanje programa na osnovi rasporeda programa.
    12. audiovizualna medijska usluga na zahtjev (tj. nelinearna audiovizualna medijska usluga): audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
    13. audiovizualna medijska usluga približnog videa na zahtjev: audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev, a na osnovi rasporeda programa.
    14. audiovizualna komercijalna komunikacija: slike sa ili bez zvuka koje su oblikovane za izravno ili neizravno promicanje roba, usluga ili imidža fizičke ili pravne osobe koja se bavi gospodarskom aktivnošću. Takve slike prate ili su uključene u program uz plaćanje ili sličnu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oblici audiovizualne komercijalne komunikacije uključuju, između ostalog, televizijsko oglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda.
    15. oglašavanje: svaki oblik emitiranja oglasa bilo uz plaćanje ili sličnu naknadu ili emitiranja u svrhu samopromidžbe javnih ili privatnih trgovačkih društava ili fizičkih osoba vezano uz trgovinu, poslovanje, obrt ili struku, kako bi se promicala nabava robe i usluga, uključujući nepokretnu imovinu, prava i obveze, uz plaćanje.
    16. prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija: predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili pružatelja usluga u programima, kada je namjera pružatelja medijske usluge koristiti takvo predstavljanje kao oglašavanje koje bi moglo zavarati javnost u pogledu njegovog obilježja. Takvo se predstavljanje smatra namjernim, posebno ako je izvršeno uz plaćanje ili sličnu naknadu.
    17. zavaravajuće oglašavanje: bilo koje oglašavanje koje na bilo koji način, uključujući njegovo predstavljanje, dovodi u zabludu ili je vjerojatno da će dovesti u zabludu osobe kojima je upućeno ili do kojih dopire pa je vjerojatno da će zbog toga utjecati na njihovo ekonomsko ponašanje, odnosno da zbog toga povređuje ili je vjerojatno da će povrijediti konkurente.
    18. usporedno oglašavanje: bilo koje oglašavanje koje izravno ili neizravno upućuje na konkurenta, odnosno koje izravno ili neizravno upućuje na robu ili usluge konkurenta.
    19. sponzorstvo: svaki doprinos javnog ili privatnog trgovačkog društva ili fizičke osobe koja nije uključena u pružanje audiovizualnih medijskih usluga ili proizvodnju audiovizualnih djela, financiranju audiovizualnih medijskih usluga ili programa radi promicanja svog imena, svoga zaštitnog znaka, svog imidža, svoje djelatnosti ili svojih proizvoda.
    20. teletrgovina: izravna ponuda koja se objavljuje javnosti u svrhu nabave roba ili usluga, uključujući nepokretnu imovinu te prava i obveze, uz plaćanje.
    21. plasman proizvoda: svaki oblik audiovizualne komercijalne komunikacije koji uključuje ili spominje proizvod, uslugu ili njihov zaštitni znak na način da se prikaže u okviru programa uz plaćanje ili sličnu naknadu.
    22. medijska usluga radija: početni prijenos i/ili objavljivanje radijskih programa namijenjenih javnosti, žičnim ili bežičnim putem, uključujući i satelitski prijenos, u kodiranom ili nekodiranom obliku. Ovim pojmom obuhvaćeni su i oblici međusobnog posredovanja ili razmjene radijskih programa između pojedinih pružatelja medijske usluge radija u svrhu njihova priopćavanja javnosti.
    23. medijska usluga radija na zahtjev: medijska usluga radija koju osigurava pružatelj medijske usluge za slušanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
    24. radijski program: urednički oblikovane zvukovne i govorne informacije svih vrsta (vijesti, mišljenja, obavijesti, poruke i druge informacije), te autorska djela koja se objavljuju putem radija u svrhu obavješćivanja i zadovoljavanja kulturnih, obrazovnih i ostalih potreba te javne komunikacije.
    25. zaštićena usluga: medijska usluga televizije i radija te druga audiovizualna medijska usluga, kao i usluga informacijskog društva koja se pruža uz naknadu i na temelju uvjetovanog pristupa, ili pružanje uvjetovanog pristupa prethodno navedenim uslugama kao usluge po sebi. Pod uslugom informacijskog društva smatra se svaka usluga informacijskog društva koja se uobičajeno pruža uz naknadu, na daljinu te elektroničkim putem na pojedinačni zahtjev primatelja usluge.
    26. uvjetovani pristup: bilo koja tehnička mjera i/ili aranžman koji omogućuje pristup zaštićenoj usluzi u razumljivom obliku uz uvjet prethodnog individualnog odobrenja pružatelja te usluge.
    27. sredstvo uvjetovanog pristupa: bilo kakva oprema, računalni program i/ili aranžman koji je namijenjen ili prilagođen da omogući pristup zaštićenoj usluzi u razumljivom obliku.
    28. nedopušteno sredstvo: bilo kakva oprema, računalni program i/ili aranžman koji je namijenjen ili prilagođen da omogući pristup u razumljivom obliku zaštićenoj usluzi bez prethodnog odobrenja davatelja usluge.
    29. nadležno ministarstvo: ministarstvo koje je nadležno za poslove u području elektroničkih medija.
    30. ministar: ministar nadležnog ministarstva.

(2) Pojmovi: autor, programske usluge, kabelska televizija, radio, digitalni radio, radijska frekvencija, koncesionar, televizija, digitalna televizija, televizijski prijenos, multipleks, kao i drugi pojmovi iz područja elektroničkih komunikacija imaju značenje utvrđeno propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava, koncesije te elektroničke komunikacije.
(3) Pravo na ispravak objavljene informacije ili na odgovor na objavljenu informaciju ostvaruje se sukladno Zakonu o medijima.
(4) Na odnose uređene ovim Zakonom primjenjuje se Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(5) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na Hrvatsku radioteleviziju ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno.
II. OPĆA NAČELA
Članak 3.
(1) Jamči se sloboda izražavanja i puna programska sloboda elektroničkih medija.
(2) Nijedna odredba ovoga Zakona ne može se tumačiti na način da daje pravo na cenzuru ili ograničenje prava slobode govora i izražavanja misli.
Članak 4.
(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su objavljivati program na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili u prijevodu na hrvatski jezik, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Pružatelji medijskih usluga mogu promicati i stvaralaštvo na narječjima hrvatskog jezika što se smatra ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna:
–ako se objavljuju filmovi i druga audio i audiovizualna djela u izvornom obliku,
–ako se objavljuju glazbena djela s tekstom koji je djelomice ili u cijelosti na stranom jeziku,
–ako su programi djelomice ili u cijelosti namijenjeni učenju stranog jezika i pisma.
(4) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna u programima namijenjenim pripadnicima nacionalnih manjina.
(5) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka pružatelji medijskih usluga mogu objavljivati informativni program i uslužne informacije za potrebe stranih gostiju na jezicima prema zastupljenosti stranih gostiju na području njegove koncesije.
Članak 5.
Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga, kao i elektroničkih publikacija, prema ovom Zakonu i posebnim zakonima, obavlja pružatelj medijskih usluga upisan u sudski ili drugi propisani registar u Republici Hrvatskoj, te ako uz opće uvjete ima sjedište i uredništvo u Republici Hrvatskoj.
Članak 6.
(1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga unutar su nadležnosti Republike Hrvatske ako su osnovani na njezinom području ili ako se prema stavku 7. ovoga članka predmnijeva da su unutar nadležnosti Republike Hrvatske.
(2) Kada pružatelj audiovizualnih medijskih usluga ima sjedište u Republici Hrvatskoj i u njoj se donose uredničke odluke o audiovizualnim medijskim uslugama, predmnijeva se da je osnovan u Republici Hrvatskoj.
(3) Za pružatelja audiovizualnih medijskih usluga predmnijeva se da je osnovan u Republici Hrvatskoj, ako ima svoje sjedište u Republici Hrvatskoj a uredničke odluke o audiovizualnim medijskim uslugama donose se u drugoj državi članici Europske unije, pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj radi značajni dio radne snage uključene u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge.
(4) Kada značajni dio radne snage uključene u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge radi u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici Europske unije, predmnijeva se da je pružatelj audiovizualnih medijskih usluga osnovan u Republici Hrvatskoj ako u njoj ima svoje sjedište.
(5) Kada značajni dio radne snage uključene u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge ne radi niti u jednoj od država članica iz prethodnih stavaka ovoga članka, predmnijeva se da je pružatelj audiovizualnih medijskih usluga osnovan u Republici Hrvatskoj, ako je u njoj prvotno započeo svoju djelatnost u skladu sa zakonom Republike Hrvatske, pod uvjetom da održava stabilnu i učinkovitu vezu s hrvatskim gospodarstvom.
(6) Kada pružatelj audiovizualnih medijskih usluga ima svoje sjedište u Republici Hrvatskoj, a odluke o audiovizualnim medijskim uslugama se donose u državi koja nije članica Europske unije, ili obrnuto, predmnijeva se da je osnovan u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da značajni dio radne snage uključen u obavljanje aktivnosti vezanih uz audiovizualne medijske usluge radi u Republici Hrvatskoj.
(7) Za pružatelje audiovizualnih medijskih usluga na koje se ne mogu primijeniti odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka, predmnijeva se da su unutar nadležnosti Republike Hrvatske ako:
- upotrebljavaju satelitsku vezu koja je smještena u Republici Hrvatskoj,
- ne upotrebljavaju satelitsku vezu kojoj je zemaljska odašiljačka postaja smještena u Republici Hrvatskoj, a upotrebljavaju satelitske kapacitete koji pripadaju Republici Hrvatskoj.
(8) Ako se prema stavcima 2. do 7. ovoga članka ne može utvrditi potpada li pružatelj audiovizualnih medijskih usluga unutar nadležnosti Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije, pružatelj audiovizualnih medijskih usluga potpada unutar nadležnosti one države članice u kojoj je osnovan u smislu značenja članka 48. do 50. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica.
Članak 7.
(1) Pružatelj medijskih usluga u skladu s ovim Zakonom samostalno oblikuje programsku osnovu medija i snosi odgovornost za objavljivanje programa.
(2) Djelatnost pružatelja medijskih usluga može obuhvaćati proizvodnju programa.
Članak 8.
Republika Hrvatska osigurava slobodu prijenosa i prijama audio i audiovizualnih medijskih usluga iz država članica Europske unije i drugih europskih država članica Europske konvencije o prekograničnoj televiziji Vijeća Europe kao i iz država članica Europske konvencije o prekograničnim audiovizualnim medijskim uslugama Vijeća Europe nakon što ta Konvencija postane obvezujuća za Republiku Hrvatsku, a može u pojedinim slučajevima ograničiti slobodu objavljivanja tih usluga samo u skladu s međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
Članak 9.
Djelatnost objavljivanja audiovizualnog i radijskog programa od interesa je za Republiku Hrvatsku kada se programi odnose na:
–ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih građana Republike Hrvatske, pripadnika hrvatskih nacionalnih manjina i zajednica u inozemstvu, te ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj,
- ostvarivanje ljudskih prava i političkih prava građana te unaprjeđivanje pravne i socijalne države te civilnog društva,
- djecu i mlade ili su namijenjeni djeci i mladima,
- osobe s invaliditetom i posebnim potrebama,
– očuvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta,
–poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,
–kulturu javnog dijaloga,
–razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i športa,

  • zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja,
  • poticanje medijske pismenosti.

Članak 10.
(1) Pojedina pitanja mogu se u skladu s odredbama ovoga Zakonu urediti koregulacijom ili samoregulacijom radi ujednačavanja njihove primjene u praksi. Navedeno uređenje mora biti općenito prihvaćeno od glavnih interesnih skupina u Republici Hrvatskoj, odobreno od strane Vijeća za elektroničke medije, te osiguravati učinkovitu provedbu utvrđenih odredbi.
(2) Vijeće za elektroničke medije objavit će na svojoj internetskoj stranici akte koji su prihvaćeni sukladno stavku 1. ovoga članka.

    1. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE

1. Opće odredbe
Članak 11.
Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga dužni su primateljima usluge omogućiti jednostavan, izravan i stalan pristup najmanje sljedećim informacijama:
- nazivu pružatelja medijskih usluga,
- adresi na kojoj je pružatelj medijskih usluga osnovan ili ima sjedište,
-detaljnim podacima o pružatelju medijskih usluga, uključujući adresu njegove elektroničke pošte ili internetsku stranicu, što omogućava brže, izravno i učinkovito stupanje u kontakt s njime, te
- nadležnim regulatornim i/ili nadzornim tijelima.
Članak 12.
(1) Nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost.
(2) U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.
(3) Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.
Članak 13.
(1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga ne smiju prenositi kinematografska djela izvan razdoblja utvrđenih dogovorom s nositeljima prava.
(2) Nagradna natjecanja (kvizove, pitalice i sl.) ili različite oblike nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja u audiovizualnom ili radijskom programu, pružatelj medijske usluge obvezan je provoditi pravično uz objavu nedvosmislenih pravila o tim sadržajima te javno obećanoj nagradi.
(3) Uvjete za pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga koje uključuju sadržaje iz stavka 2. ovoga članka pobliže uređuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 14.
Vijeće za elektroničke medije poticat će pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da svoje usluge postupno učine dostupnima osobama s oštećenjem sluha ili vida.
Članak 15.
(1) U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i epidemija, pružatelj medijske usluge obvezan je na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priopćenja nadležnih državnih tijela kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i mora sadržavati podatke koji dokazuju ovlast za podnošenje zahtjeva i pravnu utemeljenost zahtjeva.
Članak 16.
(1) Audiovizualna komercijalna komunikacija mora biti odmah prepoznatljiva kao takva.
(2) Nisu dopuštene prikrivene audiovizualne komercijalne komunikacije.
(3) Audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije koristiti podsvjesne tehnike.
(4) Audiovizualne komercijalne komunikacije ne smiju:
-dovoditi u pitanje poštivanje ljudskog dostojanstva,
- uključivati ili promicati bilo kakvu diskriminaciju na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja , invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije,
- poticati ponašanje koje je štetno za zdravlje ili sigurnost,
- poticati ponašanje koje je iznimno štetno za zaštitu okoliša.
(5) Nisu dopušteni svi oblici audiovizualnih komercijalnih komunikacija koje promiču cigarete i druge duhanske proizvode.
(6) Audiovizualne komercijalne komunikacije koje promiču alkoholna pića ne smiju biti izričito usmjerene na maloljetnike i ne smiju poticati na neumjerenu konzumaciju takvih pića.
(7) Nisu dopuštene audiovizualne komercijalne komunikacije koje promiču medicinske proizvode i pružanje zdravstvenih usluga, koji su dostupni samo na recept.
(8) Audiovizualne komercijalne komunikacije ne smiju:
- prouzročiti moralnu ili fizičku štetu maloljetnicima,
- izravno poticati maloljetnike na kupnju ili unajmljivanje proizvoda ili usluge, iskorištavajući njihovo neiskustvo ili lakovjernost,
- izravno poticati maloljetnike na uvjeravanje njihovih roditelja ili drugih na kupnju robe ili usluga koje se reklamiraju,
- iskorištavati posebno povjerenje koje maloljetnici imaju u roditelje, nastavnike ili druge osobe, ili
-nerazborito prikazivati maloljetnike u opasnim situacijama.
(9) Pružatelji medijskih usluga mogu u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona utvrditi pravila ponašanja u pogledu dječjih programa koji sadržavaju ili su popraćeni neprimjerenom audiovizualnom komercijalnom komunikacijom u vezi s hranom i pićima koji sadrže hranjive tvari i sastojke s prehrambenim ili fiziološkim učinkom, a posebno onih kao što su masnoća, transmasne kiseline, sol/natrij i šećeri, čija se pretjerana uporaba u općoj prehrani ne preporučuje.
(10) Vijeće za elektroničke medije objavit će na svojoj internetskoj stranici pravila ponašanja koja su prihvaćena sukladno stavku 9. ovoga članka.
Članak 17.
(1) Sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programi moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
- ni u kakvim se okolnostima na njihov sadržaj i, u slučaju televizijskog emitiranja, na njihov raspored, ne smije utjecati na način da se djeluje na odgovornost i uredničku neovisnost pružatelja medijskih usluga,
- ne smiju izravno poticati na kupnju ili najam roba ili usluga, osobito posebnim promotivnim upućivanjem na tu robu i usluge,
- gledatelje se mora jasno obavijestiti o postojanju ugovora o sponzorstvu,
- sponzorirani programi moraju jasno biti određeni kao takvi imenom, logotipom i/ili drugim simbolom sponzora, kao što je primjerice upućivanje na njegov/e proizvod/e ili njegovu/njegove uslugu/usluge ili njegov prepoznatljivi znak na primjeren način za programe na početku, tijekom i/ili na kraju programa.
(2) Audiovizualne medijske usluge ili programe ne smiju sponzorirati pravne ili fizičke osobe čija je glavna djelatnost proizvodnja ili prodaja cigareta i drugih duhanskih proizvoda.
(3) Kad audiovizualne medijske usluge ili programe sponzoriraju pravne ili fizičke osobe čija djelatnost uključuje proizvodnju ili prodaju medicinskih proizvoda i pružanje zdravstvene usluge, može se promicati ime ili imidž pravne ili fizičke osobe sponzora, ali se ne mogu promicati posebni medicinski proizvodi ili zdravstvene usluge dostupne samo na recept.
(4) Vijesti i informativni program ne smiju biti sponzorirani.
(5) Nije dopušteno prikazivanje logotipa sponzora tijekom dječjih programa i vjerskih programa.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na medijske usluge radija.
Članak 18.
(1) Nije dopušten plasman proizvoda.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, plasman proizvoda dopušten je u:
- kinematografskim djelima, filmovima i serijama napravljenima za audiovizualne medijske usluge, u športskim programima i programima lagane zabave, ali uz izuzetak dječjih programa, ili
- slučajevima kada nema plaćanja pružatelju medijske usluge, ali određene robe ili usluge, kao što su proizvodni rekviziti i nagrade, pružaju mu se besplatno u cilju njihovog uključivanja u audiovizualni program.
(3) Plasiranjem roba ili usluga u smislu stavka 2. podstavka 2. ovoga članka smatra se uključivanje u audiovizualni program isključivo robe ili usluge koja ima značajnu vrijednost. Vijeće za elektroničke medije pravilnikom će urediti način određivanja značajne vrijednosti roba ili usluga koje se plasiraju uzimajući u obzir da se vrijednost određuje u odnosu na visinu sredstava proizvodnje ili troškova plaćenih za plasiranje roba ili usluga u ovaj program.
(4) Audiovizualni programi koji sadrže plasman proizvoda moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:
- ni u kakvim okolnostima se na njihov sadržaj i, u slučaju televizijskog emitiranja, na njihov raspored, ne smije utjecati na način da se djeluje na odgovornost i uredničku neovisnost pružatelja medijskih usluga,
- ne smiju izravno poticati na kupnju ili najam roba ili usluga, osobito posebnim promotivnim upućivanjem na tu robu ili usluge,
- ne smiju neprilično isticati dotični proizvod,

    - gledatelje se mora jasno obavijestiti o postojanju plasmana proizvoda,

- biti primjereno određeni na početku i na kraju audiovizualnog programa te kada se audiovizualni program nastavi nakon prekida za reklame, kako ne bi došlo do zbunjivanja gledatelja.
(5) Iznimno se odredbe stavka 4. podstavka 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuju u slučaju kada audiovizualni program koji sadrži plasman proizvoda ne proizvodi niti naručuje sam pružatelj medijskih usluga ili trgovačko društvo povezano s pružateljem medijskih usluga.
(6) U svakom slučaju audiovizualni programi ne smiju uključivati plasiranje sljedećih proizvoda:
- duhanskih proizvoda ili cigareta ili plasiranje proizvoda pravnih ili fizičkih osoba čija je temeljna djelatnost proizvodnja ili prodaja cigareta i drugih duhanskih proizvoda, ili
- posebnih medicinskih proizvoda ili zdravstvenih usluga dostupnih samo na recept.
(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na programe proizvedene nakon 19. prosinca 2009. godine.
2. Audio i audiovizualne medijske usluge na zahtjev
Članak 19.
(1) Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev može obavljati pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete iz članka 5. ili 6. ovoga Zakona i ima dopuštenje Vijeća za elektroničke medije za obavljanje ove djelatnosti (u daljnjem tekstu: pružatelj medijske usluge na zahtjev).
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka, Vijeće za elektroničke medije daje na temelju zahtjeva pružatelja medijske usluge na zahtjev koji je ostvario tehničke uvjete za prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa i programske osnove koja sadrži programsko usmjerenje pružatelja medijske usluge na zahtjev (opće ili specijalizirano).
(3) Prije donošenja odluke o davanju dopuštenja, Vijeće je ovlašteno sa regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije razmijeniti informacije o pružatelju medijske usluge na zahtjev ako se djelatnost iz stavka 1. ovoga članka odnosi i na druge države članice Europske unije.
(4) Vijeće za elektroničke medije dužno je donijeti odluku o davanju ili uskraćivanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka žurno, a najkasnije u roku od 30 dana od prijama urednog zahtjeva.
(5) Na temelju odluke o davanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka pružatelj medijske usluge na zahtjev upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće za elektroničke medije.
(6) Vijeće će po službenoj dužnosti donijeti odluku o prestanku važenja dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka i brisati pružatelja medijskih usluga iz Upisnika u sljedećim slučajevima:
- ako pružatelj medijskih usluga u pisanom obliku izvijesti Vijeće o prestanku obavljanja djelatnosti,
- ako pružatelj medijskih usluga prekine obavljati djelatnost u razdoblju duljem od godine dana,
- ako pružatelj medijskih usluga više ne ispunjava tehničke uvjete prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa,
- ako je pružatelju medijskih usluga pravomoćnom odlukom suda zabranjeno obavljanje upisane djelatnosti, te
- nakon prestanka pravne osobe pružatelja medijskih usluga ili prestanka obrta.
(7) Dopuštenje za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev može se prenijeti na drugu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja dopuštenja, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vijeća.
(8) Popis pružatelja medijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka Vijeće za elektroničke medije objavljuje na internetskoj stranici Vijeća.
(9) Sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 5. ovoga članka propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona.
Članak 20.
(1) Audiovizualne medijske usluge na zahtjev koje mogu ozbiljno naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika dostupne su samo na način kojim se osigurava da maloljetnici u uobičajenim okolnostima neće čuti ili vidjeti takve audiovizualne medijske usluge na zahtjev.
(2) Vijeće za elektroničke medije propisat će pravilnikom iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona odgovarajuće mjere za postupanje pružatelja medijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 21.
(1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju nastojati da njihove audiovizualne medijske usluge na zahtjev promiču proizvodnju i pristup europskim djelima, gdje je to izvedivo te uz pomoć odgovarajućih sredstava.
(2) Promicanje djela iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi, između ostalog, na financijski doprinos koji usluge iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju za proizvodnju i stjecanje prava nad europskim djelima ili na udjel i/ili isticanje europskih djela u katalogu programa koji nude audiovizualne medijske usluge na zahtjev.
(3) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev dužni su ostvarivati i povećavati financijski doprinos ili udio i/ili isticanje europskih djela u katalogu programa u smislu stavka 2. ovoga članka sukladno kriterijima i načinu koji pravilnikom iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi Vijeće za elektroničke medije.
(4) Vijeće za elektroničke medije ovlašteno je zatražiti od pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev podatke o provedbi stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. i 2. ovoga članka najkasnije do 19. prosinca 2011. godine te svake četiri godine nakon toga.
3 . Medijske usluge televizije i radija

    Uvjeti za pružanje medijske usluge televizije i radija

Članak 22.
(1) Djelatnost pružanja medijske usluge televizije i/ili radija može obavljati pravna i fizička osoba (u daljnjem tekstu: nakladnik televizije i/ili radija) koja je upisana u sudski ili drugi propisani registar u Republici Hrvatskoj u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom, a koja je dobila koncesiju te sklopila ugovor o koncesiji u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama.
(2) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka pored općih i programskih uvjeta propisanih ovim Zakonom, nakladnik televizije i/ili radija mora ispuniti posebne tehničke, prostorne, financijske i kadrovske uvjete.
(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka i postupak utvrđivanja uvjeta pravilnikom propisuje Vijeće za elektroničke medije, uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije o tehničkim i prostornim uvjetima.

      • Programska načela i obveze

Članak 23.
(1) Programska osnova općeg televizijskog ili radijskoga programskog kanala mora sadržavati programsku shemu kojom se određuje:
–vrsta audiovizualnog ili radijskog programa, odnosno njihovo razvrstavanje u pojedine skupine,
–predviđeni kvantitativni razmjer između pojedinih skupina sadržaja,
–predviđeni maksimalni opseg oglasnih sadržaja,
–predviđeni opseg vlastitih i udio hrvatskih audio i audiovizualnih djela,
- vrijeme objavljivanja.
(2) Nakladnik televizije programskom osnovom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje udio europskih djela iz članka 42. i 44. ovoga Zakona i audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz članka 43. i 44. ovoga Zakona.
(3) Programska osnova specijaliziranog televizijskog ili radijskog programskog kanala mora sadržavati programsku shemu kojom se određuje:

  • vrsta audiovizualnog ili radijskog programa, od kojih preko 70% moraju biti istovrsni programi,
  • predviđeni kvantitativni razmjer između pojedinih skupina sadržaja,
  • predviđeni maksimalni opseg oglasnih sadržaja,

- omjer europskih djela iz članka 42. i 44. ovoga Zakona, audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz članka 43. i 44. ovoga Zakona i drugih djela za nakladnike specijaliziranog televizijskog programa,

  • vrijeme objavljivanja.

(4) Za promjenu ili dopunu programske osnove iz stavka 1. i 3. ovoga članka nakladnik televizije i/ili radija je dužan pribaviti prethodno mišljenje uredništva koje čine glavni urednik i urednici pojedinih audiovizualnih ili radijskih programa. Mišljenje uredništva utvrđuje se većinom glasova.
(5) Za promjenu, odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 10% njezinog sadržaja iz stavka 1. i 3. ovoga članka na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik televizije i/ili radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz zahtjev za prethodnu suglasnost nakladnik televizije i/ili radija prilaže mišljenje iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Programska osnova je prilog i čini sastavni dio ugovora o radu između nakladnika televizije i/ili radija i urednika odnosno novinara. Posebna prava urednika i novinara koja nastaju zbog promjena ili dopuna programske osnove uređuju se dodatkom ugovoru o radu.
(7) Programska osnova nakladnika televizije i/ili radija temeljem koje je dana koncesija kao i njezine izmjene su javne i objavljuju se na internetskoj stranici Vijeća za elektroničke medije.
Članak 24.
Audiovizualni ili radijski programi trebaju osobito:
–objavljivati istinite informacije, poštovati ljudsko dostojanstvo i ljudska prava i temeljne slobode te pridonositi poštivanju tuđih mišljenja i uvjerenja,
–pridonositi slobodnom oblikovanju mišljenja, svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi,
–promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu,
–promicati međunarodno razumijevanje i osjećaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, služiti zaštiti okoliša, boriti se za ravnopravnost žena i muškaraca,
–promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina.
Članak 25.
(1) Audiovizualni ili radijski programi moraju udovoljiti sljedećim kriterijima:
–događaji se moraju vjerno prikazati, a različiti pristupi i mišljenja moraju biti primjereno zastupljeni,
–vijesti moraju istinito i korektno predočiti činjenice i događaje, moraju biti nepristrane i profesionalno korektne, te moraju poticati slobodno oblikovanje mišljenja,
–mišljenja i komentari moraju biti lako prepoznatljivi kao mišljenje ili komentar, te mora biti razvidno čije se mišljenje ili komentar objavljuje.
(2) Nakladnik televizije i/ili radija je obvezan u audiovizualnom ili radijskom programu promicati nepristranost, poštujući razlike u mišljenjima o političkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutnom javnom politikom.
(3) U proizvodnji i objavljivanju audiovizualnih ili radijskih programa nakladnik televizije i/ili radija mora poštivati autorska prava i srodna prava, te je dužan pribaviti odobrenje ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava.
Članak 26.
(1) U audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno:
- objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka,
- objavljivati priloge osobito nemoralnog i pornografskog sadržaja,
- na bilo koji način poticati, promicati i veličati nasilje i kriminal, te poticati građane, a posebice djecu i mladež, na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola ili droga.
(2) Nisu dopušteni audiovizualni ili radijski programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uključuju pornografiju ili bezrazložno nasilje.
(3) Audiovizualne ili radijske programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika televizije ili radija osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehničkom mjerom, da maloljetnici u području prijenosa neće, u uobičajenim okolnostima, čuti ili vidjeti takve programe. Ako se takvi programi emitiraju u nekodiranom obliku, nakladnik je obvezan osigurati da im prethodi zvučno upozorenje ili da ih je moguće prepoznati pomoću vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja.
(4) Vijeće za elektroničke medije propisat će pravilnikom tehničke mjere i način postupanja nakladnika televizije i radija u slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
Članak 27.
(1) Nakladnik televizije i/ili radija mora voditi očevidnik o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu i mora čuvati snimke cjelovito objavljenoga programa najmanje 90 dana od objavljivanja, a u slučaju prigovora ili spora, snimku spornog sadržaja dužan je čuvati do okončanja spora.
(2) Nakladnik televizije i/ili radija iz stavka 1. ovoga članka dužan je na zahtjev Vijeća za elektroničke medije bez odgode dostaviti snimku objavljenog audiovizualnog ili radijskog programa.
(3) Način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te kvalitetu snimke propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 28.
Državna tijela i njihovi predstavnici, te sindikati i različite interesne skupine ne smiju utjecati na nakladnika televizije i/ili radija glede stvaranja audiovizualnog ili radijskog programa.
Oglašavanje
Članak 29.
(1) Oglašavanje i teletrgovina moraju biti lako prepoznatljivi i razlikovati se od uredničkog sadržaja. Ne dovodeći u pitanje uporabu novih tehnika oglašavanja, oglašavanje i teletrgovina moraju se jasno odvojiti od drugih dijelova programa putem optičkih i/ili akustičkih i/ili prostornih sredstava.
(2) Odvojeni promidžbeni spotovi i spotovi teletrgovine, osim u prijenosu športskih događaja, su izuzetak.
(3) Usporedno oglašavanje dopušteno je samo uz ispunjenje pretpostavki iz Zakona o nedopuštenom oglašavanju.
Članak 30.
(1) U oglašavanju i teletrgovini namijenjenim maloljetnicima ili koje koriste maloljetnike, izbjegavat će se sve što bi moglo nauditi njihovim interesima imajući obzira prema njihovoj posebnoj osjetljivosti i podložnosti te se ne smije prouzročiti moralna ili fizička šteta maloljetnicima.
(2) Nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.
(3) Nije dopušteno oglašavanje političkih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela, izuzev za vrijeme izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu.
Članak 31.
(1) Nije dopušteno oglašavanje i teletrgovina oružja, streljiva i pirotehničkih sredstava, duhana i duhanskih proizvoda te droge.
(2) Oglašavanje lijekova i medicinskih proizvoda mora odgovarati uvjetima propisanim Zakonom o lijekovima, Zakonom o medicinskim proizvodima i podzakonskim aktima donesenim na temelju tih Zakona, te odredbama ovoga Zakona.
(3) Nije dopuštena teletrgovina lijekova, medicinskih proizvoda i zdravstvenih usluga.
(4) Nije dopušteno oglašavanje i teletrgovina alkohola i alkoholnih pića, osim ako Zakonom o hrani i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga Zakona nije drukčije propisano.
(5) Oglašavanje i teletrgovina alkohola i alkoholnih pića iz stavka 4. ovoga članka mora udovoljavati sljedećim pravilima:
– ne smiju biti usmjereni posebno na maloljetnike ili, posebice, prikazivati maloljetnike koji konzumiraju takva pića,
- ne smiju povezivati konzumiranje alkohola s poboljšanim fizičkim stanjem ili vožnjom,
– ne smiju stvarati dojam da potrošnja alkohola pridonosi socijalnom ili seksualnom uspjehu,
– ne smiju tvrditi da alkohol ima ljekovita svojstva ili da je stimulans, sedativ ili sredstvo za rješavanje osobnih konflikata,
- ne smiju poticati neumjerenu potrošnju alkohola ili prikazivati apstinenciju ili umjerenost u negativnom smislu,
- ne smiju stavljati naglasak na visoki sadržaj alkohola kao pozitivno svojstvo pića.
Članak 32.
(1) Trajanje spotova za oglašavanje i spotova za teletrgovinu unutar pojedinog sata, uz izuzeće za televizijske programske kanale koji su isključivo posvećeni oglašavanju i teletrgovini te za televizijske programske kanale koji su isključivo posvećeni samopromidžbi iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ne smije prijeći 12 minuta.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa, najave sponzorstava i plasman proizvoda.
(3) Oglašavanje i teletrgovina u audiovizualnom programu umetat će se između programa. Promidžbeni spotovi i teletrgovina mogu se umetati i za vrijeme audiovizualnog programa ali tako da integritet programa i prava nositelja prava ne budu oštećeni, uzimajući u obzir prirodne stanke u programu kao i trajanje i značaj programa.
(4) Prijenos filmova snimljenih za televiziju (isključujući serije, serijale i dokumentarne emisije), kinematografskih djela i informativnih programa, može se prekidati oglašavanjem i/ili teletrgovinom jednom u svakom predviđenom razdoblju od 30 minuta.
(5) Oglašavanje i teletrgovina neće se umetati u prijenos vjerskih službi.
(6) Programi za djecu, ako su kraći od 30 minuta, neće se prekidati promidžbenim spotovima i/ili spotovima za teletrgovinu. Programi za djecu mogu se prekinuti oglašavanjem i/ili teletrgovinom jednom za svako predviđeno razdoblje od najmanje 30 minuta, pod uvjetom da je predviđeno trajanje programa dulje od 30 minuta.
(7) Odredbe ovoga članka ne odnose se na oglašavanje u radijskim programima.
Članak 33.
(1) Tijela državne uprave kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužne su 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija.
(2) Tijela državne uprave kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužni su do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju sukladno stavku 1. ovoga članka.
Članak 34.
(1) Izlozi namijenjeni za teletrgovinu moraju biti jasno određeni kao takvi pomoću optičkih i akustičkih sredstava i bez prekida trajati najmanje 15 minuta.
(2) Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na televizijske programske kanale koji su isključivo posvećeni oglašavanju i teletrgovini te na televizijske programske kanale koji su isključivo posvećeni samopromidžbi, osim odredbi članka 32. stavka 3., 4. i 6. te članka 42. i 44. ovoga Zakona.

Sponzorstvo
Članak 35.
Političke stranke i koalicije ne smiju biti sponzori audiovizualnog ili radijskog programa osim u vrijeme izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu.
Vrijeme objavljivanja
Članak 36.
(1) Svi audiovizualni ili radijski programi koji se objavljuju putem radijskog ili televizijskog emitiranja svakog dana od 0 do 24 sata ulaze u dnevno vrijeme objavljivanja, osim kada je ovim Zakonom drugačije propisano.
(2) Godišnje vrijeme objavljivanja prema ovom Zakonu obuhvaća sve audiovizualne ili radijske programe koji se objave od 1. siječnja do 31. prosinca pojedine godine, osim programa koji su ovim Zakonom od toga izuzeti.
(3) Nakladnik radija na državnoj i regionalnoj razini te na razini županije i Grada Zagreba mora objavljivati najmanje 12 sati radijskog programa dnevno, a nakladnik radija na nižoj razini od razine županije mora objavljivati najmanje 6 sati radijskog programa dnevno, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvrđeno dulje vrijeme trajanja programa.
(4) Nakladnik televizije na državnoj i regionalnoj razini te na razini županija i Grada Zagreba mora objavljivati najmanje 6 sati audiovizualnog programa dnevno, a nakladnik televizije na nižoj razini od razine županije mora objavljivati najmanje 3 sata audiovizualnog programa dnevno, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvrđeno dulje vrijeme trajanja programa.
(5) Nakladnik televizije i/ili radija na regionalnoj razini mora najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa posvetiti priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvrđeno dulje vrijeme posvećeno priopćavanju vijesti i obavijesti.
(6) Nakladnik televizije i/ili radija na lokalnoj razini mora najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa posvetiti priopćavanju lokalnih vijesti i obavijesti na području koncesije, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvrđeno dulje vrijeme posvećeno priopćavanju lokalnih vijesti i obavijesti.
(7) Nakladnik televizije i/ili radija na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno objavljivati informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta u okviru kojega najmanje jednu informativnu emisiju u trajanju od najmanje 20 minuta, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvrđeno dulje vrijeme trajanja programa, odnosno informativne emisije.
(8) U vrijeme izborne promidžbe nakladnik televizije i/ili radija mora omogućiti svim političkim strankama promidžbu pod jednakim uvjetima sukladno izbornim propisima i uputama nadležnog tijela koje nadzire ili provodi izbore.
(9) Odredbe stavka 5., 6. i 7. ovoga članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog televizijskog i/ili radijskog programskog kanala.
Vlastita proizvodnja
Članak 37.
(1) Vlastitom proizvodnjom smatraju se informativne, kulturno-umjetničke, glazbene, športske i druge emisije te drugi izvorno proizvedeni audiovizualni i/ili radijski programi čiji je proizvođač nakladnik televizije i/ili radija ili su proizvedeni po njegovoj narudžbi i za njegov račun.
(2) Ako je pri izradi audiovizualnog i/ili radijskog programa sudjelovalo više nakladnika televizije i/ili radija s ulogom, u vlastitu proizvodnju, svakome se ubraja dio razmjeran ulogu.
(3) U vlastitu proizvodnju ubrajaju se i premijera i prva repriza hrvatskih audiovizualnih djela.
(4) U vlastitu proizvodnju radijskog programa u skladu s odredbama članka 38. ovoga Zakona ubraja se i objavljivanje hrvatske glazbe.
(5) Oglasi, uključivo s radijskom i televizijskom prodajom te naplatne obavijesti ne smatraju se audiovizualnim i/ili radijskim programima nastalim u vlastitoj proizvodnji.
(6) Vijeće za elektroničke medije pravilnikom propisuje detaljnija mjerila za određivanje audiovizualnih ili radijskih programa koji se smatraju vlastitom proizvodnjom.
Članak 38.
(1) Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 20% dnevnog vremena objavljivanja svakoga audiovizualnog programa nakladnika televizije a od toga najmanje 50% između 16 i 22 sata, osim ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.
(2) Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 30% dnevnog vremena objavljivanja svakoga radijskog programa nakladnika medijske usluge radija, osim ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.
(3) Repriziranje radijske ili televizijske emisije mora biti jasno označeno za cijelo vrijeme trajanja emisije u skladu s tehničkim mogućnostima. U udio iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se ubrojiti samo prva repriza emisije.
(4) Način označavanja repriza emisija iz stavka 3. ovoga članka pobliže uređuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog televizijskog i/ili radijskog programskog kanala.
Članak 39.
(1) Hrvatska glazba mora činiti najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa.
(2) U udio iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona može se ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba.
(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala.
Hrvatska audiovizualna djela
Članak 40.
(1) Hrvatska audiovizualna djela prema ovom Zakonu su djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima kao i djela hrvatske kulturne baštine.
(2) Audiovizualna djela iz stavka 1. ovoga članka su samo ona djela koja se izražavaju slikama koje u slijedu daju dojam pokreta izražena kao individualne intelektualne tvorevine, kao što su filmovi i drame, kulturno-umjetničke i zabavne serije, dokumentarna, obrazovna i druga audiovizualna djela.
(3) Vijeće za elektroničke medije će pravilnikom propisati detaljnija mjerila za određivanje programa koji se smatraju hrvatskim audiovizualnim djelima.
Europska djela
Članak 41.
(1) Europska djela u smislu ovoga Zakona su:
– djela koja potječu iz država članica Europske unije,

  • djela koja potječu iz europskih država članica Europske konvencije o prekograničnoj televiziji te ispunjavaju uvjete propisane stavkom 3. ovoga članka,
    - djela koja su proizvedena u koprodukciji u okviru sporazuma koji se odnose na audiovizualni sektor i koji su sklopljeni između Europske unije i trećih zemalja i koja ispunjavaju uvjete definirane u svakom od tih sporazuma,

(2) Odredbe stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka odnose se samo na države u kojima audiovizualna djela koja potječu iz država članica Europske unije nisu predmet diskriminacijskih mjera.
(3) Djela iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka su ona koja su ostvarili pretežito autori i radnici s prebivalištem u državi ili državama iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka ako udovoljavaju jednom od sljedećih uvjeta:
–ako su proizvođači tih djela osnovani u jednoj ili više navedenih država, ili
– ako je pojedino djelo nastalo pod nadzorom ili stvarnom kontrolom jednoga ili više proizvođača koji su osnovani u jednoj ili više navedenih država, ili
–ako je doprinos koproducenata iz navedenih država prevladavajući u odnosu na ukupne troškove koprodukcije, a koprodukciju ne kontrolira jedan ili više proizvođača osnovanih izvan navedenih država.
(4) Djela koja se ne smatraju europskim djelima u smislu stavka 1. ovoga članka, a nastala su u okviru bilateralnih koprodukcijskih ugovora sklopljenih između država članica Europske unije i trećih država, smatrat će se europskim djelima ako većinski dio ukupnih troškova proizvodnje snose koproducenti iz Europske unije, a proizvodnju ne nadzire jedan ili viš
Članak 42.
(1) Nakladnik televizije mora nastojati da europska djela čine većinski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja.
(2) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela europskih djela iz stavka 1. ovoga članka mora svake godine povećati udio tih djela u odnosu na prošlu godinu sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom koji donosi Vijeće za elektroničke medije, uzimajući u obzir njegove obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja prema svojim gledateljima, a pri tome je najmanji početni opseg 20%.
(3) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim događajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini.
(4) U opseg udjela europskih djela ubrajaju se audiovizualna djela vlastite proizvodnje i hrvatska audiovizualna djela.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu.
(6) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. do 4. ovoga članka najkasnije do 3. listopada 2011. godine te svake dvije godine nakon toga.
Audiovizualna djela neovisnih proizvođača
Članak 43.
(1) Neovisni proizvođač audiovizualnih djela (u daljnjem tekstu: neovisni proizvođač) je pravna ili fizička osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
– da je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije,
– da nije uključena u organizacijsku strukturu nakladnika televizije,
– da nakladnik televizije može imati najviše 25% udjela kapitala u proizvođaču ili upravljačkih odnosno glasačkih prava,
– da po narudžbi pojedinog nakladnika televizije ostvaruje najviše polovicu svoje godišnje proizvodnje.
(2) Neovisni proizvođač je i pravna ili fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela, a ima sjedište u jednoj od trećih država, ako europska djela čine većinski udio njegove audiovizualne proizvodnje u zadnje tri godine i uz to ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka.
(3) Neovisni proizvođač ne može biti pravna ili fizička osoba čiji prosječni udio financijskih sredstava za pokriće ukupnih troškova proizvodnje odnosno koprodukcije, u kojima je sudjelovao u posljednje tri godine, ne prelazi 10%.
Članak 44.
(1) Nakladnik televizije mora nastojati osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena.
(2) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz stavka 1. ovoga članka mora svake godine povećavati udio tih djela sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom koji donosi Vijeće za elektroničke medije, uzimajući u obzir obveze informativnoga, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja pružatelja medijske usluge televizije prema svojim gledateljima.
(3) Najmanje polovica djela iz ovoga članka mora biti proizvedena u posljednjih pet godina.
(4) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim događajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu.
(6) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavka 1. do 4. ovoga članka najkasnije do 3. listopada 2011. godine te svake dvije godine nakon toga.
Pravo na kratku informaciju
Članak 45.
(1) Za potrebe kratkih vijesti svaki nakladnik televizije i/ili radija osnovan u Europskoj uniji ima pod jednakim uvjetima pravo na pristup događajima od značajnog interesa za javnost koje na osnovi isključivih prava prenose nakladnici televizije i/ili radija koji su unutar nadležnosti Republike Hrvatske.
(2) Ako je nakladnik televizije i/ili radija osnovan u Republici Hrvatskoj ostvario isključiva prava na događaj od značajnog interesa za javnost, drugi nakladnik televizije i/ili radija osnovan u Republici Hrvatskoj može tražiti pristup navedenom događaju od tog nakladnika televizije i/ili radija. Svi nakladnici televizije i/ili radija imaju pravo na pristup događajima od značajnog interesa za javnost pod jednakim uvjetima.
(3) Vijeće za elektroničke medije osigurava pristup događajima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na način da nakladniku televizije i/ili radija dopusti slobodan odabir kratkih isječaka iz prijenosnog signala drugog nakladnika televizije i/ili radija uz označavanje najmanje njihovog izvora, osim ako to nije moguće iz praktičnih razloga. Način osiguranja pristupa prijenosnom signalu propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom, uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.
(4) Nakladnik televizije i/ili radija može, prije i umjesto pristupa prijenosnom signalu u smislu stavka 3. ovoga članka, ostvariti pristup događajima iz stavka 1. i 2. ovoga članka i pristupom mjestu takvih događaja radi snimanja kratkog isječka ili korištenjem snimljenog materijala drugog nakladnika televizije i/ili radija koji ima isključiva prava na prijenos događaja od značajnog interesa za javnost.
(5) Kratki isječci koriste se isključivo za programe općih vijesti, a u audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev mogu se koristiti samo ako isti pružatelj medijskih usluga nudi isti program uz vremenski odmak.
(6) Kratkom informacijom prema ovom članku smatra se obavijest u trajanju najviše minutu i pol koja se objavljuje u sklopu informativnog programa.
(7) Nakladnik televizije i /ili radija koji prenosi događaj od značajnog interesa za javnost smije od drugog nakladnika televizije i/ili radija kao naknadu tražiti samo plaćanje stvarnih troškova koji nastanu radi izvršavanja te obveze nakladnika. Predviđena naknada ne smije premašivati dodatne troškove izravno nastale omogućavanjem pristupa.
(8) Pravo na kratku informaciju mora se izvršiti na način da se ne prekida tijek događaja.
(9) Kada se događaj od značajnog interesa za javnost sastoji od više organizacijski samostalnih zbivanja, svako se samostalno zbivanje u pogledu ostvarivanja prava na kratku informaciju smatra događajem od značajnog interesa za javnost.
(10) Kada događaj od značajnog interesa za javnost traje dva ili više dana, nakladnik televizije i/ili radija ima pravo svaki dan proizvesti jednu kratku informaciju o tom događaju.
(11) Nakladnik televizije i/ili radija koji je iskoristio pravo na kratku informaciju mora omogućiti jednokratno korištenje snimke drugom nakladniku televizije i/ili radija koji događaj nije mogao snimiti, te ima pravo za to tražiti naknadu razmjernog dijela stvarnih troškova te navođenje svojeg imena odnosno tvrtke na objavi.
(12) Pravo na kratku informaciju može se u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona utvrditi i u pogledu pristupa događajima od značajnog interesa za javnost koji se ne prenose na osnovi isključivih prava.
.
Pravo javnosti na praćenje događaja od značajne važnosti za društvo
Članak 46.
(1) Nakladnik televizije ne smije na temelju dobivenih isključivih prava emitirati događaje za koje se smatra da su od značajne važnosti za društvo, na način kojim bi znatnom dijelu javnosti u Republici Hrvatskoj uskratio mogućnost praćenja takvih događaja putem izravnog prijenosa ili odgođenog prijenosa na televiziji slobodnog pristupa.
(2) Vijeće za elektroničke medije utvrđuje popis događaja iz stavka 1. ovoga članka, bilo nacionalnih ili stranih, za koje smatra da su od značajne važnosti za društvo, te određuje trebaju li ti događaji biti u cijelosti ili djelomično dostupni za izravan prijenos ili, gdje je to neophodno ili primjereno u javnom interesu iz objektivnih razloga, u cijelosti ili djelomično odgođeni prijenos.
(3) Vijeće za elektroničke medije dužno je o popisu iz stavka 2. ovoga članka i drugim mjerama koje je poduzelo ili namjerava poduzimati, odmah obavijestiti Europsku komisiju koja provodi postupak utvrđivanja njihove usklađenosti s pravom Europske zajednice i priopćavanja ostalim državama članicama Europske unije. Obavijest o utvrđenom popisu i mjerama Vijeće za elektroničke medije dostavit će i državama potpisnicama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(4) Nakladnici televizije unutar nadležnosti Republike Hrvatske ne smiju koristiti isključiva prava koja su kupili nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, na način da znatnom dijelu javnosti u drugoj državi članici Europske unije ili državi potpisnici međunarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku uskrate mogućnost praćenja događaja koji su od značajne važnosti za društvo sukladno njezinom nacionalnom zakonodavstvu, a koje je ona odredila za cjelovit ili djelomičan izravan prijenos ili, gdje je to neophodno ili primjereno u javnom interesu iz objektivnih razloga, cjelovit ili djelomičan odgođeni prijenos na televiziji besplatnog pristupa.
(5) Suprotno je ovome Zakonu ako događaj iz stavka 1. ovoga članka na temelju dobivenih isključivih prava prenosi nakladnik televizije čiji audiovizualni program može pratiti manje od 60% stanovništva Republike Hrvatske ili je za praćenje toga programa potrebno dodatno plaćanje (naplatna TV), osim pristojbe propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji.
Povezivanje audiovizualnih i radijskih programa u mreže
Članak 47.
(1) Nakladnici televizije i/ili radija se mogu uz prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije programski povezivati u regionalne ili nacionalne mreže, s regionalnim i širim pokrivanjem područja, pod sljedećim uvjetima:
– da povezani nakladnici televizije i/ili radija posebnim aktom imenuju odgovornog urednika zajedničkog programa koji odgovara za prenošenje audiovizualnog i/ili radijskog programa u skladu s ovim Zakonom, a akt o imenovanju dostave Vijeću za elektroničke medije 15 dana prije početka objavljivanja zajedničkog audiovizualnog i/ili radijskog programa,
– da svaki od povezanih nakladnika objavljuje na području za koje mu je bila dana radijska koncesija najmanje dva sata radijskog programa vlastite proizvodnje dnevno u vremenu između 7 i 22 sata,
– da je zajednička vlastita proizvodnja povezanih nakladnika televizije i/ili radija na hrvatskom jeziku, u koju se ne uračunava program iz prethodnog podstavka, te da dnevno iznosi najmanje 25% audiovizualnog i/ili radijskog programa koji se objavljuju putem mreže,
– da povezani nakladnici televizije i/ili radija oblikuju zajedničku programsku osnovu i pisani akt o načinu izvršavanja programske osnove, te oba dokumenta dostave Vijeću za elektroničke medije radi pribavljanja prethodne suglasnosti.
(2) Nacionalna mreža programa je audiovizualni ili radijski program iz ovoga članka koji je dostupan za više od 60% stanovništva Republike Hrvatske. Regionalna mreža programa je audiovizualni ili radijski program iz ovoga članka koji je dostupan za više od 70% stanovništva regije.
(3) Regionalna ili nacionalna mreža iz ovoga članka u pogledu programskih zahtjeva i ograničenja iz ovoga Zakona smatra se kao jedinstveni audiovizualni ili radijski program.
Neprofitni audiovizualni i radijski programi
Članak 48.
(1) Neprofitnim audiovizualnim i/ili radijskim programom smatra se program koji dnevno objavljuje najmanje 50% vlastite proizvodnje informativnih, kulturnih, obrazovnih i zabavnih sadržaja, pri čemu najmanje 25% dnevne produkcije mora služiti zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
(2) Nakladnici neprofitne televizije i/ili radija mogu biti samo obrazovne ustanove, studenske udruge, školske udruge, te udruge građana i druge nevladine udruge s pravnom osobnošću, s najmanje tri godine neprekinutog i javno priznatog rada na području zadovoljavanja informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
(3) Dobit od djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka nakladnik televizije i/ili radija smije koristiti samo za unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti.
(4) Plaće zaposlenih radnika te naknade članovima tijela upravljanja i nadzora nakladnika neprofitne televizije i/ili radija te druge naknade (putni troškovi, dnevnice itd.) ne mogu premašiti iznos koji je propisan ili uobičajen za javne ustanove koje se financiraju iz državnog proračuna.
(5) Status nakladnika neprofitne televizije i/ili radija u skladu s ovim Zakonom odlukom utvrđuje Vijeće za elektroničke medije pri davanju odnosno oduzimanju koncesije.
(6) Nakladnik neprofitne televizije i/ili radija može objavljivati promidžbene poruke do 3 minute u jednom satu.
(7) Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji ne može se mijenjati status nakladnika prema stavku 5. ovoga članka.
Članak 49.
(1) Obrazovne ustanove, studenske udruge i školske udruge s pravnom osobnošću mogu biti nakladnici audiovizualnog i/ili radijskog programa, ako programe proizvode i objavljuju pretežito učenici odnosno studenti, a namijenjeni su školskoj odnosno studenskoj javnosti, te ako djelatnost obavljaju kao neprofitni audiovizualni i/ili radijski program.
(2) Programi nakladnika iz stavka 1. ovoga članka su informacije svih vrsta i autorska djela kojima je svrha obavještavanje, te zadovoljavanje obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih i drugih potreba djece i mladih, studentske i šire javnosti.
(3) Status nakladnika iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s ovim Zakonom, odlukom utvrđuje Vijeće za elektroničke medije pri davanju odnosno oduzimanju koncesije.
IV. ZAŠTIĆENE USLUGE
Članak 50.
(1) Zabranjeno je izrađivanje, proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, davanje u najam, zakup ili posjedovanje nedopuštenih sredstava koja omogućuju pristup zaštićenoj usluzi za komercijalne svrhe.
(2) Zabranjeno je instaliranje, održavanje ili zamjena sredstava iz stavka 1. ovoga članka za komercijalne svrhe.
(3) Zabranjene su komercijalne komunikacije koje promoviraju nedopuštena sredstva, kao i plasiranje ili oglašavanje takvih sredstava.
(4) Zabranjeno je privatno posjedovanje nedopuštenih sredstava koja omogućuju pristup zaštićenoj usluzi.
Članak 51.
(1) Pružatelju zaštićene usluge osigurava se sudska zaštita.
(2) Pružatelj zaštićene usluge može protiv povreditelja prava ostvariti pravnu zaštitu i naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete.
V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Javnost vlasništva
Članak 52.
(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su do 31. siječnja svake kalendarske godine Vijeću za elektroničke medije dostaviti podatke o pravnoj osobi i sjedištu, odnosno imenu i prezimenu te prebivalištu svih pravnih i fizičkih osoba koje su neposredno ili posredno postale imatelji dionica ili udjela u tom pružatelju medijskih usluga, s podatkom o postotku dionica ili udjela.
(2) Pružatelju medijskih usluga koji ne izvrši obvezu iz stavka 1. ovoga članka, Vijeće za elektroničke medije uputit će pisano upozorenje s obrazloženjem mogućih sankcija za neizvršenje obveze.
(3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka pružatelj medijskih usluga je obvezan objaviti u »Narodnim novinama«. Podaci o dioničarima i nositeljima udjela do 1% vrijednosti kapitala objavljuju se zbirno.
Povezane osobe
Članak 53.
(1) Povezane osobe u smislu ovoga Zakona su osobe koje su međusobno povezane upravljanjem, kapitalom ili na drugi način koji im omogućuje da zajednički oblikuju poslovnu politiku, posluju usklađeno s namjerom postizanja zajedničkih ciljeva, odnosno tako da jedna osoba ima mogućnost usmjeravati drugu ili na bitni način utjecati na nju u odlučivanju o financiranju i poslovanju, odnosno odlučivanju o programskoj osnovi medija.
(2) Povezanim osobama smatraju se osobe povezane:
– krvnim srodstvom kao članovi uže obitelji (roditelji, djeca, braća i sestre, posvojitelji i posvojenici),
– brakom ili izvanbračnom zajednicom,
– po tazbini kao članovi uže obitelji bračnog druga,
– kao imatelji ukupnog poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju druge osobe najmanje sa 25 % glasačkih prava,
– na način da kod obje osobe, ista osoba ima ukupni poslovni udjel, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju svake od njih s najmanje 25% glasačkih prava,
– marketinškim ili drugim ugovorom, kada kroz tromjesečno ili dulje razdoblje u jednoj godini ostvaruju više od 30% prihoda od oglašavanja,
– kao povezana društva u smislu Zakona o trgovačkim društvima,
– na način da su članovi uprave ili nadzornoga odbora u društvu u kojem obavljaju ovu dužnost i osobe koje se smatraju povezanim s čelnicima uprave ili nadzornoga odbora toga društva na način utvrđen u ovom stavku.
Ograničenje koncentracije
Članak 54.
Nedopuštenom koncentracijom u području medija smatra se ako:
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu drugog nakladnika koji ima istu takvu koncesiju ili koncesiju na regionalnoj, županijskoj, gradskoj ili općinskoj razini, s više od 25%, i obrnuto,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3.000 primjeraka, s udjelom većim od 10%, i obrnuto,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i ima udio u kapitalu pravne osobe koja obavlja djelatnost novinske agencije, s udjelom većim od 10%, i obrnuto,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na državnoj razini i istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi većoj od 3.000 primjeraka,
– nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine pokrivanja i ima udio u kapitalu drugoga takvog nakladnika regionalne ili lokalne razine pokrivanja na istom području s više od 30%,
- nakladnika televizije i/ili radija koji ima koncesiju regionalne ili lokalne razine pokrivanja i istovremeno, u istom ili susjednom području, izdaje dnevne novine lokalnog značenja,
– pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona koji istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi većoj od 3.000 primjeraka,
- pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona koji ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3.000 primjeraka, s udjelom većim od 10%, i obrnuto.
Članak 55.
Smatra se da postoji nedopuštena koncentracija u području medija i u slučajevima iz članka 54. ovoga Zakona, ako u kapitalu drugog nakladnika televizije i/ili radija, novinskog nakladnika dnevnog tiska ili novinske agencije ima udjel iznad utvrđene visine kapitala, fizička ili pravna osoba koja je osnivač nakladnika televizije i/ili radija ili pružatelja medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona odnosno osnivač, ili s njim povezane osobe u smislu članka 53. ovoga Zakona.
Članak 56.
(1) Vijeće za elektroničke medije neće dati koncesiju najpovoljnijem ponuditelju odabranom na temelju raspisanoga javnog natječaja za davanje koncesije, ako se utvrdi da bi davanjem koncesije nastala nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona.
(2) Svaki podnositelj ponude na raspisani javni natječaj za davanje koncesije, dužan je uz ponudu dostaviti ovjerenu izjavu da se eventualnim davanjem koncesije ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona.
(3) Pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona dužan je uz zahtjev za izdavanje dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa dostaviti izjavu da se davanjem ovoga dopuštenja ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona.
Članak 57.
(1) Svaku promjenu vlasničke strukture nakladnik televizije i/ili radija i pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona mora pisanim putem prijaviti Vijeću za elektroničke medije.
(2) Ako Vijeće za elektroničke medije utvrdi da je nastalim promjenama vlasničke strukture ostvarena nedopuštena koncentracija u području medija, naložit će nakladniku televizije i/ili radija i pružatelju medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona da u određenom roku uskladi svoju vlasničku strukturu na način koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(3) Ako nakladnik televizije i/ili radija ne postupi u skladu s nalogom Vijeća za elektroničke medije, primijenit će se odredbe ovoga Zakona o prestanku važenja koncesije prije isteka roka na koji je dana, a odluku o oduzimanju koncesije donosi Vijeće za elektroničke medije.
(4) Ako pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona ne postupi u skladu s nalogom Vijeća za elektroničke medije, primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona o prestanku važenja dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa.
Članak 58.
(1) Domaća pravna osoba kojoj su osnivači i strane pravne osobe registrirane u zemljama u kojima prema propisima tih zemalja nije dopušteno ili nije moguće utvrditi podrijetlo osnivačkog kapitala, ne mogu sudjelovati u javnom natječaju za davanje koncesije sukladno ovom Zakonu.
(2) Ako se naknadno utvrdi da je jedan od osnivača nakladnika televizije i/ili radija kojemu je dana koncesija strana pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe članka 57. stavak 2. i 3. ovoga Zakona.
Članak 59.
(1) Pojedini nakladnik može obavljati samo medijsku uslugu televizije ili samo medijsku uslugu radija.
(2) Odredba prethodnog stavka ne primjenjuje se ako nakladnik pribavi odobrenje Vijeća za elektroničke medije na temelju ovoga Zakona, a u slučaju kada medijsku uslugu televizije i radija ne obavlja na istom području.
Članak 60.
(1) Pravna osoba čija je djelatnost prikupljanje, oblikovanje i posredovanje oglasa, kao i fizička ili pravna osoba, te skupina povezanih osoba, koja u kapitalu, odnosno imovini te vrste ima više od 10 % vlasničkog udjela ili više od 10 % upravljačkih, odnosno glasačkih prava, ne može biti nakladnik televizije i/ili radija i/ili osnivač nakladnika televizije, odnosno radija, niti može imati vlasništvo dionica ili udjele u kapitalu nakladnika televizije i/ili radija.
(2) Ako Vijeće za elektroničke medije utvrdi da je nastala nedopuštena promjena vlasničke strukture iz stavka 1. ovoga članka, naložit će nakladniku televizije i/ili radija da u određenom roku uskladi svoju vlasničku strukturu na način koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(3) Ako nakladnik televizije i/ili radija ne postupi u skladu s nalogom Vijeća za elektroničke medije, primijenit će se odredbe ovoga Zakona o prestanku važenja koncesije prije isteka roka na koji je dana, a odluku o oduzimanju koncesije donosi Vijeće za elektroničke medije.
Članak 61.
Operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije i/ili radija, te pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona.
Članak 62.
Na nakladnike televizije i/ili radija se primjenjuju propisi o zaštiti tržišnog natjecanja.
Članak 63.
Odredbe o vlasništvu i koncentraciji primjenjuju se i na strane pravne i fizičke osobe bez obzira na to u kojoj državi imaju svoje sjedište odnosno stalno prebivalište osim ako je ovim Zakonom drugačije određeno.
Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Članak 64.
(1) Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti (u daljnjem tekstu: Fond) je Fond Agencije za elektroničke medije.
(2) Izvor financijskih sredstava Fonda su sredstva osigurana odredbama ovoga Zakona i Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
(3) Programe i izvješća o dodjeli sredstava Fonda Vijeće za elektroničke medije dostavlja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
Članak 65.
(1) Sredstvima Fonda poticat će se proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija, a osobito su važni za:
- ostvarivanje prava građana na javno informiranje,

  • poticanje kulturne raznolikosti i njegovanje baštine,
  • razvoj odgoja, obrazovanja, znanosti i umjetnosti,
  • poticanje stvaralaštva na narječjima hrvatskog jezika,
  • poticanje posebnih programa na područjima od posebne državne skrbi,
  • nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj,
  • poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova
  • poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade, kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.

(2) Sredstvima Fonda poticat će se i zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih radnika u nakladnicima televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, te nakladnicima neprofitne televizije i/ili radija.
(3) Sredstvima Fonda neće se poticati proizvodnja zabavnog programa i programa iz članka 43. ovoga Zakona.
(4) Sredstva Fonda u jednakom omjeru raspoređivat će se za poticanje pluralizma i raznovrsnosti audiovizualnih i radijskih programa. Kriteriji za dodjelu sredstava su:

    - značenje audiovizualnog i/ili radijskog programa za ostvarivanje ciljeva iz stavka 1. i 2. ovoga članka,
    - kvaliteta i sadržajna inovativnost ponuđenog audiovizualnog i/ili radijskog programa,
    - interes za opći odnosno lokalni ili regionalni kulturni razvitak,
    - drugi kriteriji koje utvrdi Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka.

(5) Sredstva Fonda ne mogu se dodjeljivati:

    - za audiovizualne i/ili radijske programe koji se već sufinanciraju po bilo kojoj osnovi iz proračunskih sredstava, a uz izuzetak programa nakladnika neprofitne televizije i/ili radija,
    - nakladnicima televizije i/ili radija kojima je Vijeće za elektroničke medije izreklo opomenu u prethodnih 12 mjeseci i/ili koji su u prethodnih 12 mjeseci prekršajno kažnjeni na temelju pravomoćne sudske odluke zbog kršenja odredbi ovoga Zakona.

(6) Na temelju kriterija iz stavka 4. ovoga članka Vijeće za elektroničke medije propisuje način i postupak provedbe javnog natječaja za sufinanciranje audiovizualnih i radijskih programa iz sredstava Fonda, praćenje trošenja sredstava i ostvarenje programa za koje su dodijeljena. Popis korisnika sredstava, programa za koje su sredstva dodijeljena i izvješća o njihovu ostvarenju objavljuju se na web stranici Vijeća za elektroničke medije.
(7) Odluku o dodjeli sredstava Fonda donosi Vijeće za elektroničke medije.
VI. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA
ELEKTRONIČKE MEDIJE
Agencija za elektroničke medije
Članak 66.
(1) Agencija za elektroničke medije (u daljnjem tekstu: Agencija) je samostalna i nezavisna pravna osoba s javnim ovlastima upisana u sudski registar. Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(2) Agencija donosi statut koji potvrđuje Hrvatski sabor.
(3) Tijela Agencije su ravnatelj Agencije i Vijeće za elektroničke medije (u daljnjem tekstu: Vijeće).
(4) Ravnatelj Agencije zastupa, predstavlja i rukovodi Agencijom, te je odgovoran za rad stručnih službi Agencije. Predsjednik Vijeća je ravnatelj Agencije.
(5) U rukovođenju Agencijom ravnatelj Agencije organizira i vodi rad i poslovanje Agencije.
(6) Za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa na zaposlenike Agencije primjenjuju se opći propisi o radu. Plaće ravnatelja Agencije i članova Vijeća utvrđuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(7) Sredstva za rad Agencije, uključujući sredstva za plaće ravnatelja Agencije i članova Vijeća, osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5% od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev iz članka 19. ovoga Zakona, djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija iz članka 22. i 79. ovoga Zakona, te djelatnosti pružanja usluga elektroničkih publikacija iz članka 80. ovoga Zakona.
(8) Neutrošena sredstva iz stavka 7. ovoga članka po završnom računu mogu se upotrijebiti za dugoročne projekte Agencije.
(9) Ravnatelj Agencije podnosi godišnje izvješće o radu Agencije Hrvatskom saboru, koje je sastavni dio izvješća o radu Vijeća za elektroničke medije.
Vijeće za elektroničke medije
Članak 67.
(1) Vijeće upravlja Agencijom te obavlja zadaće regulatornog tijela u području elektroničkih medija. Vijeće u svojem radu ima ovlasti upravnog vijeća u smislu Zakona o ustanovama. Predsjednik Vijeća potpisuje odluke Vijeća.
(2) Predsjednik i članovi Vijeća obavljaju svoju dužnost profesionalno kao zaposlenici Agencije s punim radnim vremenom.
(3) Vijeće objavljuje godišnje izvješće o svom radu i podnosi ga Hrvatskom saboru.
Članak 68.
(1) Vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik Vijeća.
(2) Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U postupku predlaganja članova Vijeća Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća.
(3) Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na razdoblje od pet godina, te mogu biti ponovo imenovani.
(4) Zamjenika predsjednika Vijeća, na prijedlog predsjednika Vijeća, bira Vijeće većinom glasova.
(5) Članovi Vijeća mogu biti samo državljani Republike Hrvatske koji imaju stručno znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili u izdavačkoj, kulturnoj ili sličnoj djelatnosti.
(6) Članovi Vijeća trebaju biti javni djelatnici koji su se u javnom životu istakli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unapređenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitka civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja.
(7) Član Vijeća ne može biti državni dužnosnik, dužnosnik u izvršnoj ili sudbenoj vlasti, kao ni dužnosnik političke stranke.
(8) Članovi Vijeća ne smiju biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela, članovi uprava, nadzornih odbora ili članovi upravnih vijeća i drugih odgovarajućih tijela upravljanja, direktori, ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, a odnose se na audio i audiovizualne medijske usluge te mrežne operatore.
(9) Članovi Vijeća ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili službi koja je u vezi s audio i audiovizualnim medijskim uslugama te mrežnim operatorima, kao ni osobe koje obavljaju poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.
(10) Članovi Vijeća ne smiju od pružatelja medijskih usluga primati darove, prihvaćati usluge, niti stupati u odnose koji ih dovode u sukob interesa u odnosu na zadaće propisane ovim Zakonom.
(11) Hrvatski sabor može razriješiti predsjednika odnosno člana Vijeća prije isteka mandata na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:

  • ako podnese zahtjev za razrješenje,

- ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvrđivanje prijedloga,

  • teže povrijedi dužnosti utvrđene Statutom Agencije,
  • nemogućnosti urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci neprekinuto,
  • trajnog gubitka sposobnosti obavljanja dužnosti,
  • ako se steknu okolnosti propisane stavkom 7., 8., 9. i 10. ovoga članka,
  • ako je pravomoćno osuđen za počinjeno kazneno djelo,
  • neispunjavanja ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije.

(12) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika odnosno člana Vijeća prije isteka mandata, Vijeće je obvezno izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Prije donošenja odluke o razrješenju, predsjedniku odnosno članu Vijeća mora se omogućiti izjašnjavanje o razlozima razrješenja.
(13) Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Vijeća ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vijeća u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(14) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 11. podstavka 4., 5. i 8. ovoga članka, pa sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, a najdulje godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, imaju pravo na naknadu u visini posljednje plaće isplaćene u mjesecu prije razrješenja s dužnosti.
Članak 69.
(1) Vijeće:

  • provodi postupak davanja koncesije sukladno ovom Zakonu, Zakonu o koncesijama i pravilniku iz članka 73. stavka 3. ovoga Zakona,
  • sklapa ugovor o koncesiji sa najpovoljnijim ponuditeljem sukladno ovom Zakonu,
  • donosi odluku o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom,
  • poduzima odgovarajuće mjere radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno članku 77. ovoga Zakona,
  • provodi postupak davanja dopuštenja za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa,
  • izriče opomene u slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona i podzakonskih akata i/ili podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama ovoga Zakona i Prekršajnog zakona,
  • donosi propise za donošenje kojih je ovlašten ovim Zakonom,
  • donosi poslovnik o svom radu,

– vodi upisnike pružatelja medijskih usluga,

  • daje odobrenje iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona,
  • provodi odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija,
  • osigurava nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvrđenim ovim i posebnim zakonom, izuzev elektroničkih publikacija, te donosi godišnji plan nadzora (monitoringa),
  • osigurava nadzor nad audiovizualnim i radijskim programima koji se emitiraju putem satelitskog, internetskog i kabelskog prijenosa,
  • provodi postupak utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ovoga Zakona,
  • razmatra pritužbe građana na postupanje pružatelja medijskih usluga u provedbi zakona, te poduzima mjere sukladno ovom Zakonu,
  • donosi preporuke vezane uz provedbu ovoga Zakona,
  • potiče samoregulaciju i koregulaciju radi provedbe ovoga Zakona,
  • surađuje sa regulatornim tijelima drugih država i/ili Europskom komisijom u razmjeni informacija radi provedbe ovoga Zakona, napose odredbi članka 6., članka 19. stavka 3., članka 73. stavka 6., članka 77. i članka 79. stavka 3. ovoga Zakona,
  • podnosi izvješća Hrvatskom saboru i drugim nadležnim tijelima, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima,
  • podnosi izvješća Europskoj komisiji, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima,
  • potiče medijsku pismenost,
  • organizira javna savjetovanja i stručne skupove te provodi istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih medija,
  • donosi godišnji program rada Agencije, te
  • obavlja i druge poslove propisane ovim i posebnim zakonom, te Statutom Agencije.

(2) Regulatorni i drugi poslovi iz stavka 1. podstavka 1. do 17. ovoga članka su poslovi iz područja javnih ovlasti Agencije koje obavlja Vijeće.
Članak 70.
(1) Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća. Način i postupak donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i oduzimanju koncesije Vijeće utvrđuje svojim poslovnikom. Odluka Vijeća o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i oduzimanju koncesije objavljuje se u Narodnim novinama.
(2) Administrativne, stručne i tehničke poslove za Vijeće obavlja Agencija, dok tehničke i stručne poslove iz područja elektroničkih komunikacija za Vijeće obavlja Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije.
(3) Agencija obvezno ima stručnu službu za nadzor (monitoring) i redovito praćenje pridržavanja odredbi ovoga Zakona.
Članak 71.
Protiv odluka Vijeća žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 72.
Vijeće provodi pripremne radnje za davanje koncesije sukladno Zakonu o koncesijama.
Postupak davanja koncesije za pružanje medijske usluge televizije i radija
Članak 73.
(1) Vijeće raspisuje javni natječaj za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija na tehničkoj podlozi koju utvrđuje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije u skladu s propisima o elektroničkim komunikacijama.
(2) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka raspisuje se za slobodnu radijsku frekvenciju ili više radijskih frekvencija koje čine zasebnu koncesiju, odnosno kod digitalnog radija i televizije za slobodni prijenosni kapacitet zasebnog radijskog ili televizijskog programskog kanala unutar multipleksa.
(3) Sadržaj i postupak javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vijeće pravilnikom.
(4) Kriteriji za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija jesu:
– programski uvjeti sukladno ovom Zakonu, a napose količina vlastite proizvodnje, europskih audiovizualnih djela i djela neovisnih proizvođača,
- vrijeme objavljivanja,
– kvaliteta i raznovrsnost audiovizualnih i/ili radijskih programa,
– posebni tehnički, financijski (visina sredstava i financijska jamstva) i kadrovski uvjeti, te ekonomska opravdanost (isplativost) davanja koncesije,
– poštivanje odredbi ovoga Zakona i propisa kojima se uređuju porezne i druge obveze pravnih subjekata prema državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnim osobama u njihovom vlasništvu.
(5) Ponuda na javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih natječajem, programsku osnovu sukladno ovom Zakonu, podatke o strukturi vlasništva pravne osobe koja podnosi ponudu, osobne podatke o tvrtki i sjedištu, odnosno imenu, prezimenu i prebivalištu osoba koje neposredno ili posredno, preko drugih pravnih osoba, imaju dionice ili udjele u toj pravnoj osobi, kao i podatke o postotku tih dionica ili udjela. Ponuda mora sadržavati podatke o financijskoj sposobnosti ponuđača za obavljanje djelatnosti nakladnika televizije i/ili radija.
(6) Prije donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vijeće je ovlašteno sa regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije razmijeniti informacije o najpovoljnijem ponuditelju ako će se djelatnost pružanja medijske usluge televizije i radija odnositi i na druge države članice Europske unije.
(7) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Vijeće nakon provedenog postupka javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka i provedenog postupka utvrđivanja uvjeta za davanje koncesija.
(8) Odluka iz prethodnog stavka mora sadržavati:
- naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,
- naziv ponuditelja,
- predmet koncesije,
- opis djelatnosti koja će se obavljati,
- razinu i područje koncesije,
- rok trajanja koncesije,
- iznos naknade za koncesiju,
- rok u kojem je najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati ugovor o koncesiji,
- posljedice nepoštivanja roka za potpisivanje ugovora o koncesiji,
- obrazloženje razloga za odabir ponuditelja,
- uputu o pravnom lijeku,
- potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije.
(9) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može sadržavati i druge odgovarajuće podatke u skladu s dokumentacijom za javni natječaj, podnesenom ponudom te odredbama ovoga Zakona, Zakona o koncesijama i pravilnika iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 74.
(1) Pravo obavljanja djelatnosti pružanja medijskih usluga nakladnika televizije i/ili radija stječe se na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i potpisanog ugovora o koncesiji.
(2) Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Vijeće i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije potpisuju s najpovoljnijim ponuditeljem ugovor o koncesiji.
(3) Ugovor o koncesiji, osim uvjeta bitnih za ostvarivanje koncesije, mora sadržavati programsku osnovu i druge uvjete iz ponude za dobivanje koncesije.
(4) Ako u roku utvrđenom u odluci iz stavka 2. ovoga članka, najpovoljniji ponuditelj ne potpiše ugovor o koncesiji koji je sastavljen u pisanom obliku u skladu s dokumentacijom za javni natječaj, svim podacima iz javnog natječaja, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vijeće će poništiti odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, a ponuditelj nema pravo na naknadu štete.
(5) Koncesija se može prenijeti na drugu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja koncesije, a uz prethodnu suglasnost Vijeća sukladno ovom Zakonu. Zahtjev za prethodnu suglasnost Vijeća može se podnijeti tek nakon 3 godine od dana sklapanja ugovora o koncesiji. U tom će se slučaju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovarajući novi ugovor.
Članak 75.
(1) Područje koncesije može biti na državnoj, regionalnoj, županijskoj, gradskoj, općinskoj ili na drugoj razini utvrđenoj posebnim propisom.
(2) Područje koncesije na državnoj razini mora obuhvatiti najmanje 60% stanovništva Republike Hrvatske, a na regionalnoj razini najmanje 70% stanovništva regije.
(3) Koncesija se daje na vrijeme koje ne može biti dulje od petnaest niti kraće od osam godina. Kriterije za utvrđivanje vremena trajanja koncesije propisuje Vijeće pravilnikom iz članka 73. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Za koncesiju se plaća naknada. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist državnog proračuna.
(5) Visinu i način plaćanja naknade za koncesiju propisuje Vijeće, kao i visinu i način plaćanja naknade za natječajnu dokumentaciju i ponudu za javni natječaj.
(6) Koncesija za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Sadržaj i način vođenja Upisnika propisuje Vijeće pravilnikom.
Članak 76.
(1) Vijeće će donijeti odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja pružatelju medijske usluge ako utvrdi:
1. da je koncesija dana na temelju netočno iskazanih podataka važnih za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja,
2. da nakladnik televizije i/ili radija nije počeo ostvarivati koncesiju u roku određenom ugovorom o koncesiji ili ne poštuje tehničke uvjete iz ugovora o koncesiji dulje od mjesec dana od početka ostvarivanja koncesije, odnosno prekine ostvarivati koncesiju dulje od 48 sati,
3. da pružatelj medijske usluge i nakon treće opomene Vijeća, koje je ono izreklo u prethodnih 12 mjeseci, postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ugovora o koncesiji,
4. da nakladnik televizije i/ili radija više ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti iz članka 22. ovoga Zakona,
5. da pružatelj medijske usluge objavljuje audiovizualne ili radijske programe suprotno članku 12. i/ili 20. i/ili 26. ovoga Zakona,
6. da se pružatelj medijske usluge ni nakon primitka opomene Vijeća ne pridržava najmanje 90% programske osnove,
7. da se pružatelj medijske usluge ni nakon primitka opomene Vijeća ne pridržava utvrđenog vremena objavljivanja iz članka 36. stavka 3. i/ili 4. i/ili 5. i/ili 6. i/ili 7. ovoga Zakona,
8. da je pružatelj medijske usluge onemogućio drugom pružatelju medijske usluge ostvarivanje prava na kratku informaciju u skladu s člankom 45. stavku 3. ovoga Zakona suprotno nalogu Vijeća,
8. da pružatelj medijske usluge nije platio naknadu za koncesiju više od 2 puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za koncesiju,
9. da pružatelj medijske usluge nije ni nakon primitka opomene Vijeća, u određenom roku dostavio podatke o promjeni podataka iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona,
10. postojanje nedopuštene koncentracije utvrđene ovim Zakonom,
11. da pružatelj medijske usluge ni nakon opomene Vijeća nije u određenom roku pribavio odobrenje od ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava,
12. da je pružatelj medijske usluge prenio koncesiju na drugu osobu suprotno članku 74. stavku 5. ovoga Zakona,
13. da pružatelj medijske usluge prenese dopuštenje na drugu osobu suprotno članku 19. stavka 7. i članka 79. stavka 7. ovoga Zakona,
14. da pružatelj medijske usluge unatoč odluci Vijeća o mjerama radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih medijskih usluga iz druge države objavljuje audiovizualne programe iz članka 77. ovoga Zakona.
(2) Koncesija prestaje u sljedećim slučajevima:
1. istekom vremena na koje je dana,
2. ako se pružatelj medijske usluge odrekne koncesije,
3. prestankom pravne osobe pružatelja medijske usluge ili prestankom obrta,
4. ako je pružatelju medijske usluge pravomoćnom odlukom suda zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dana,
5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.
(3) Ugovor o koncesiji prestaje važiti danom konačnosti odluke o oduzimanju koncesije odnosno danom prestanka koncesije.
Članak 77.
(1) Iznimno od odredbe članka 8. ovoga Zakona, Vijeće može poduzeti odgovarajuće mjere radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država, u slučaju kada je Republika Hrvatska ovlaštena privremeno odstupiti od obveze osiguranja slobode prijama audiovizualnih medijskih usluga i ponovnog prijenosa na svojem području, ako su ispunjeni uvjeti propisani stavkom 2., 3. i 4. ovoga članka.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka poduzet će se u odnosu na audiovizualne medijske usluge televizije ako:

  • televizijsko emitiranje koje dolazi iz druge zemlje članice Europske unije otvoreno, ozbiljno ili teško krši odredbe članka 26. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona i/ili televizijsko emitiranje potiče mržnju na osnovi rase, spola, vjere ili nacionalnosti,
  • je u prethodnih 12 mjeseci nakladnik televizije postupio u smislu prethodnog podstavka najmanje dva puta,
  • je Republika Hrvatska pisano obavijestila nakladnika televizije i Europsku komisiju o utvrđenim povredama iz ovoga članka i o mjerama koje će poduzeti ako se takve povrede ponove,
  • konzultacije s državom članicom Europske unije koja obavlja prijenos i Europskom komisijom nisu pridonijele prijateljskoj nagodbi u roku od 15 dana od dana obavijesti iz prethodnog podstavka, a nastavljeno je sa navedenim povredama.

(3) Mjere iz stavka 1. ovoga članka poduzet će se u odnosu na audiovizualne medijske usluge na zahtjev ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- mjere su neophodne zbog jednog od sljedećih razloga: javne politike, osobito zaštite, istraživanja, otkrivanja i progona za kaznena djela, uključujući zaštitu maloljetnika i borbu protiv poticanja na mržnju na osnovi rase, spola, vjere ili nacionalnosti te za povrede ljudskog dostojanstva pojedinaca; zaštite javnoga zdravstva; javne sigurnosti, uključujući zaštitu nacionalne sigurnosti i obrane; te zaštite potrošača, uključujući ulagatelje,
- mjere se poduzimaju protiv audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev koje dovode u pitanje ciljeve iz prethodnog podstavka ili koje predstavljaju ozbiljan i veliki rizik da će ti ciljevi biti dovedeni u pitanje,
- mjere su primjerene ciljevima iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka,
- Republika Hrvatska je prije poduzimanja predmetnih mjera, ne dovodeći u pitanje sudske postupke, uključujući prethodne postupke i radnje poduzete u okviru kriminalističke istrage, zatražila od države članice unutar čije se nadležnosti pružatelj medijskih usluga nalazi da poduzme mjere koje ta država članica nije poduzela ili one nisu bile odgovarajuće,
- Republika Hrvatska obavijestila je Europsku komisiju i državu članicu unutar čije se nadležnosti pružatelj medijskih usluga nalazi o namjeri poduzimanja mjera.
(4) U hitnim slučajevima Republika Hrvatska može odstupiti od uvjeta navedenih u stavku 3. podstavku 4. i 5. ovoga članka, te je u tim slučajevima dužna u što kraćem roku obavijestiti o poduzetim mjerama Europsku komisiju i državu članicu unutar čije se nadležnosti pružatelj medijskih usluga nalazi, navodeći razloge zbog kojih smatra da se radi o hitnom slučaju.
(5) Vijeće će odmah prekinuti primjenu mjera iz stavka 1. ovoga članka, ako Europska komisija utvrdi da one nisu u skladu s propisima Europske zajednice.
Članak 78.
(1) Vijeće može na zahtjev nakladnika televizije i/ili radija donijeti odluku o obnovi koncesije za sljedeće razdoblje uz raspisivanje javnog natječaja, ako nakladnik televizije i/ili radija pruža usluge u skladu s propisima i ugovorom o koncesiji.
(2) Zahtjev za obnovu koncesije nakladnik televizije i/ili radija mora podnijeti Vijeću najmanje 6 mjeseci prije isteka trajanja koncesije.
(3) Na temelju odluke Vijeća iz stavka 1. ovoga članka potpisuje se ugovor o koncesiji.
Postupak davanja dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa
Članak 79.
(1) Vijeće za elektroničke medije daje pružatelju medijskih usluga iz članka 5. ili 6. ovoga Zakona, koji nije dobio koncesiju u smislu članka 74. ovoga Zakona i nije pružatelj medijskih usluga na zahtjev u smislu članka 19. ovoga Zakona, dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa.
(2) Dopuštenje se daje na temelju zahtjeva pružatelja medijske usluge koji je ostvario tehničke uvjete za prijenos programa i uvjete iz članka 23. ovoga Zakona.
(3) Prije donošenja odluke o davanju dopuštenja, Vijeće je ovlašteno sa regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije razmijeniti informacije o pružatelju medijske usluge ako se prijenos programa iz stavka 1. ovoga članka odnosi i na druge države članice Europske unije.
(4) Vijeće za elektroničke medije dužno je donijeti odluku o davanju i uskraćivanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka žurno, a najkasnije u roku od 30 dana od prijama urednog zahtjeva.
(5) Na temelju odluke o davanju dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka pružatelj medijskih usluga upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće za elektroničke medije.
(6) Vijeće će po službenoj dužnosti donijeti odluku o prestanku važenja dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka i brisati pružatelja medijskih usluga iz Upisnika u sljedećim slučajevima:
- ako pružatelj medijskih usluga u pisanom obliku izvijesti Vijeće o prestanku obavljanja djelatnosti,
- ako pružatelj medijskih usluga prekine obavljati djelatnost na razdoblje dulje od godine dana,
- ako pružatelj medijskih usluga više ne ispunjava tehničke uvjete prijenosa audiovizualnih i radijskih programa,
- ako je pružatelju medijskih usluga pravomoćnom odlukom suda zabranjeno obavljanje prijavljene djelatnosti,
- nakon prestanka pravne osobe pružatelja medijskih usluga ili prestanka obrta,
- ako je ostvarena nedopuštena koncentracija medija propisana ovim Zakonom.
(7) Dopuštenje za satelitski, kabelski i internetski prijenos audiovizualnih i radijskih programa može se prenijeti na drugu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja dopuštenja, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vijeća.
(8) Popis pružatelja medijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka Vijeće objavljuje na internetskoj stranici Vijeća.
(9) Sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 5. ovoga članka propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona.
(10) Na audio i audiovizualne usluge iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se također odredbe članka 23. do 46. ovoga Zakona.
VII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE
Članak 80.
(1) Na elektroničke publikacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 12., 15., 26. i 27. ovoga Zakona.
(2) Fizička i pravna osoba mora prije prve objave elektroničke publikacije podnijeti prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija koji se vodi pri Vijeću za elektroničke medije.
(3) Sadržaj prijave te sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 2. ovoga članka propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona.

VIII. ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA DJELATNOSTI
Članak 81.
(1) Fizička ili pravna osoba ne smije objavljivati audiovizualne i/ili radijske programe ako ne ispunjava uvjete iz ovoga Zakona.
(2) Vijeće može osobi iz stavka 1. ovoga članka zabraniti obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga te pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom radi privremenog oduzimanja uređaja za rad, proizvoda i materijala koji je upotrebljavan za obavljanje djelatnosti.

    1. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 82.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. obavlja djelatnost objavljivanja audio ili audiovizualnih medijskih usluga a nije kao pružatelj medijske usluge upisana u sudski ili drugi propisani registar, te ne udovoljava drugim uvjetima iz ovoga Zakona,
2. objavi audio i/ili audiovizualne medijske usluge suprotno zabrani iz članka 12. ovoga Zakona,
3. ne objavi bez naknade na zahtjev nadležnoga državnog tijela nužnu obavijest iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,
4. objavi audiovizualnu komercijalnu komunikaciju suprotno članku 16. ovoga Zakona,
5. objavi sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programe suprotno zabrani iz članka 17. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona,
6. objavi plasman proizvoda suprotno odredbama članka 18. stavka 2., 4. i 6. ovoga Zakona,
7. obavlja djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev bez dopuštenja iz članka 19. ovoga Zakona ili suprotno izdanom dopuštenju,
8. obavi prijenos dopuštenja na drugu osobu suprotno odredbi članka 19. stavka 7. ovoga Zakona
9. obavlja djelatnost objavljivanja audiovizualne medijske usluge na zahtjev koje mogu ozbiljno naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika protivno odredbi članka 20. stavka 1. ovoga Zakona,
10. promijeni, odnosno dopuni programsku osnovu za više od 10% njezinog sadržaja protivno odredbi članka 23. stavka 5. ovoga Zakona,
11. objavi programe koji ne udovoljavaju propisanim kriterijima iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona, ili u objavi sadržaja radijskog i televizijskog programa ne postupi prema odredbi članka 25. stavka 2. ovoga Zakona,
12. objavi program suprotno zabrani iz članka 26. ovoga Zakona,
13. obavi usporedno oglašavanje suprotno članku 29. stavku 3. ovoga Zakona,
14. obavi oglašavanje i teletrgovinu a ne postupi prema odredbi članka 29. stavka 1. i 2. ovoga članka ili postupi suprotno odredbi članka 30. ovoga Zakona,
15. obavi oglašavanje i teletrgovinu suprotno odredbi članka 31. ovoga Zakona,
16. obavi oglašavanje i teletrgovinu u trajanju duljem od propisanog u članku 32. stavku 1. ovoga Zakona ili obavi oglašavanje i teletrgovinu suprotno odredbama članka 32. stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona,
17. emitira izloge namijenjene teletrgovini u trajanju kraćem od propisanog u članku 34. stavku 1. ovoga Zakona ili obavlja oglašavanje ili teletrgovinu preko programa koji su isključivo posvećeni teletrgovini ili samopromidžbi suprotno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona,
18. objavi sponzorirani program suprotno odredbi članka 35. ovoga Zakona,
19. ne izvrši obveze objavljivanja programa u propisanom vremenu iz članka 36. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona,
20. ne izvrši obvezu o propisanom udjelu vlastite proizvodnje iz članka 38. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,
21. ne postigne opseg udjela europskih audiovizualnih djela iz članka 42. ovoga Zakona,
22. ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz članka 44. ovoga Zakona,
23. ne pruži pravo na kratku informaciju sukladno članku 45. stavku 1., 2., 9. i 10. ovoga Zakona,
24. pruži pravo na kratku informaciju suprotno odredbama članka 45. stavka 7. ovoga Zakona,
25. koristi pravo na kratku informaciju suprotno odredbi članka 45. stavka 5., 8. i 11. ovoga Zakona,
26. prenese događaj značajan za javnost Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili države članice međunarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku protivno odredbi članka 46. stavka 1. ili 4. ovoga Zakona,
27. obavi povezivanje televizijskih i radijskih programa u mreže suprotno odredbi članka 47. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
28. ne objavi udio vlastite proizvodnje propisan za pružatelja medijske usluge neprofitne televizije i/ili radija prema članku 48. stavku 1. ovoga Zakona ili objavi promidžbene poruke u trajanju duljem od propisanog u članku 48. stavku 6. ovoga Zakona,
29. ne izvrši obvezu dostave podataka o imateljima dionica i udjela prema članku 52. stavku 1. ovoga Zakona nakon upozorenja Vijeća za elektroničke medije,
30. ostvari nedopuštenu koncentraciju suprotno odredbi članka 54. i/ili 55. ovoga Zakona,
31. ne prijavi promjenu vlasničke strukture prema odredbi članka 57. stavka 1. ovoga Zakona,
32. obavi prijenos koncesije na drugu osobu suprotno odredbi članka 74. stavka 5. ovoga Zakona,
33. obavlja satelitski, internetski, kabelski ili drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa bez dopuštenja iz članka 79. ovoga Zakona ili suprotno izdanom dopuštenju,
34. obavi prijenos dopuštenja na drugu osobu suprotno odredbi članka 79. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(4) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.
Članak 83.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. objavi audiovizualni ili radijski program koji sadrži nagradna natjecanja ili različite oblike nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja suprotno članku 13. stavku 2. i 3. ovoga Zakona,
2. objavi sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programe koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 17. ovoga Zakona,
3. ne označi reprizu radijske ili televizijske emisije sukladno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona i/ili ne označi reprizu radijske ili televizijske emisije na način propisan pravilnikom iz članka 38. stavka 4. ovoga Zakona,
4. postupi u pogledu korištenja dobiti od djelatnosti suprotno članku 48. stavku 3. ovoga Zakona,
5. postupi u pogledu uređaja odnosno sredstava koji omogućavaju slobodan pristup zaštićenim uslugama suprotno članku 50. ovoga Zakona,
6. sudjeluje u javnom natječaju za davanje koncesije suprotno odredbi članka 58. ovoga Zakona,
7. postane nakladnik televizije i/ili radija i/ili osnivač nakladnika televizije i /ili radija, odnosno stekne više od 10% vlasništva dionica ili udjela ili upravljačkih, odnosno glasačkih prava, u kapitalu nakladnika televizije i/ili radija suprotno članku 60. stavku 1. ovoga Zakona,
8. ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) Predmeti koji su nastali počinjenjem prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka oduzet će se i uništiti, a predmeti koji su bili namijenjeni ili korišteni za počinjenje prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka oduzet će se.
(5) Pravnoj osobi, fizičkoj osobi te fizičkoj osobi obrtniku i osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koja prekršaje iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka počini u obavljanju djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti u trajanju do jedne godine ako je počinjeni prekršaj naročito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela, povrata počinitelja ili drugih okolnosti počinjenog prekršaja koje ga čine naročito teškim.
(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 84.
(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.
(2) Smatra se da pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ovoga Zakona koji su započeli obavljati djelatnost prije stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dopuštenje za obavljanje djelatnosti u smislu ovoga Zakona, ako u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu Vijeću za elektroničke medije uredan zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članka 19. i 79. ovoga Zakona.
Članak 85.
Postupci započeti prema odredbama Zakona o elektroničkim medijima („Narodne novine“, br. 122/03, 79/07,32/08 i 65/09) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona.
Članak 86.
Članovi Vijeća za elektroničke medije, predsjednik Vijeća i ravnatelj Agencije za elektroničke medije nastavljaju s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do isteka vremena na koje su imenovani, odnosno do imenovanja novih članova Vijeća u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 87.
Obvezuje se Agencija za elektroničke medije da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi Statut Agencije s njegovim odredbama i podnese ga Hrvatskom saboru na potvrđivanje.
Članak 88.
(1) Vijeće za elektroničke medije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propise na temelju ovlasti utvrđenih ovim Zakonom.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjivat će se:
- Pravilnik o visini i načinu plaćanja naknade za koncesiju za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije kao i visini i načinu plaćanja naknade za natječajnu dokumentaciju i ponudu na javni natječaj (NN 28/06),
- Pravilnik o sadržaju i postupku javnog natječaja za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije (NN 98/07 i 105/07),
- Pravilnik o posebnim tehničkim, prostornim, financijskim i kadrovskim uvjetima za obavljanje djelatnosti radija i televizije (NN 111/07),
- Pravilnik o načinu i postupku provedbe javnog natječaja za sufinanciranje programskih sadržaja iz sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, kriterijima za raspodjelu sredstava te načinu praćenja trošenja sredstava i ostvarivanja programskih sadržaja za koje su dodijeljena (NN 07/08 i 11/08),
- Pravilnik o kriterijima i načinu povećanja opsega udjela europskih audiovizualnih djela (NN 47/08),
- Pravilnik o kriterijima i načinu povećanja opsega udjela europskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača (NN 47/08),
- Pravilnik za ostvarivanje prava na ispravak u programima radija i televizije (NN 139/05),
- Popis značajnih događaja (NN 47/08),
- Pravilnik o načinu postupanja nakladnika televizijske djelatnosti radi zaštite maloljetnika (NN 130/08).
Članak 89.
(1) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na određivanje usluga navedenih u pojmu audiovizualna medijska usluga u članku 2. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona primjenjuju se članci 49. i 50. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto odredbi članaka 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica.
(2) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na utvrđivanje potpada li pružatelj audiovizualnih medijskih usluga unutar nadležnosti Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije u smislu članka 6. stavka 8. ovoga Zakona primjenjuju se članci 43. do 58. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto odredaba članaka 48. do 50. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica.
Članak 90.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroničkim medijima („Narodne novine“, br. 122/03, 79/07, 32/08 i 65/09).
Članak 91.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E N J E
I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Na području Republike Hrvatske uz Hrvatsku radioteleviziju danas djeluje 24 televizijska i 155 radijskih koncesionara, dok broj osoba koje objavljuju elektroničke publikacije nije utvrđen. Rad navedenih elektroničkih medija uređen je odredbama Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o medijima, te Zakonom o potvrđivanju Europske konvencije o prekograničnoj televiziji, dok se rad i djelovanje Hrvatske radiotelevizije uređuje posebnim zakonom.
Zakonom o elektroničkim medijima (“Narodne novine”, br. 122/03, 79/07 i 32/08) uređeno je obavljanje djelatnosti radija i televizije, objavljivanje elektroničkih publikacija, te napose zaštita pluralizma i raznovrsnosti medija, sastav i djelokrug regulatornog tijela Vijeća za elektroničke medije kojem je pridodana Agencija za elektroničke medije kao stručna služba.
Obavljanje djelatnosti televizije u prekograničnom kontekstu uređeno je Zakonom o potvrđivanju Europske konvencije o prekograničnoj televiziji i Protokola o izmjenama Europske konvencije o prekograničnoj televiziji („Narodne novine“, Međunarodni ugovori 11/01.).
Donošenje novoga Zakona o elektroničkim medijima je nužno s obzirom da nova Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, koja je prihvaćena od Europskog parlamenta i Vijeća 11. prosinca 2007. godine (Direktiva 2007/65/EZ kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 89/552/EEZ o televiziji bez granica), uređuje pored audiovizualnih medijskih usluga televizije ili televizijskog programa kao linearnih audiovizualnih medijskih usluga i audiovizualne medijske usluge na zahtjev kao nelinearne audiovizualne medijske usluge. Osim toga, nova Direktiva uređuje i audiovizualne komercijalne komunikacije, plasman proizvoda, audiovizualni program, uređivačku odgovornost, sponzorstvo i dr. Televizijsko emitiranje uključuje posebno analognu i digitalnu televiziju, izravni prijenos, emitiranje putem interneta i približni video na zahtjev, dok je video na zahtjev, na primjer, audiovizualna medijska usluga na zahtjev.
Postojeći Zakon o elektroničkim medijima ne uređuje niz novih audio i audiovizualnih medijskih usluga koje su posljedica brzog tehnološkog napretka i digitalizacije u audiovizualnom području, te je stoga potrebno novim zakonom te usluge urediti u skladu s novom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama.
Također je Zakonom potrebno usvojiti odredbe Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive 206/114/EZ o zavaravajućem i usporednom oglašavanju.

    II. PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM

Predloženim zakonom o elektroničkim medijima usvojit će se odredbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive 206/114/EZ o zavaravajućem i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta uređuju područje audiovizualnih medijskih usluga.
Vodeći računa o potrebi donošenja propisa koji će biti u skladu s modernim razvojem tehnike, načelom slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga, predloženim zakonom o elektroničkim medijima uređuju se:
- pojedini pojmovi koji se koriste u Zakonu, napose oni koji su preuzeti iz Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama kao što su audiovizualna medijska usluga, audiovizualni program, uređivačka odgovornost, pružatelj medijske usluge, nakladnik televizije, medijska usluga televizije ili televizijski program (tj. linearna audiovizualna medijska usluga), audiovizualna medijska usluga na zahtjev (tj. nelinearna audiovizualna medijska usluga), audiovizualna komercijalna komunikacija, plasman proizvoda i drugi pojmovi.
- opća načela u obavljanju djelatnosti pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, te način promicanja i zaštite interesa Republike Hrvatske. Republika Hrvatska tako potiče pružatelje medijskih usluga da objavljuju programe radi postizanja ciljeva i vrijednosti koji su važni za javno informiranje i obaviještenost svih građana Republike Hrvatske, zaštitu hrvatskog jezika, očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, zaštitu djece i mladeži, osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i športa, zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, te poticanje medijske pismenosti.
- pitanja koja se odnose na sve audio i audiovizualne medijske usluge na način da se utvrđuju informacije koje moraju biti dostupne korisnicima o pružateljima audiovizualnih medijskih usluga, da zabranjuju govor mržnje, propisuju uvjete pod kojima se mora objaviti nužna obavijest, kao i uvjete za objavu audiovizualnih komercijalnih komunikacija, sponzoriranih audiovizualnih medijskih usluga i programa, te plasman proizvoda.
- uvjeti pod kojima se mogu obavljati audio i audiovizualne medijske usluge na zahtjev. Audiovizualna medijska usluga na zahtjev (tj. nelinearna audiovizualna medijska usluga) je audiovizualna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge. Takva je usluga primjerice video na zahtjev. Ove se usluge mogu obavljati uz poštivanje odredbi o zaštiti maloljetnika i promicanju europskih djela. Audio medijska usluga na zahtjev je medijska usluga radija na zahtjev koju osigurava pružatelj medijske usluge za slušanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
- uvjeti za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija, i to: tehnički, prostorni, financijski i kadrovski, te se posebice propisuju programski uvjeti, kao što su programska osnova općeg i specijaliziranog televizijskog ili radijskog programa, te druga programska načela i obveze. Na ovaj način osigurava se postojanje minimalnih uvjeta i standarda za rad koje koncesionar mora osigurati, ukoliko želi dobiti te zadržati koncesiju za obavljanje djelatnosti. Uz to, ako koncesionar ugovorom o koncesiji preuzme veće obveze od onih koje su propisane zakonom, dužan je pridržavati se tih preuzetih obveza. Televizijsko emitiranje uključuje posebno analognu i digitalnu televiziju, izravni prijenos, emitiranje putem interneta i približni video na zahtjev.

- programski uvjeti za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija kojim se detaljno propisuju programi i programske usluge te njihovo razvrstavanje u pojedine skupine, kao i kvantitativni razmjeri između pojedinih sadržaja, maksimalni opseg oglasnih (promidžbenih) sadržaja, te minimalni opseg vlastite proizvodnje i hrvatske glazbe, kao i druga programska načela i obveze. Pored općeg programskog kanala, uvodi se specijalizirani programski kanal koji mora sadržavati programsku shemu kojom se određuje vrsta programa, od kojih preko 70% moraju biti istovrsni programi. Posebno je naglašena obveza vlastite proizvodnje, kao i udio hrvatskih glazbenih djela, te europskih audiovizualnih djela u programu. Ovime se potiče razvoj i povećanje domaće proizvodnje audiovizualnih djela, te zadovoljavaju standardi propisani Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama u pogledu zastupljenosti europskih audiovizualnih djela u programu.
- neprofitni radijski i televizijski programi kojima se uvodi neprofitna televizija i/ili radio kao komunalna televizija i/ili radio (community television/radio), koje mogu osnovati kao nakladnici obrazovne ustanove, studentske udruge, školske udruge, udruge građana i nevladine udruge s pravnom osobnošću. Ova vrsta elektroničkog medija sve je šire zastupljena u državama EU, a namijenjena je zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
- zaštićene usluge koje predstavljaju medijske usluge televizije i radija, druge audiovizualne medijske usluge, kao i usluge informacijskog društva koje se pružaju uz naknadu i na temelju uvjetovanog pristupa, ili pružanje uvjetovanog pristupa prethodno navedenim medijskim uslugama kao usluge po sebi. Radi se o kodiranim uslugama, naplatnoj TV i dr.

- uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu objavljivati elektroničke publikacije, urednički oblikovane internetske stranice i/ili portale koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. Ovim odredbama zakona napose se želi pridonijeti većoj odgovornosti za objavljene sadržaje u smislu zaštite djece i mladeži od za njih neprimjerenih sadržaja te govora mržnje.
- zaštita pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, što uključuje pitanje javnosti i transparentnosti vlasništva, ograničenja vlasništva radi zaštite od stvaranja nedopuštenih koncentracija u području elektroničkih medija, kao i zaštita konkurencije koncesionara. Zakonom se detaljno uređuje status Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija kojemu je osnovni zadatak poticanje proizvodnje i objavljivanje programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te poticanje programa nakladnika neprofitne televizije i/ili radija.
- status, sastav i način izbora te djelokrug regulatornog tijela, Vijeća za elektroničke medije, te djelokrug Agencije za elektroničke medije kao stručne službe Vijeća. Vijeće za elektroničke medije nadležno je za sve pružatelje medijskih usluga, dodjeljuje koncesiju nakladnicima televizije i/ili radija, daje dopuštenje za rad pružateljima audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, te satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa. Vijeće ima posebnu zadaću osigurati provedbu nadzora nad programima elektroničkih medija kako bi se nadzirala primjena programskih načela i obveza propisanih ovim zakonom. Vijeće je ovlašteno sankcionirati svako nepoštivanje odredbi Zakona, što uključuje privremeno ili trajno oduzimanje koncesije, oduzimanje odobrenja, te zabranu objavljivanja elektroničkih publikacija. Vijeće je ovlašteno u slučaju nepoštivanja programskih načela i obveza u obavljanju djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija ograničiti slobodu prijenosa i objavljivanja programa iz drugih država, što je u skladu sa europskim propisima. Ovo ograničenje prijenosa predviđeno je i za audiovizualne medijske usluge na zahtjev sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama.
Uz navedena osnovna pitanja zakonskim prijedlogom se propisuju novčane kazne za prekršaje u slučaju nepridržavanja odredbi zakona, kao i prijelazne i završne odredbe, kojima se posebno predviđa prijelazno razdoblje u kojem koncesionari i drugi pružatelji medijskih usluga moraju obavljanje svoje djelatnosti, te izdavanje elektroničkih publikacija uskladiti s uvjetima i standardima propisanim ovim zakonom.
Donošenjem predloženoga zakona obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga uskladit će se sa Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama (Direktiva 2007/65/EZ kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 89/552/EEZ o televiziji bez granica), Direktivom 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe i Direktivom 206/114/EZ o zavaravajućem i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta uređuju područje audiovizualnih medijskih usluga. Također će se za pružatelje medijskih usluga, uz postojeće medijske usluge televizije i radija, urediti i mogućnost pružanja novih usluga kao što su audiovizualne medijske usluge na zahtjev te korištenje svih dostupnih platformi distribucije (zemaljske, satelitske, kabelske i internetom) po osnovi dobivanja koncesije odnosno odobrenja.
II. OBJAŠNJENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

    Glava I. Opće odredbe (članci 1. i 2.)

Općim odredbama utvrđeno je područje koje se uređuje Zakonom o elektroničkim medijima, obavljanje djelatnosti pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija putem elektroničkih komunikacijskih mreža, određuje se javni interes Republike Hrvatske u području elektroničkih medija, te se propisuju temeljni pojmovi koji se upotrebljavaju u tekstu Zakona. Sadržaj pojmova u području elektroničkih medija sukladan je Direktivi 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama, Direktivi 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive 206/114/EZ o zavaravajućem i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta uređuju područje audiovizualnih medijskih usluga.
Glava II. Opća načela (članci 3. do 10.)
Utvrđena su opća načela u obavljanju ove djelatnosti, kojima se promiču i zaštićuju temeljne ustavne vrijednosti kao što su napose sloboda izražavanja, te djelatnost objavljivanja programa od interesa za Republiku Hrvatsku radi postizanja ciljeva i vrijednosti koji su važni za državu: kao što su ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih građana Republike Hrvatske, zaštitu hrvatskog jezika, očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, zaštita djece i mladeži, osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i športa, zaštita prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, te poticanje medijske pismenosti.
U svrhu zaštite hrvatskog jezika pružatelji medijskih usluga osnovani odnosno registrirani u Republici Hrvatskoj dužni su objavljivati programske sadržaje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili oni moraju biti na odgovarajući način prevedeni na hrvatski jezik. Predviđene su i iznimke od ovoga pravila, napose kada se radi o programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina, te informativnom programu i uslužnim informacijama za potrebe stranih gostiju.
Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga, kao i elektroničkih publikacija u Republici Hrvatskoj može obavljati pružatelj medijskih usluga koji je upisan u sudski ili drugi registar te ima sjedište tvrtke i uredništva u Republici Hrvatskoj. Propisani su i slučajevi kada se i za pružatelje audiovizualnih medijskih usluga koji djeluju u državama članicama Europske unije ili trećim zemljama predmnijeva da potpadaju pod jurisdikciju Republike Hrvatske, nadležnost njezinih tijela i primjenu njezinih propisa. Ovakva odredba sukladna je članku 2. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Ovim Zakonom osigurava se sloboda prijenosa i prijama audio i audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država, što je Republika Hrvatska dužna osigurati sukladno članku 2a. Direktive 2007/65/EZ, uz mogućnost ograničenja u slučajevima propisanim ovim Zakonom, koji su preuzeti iz članka 2a. stavka 2. i 4. Direktive 2007/65/EZ.
Člankom 10. određuje se da se pojedina pitanja mogu u skladu sa odredbama ovoga Zakonu urediti koregulacijom ili samoregulacijom radi ujednačavanja njihove primjene u praksi. Navedeno uređenje mora biti općenito prihvaćeno od glavnih interesnih skupina u Republici Hrvatskoj, odobreno od strane Vijeća za elektroničke medije, te osiguravati učinkovitu provedbu njegovih odredbi. Ovakva odredba sukladna je uvodnom obrazloženju navedenom u točki 36. i članku 3. stavku 7. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Glava III. Audio i audiovizualne medijske usluge (članci 11. do 50.)
Člankom 11. propisano je da su pružatelji audiovizualnih medijskih usluga dužni primateljima usluge omogućiti jednostavan, izravan i stalan pristup najmanje sljedećim informacijama: nazivu pružatelja medijskih usluga; adresi na kojoj je pružatelj medijskih usluga osnovan ili ima sjedište; detaljnim podacima o pružatelju medijskih usluga, uključujući adresu njegove elektroničke pošte ili internetsku stranicu, što omogućava brže, izravno i učinkovito stupanje u kontakt s njime; te nadležnim regulatornim i/ili nadzornim tijelima, što je sukladno članku 3a. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 12. propisuje se da nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost. U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama je zabranjeno poticati i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima što je sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ br. 85/08) i članku 3b. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama. Također su propisane mjere zaštite djece tako da nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je ono pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.
Člankom 13. propisuje se da pružatelji audiovizualnih medijskih usluga ne smiju prenositi kinematografska djela izvan razdoblja utvrđenih dogovorom s nositeljima prava, što je sukladno članku 3d. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama. Nadalje, propisuje se da je nagradna natjecanja (kvizove, pitalice i sl.) ili različite oblike nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja u audiovizualnom ili radijskom programu, pružatelj medijske usluge obvezan provoditi pravično uz objavu nedvosmislenih pravila o tim sadržajima te javno obećanoj nagradi. Uvjete za pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga koje uključuju ove sadržaje pobliže uređuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
Člankom 14. propisuje se da će Vijeće za elektroničke medije poticati pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da svoje usluge postupno učine dostupnima osobama s oštećenjem sluha ili vida, što je sukladno članku 3c. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 15. propisana je dužnost pružatelja medijske usluge da u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti Republike Hrvatske, velikih prirodnih nepogoda i epidemija, mora na zahtjev nadležnog državnog tijela objaviti nužnu obavijest, tj. objaviti bez naknade proglase o izvanrednom stanju, kao i službena priopćenja kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir. Dužnost nakladnika da objavi nužnu obavijest u javnom je interesu, u provedbi zaštite prethodno navedenih vrijednosti, a predviđena je, također, redovito i u drugim zakonodavstvima.
Člankom 16. uređena je audiovizualna komercijalna komunikacija, sukladno članku 3e. stavku 1. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama. Posebno je propisano kakva audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije biti, primjerice dovoditi u pitanje poštivanje ljudskog dostojanstva, uključivati ili promicati bilo kakvu diskriminaciju, prouzročiti moralnu ili fizičku štetu maloljetnicima, nerazborito prikazivati maloljetnike u opasnim situacijama i dr. Određeno je također da će Vijeće za elektroničke medije potaknuti pružatelje audiovizualnih medijskih usluga da utvrde pravila ponašanja u pogledu dječjih programa koji sadržavaju ili su popraćeni neprimjerenom audiovizualnom komercijalnom komunikacijom u vezi s hranom i pićima koji sadrže hranjive tvari i sastojke s negativnim prehrambenim ili fiziološkim učinkom, a posebno onih kao što su masnoća, transmasne kiseline, sol/natrij i šećeri, čija se pretjerana uporaba u općoj prehrani ne preporučuje, što je sukladno članku 3e. stavku 2. navedene Direktive.
Člankom 17. propisani su uvjeti koje sponzorirane audiovizualne medijske usluge i programi moraju zadovoljavati, sukladno članku 3f. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama. Posebno je propisano da audiovizualne medijske usluge ili programe ne smiju sponzorirati pravne ili fizičke osobe čija je glavna djelatnost proizvodnja ili prodaja cigareta i drugih duhanskih proizvoda. Kad audiovizualne medijske usluge ili programe sponzoriraju pravne ili fizičke osobe čija djelatnost uključuje proizvodnju ili prodaju medicinskih proizvoda i pružanje zdravstvenih usluga, može se promicati ime ili imidž pravne ili fizičke osobe sponzora, ali se ne mogu promicati posebni medicinski proizvodi ili zdravstvene usluge dostupne samo na recept. Vijesti i informativni program ne smiju biti sponzorirani. Zabranjuje se prikazivanje logotipa sponzora tijekom dječjih programa i vjerskih programa.
Člankom 18. propisano je da nije dopušten plasman proizvoda. Posebno se navodi kada je plasman proizvoda iznimno dopušten u kinematografskim djelima, filmovima i serijama napravljenima za audiovizualne medijske usluge, športske programe i programe lagane zabave, a uz izuzetak dječjih programa, što je sukladno članku 3g. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama. U slučajevima kada nema plaćanja pružatelju medijske usluge, ali određene robe ili usluge, kao što su proizvodni rekviziti i nagrade, pružaju se pružatelju medijske usluge besplatno u cilju njihovoga uključivanja u program, plasiranjem roba ili usluga smatra se uključivanje u audiovizualni program isključivo robe ili usluge koja ima značajnu vrijednost. Vijeće za elektroničke medije pravilnikom uređuje način određivanja značajne vrijednosti roba ili usluga koje se plasiraju.
Također su propisani uvjeti koje moraju ispunjavati audiovizualni programi koji sadrže plasman proizvoda, te su ujedno određeni proizvodi koji se ne smiju plasirati u audiovizualnim programima.
Člankom 19. propisuje se tko može obavljati djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, pa se navodi da ih može obavljati pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete iz članka 5. i 6. ovoga Zakona te ima dopuštenje Vijeća za obavljanje ove djelatnosti. Dopuštenje se daje na temelju zahtjeva pružatelja medijske usluge na zahtjev koji je ostvario tehničke uvjete za prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa i programske osnove koja sadrži programsko usmjerenje pružatelja medijske usluge na zahtjev (opće ili specijalizirano). Na temelju odluke o davanju dopuštenja pružatelj medijske usluge na zahtjev upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće za elektroničke medije. Propisani su i uvjeti pod kojim dopuštenje prestaje važiti, te da je dopušten prijenos dopuštenja na drugu osobu uz prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije.
Člankom 20. određuje se da su audiovizualne medijske usluge na zahtjev koje mogu ozbiljno naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika dostupne samo na način kojim se osigurava da maloljetnici u uobičajenim okolnostima neće čuti ili vidjeti takve audiovizualne medijske usluge na zahtjev. Vijeće za elektroničke medije dužno je propisati odgovarajuće mjere za postupanje pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, što je sukladno članku 3h. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 21. utvrđuje se da pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju nastojati da njihove audiovizualne medijske usluge na zahtjev promiču proizvodnju i pristup europskim djelima, gdje je to izvedivo te uz pomoć odgovarajućih sredstava. Promicanje djela može se odnositi, između ostalog, na financijski doprinos koji usluge ostvaruju za proizvodnju i stjecanje prava nad europskim djelima ili na udjel i/ili isticanje europskih djela u katalogu programa koje nude audiovizualne medijske usluge na zahtjev, što je sukladno članku 3i. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 22. propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija, kojima su osim općih i programskih uvjeta obuhvaćeni i posebni tehnički, prostorni, financijski i kadrovski standardi za obavljanje ove djelatnosti. Propisano je da ove uvjete detaljno uređuje posebnim pravilnikom Vijeće za elektroničke medije uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije o tehničkim i prostornim uvjetima.
Člankom 23. uređena je programska osnova općeg televizijskog ili radijskog programskog kanala, koja mora sadržavati programsku shemu kojom se određuje vrsta programa, kvantitativni razmjer između pojedinih skupina sadržaja, opseg oglasnih sadržaja, kao i opseg vlastitih i udio hrvatskih audio i audiovizualnih djela, te vrijeme objavljivanja. Također je uređena programska osnova specijaliziranog televizijskog ili radijskog programskog kanala koja mora sadržavati programsku shemu kojom se određuje vrsta programa, od kojih preko 70% moraju biti istovrsni programi, kvantitativni razmjer između pojedinih skupina sadržaja, maksimalni opseg oglasnih sadržaja, omjer djela europske audiovizualne proizvodnje i drugih djela za nakladnike specijaliziranog televizijskog programa, te vrijeme objavljivanja. Programska osnova nakladnika televizije i/ili radija temeljem koje je dodijeljena koncesija i njezine izmjene je javna i objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća za elektroničke medije.
Člancima 24. do 28. uređena su temeljna programska načela i obveze nakladnika televizije i/ili radija. Audiovizualni ili radijski programi trebaju poštivati temeljne društvene vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo i osnovna prava čovjeka, pridonositi svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja i dr. U tom smislu audiovizualni ili radijski programi moraju vjerno, istinito i korektno prikazivati činjenice i događaje te promicati nepristranost, poštujući razlike u mišljenjima o različitim pitanjima, pri čemu niti jedna interesna skupina ne smije utjecati na nakladnika glede stvaranja i objavljivanja radijskog i televizijskog programa. Također u proizvodnji i objavljivanju programa nakladnik televizije i/ili radija mora poštivati autorska i srodna prava, radi čega je dužan pribaviti odobrenje ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava. U programima nije dopušteno objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka, nemoralnog i pornografskog sadržaja, na bilo koji način poticati i veličati nasilje i kriminal, te poticati građane, a osobito djecu i mladež na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola i droga. Nisu dopušteni programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uključuju pornografiju ili bezrazložno nasilje. Programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehničkom mjerom, da maloljetnici u području prijenosa neće, u uobičajenim okolnostima, čuti ili vidjeti takve programe, što je sukladno članku 22. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama. U svrhu omogućavanja kontrole poštivanja navedenih programskih načela i obveza, nakladnik televizije i/ili radija dužan je voditi očevidnik o objavljenom programu i čuvati snimke programa najmanje 90 dana. Način vođenja očevidnika i kvalitetu snimke propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom.
Člancima 29. do 32. uređeni su uvjeti pod kojima nakladnik televizije i/ili radija može obavljati oglašavanje i teletrgovinu. Oglašavanje i teletrgovina moraju biti lako prepoznatljivi i razlikovati se od uredničkog sadržaja, što je sukladno članku 10. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama. Usporedno oglašavanje dopušteno je samo uz ispunjenje pretpostavki iz Zakona o nedopuštenom oglašavanju. U oglašavanju i teletrgovini namijenjenim maloljetnicima ili koje koriste maloljetnike, izbjegavat će se sve što bi moglo nauditi njihovim interesima. Nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje. Također nije dopušteno oglašavanje političkih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela, izuzev za vrijeme izborne promidžbe. Predviđene su zabrane oglašavanja i teletrgovine oružja, streljiva i pirotehničkih sredstava, duhana i duhanskih proizvoda te opojne droge. Oglašavanje lijekova i medicinskih proizvoda mora odgovarati uvjetima propisanim Zakonom o lijekovima i Zakonom o medicinskim proizvodima, kao i podzakonskim aktima donesenim na temelju tih Zakona Nije dopuštena teletrgovina lijekova, medicinskih proizvoda i zdravstvenih usluga. Određuje se da nije dopušteno oglašavanje i teletrgovina alkohola i alkoholnih pića te se navode uvjeti pod kojima je ono dozvoljeno. Također se navodi da nije dopušteno zavaravajuće oglašavanje i teletrgovina, za koje odgovaraju naručitelj i nakladnik. Propisano je također vrijeme trajanja spotova za televizijsko oglašavanje i spotova za teletrgovinu, te uvjeti pod kojima se mogu umetati oglašavanje i teletrgovina između i tijekom trajanja programa, kao i zabrana umetanja oglašavanja i teletrgovine u prijenos vjerskih službi. Programi za djecu, ako su kraći od 30 minuta, neće se prekidati promidžbenim spotovima i/ili spotovima za teletrgovinu.
Člankom 33. propisano je da su tijela državne uprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske dužni 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija. Ovom odredbom osigurava se obaviještenost građana na regionalnoj (županijskoj) odnosno lokalnoj (gradskoj/općinskoj razini) o uslugama i aktivnostima državnih tijela i pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se utvrđuje obveza da se o obavljenom oglašavanju do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijesti Vijeće za elektroničke medije.
Člankom 34. propisuje se da izlozi koji su namijenjeni za teletrgovinu moraju biti jasno određeni kao takvi pomoću optičkih i akustičkih sredstava te da moraju trajati bez prekida najmanje 15 minuta. Isti članak određuje da se odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju na televizijske programske kanale koji su isključivo posvećeni oglašavanju i samopromidžbi, osim odredbi članka 32. stavka 3., 4. i 6. te članka 42. i 44. ovoga Zakona, koje se ne primjenjuju na navedene specijalizirane televizijske programske kanale, što je sukladno članku 18.a Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 35. izričito je propisano da političke stranke i koalicije ne smiju biti sponzori audiovizualnog ili radijskog programa osim u vrijeme izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu.
Člankom 36. određuje se da svi audiovizualni ili radijski programi objavljeni putem radijskog ili televizijskog emitiranja svakog dana od 0 do 24 sata ulaze u dnevno vrijeme objavljivanja, osim kada je ovim Zakonom drugačije propisano, te da godišnje vrijeme objavljivanja obuhvaća sve audiovizualne ili radijske programe koji se objave od 1. siječnja do 31. prosinca pojedine godine, osim programa koji su ovim Zakonom od toga izuzeti. Nadalje, određuje se u kojem je trajanju nakladnik radija na državnoj i regionalnoj razini te na razini županije i Grada Zagreba dužan objavljivati dnevni program, te se određuje da je isti obvezan objaviti najmanje 12 sati radijskog programa dnevno, a nakladnik radija na nižoj razini od razine županije najmanje 6 sati radijskog programa dnevno osim ako ugovorom o koncesiji nije drukčije utvrđeno. Za nakladnika televizije na državnoj i regionalnoj razini te na razini županija i Grada Zagreba propisana je obveza objavljivanja najmanje 6 sati audiovizualnog programa dnevno, a nakladnika televizije na nižoj razini od razine županije najmanje 3 sata audiovizualnog programa dnevno, s time da nakladnik televizije i/ili radija na regionalnoj razini mora najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa posvetiti priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije. Za nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj razini propisana je obveza da najmanje 10% ukupnoga tjednog audiovizualnog i/ili radijskog programa mora posvetiti priopćavanju lokalnih vijesti i obavijesti na području koncesije, te da nakladnik televizije i/ili radija na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno objavljivati informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta i da najmanje jedna informativna emisija mora trajati najmanje 20 minuta. U vrijeme izborne promidžbe utvrđuje se da svi nakladnici televizije i/ili radija moraju omogućiti svim političkim strankama promidžbu pod jednakim uvjetima, sukladno propisima kojima se uređuje provođenje izbora i uputama nadležnog tijela za provođenje izbora. Za nakladnike radija i televizije postoji mogućnost da ugovorima o koncesiji utvrde trajanje objavljivanja programa u vremenu duljem od propisanog.
Člankom 37. definirano je što se smatra vlastitom proizvodnjom te se određuje da se istom smatraju audiovizualni i/ili radijski programi koji su izvorno proizvedeni od nakladnika televizije i/ili radija ili su proizvedeni po njegovoj narudžbi i za njegov račun, a uključuju informativne, kulturno-umjetničke, glazbene, športske i druge emisije te druge izvorno proizvedene audiovizualne i/ili radijske programe. Vlastitom proizvodnjom smatra se i premijerna prva reprizna izvedba hrvatskih audiovizualnih djela i objavljivanje hrvatske glazbe u radijskom programu, pri čemu se ne smatraju vlastitim programima oglasi, radijska i televizijska prodaja te naplatne obavijesti. Vijeće za elektroničke medije pravilnikom propisuje detaljnija mjerila za određivanje programa koji se smatraju vlastitom proizvodnjom.
Člankom 38. utvrđen je udio vlastite proizvodnje koji mora iznositi najmanje 20% dnevnog audiovizualnog programa a od toga najmanje 50% između 16 i 22 sata, dok je za radijske nakladnike utvrđen udio vlastite proizvodnje u iznosu od najmanje 30% dnevnog vremena osim ako ovim Zakonom nije određeno drugačije. Određeno je da repriziranje radijske ili televizijske emisije mora biti jasno označeno za cijelo vrijeme trajanja emisije sukladno tehničkim mogućnostima, kao i da se u udio vlastite proizvodnje može ubrojiti samo prva repriza emisije. Način označavanja repriza emisija pobliže pravilnikom uređuje Vijeće za elektroničke medije. Predviđeno je i isključenje primjene članka 38. u odnosu na nakladnika specijaliziranog televizijskog i/ili radijskog programskog kanala.
Člankom 39. određeno je da hrvatska glazba mora činiti najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa, pri čemu se u udio vlastitog proizvedenog programa može ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. Odredbe ovoga članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala.
Člankom 40. definiraju se hrvatska audiovizualna djela kao djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima kao i djela hrvatske kulturne baštine, te se navodi da se audiovizualnim djelima smatraju samo ona djela koja se izražavaju slikama koje u slijedu daju dojam pokreta izražena kao individualne intelektualne tvorevine s područja književnosti, znanosti i umjetnosti, kao što su filmovi i drame, kulturno-umjetničke i zabavne serije, dokumentarna, obrazovna i druga audiovizualna djela. Vijeće za elektroničke medije pravilnikom propisuje detaljnija mjerila za određivanje programa koji se smatraju hrvatskim audiovizualnim djelima.


Člankom 41. definirano je što se smatra europskim djelima, te se utvrđuje da se istima smatraju djela koja potječu iz država članica Europske unije, djela koja potječu iz drugih europskih država članica Europske konvencije o prekograničnoj televiziji kao i djela koja su proizvedena u koprodukciji u okviru sporazuma koji se odnose na audiovizualni sektor i koji su sklopljeni između Europske unije i trećih zemalja i koja ispunjavaju uvjete definirane u svakom od tih sporazuma, pod uvjetom da u državama nečlanicama Europske unije nisu primijenjene diskriminacijske mjere prema audiovizualnim djelima iz država članica Europske unije. Određena su i druga svojstva ovih djela sukladno članku 1. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 42. propisano je da nakladnik televizije mora nastojati da europska djela čine većinski udio njegovog objavljenog programa na godišnjoj razini. Nakladnik televizije koji ne postigne propisani udio europskih djela u ukupno ostvarenom programu, svake naredne godine mora povećati udio tih djela u odnosu na prošlu godinu sukladno kriterijima utvrđenima pravilnikom Vijeća za elektroničke medije. U objavljeni program na godišnjoj razini ne uračunava se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim događajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini. Izričito je određeno da se u opseg udjela europskih djela ubrajaju vlastita i hrvatska audiovizualna djela i da se ovaj članak ne primjenjuje na nakladnika televizije na lokalnoj razini. Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi ovoga članka, sukladno članku 4. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 43. utvrđeni su kriteriji kojima se uređuje što se smatra neovisnim proizvođačem audiovizualnih djela. Tako se smatra da uvjete neovisnog proizvođača ispunjava pravna ili fizička osoba koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u bilo kojoj članici Europske unije, da nije uključena u organizacijsku strukturu nakladnika televizije, da nakladnik televizije može imati do 25% udjela kapitala u proizvođaču ili upravljačkih odnosno glasačkih prava, te da po narudžbi pojedinog nakladnika televizije ostvaruje najviše polovicu svoje godišnje proizvodnje. Nadalje, neovisni proizvođač je i pravna ili fizička osoba koja je registrirana za obavljanje opisanih djelatnosti ako ima sjedište u jednoj od trećih država, pod uvjetom da europska djela čine većinski udio njegove audiovizualne proizvodnje u zadnje tri godine i ispunjava druge prethodno navedene pretpostavke, ali su izričito iz tog statusa isključene pravna ili fizička osoba čiji prosječni udio financijskih sredstava za pokriće ukupnih troškova proizvodnje odnosno koprodukcije u posljednje tri godine ne prelazi 10%. S obzirom da Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama ne uređuje definiciju neovisnog proizvođača audiovizualnih djela, zadržana je definicija iz ranije Direktive o televiziji bez granica.
Člankom 44. propisano je da je nakladnik televizije obvezan nastojati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena. Ukoliko se pak taj opseg ne ostvari, nakladnik mora svake godine povećavati udio tih djela prema pravilniku Vijeća za elektroničke medije, s time da je najmanje polovica djela proizvedena u posljednjih pet godina. U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovoga članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, športskim događajima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini, a odredbe ovog članka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provođenju odredaba ovoga članka najkasnije do 3. listopada 2011. godine te svake dvije godine nakon toga. Ova odredba sukladna je članku 5. Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 45. osigurava se pravo svakom nakladniku televizije i/ili radija osnovanom u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj na pristup značajnim događajima koje prenose na temelju isključivih prava domaći nakladnici. Pristup značajnim događajima osigurava se slobodnim odabirom kratkih isječaka iz prijenosnog signala nakladnika. Međutim prije i umjesto ove mogućnosti, pristup značajnim događajima može se ostvariti pristupom na mjesto značajnog događaja radi snimanja kratkog isječka ili korištenjem snimljenog materijala drugog nakladnika. Kratki isječci se koriste isključivo za programe općih vijesti, a u audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev mogu se koristiti samo ako isti pružatelj medijskih usluga nudi isti program uz vremenski odmak. Kratkom informacijom smatra se obavijest u trajanju najviše minutu i pol. Kada se događaj od značajnog interesa za javnost sastoji od više organizacijski samostalnih zbivanja, svako se samostalno zbivanje u pogledu ostvarivanja prava na kratku informaciju smatra događajem od značajnog interesa za javnost. Kada pak događaj od značajnog interesa za javnost traje dva ili više dana, nakladnik televizije i/ili radija ima pravo svaki dan objaviti jednu kratku informaciju o tom događaju. Nakladnik koji prenosi za javnost značajni događaj smije od drugog nakladnika tražiti samo plaćanje stvarnih troškova. Ako se u postupku koregulacije tako uredi, postoji mogućnost da se pravo na kratku informaciju ostvari i u odnosu na događaje od značajnog interesa za javnost koji se ne prenose na osnovi isključivih prava. Ove odredbe sukladne su članku 3.k Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 46. određeno je da nakladnik televizije na temelju dobivenih isključivih prava ne smije emitirati događaje za koje se smatra da su od značajne važnosti za društvo na način kojim bi znatnom dijelu javnosti u Republici Hrvatskoj uskratio mogućnost praćenja tih događaja. Vijeće za elektroničke medije pravilnikom utvrđuje značajne događaje i potrebu njihova potpunog, djelomičnog ili odgođenog emitiranja. Također, domaći nakladnici ne smiju znatnom dijelu javnosti u drugoj državi članici Europske unije ili državi potpisnici međunarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku uskratiti mogućnost praćenja događaja koji su od značajne važnosti za društvo. Određeno je da televizijski program iz ovoga članka mora biti dostupan za najmanje 60% stanovništva Republike Hrvatske bez dodatnog plaćanja. Ova odredba sukladna je članku 3.j Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 47. utvrđuju se pretpostavke povezivanja nakladnika u regionalne ili nacionalne mreže, kao što su imenovanje odgovornog urednika, određeno trajanje dnevnog programa vlastite proizvodnje, zajednička programska osnova, proizvodnja programa na hrvatskom jeziku i sl. Nacionalna mreža programa mora biti dostupna za više od 70% stanovništva regije.
Člankom 48. utvrđeno je da se neprofitnim televizijskim i/ili radijskim programom smatra program koji dnevno objavljuje iznad 50% programa vlastite proizvodnje pri čemu najmanje 25% dnevne produkcije mora služiti zadovoljavanju informativnih, obrazovnih i drugih potreba javnosti. Nadalje, propisane su i pretpostavke pod kojima može poslovati neprofitna televizija ili radio, koje se odnose na plaće, 3 minute promidžbe u jednom satu i dr.
Uređenjem neprofitnog radijskog i televizijskog programa uvodi se po prvi puta u Republiku Hrvatsku neprofitna televizija i/ili radio kao komunalna televizija i/ili radio (community television/radio), koje mogu osnovati kao nakladnici obrazovne ustanove, studentske udruge, školske udruge, udruge građana i nevladine udruge s pravnom osobnošću. Ova vrsta elektroničkog medija sve je šire zastupljena u državama EU, a namijenjena je zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih i drugih potreba javnosti.
Člankom 49. određeno je da obrazovne ustanove, studentske i školske udruge mogu biti nakladnici ako programe uređuju pretežito učenici ili studenti, a programi su namijenjeni toj populaciji.
Člankom 50. zabranjene su sve radnje te posjedovanje nedopuštenih sredstava kojima se omogućuje pristup zaštićenoj usluzi. Zabranjene su i komercijalne komunikacije koje promoviraju nedopuštena sredstava, kao i plasiranje ili oglašavanje takvih sredstava. Ovim člankom zaštićuju se pružatelji onih medijskih usluga kojima je pristup moguć tek po posebnoj pravnoj osnovi, koja uključuje plaćanje posebne naknade za pristup programu i posjedovanje odgovarajućih tehničkih sredstava (kodirani programi, naplatna TV). Ova odredba je u skladu sa člankom 4. Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup.
Člankom 51. jamči se pružatelju zaštićene usluge odgovarajuća sudska zaštita i pravo na naknadu štete nastale zbog nedopuštenog pristupa zaštićenim uslugama. Ova odredba je u skladu sa člankom 5. Direktive 98/84/EZ o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup.
Člankom 52. nameće se obveza pružateljima medijskih usluga da do 31. siječnja svake kalendarske godine Vijeću za elektroničke medije dostave propisane podatke vezane uz vlasničku strukturu i poslovanje pružatelja medijskih usluga. Podaci o dioničarima i nositeljima udjela do 1% vrijednosti kapitala objavljuju se zbirno. Za slučaj neizvršenja propisane obveze, nakladniku se upućuje pisano upozorenje s obrazloženjem mogućih sankcija za neizvršenje obveze.
Članak 53. propisano je, radi zaštite neovisnosti nakladnika televizije i/ili radija, u kojim se slučajevima smatra da postoje povezane osobe u smislu međusobne povezanosti putem upravljanja, kapitala ili na drugi način, koje mogu svojim utjecajem u bitnome utjecati na financiranje i poslovanje nakladnika odnosno odlučivanje o njegovoj programskoj osnovi. Na ovaj način želi se zaštiti neovisnost nakladnika televizija i/ili radija, napose u pogledu stvaranja sadržaja njihovih programa.

Člancima 54. do 58. uređeno je ograničenje koncentracije u području medija, te je propisano kada se prema ovom Zakonu smatra da postoji nedopuštena koncentracija poduzetnika. U slučaju nedopuštene koncentracije Vijeće za elektroničke medije neće zainteresiranoj pravnoj osobi dodijeliti koncesiju za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija. Utvrđena je i dužnost svakog podnositelja ponude na javni natječaj za koncesiju da mora dostaviti ovjerenu izjavu kojom potvrđuje da se eventualnim dodjeljivanjem koncesije ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u području medija. Vijeće za elektroničke medije može, ukoliko utvrdi da je nakon dodjeljivanja koncesije za djelatnost pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija nastala nedopuštena koncentracija, naložiti nakladniku da u određenom roku uskladi svoj rad s odredbama ovoga Zakona, budući da mu se u protivnom mora oduzeti koncesija. Pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona dužan je uz zahtjev za izdavanje dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa dostaviti izjavu da se davanjem ovoga dopuštenja ne ostvaruje nedopuštena koncentracija u smislu ovoga Zakona. Pružatelju medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona koji je dobio dopuštenje za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa, u slučaju nedopuštene koncentracije medija, Vijeće za elektroničke medije oduzet će dopuštenje za prijenos programa. Posebno je člancima 57. i 58. propisano da je nakladnik televizije i/ili radija i pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona dužan prijaviti svaku promjenu vlasničke strukture Vijeću za elektroničke medije koje može odrediti da je nakladnik ili pružatelj medijske usluge dužan uskladiti svoju vlasničku strukturu s odredbama ovoga Zakona. Domaće pravne osobe kojima su osnivači ili suosnivači strane pravne osobe, registrirane u zemljama u kojima prema propisima tih zemalja nije dopušteno ili nije moguće utvrditi podrijetlo osnivačkog kapitala, ne mogu sudjelovati u postupku dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija. Ako ove pravne osobe dobiju koncesiju, ista se oduzima nakon utvrđivanja ovih činjenica.
Člankom 59. propisano je da pojedini nakladnik može obavljati samo medijsku uslugu televizije ili radija. Vijeće za elektroničke medije može dopustiti da nakladnik obavlja medijsku uslugu televizije i radija, ako pružanje medijske usluge televizije i radija ne obavlja na istom području.
Člankom 60. propisano je da pravna osoba čija je djelatnost prikupljanje, oblikovanje i posredovanje oglasa, kao i fizička ili pravna osoba, te skupina povezanih osoba, koje sudjeluju iznad 10% u kapitalu odnosno imovini te vrste, ne može biti nakladnik televizije i/ili radija ili osnivač nakladnika televizije i radija, niti može imati vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu takvog nakladnika. Isto vrijedi ako navedene osobe imaju 10% upravljačkih odnosno glasačkih prava. Predviđene su mjere koje može poduzeti Vijeće za elektroničke medije ako dođe do promjene vlasničke strukture nakladnika televizije i/ili radija suprotno ovoj odredbi.
Člankom 61. određeno je da operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije i/ili radija, te pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona.
Člankom 62. i 63. propisano je da se na nakladnike televizije i/ili radija primjenjuju propisi o zaštiti tržišnog natjecanja, tj. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 122/03), te da se odredbe Zakona o elektroničkim medijima, koje se odnose na ograničenje vlasništva i zabranu koncentracije odnose i na strane pravne i fizičke osobe.
Člankom 64. i 65. propisuje se da se Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija Fond Agencije za elektroničke medije, te se u stavku 2. navode propisi kojima se osiguravaju sredstva za rad Fonda. Programe i izvješća o dodjeli sredstava Fonda Vijeće za elektroničke medije dostavlja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Posebno je člankom 65. propisano da će se sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija poticati proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji su od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija, kao i zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih radnika u nakladnicima televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, te nakladnicima neprofitne televizije i/ili radija. Sredstva Fonda u jednakom omjeru raspoređivat će se za poticanje pluralizma i raznovrsnosti audiovizualnih i radijskih programa, te se navode kriteriji za dodjelu sredstava. Također se navodi kada se sredstva Fonda ne mogu dodjeljivati.
Glava VI. Agencija za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije (članci 66. do 72.)
Člankom 66. propisuje se da je Agencija za elektroničke medije samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima koja ima dva tijela, ravnatelja Agencije i Vijeće za elektroničke medije. Ravnatelj Agencije zastupa, predstavlja i rukovodi Agencijom, te je odgovoran za rad stručnih službi Agencije. U rukovođenju Agencijom ravnatelj Agencije organizira i vodi rad i poslovanje Agencije.
Člankom 67. utvrđuje se da Vijeće upravlja Agencijom te obavlja zadaće regulatornog tijela u području elektroničkih medija. Vijeće u svojem radu ima ovlasti upravnog vijeća u smislu Zakona o ustanovama. Članovi Vijeća obavljaju svoju dužnost profesionalno kao zaposlenici Agencije.
Člankom 68. propisuje se da Vijeće ima sedam članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća. Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a na temelju javnog poziva koji objavljuje Vlada Republike Hrvatske. Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na razdoblje od pet godina, te mogu biti ponovo imenovani. Zamjenika predsjednika Vijeća, na prijedlog predsjednika Vijeća, bira Vijeće većinom glasova. Propisani su kriteriji za izbor članova Vijeća, tako da u Vijeće mogu biti izabrane samo osobe koje imaju stručno znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili u izdavačkoj, kulturnoj ili sličnoj djelatnosti, te su se kao javni djelatnici istakli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unapređenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitka civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja. Član Vijeća ne može biti državni dužnosnik, dužnosnik u izvršnoj ili sudbenoj vlasti, kao ni dužnosnik političke stranke. Ne smiju biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela, članovi uprava, nadzornih odbora ili članovi upravnih vijeća i drugih odgovarajućih tijela upravljanja, direktori, ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, a odnose se na audio i audiovizualne medijske usluge te mrežne operatore. Članovi Vijeća ne smiju od pružatelja medijskih usluga primati darove, prihvaćati usluge, ni stupati u odnose koji ih dovode u sukob interesa u odnosu na zadaće propisane ovim Zakonom. Članovi Vijeća ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili službi koja je u vezi s audio i audiovizualnim medijskim uslugama te mrežnim operatorima, kao ni osobe koje obavljaju poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa. Također se navode slučajevi kada Hrvatski sabor može razriješiti predsjednika, odnosno člana Vijeća prije isteka mandata, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Vijeća ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vijeća u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, dok nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 11. podstavka 4., 5. i 8. ovoga članka, pa sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, a najdulje godinu dana od dana razrješenja, imaju pravo na naknadu u visini posljednje plaće isplaćene u mjesecu prije razrješenja s dužnosti.
Člankom 69. određuje se djelokrug Vijeća za elektroničke medije. Vijeće provodi postupak davanja koncesije za pružanje medijske usluge televizije i/ili radija, te dopuštenja za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev i dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa. Vijeće sklapa ugovor o koncesiji sa najpovoljnijim ponuditeljem sukladno ovom Zakonu, odlučuje o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, poduzima odgovarajuće mjere radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno članku 77. ovoga Zakona, izriče opomene u slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona i podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama, donosi propise za donošenje kojih je ovlašten ovim Zakonom, donosi poslovnik o svom radu, vodi očevidnik pružatelja medijskih usluga, odlučuje o odobrenju da nakladnik može obavljati istovremeno radijsku i televizijsku djelatnost, provodi odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, osigurava provedbu nadzora nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama, provodi postupak utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ovoga zakona, podnosi izvješće Hrvatskom saboru i nadležnim tijelima, podnosi izvješće Europskoj komisiji, te obavlja druge poslove propisane ovim i posebnim zakonom. Određuje se da su regulatorni i drugi poslovi iz stavka 1. podstavka 1. do 17. ovoga članka poslovi iz područja javnih ovlasti Agencije koje obavlja Vijeće.
Člankom 70. propisan je način na koji Vijeće za elektroničke medije donosi odluke. Vijeće odlučuje većinom glasova svih članova Vijeća. Način i postupak donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i oduzimanju koncesije Vijeće utvrđuje svojim poslovnikom. Također je propisano da Agencija za elektroničke medije obavlja administrativne, stručne i tehničke poslove za Vijeće, dok tehničke i stručne poslove iz područja elektroničkih komunikacija za Vijeće obavlja Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. Agencija ima stručnu službu za nadzor i redovito praćenje pridržavanja odredbi ovoga Zakona.
Člankom 71. propisuje se da protiv odluka Vijeća žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Člankom 72. određuje se da Vijeće provodi pripremne radnje za davanje koncesije sukladno Zakonu o koncesijama. Pripremne radnje za davanje koncesije prema Zakonu o koncesijama sastoje se od procjene vrijednosti koncesije, izrade studije opravdanosti davanja koncesije i izrade dokumentacije za nadmetanje.
Člankom 73. propisan je postupak davanja koncesije za pružanje medijske usluge televizije i radija. Vijeće za elektroničke medije raspisuje javni natječaj za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija na temelju tehničke podloge koju utvrđuje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije u skladu s propisima o elektroničkim komunikacijama. Javni natječaj raspisuje se za slobodnu radijsku frekvenciju ili više radijskih frekvencija koje čine zasebnu koncesiju, odnosno kod digitalnog radija i televizije za slobodni prijenosni kapacitet zasebnog radijskog ili televizijskog programskog kanala unutar multipleksa. Sadržaj i postupak javnog natječaja propisuje Vijeće posebnim pravilnikom.Također se navode kriteriji za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija. Ponuda na javni natječaj mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih natječajem, programsku osnovu sukladno ovom Zakonu, podatke o strukturi vlasništva pravne osobe koja podnosi ponudu, osobne podatke o tvrtki i sjedištu, odnosno imenu, prezimenu i prebivalištu osoba koje neposredno ili posredno, preko drugih pravnih osoba, imaju dionice ili udjele u toj pravnoj osobi, kao i podatke o postotku tih dionica ili udjela. Ponuda mora sadržavati podatke o financijskoj sposobnosti ponuđača za obavljanje djelatnosti nakladnika televizije i/ili radija. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Vijeće nakon provedenog postupka javnog natječaja i provedenog postupka utvrđivanja uvjeta za davanje koncesija. Zbog velikog značenja i zahtjevnosti sadržaja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, propisan je i specificiran obvezan sadržaj teksta odluke.
Člankom 74. propisano je da se pravo obavljanja djelatnosti pružanja medijskih usluga nakladnika televizije i/ili radija stječe na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i sklopljenog ugovora o koncesiji. Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Vijeće i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije sklapaju s najpovoljnijim ponuditeljem ugovor o koncesiji. Ugovor o koncesiji, osim uvjeta bitnih za ostvarivanje koncesije, mora sadržavati programsku osnovu i druge uvjete iz ponude za dobivanje koncesije. Također, ako u roku utvrđenom u odluci o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljniji ponuditelj ne potpiše ugovor o koncesiji koji je sastavljen u pisanom obliku u skladu s dokumentacijom za javni natječaj, svim podacima iz javnog natječaja, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vijeće će poništiti odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, a ponuditelj nema pravo na naknadu štete. Koncesija se može prenijeti na drugu pravnu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinuti nastavak ostvarivanja koncesije, a uz prethodnu suglasnost Vijeća sukladno ovom Zakonu. Zahtjev za prethodnu suglasnost Vijeća može se podnijeti tek nakon 3 godine od dana sklapanja ugovora o korištenju koncesije. U tom će se slučaju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovarajući novi ugovor.
Člankom 75. propisano je područje i trajanje koncesije za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija. Područje koncesije može biti na državnoj, regionalnoj, županijskoj, gradskoj, općinskoj ili na drugoj razini utvrđenoj posebnim propisom. Propisano je da područje koncesije na državnoj razini mora obuhvatiti najmanje 60% stanovništva Republike Hrvatske, a na regionalnoj razini najmanje 70% stanovništva regije. Koncesija se daje na vrijeme koje ne može biti dulje od petnaest niti kraće od osam godina. Za koncesiju se plaća naknada, a način plaćanja te visinu naknade propisuje Vijeća za elektroničke medije. Koncesija za pružanje medijske usluge radija i/ili televizije upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Sadržaj i način vođenja Upisnika propisuje Vijeće pravilnikom.

Člankom 76. propisani su slučajevi u kojima je Vijeće za elektroničke medije ovlašteno privremeno ili trajno oduzeti koncesiju za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija ili dopuštenja za obavljanje djelatnosti objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa, kao i drugi slučajevi prestanka koncesije.
Člankom 77. propisano je da Vijeće može privremeno ograničiti slobodu prenošenja audiovizualnih medijskih usluga iz drugih država, ako program iz druge zemlje članice potiče rasnu, spolnu, vjersku, nacionalnu i drugu mržnju, objavljuje pornografski sadržaj, vrijeđa ljudsko dostojanstvo, potiče nasilje i kriminal i sl., s time da Vijeće mora pisano obavijestiti nakladnika televizije i Europsku komisiju o utvrđenim povredama i obaviti konzultacije s državom članicom ako su povrede nastavljene. Mjere su neophodne ako su učinjene u svrhu zaštite maloljetnika, borbu protiv mržnje, razloga nacionalne sigurnosti, javnog zdravlja, pod pretpostavkom da je Republika Hrvatska prethodno tražila od države članice da poduzme odgovarajuće mjere, od čega se može odstupiti samo u hitnom slučaju. Predviđene su pretpostavke pod kojima se može ograničiti sloboda prijenosa i audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev. Ove odredbe su u skladu sa člankom 2.a Direktive 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća EU o audiovizualnim medijskim uslugama.
Člankom 78. propisani su slučajevi u kojima Vijeće za elektroničke medije može na zahtjev nakladnika donijeti odluku o obnovi koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija.
Člankom 79. propisano je da Vijeće daje pružatelju medijskih usluga iz članka 5. ili 6. ovoga Zakona, koji ne koristi koncesiju i nije pružatelj medijskih usluga na zahtjev, dopuštenje za satelitski, internetski ili kabelski prijenos ili drugi dopušteni oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa, ako je podnositelj zahtjeva ostvario tehničke uvjete za prijenos programa. Odluka se donosi najkasnije u roku od 30 dana od prijama urednog zahtjeva, a pružatelj medijskih usluga upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće za elektroničke medije i objavljuje na internetskoj stranici Vijeća. Propisani su i uvjeti pod kojim dopuštenje prestaje važiti, te da je dopušten prijenos dopuštenja na drugu osobu uz prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Na ove pružatelje medijskih usluga primjenjuju se također odredbe članka 23. do 46. ovoga Zakona, čime su oni u pogledu programskih obveza izjednačeni sa nakladnicima televizije i/ili radija.

Glava VII. Elektroničke publikacije
Člankom 80. propisano je da se na programe elektroničkih publikacija na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 12., 15. i 26. ovoga Zakona, kao i da fizička i pravna osoba mora prije prve objave publikacije podnijeti prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija pri Vijeću za elektroničke medije.

Glava VIII. Zabrana i prestanak obavljanja djelatnosti
Člankom 81. propisano je da fizička ili pravna osoba ne smije objavljivati audiovizualne i/ili radijske programe ako ne ispunjava uvjete određene ovim Zakonom, te da mu Vijeće može zabraniti obavljanje djelatnosti pružanja usluga te pokrenuti odgovarajući postupak radi privremenog oduzimanja uređaja za rad, proizvoda i materijala koji je upotrebljavan za obavljanje djelatnosti.

Glava IX. Prekršajne odredbe (članci 82. do 83.)
Člancima 82. – 83. propisane su prekršajne odredbe koje utvrđuju iznos kojim će se za radnje ili propuštanja koja su utvrđene kao prekršaji kazniti pravna osoba koja prekrši taksativno navedene odredbe ovoga Zakona. Zakon također u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07) predviđa zaštitne mjere oduzimanja predmeta i zabrane obavljanja djelatnosti, kao i oduzimanje imovinske koristi stečene prekršajem. Određen je i iznos u kojem će se za počinjenje navedenih prekršaja kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba.

    Glava X. Prijelazne i završne odredbe (članci 84. do 91.)

Člankom 84. obvezuju se pružatelji medijskih usluga da u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona usklade svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona, što je dovoljno razdoblje u kojem će se obaviti sve potrebne radnje kojima se usklađuje rad i opći akti svih adresata ovoga Zakona. Također, ostavlja se mogućnost postojećim pružateljima medijskih usluga iz članka 19. i 79. ovoga Zakona da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu Vijeću za elektroničke medije uredan zahtjev za izdavanje dopuštenja propisanih ovim Zakonom, čime se smatra da imaju dopuštenje za obavljanje djelatnosti u smislu ovoga Zakona.
Člankom 85. određeno je da će se postupci započeti prema odredbama važećeg Zakona o elektroničkim medijima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama toga Zakona i drugih provedbenih propisa.
Člankom 86. određeno je da će članovi Vijeća, predsjednik Vijeća i ravnatelj Agencije nastaviti s radom do isteka vremena na koje su imenovani, odnosno do imenovanja novih članova Vijeća.
Člankom 87. određuje se da će Agencija za elektroničke medije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Statut Agencije s njegovim odredbama i podnijeti ga Hrvatskom saboru na potvrđivanje.
Članak 88. određuje da će Vijeće za elektroničke medije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise na temelju ovlasti utvrđenih ovim Zakonom. Do donošenja navedenih propisa, primjenjivat će se propisi koji su doneseni prema Zakonu o elektroničkim medijima („Narodne novine“, br. 122/03, 79/07 i 32/08).
Člankom 89. propisuje se da će se danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na određivanje usluga navedenih u pojmu audiovizualna medijska usluga u članku 2. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona primjenjivati članci 49. i 50. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto članaka 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. Također se određuje da će se danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na utvrđivanje potpada li pružatelj audiovizualnih medijskih usluga unutar nadležnosti Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije u smislu članka 6. stavka 8. ovoga Zakona primjenjivati članci 43. do 58. Ugovora o osnivanju Europske zajednice umjesto članaka 48. do 50. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica.
Članak 90. određuje da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroničkim medijima ( „Narodne novine“, br. 122/03, 79/07, 32/08 i 65/09).
Člankom 91. propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

    1. SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

    1. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU OVIM KONAČNIM PRIJEDLOGOM U ODNOSU NA ONA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI ZBOG KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Prijedlog zakona o elektroničkim medijima prihvaćen je u Hrvatskom saboru 17. srpnja 2009. godine, nakon što je razmotren na saborskoj sjednici i na sjednicama radnih tijela. Sve primjedbe i prijedlozi pomno su razmotreni i uvršteni u ovaj tekst Konačnog prijedloga.
U članku 12. stavak 3. Konačnog prijedloga zakona o elektroničkim medijima dopunjen je na prijedlog pravobraniteljice za djecu u smislu proširenja zabrane objavljivanja identiteta djeteta do 18 godina i u slučajevima kada je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, kao i iznošenje pojedinosti iz djetetovog obiteljskog odnosa i privatnog života u tom slučaju.
U članku 13. dodani su na prijedlog Vijeća za elektroničke medije novi stavci 2. i 3. kojima se uređuju nagradna natjecanja (kvizovi, pitalice i sl.) te različiti oblici nagradnog sudjelovanja gledatelja ili slušatelja u audiovizualnom i radijskom programu. Svrha je ovih odredbi da se pružatelje medijskih usluga obveže na pravično vođenje ovakvih nagradnih natjecanja, posebno putem objave jasnih pravila natjecanja i dodjeljivanja nagrada. Predviđeno je da uvjete pružanja ovih audio i audiovizualnih usluga pobliže pravilnikom uredi Vijeće za elektroničke medije.
U članku 15. precizirano je da zahtjev za besplatno objavljivanje službenih priopćenja državnih tijela, koji se podnosi pružatelju medijske usluge, mora sadržavati podatke kojima se dokazuje ovlast za podnošenje zahtjeva i njegovu pravnu utemeljenost.
U članku 27. dodan je na prijedlog Vijeća za elektroničke medije novi stavak 2. kojim se određuje da će način vođenja očevidnika o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu te kvalitetu snimke propisati Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona. Ovakva odredba je posljedica neprimjerenog provođenja odredbe članka 27. od strane pružatelja medijskih usluga koji nisu u propisanom roku čuvali kvalitetnu i upotrebljivu snimku objavljenog programa, što je imalo za posljedicu da Vijeće za elektroničke medije nije moglo koristiti takve snimke u provedbi ovoga Zakona.
U članku 30. dodan je na prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova novi stavak 2. kojim se propisuje da nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.
U članku 38. stavak 3. je dopunjen na način da je propisano da se u skladu s tehničkim mogućnostima obavlja označavanje repriza radijske ili televizijske emisije za cijelo vrijeme trajanja emisije. Naime, repriza radijske emisije može se označiti za cijelo vrijeme trajanje emisije putem oznake na zaslonu prijamnika, sukladno tehničkim mogućnostima. Ovime se precizira ova odredba vezano uz primjedbu koja je iznijeta tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u Hrvatskom saboru.
U članku 45. dodana su dva nova članka kojima se uređuje pravo na kratku informaciju u slučaju kada se događaj od značajnog interesa za javnost sastoji od više organizacijski samostalnih zbivanja ili pak traje više dana. Propisano je da se svako samostalno zbivanje u pogledu ostvarivanja prava na kratku informaciju smatra događajem od značajnog interesa za javnost. Kada događaj od značajnog interesa za javnost traje dva ili više dana, nakladnik televizije i/ili radija ima pravo svaki dan proizvesti jednu kratku informaciju o tom događaju, koju tijekom dana može više puta objaviti. Ovom odredbom precizira se način provedbe prava na kratku informaciju u gore navedenim slučajevima, što je u skladu s primjedbama koje su iznesene tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u Hrvatskom saboru. Također je dopunjen stavak 3. članka 45. na način da je propisano da će Vijeće za elektroničke medije propisati pravilnikom način osiguravanja pristupa prijenosnom signalu nakladnika televizije i/ili radija, uz prethodno mišljenje Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.
U članku 49. stavku 2. propisano je na prijedlog pravobraniteljice za djecu da neprofitni audiovizualni i radijski programi imaju za svrhu obavještavanje, te zadovoljavanje obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih i drugih potreba djece i mladih.
U članku 54. dodana su dva nova podstavka kojima se dopunjuju odredbe o ograničenoj koncentraciji na način da se propisuje da nedopuštena koncentracija postoji i u slučaju kada pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovoga Zakona istovremeno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi većoj od 3.000 primjeraka. Također postoji nedopuštena koncentracija kada pružatelj medijske usluge iz članka 79. ovog Zakona ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u više od 3.000 primjeraka, s udjelom većim od 10%, i obrnuto. U skladu sa ovim odredbama usklađene su i odredbe članka 55., 56., 57. i 79. Konačnog prijedloga.
U članku 61. brisan je dio odredbe koji je zabranjivao operatorima da budu pružatelji medijske usluge iz članka 19. ovoga Zakona. Ocjenjeno je, nakon razmotrenog mišljenja Vijeća za elektroničke medije, da se radi o djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev čije pružanje od strane operatora ne predstavlja ugrožavanje medijskog pluralizma i razvnovrsnosti elektroničkih medija, imajući u vidu da se radi o pružanju usluga u koje treba uložiti znatna sredstva, te da bi se stoga onemogućavanjem operatora da obavljaju ovu djelatnost usporio dosadašnji razmjerno visok stupanj razvoja na području ovih audiovizualnih medijskih usluga u Republici Hrvatskoj.
U članku 64. stavku 1. precizirano je da je Fond za pluralizam i raznovrsnot elektroničkih medija Fond Agencije za elektroničke medije.
U članku 66. precizirana je na prijedlog Vijeća za elektroničke medije odredba stavka 7. tako da je propisano da se sredstva za rad Agencije, uključujući sredstva za plaće ravnatelja Agencije i članova Vijeća, osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5% od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev iz članka 19. ovoga Zakona, djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i/ili radija iz članka 22. i 79. ovoga Zakona, te djelatnosti pružanja usluga elektroničkih publikacija iz članka 80. ovoga Zakona.
U članku 69. stavku 1. dodana je odredba prema kojoj Vijeće za elektroničke medije može priređivati javna savjetovanja i stručne skupove te provoditi istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih medija. Ove aktivnosti su uobičajene za regulatorna tijela, koja putem javnih savjetovanja, stručnih skupova i istraživanja proširuju znanje o primjeni Zakona o elektroničkim medijima i problemima koji se javljaju u praksi. Također su u stavku 2. precizirani poslovi iz područja javnih ovlasti Agencije za elektroničke medije koje obavlja Vijeće za elektroničke medije.
U članku 76. propisano je u novom podstavku 8. da pružatelju medijske usluge može biti oduzeta privremeno ili trajno koncesija ako onemugući drugog pružatelja medijske usluge u ostvarivanju prava na kratku informaciju postupajući suprotno nalogu Vijeća za elektorničke medije.
U članku 79. dodan je novi stavak kojim se uređuje da se na audio i audiovizualne usluge koje pružatelji medijskih usluga prenose satelitskim, internetskim i kabelskim putem ili drugim dopuštenim oblicima prijenosa primjenjuju također odredbe članaka 23. do 46. ovoga Zakona. Na ovaj način su ovi pružatelji medijskih usluga izjednačeni sa nakladnicima televizije i/ili radija u pogledu njihovih programskih obveza. Ova odredba unesena je u skladu s primjedbama koje su iznijete tijekom saborske rasprave te u skladu s mišljenjem stručne službe Europske komisije.
U članku 80. propisano je na prijedlog Vijeća za elektroničke medije da se na elektroničke publikacije odgovarajuće primjenjuje odredba članka 27. ovoga Zakona što će omogućiti lakše ostvarivanje prava na odgovor i ispravak prema odrdbama Zakona o medijima.
U članku 82. i 83. usklađene su prekršajne odredbe u skladu s promjenama koje su izvršene u pojedinim odredbama Konačnog prijedloga zakona.

    1. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO, S OBRAZLOŽENJEM

Prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova, koji je iznošen i u tijeku saborske rasprave, da bi trebalo dopuniti odredbe o sastavu Vijeća za elektroničke medije budući da Zakon o ravnopravnosti spolova nalaže da se pri imenovanju u državna tijela mora voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola, ne može se prihvatiti. Vijeće za elektroničke medije nije državno tijelo već nezavisno regulatorno tijelo sa statusom pravne osobe sui generis. Izbor članova Vijeća obavlja se na temelju javnog poziva sukladno propisanim stručnih kriterijima, što je propisano posebnim zakonima i u odnosu na sva druga slična regulatorna tijela (Vijeće Hrvatske agencije za pošte i elektroničke komunikacije i Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja). Uz to u sadašnjem sastavu Vijeća zastupljena su oba spola.
Prijedlog Odbora za europske integracije da bi trebalo drugačije definirati izbor, sastav i nadležnosti Vijeća za elektroničke medije, kako se ne bi dogodilo da Vijeće i Agencija budu i stručno i nadzorno tijelo bez mogućnosti dodatnoga vanjskog nadzora, ne može se prihvatiti. O postupku izbora članova Vijeća za elektroničke medije održana je, na prijedlog Europske komisije, javna rasprava tijekom travnja i svibnja 2008. godine, te je utvrđeno da predloženi postupak izbora članova ovoga tijela i njegove ovlasti u potpunosti zadovoljavaju demokratske, stručne i druge standarde koji su uobičajeni za izbor i funkcioniranje sličnih tijela. Odluke Vijeća podložne su kontroli Upravnog suda Republike Hrvatske, a rad ovoga tijela i kontroli Hrvatskog sabora koji svake godine razmatra izvješća o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije.
Primjedba Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, koja je iznošena i u tijeku saborske rasprave, da članak 79. Prijedloga zakona kojim se uređuje postupak davanja dopuštenja (licence) za satelitski, internetski i kabelski prijenos audiovizualnog i/ili radijskog programa omogućuje političko arbitriranje jer ostavlja mogućnost odbijanja zahtjeva, ne može se prihvatiti. Uvjeti za izdavanje dopuštenja za satelitski, internetski i kabelski prijenos programa su jasno propisani tako da pružatelj medijske usluge mora imati tehničke uvjete i programsku osnovu propisanu člankom 23. Prijedloga zakona, a imajući u vidu da ovi pružatelji medijskih usluga imaju iste programske obveze kao i nakladnici televizije, što je i dodatno precizirano u stavku 10. članka 79. Konačnog prijedloga zakona o elektroničkim medijima. Uz to člankom 71. Konačnog prijedloga predviđeno je da se protiv odluka Vijeća za elektroničke medije može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, pa se u tom smislu ne može govoriti o političkom arbitriranju.
Primjedbe i prijedlozi koji su se iznosili u tijeku rasprave o Prijedlogu zakona, a bile su vezane uz pravo na kratku informaciju (članak 45.), koregulaciju i samoregulaciju (članak 10.), oglašavanje u programima za djecu po isteku 30 minuta (članak 32. stavak 6.) odnose se na materiju koja je uređena Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i koja je ugrađena u tekst Prijedloga zakona, te se stoga te primjedbe i prijedlozi ne mogu prihvatiti. Članak 45. Prijedloga zakona koji se odnosi na kratku informaciju je poboljšan tako da je ugrađena odredba o događajima od značajnog interesa za javnost koji se sastoje od više organizacijski samostalnih zbivanja ili pak traju više dana. Prijedlog zakona ne uređuje obveze organizatora priredbi već pružatelja medijskih usluga koji imaju isključiva prava na prijenos ovakvih događaja. Koregulacija i samoregulacija su oblici dodatnog uređivanja pojedinih pitanja iz Prijedloga zakona s time da svi zainteresirani trebaju sudjelovati u prihvaćanju pojedinih rješenja, i to ne samo pružatelji medijskih usluga, već i udruge civilnog društva i drugi čimbenici u čiji djelokrug spadaju pojedina pitanja (npr. kad su u pitanju djeca onda je to Pravobraniteljica za djecu i dr.). U tom smislu nije potrebno donositi pravilnik kojim bi se uredili ovi oblici uređivanja pojedinih pitanja, s obzirom da je za različita pitanja nužno sudjelovanje različitih interesnih skupina. Prijedlog da se zabrani reklamiranje alkohola ili da se alkoholna pića nazovu pićima koja sadrže alkohol ne može se prihvatiti, s obzirom da reklamiranje alkoholnih pića uređuje članak 18. Zakon o hrani (NN, 46/2007) koji zabranjuje reklamiranje svih alkoholnih pića uz izuzetak vina, voćnih vina i piva, što je uobičajena praksa i u drugim europskim zemljama.
Primjedbe koje se odnose na ograničenje koncentracije u člancima 54. i 55. Prijedloga zakona nisu osnovane, s obzirom da se odredbe Prijedloga zakona odnose na zaštitu pluralizma elektroničkih medija i isključivo ih provodi Vijeće za elektroničke medije po jasno propisanim kriterijima, koji nisu u koliziji sa odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, 122/03) koji provodi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Također je osigurana transparentnost podataka o vlasništvu svih pružatelja medijskih usluga, koji se objavljuju u Narodnim novinama (članak 52.).
Prijedlog kojim se predlaže preuređenje definicije elektroničke publikacije na način da se briše odredba da je elektronička publikacija urednički oblikovana internetska stranica, ne može se prihvatiti. Elektroničke publikacije ne odnose se na privatnu elektroničku poštu i blogove, već pružatelji ovih medijskih usluga moraju biti registrirani za ovu djelatnost, pri čemu je njihova urednička odgovornost nužna s obzirom da građani imaju pravo na odgovor u pogledu informacija objavljenih u elektroničkim publikacijama sukladno člancima 40. do 58. Zakona o medijima. Primjedba koja se odnosi na tehničke mogućnosti označavanja reprize na radiju za cijelo vrijeme trajanja emisije dijelom je prihvaćena, s obzirom da je tehnički moguće označiti reprizu i na radiju za cijelo vrijeme trajanja emisije tako da se na zaslonu prijamnika ponavljaju riječi repriza. U tom smislu je dopunjen članak 38. stavak 3. tako da se propisuje obveza označavanja reprize radijske emisije za cijelo vrijeme njezina trajanja sukladno tehničkim mogućnostima.

Komentari

Ovo je grozno nečitko, a

Ovo je grozno nečitko, a čini mi se i protivno pravilima sitea - objaviti zakon i obrazloženje umjesto dnevnika?! Možda nemaš vremena napraviti analizu i sažetke, ali to ne opravdava copy/paste većini nerazumljivog monstruoznog teksta zakona i klasičnog "komunistički referat" obrazloženja prijedloga kakvi se pišu u vladi (u kojima se apsolutno ništa ne obrazlaže nego se ponovno prepričava sadržaj članaka proširenim rečenicama).

Treba skoro minuta da se samo brzo proskrola do kraja teksta bez čitanja!

Ocjena:

Opinioiuris

Tko je glasao

Ne se puno uzbuđivati.

Ne se puno uzbuđivati. Sadašnjai politički establishment u Hrvata nije sposoban nadzirati samog sebe i svoje postupke, a kamoli kvazi zakone koje donosi. Zar dosada nismo imali dostatno primjera za to?!

Ovo je samo pokušaj nekoga ili "nečega" da nešto napravi, a niti sam ili sama ne znaju što je u stvari napisano/učinjeno/stvoreno. Koliki je the impact...... Tako nam je od PRH, Vlade RH, Sabora RH, te naniže prema ministarstvima i državnoj administraciji.

Još jedan zakon koji je donesen nekoordinirano, neusklađeno, neutemeljeno......kakva država takvi i zakoni......sjebani!

Travanj 2010!

Btw @mrak: zašto jednostavno nisi dao link na Zakon umjesto da ga u cijelosti navodiš?!
--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Btw @mrak: zašto

Btw @mrak: zašto jednostavno nisi dao link na Zakon umjesto da ga u cijelosti navodiš?!

zato što koliko je meni poznato nacrt zakona u ovoj fazi nije javni dokument pa se nemaš na što linkati

(ne isključujem da je to netko drugi negdje drugdje objavio)

Tko je glasao

Znači ima se prostora za

Znači ima se prostora za manipulaciju i za progon onih koji se ne uklapaju sa aktualnim režimom, bez obzira na boju dresa!

ili sam paranoičan... psihofrenik.... ili napušeni klokan?

Legalizacija progona i zakonski režim je to što su Nacisti i Komunisti odradili u svakom teritoriju di su vladali!

Sada neka se ti tzv. zastupnici u tom našem Saboru (Dom Naroda) odluče... jesu li skloniji nacizmu ili komunizmu ili će nazvati ovaj novokomponirani režim "trečim svetskim poredkom"?

Strahovlada i progon se vršio do dan danas u ovim krajevima, sila vlasti se osjetila u svakom segmentu kao i bahatost vladajući.... ovo je samo još jedan prikaz sile i moći... jednostavno dokazuju "kako oni mogu onako kako se njima svidi" ... koga briga za demokratizaciju i slobodu govora? to je demagoško sr@nje.... barem u njihovim očima... jer nisu niakda osjetili slobodu i ravnopravnost ... niti su ju ikada doživjeli.. pa nije ni ćudo da gledamo ovakve nacrte i prijedloge zakonski akata!

"You can't teach an old dog new tricks".... je misao ovog komentara!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

Sabor pod hitno treba

Sabor pod hitno treba donijeti Zakon o zabrani petljanja države u internet, kao jedini pravi zalog demokracije i slobode mišljenja!

My Soul

Tko je glasao

nema druge nego kršit zakon

nema druge nego kršit zakon :).. a kad sam vam ja pisao da ode internet u vražju mater.... i to ne tako davno... ovo bi vjerojatno isto moglo na ocjenu ustavnosti ;)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ovo je nevjerojatno

Ovo je nevjerojatno restriktivno, nevjerojatno. Za razliku od novina, koje mogu biti posve sponzorirane. Ah da, ionako nitko ne čita novine...

Sada vidim što radi Min. kulture, ograničava slobode medija na tisuće načina...

Mala zemlja za velike zakone.

Tko je glasao

...osim Jakovčića - zato i

...osim Jakovčića - zato i plaćamo novine za sabornike - njima nije gušt čitati sa NETa!

Tko je glasao

Znači, da rezimiramo s onim

Znači, da rezimiramo s onim što se odnosi na internet. Ispod su samo članci vezani za elektroničke publikacije.

U preambuli stoji da su elektroničke publikacije u stvari internet/web stranice:
- elektroničke publikacije: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.

Zatim, tko može/smije objavljivati elektroničke publikacije:
Članak 5.
Djelatnost objavljivanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga, kao i elektroničkih publikacija, prema ovom Zakonu i posebnim zakonima, obavlja pružatelj medijskih usluga upisan u sudski ili drugi propisani registar u Republici Hrvatskoj, te ako uz opće uvjete ima sjedište i uredništvo u Republici Hrvatskoj.

Zatim su elektroničke publikacije objašnjene u članku 80 (ovdje se pak uočava da fizička osoba mora prije objave svojih web stranica podnijeti prijavu za upis u Upisnik, dok joj članak 5. tu djelatnost zabranjuje, jer nije upisana u sudski ili drugi registar... Možda se pod registrom smatra i taj njihov Upisnik, no ako je tako onda praktično fizička osoba nema pravo objaviti stranice prije dobijanja nekakvog Rješenja o upisu, odnosno dobijanja Dozvole za objavljivanje... Što znači da Vijeće isto tako može poništiti/zabraniti nečiju stranicu prethodno upisanu u Upisnik):
VII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE
Članak 80.
(1) Na elektroničke publikacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 12., 15., 26. i 27. ovoga Zakona.
(2) Fizička i pravna osoba mora prije prve objave elektroničke publikacije podnijeti prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija koji se vodi pri Vijeću za elektroničke medije.
(3) Sadržaj prijave te sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 2. ovoga članka propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 75. stavka 6. ovoga Zakona.

Pa da vidimo što sadrže ti članci koji se odnose na prethodni članak 80:
Članak 12.
(1) Nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost.
(2) U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.
(3) Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.
Članak 15.
(1) U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i epidemija, pružatelj medijske usluge obvezan je na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priopćenja nadležnih državnih tijela kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i mora sadržavati podatke koji dokazuju ovlast za podnošenje zahtjeva i pravnu utemeljenost zahtjeva.
Članak 26.
(1) U audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno:
- objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka,
- objavljivati priloge osobito nemoralnog i pornografskog sadržaja,
- na bilo koji način poticati, promicati i veličati nasilje i kriminal, te poticati građane, a posebice djecu i mladež, na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola ili droga.
(2) Nisu dopušteni audiovizualni ili radijski programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uključuju pornografiju ili bezrazložno nasilje.
(3) Audiovizualne ili radijske programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika televizije ili radija osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehničkom mjerom, da maloljetnici u području prijenosa neće, u uobičajenim okolnostima, čuti ili vidjeti takve programe. Ako se takvi programi emitiraju u nekodiranom obliku, nakladnik je obvezan osigurati da im prethodi zvučno upozorenje ili da ih je moguće prepoznati pomoću vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja.
(4) Vijeće za elektroničke medije propisat će pravilnikom tehničke mjere i način postupanja nakladnika televizije i radija u slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
Članak 27.
(1) Nakladnik televizije i/ili radija mora voditi očevidnik o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu i mora čuvati snimke cjelovito objavljenoga programa najmanje 90 dana od objavljivanja, a u slučaju prigovora ili spora, snimku spornog sadržaja dužan je čuvati do okončanja spora.
(2) Nakladnik televizije i/ili radija iz stavka 1. ovoga članka dužan je na zahtjev Vijeća za elektroničke medije bez odgode dostaviti snimku objavljenog audiovizualnog ili radijskog programa.
(3) Način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te kvalitetu snimke propisuje Vijeće za elektroničke medije pravilnikom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 28.
Državna tijela i njihovi predstavnici, te sindikati i različite interesne skupine ne smiju utjecati na nakladnika televizije i/ili radija glede stvaranja audiovizualnog ili radijskog programa.
Članak 75. stavak 6
(6) Koncesija za pružanje medijskih usluga televizije i/ili radija upisuje se u Upisnik koji vodi Vijeće i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Sadržaj i način vođenja Upisnika propisuje Vijeće pravilnikom.

Nakon toga imamo sankcije za vlasnika internet stranice:
Članak 83.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
8. ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) Predmeti koji su nastali počinjenjem prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka oduzet će se i uništiti, a predmeti koji su bili namijenjeni ili korišteni za počinjenje prekršaja iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka oduzet će se.

Još je spomenuto da Vijeće vodi Upisnik pružatelja medijskih usluga i to na način:
Članak 69.
(1) Vijeće:
- osigurava nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvrđenim ovim i posebnim zakonom, izuzev elektroničkih publikacija, te donosi godišnji plan nadzora (monitoringa),

Ovo je ukupno SVE što se u prijedlogu zakona odnosi na elektroničke publikacije, dakle internet/web stranice.

Iako u obrazloženju podno Prijedloga zakona kažu da se ovim zakonom osiguravaju:
- uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu objavljivati elektroničke publikacije, urednički oblikovane internetske stranice i/ili portale koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. Ovim odredbama zakona napose se želi pridonijeti većoj odgovornosti za objavljene sadržaje u smislu zaštite djece i mladeži od za njih neprimjerenih sadržaja te govora mržnje.
... ja to iz priloženog ne vidim, odnosno vidim kroz svoju dioptriju, a kroz nju je ovo opasan zakon. Osim toga vijeće je ovlašteno:
Vijeće je ovlašteno sankcionirati svako nepoštivanje odredbi Zakona, što uključuje privremeno ili trajno oduzimanje koncesije, oduzimanje odobrenja, te zabranu objavljivanja elektroničkih publikacija.
što znači da ipak žele uplivati u zabranu objavljivanja web stranica!
Što mislite, može li se ovaj zbrkani zakon koristiti za gušenje/uništenje nepoćudnih web stranica?
Važi li zaista njihova argumentacija da:
Elektroničke publikacije ne odnose se na privatnu elektroničku poštu i blogove, već pružatelji ovih medijskih usluga moraju biti registrirani za ovu djelatnost
Ili prije važi da se na sudovima Vijeću neprijavljene internetske/web stranice koje nisu blogovi, a to znači mogu biti portali, samostalni forumi, chatovi, osobne web stranice koje sadrže forum i/ili guestbook i/ili komentare članaka, neprofitne stranice koje pretendiraju izgledati kao portali, privatni ftp serveri s anonimnim pristupom, ... da se takve stranice mogu zapravo kazniti po najmanje tri osnove?
- Zbog neprijavljivanja Vijeću prije objavljivanja, a radi upisa u Upisnik - po tablici sankcija iz ovog zakona,
- Zatim proizašlo iz ovoga - zbog općenite protuzakonitosti postojanja - po tablici sankcija iz kaznenog zakona,
- Pa onda zbog nepoćudnosti odnosno štete koju su pruzročile - opet po tablici iz kaznenog zakona te po tarifnom modelu oštećenika, najčešće duševno razboljelog nakon čitanja sadržaja s takvih internetskih stranica ...?

Rezime: fizička osoba, građanin RH, na sudu dokazivo vlasnik/urednik "urednički oblikovane internetske stranice i/ili portala", koji uređivanje/vođenje/održavanje stranica na sudu dokazivo obavlja iz Hrvatske, a nije upisan u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija, po novom će zakonu već u samom startu činiti prekršaj/kazneno djelo teško između 10 i 50 tisuća kuna.
Članak 83. - stavak 3. - Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

Tko je glasao

Rezime: fizička osoba, na

Rezime: fizička osoba, na sudu dokazivo vlasnik/urednik internetskih stranica tipa portala, koji uređivanje/vođenje/održavanje stranica na sudu dokazivo obavlja iz Hrvatske, a nije upisan u Upisnik pružatelja medijskih usluga, po novom će zakonu već u samom startu činiti prekršaj/kazneno djelo teško između 10 i 50 tisuća kuna.
ovo ti nije nikakva novost.
2006. vijeće za elektroničke medije donijelo je pravilnik o sadržaju prijave te sadržaju i načinu vodjenja očevidnika nakladnika elektroničkih publikacija.
odluka je da se sve mora prijaviti njima, oni koji otvaraju stranice prije otvaranja, a oni koji su ih već imali otvorene u roku 90 dana od stupanja pravilnika na snagu.
imaš to u nn 66/2006

Tko je glasao

Znam za taj očevidnik. On

Znam za taj očevidnik. On se nije ticao običnih građana, fizičkih osoba, a to ti piše i na dnu tog Pravilnika:
Novčanom kaznom do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u očevidnik nakladnika elektroničkih publikacija.
I ništa više!
Pa sad usporedi s ovim Prijedlogom zakona u kojem se definira kazna fizičkoj osobi!
Ako ovaj zakon prođe u neizmijenjenom obliku - gadno smo se približili Kini, Burmi, Afganistanu, Sjevernoj Koreji... !!!

Tko je glasao

Mrak, hvala na ovoj objavi.

Mrak,
hvala na ovoj objavi. Bilo bi interesantno tko je sve radio na ovom prijedlogu.
Nego reci mi da li Pollitika.com vidiš negdje u člancima 82 i 83.
I još jedno pitanje kako Pollitika.com stoji po pitanju zaštite autorskih muzičkih prava (popularni HDS ZAMP), a na zakonu kojeg je radio upravo Ivo Josipović. Znamo da se ovdje stavljaju mnogi video i audi linkovi kako od samih korisnika tako i od samog vlasnika Pollitika.com.Mrak da li si malo razmišljao o tome.
Ja sam već u par navrat to po malo spominjao, pa me sada baš zanima tvoje mišljenje i mišljenje svih nas ovdje.

Po meni je ovo sve totalno zatiranje slobode medija koji je trebao biti dostupan svima.

Grdi

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 6
  2. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  3. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  4. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 11
  5. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 14
  6. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 25
  7. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  8. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  9. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  10. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  11. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  12. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  13. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  14. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  15. GMO OMG od z00ey komentara 35
  16. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  17. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  18. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  19. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  20. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 63
  21. HRTV : nikada "katedrala duha" - imamo i imat ćemo katedralu repriza od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  22. Napoleon Hitler Obama protiv Rusije... od aluzija komentara 43
  23. Smanjenje poreza na dohodak od magarac komentara 14
  24. Tko bu mene tužil ? od boltek komentara 26
  25. Bar "Sport" o preraspodeli dohodka (i bogatstva) od Julijana Mirkov komentara 6

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • Argus
  • rupert

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha