Tagovi

Na vrhu svijeta (barem po nekim stvarima)

Osim što je Blanka skočila 208 centimetara (za što mi poznavatelji kažu da je jako puno), imamo mi još vrhunskih rezultata po kojima se možemo pohvaliti a koji nas pozicioniraju u sami svjetski vrh.

Prije nekoliko dana nas je tako zapljusnuo podatak KPMG-a koji kaže da smo mi najskuplja zemlja na planeti za rad. Naravno, ovo je malo pogrešno za reći tek tako jer su zahtjevi i metodologija relativno specifični i ionako zahvaćaju relativno mali broj ljudi, no rezultat je takav kakav je. Čisto da budemo jasni, KPMGova anketa računa ukupna bruto davanja na plaće u najvećem mogućem poreznom razredu i to na dvije visine ukupnih godišnjih bruto primanja; 100.000 i 300.000 USD. Ovako gledajući tu cifru to se čini jako velikim, no ako gledamo da je 100.000 USD ekvivalent mjesečne bruto plaće od 44.166kn, a na što Hrvati rekorderi moraju isplatiti impresivnih 53,5% poreza i davanja što nam dje netto plaću od 20.537,19 kuna, a što je pak neka middle management plaća (solidna ali ne i spektakularna). Još kada pribrojimo tome i Jadrankin harač, ispada da je plaća 19.715,70kn što ukupnu poreznu presiju na plaću podiže na impresivnih 55,36% što nas čini svjetskim rekorderom.

Eh sada, neki dežurni moralisti bi mogli reći kako su to astronomske plaće i kako ekipa koja ima takve plaće može i platiti takve poreze. Tu se ne bih složio jer je upravo middle i senior management taj koji mora osigurati radne uvjete, know-how, proizvodnju i prodaju koja će osigurati plaće ovima na nižim razinama piramide. Koja je motivacija nekom middle manageru a koji je završio dobru školu da ide u Hrvatsku ako bi za istu plaću u npr. Norveškoj dobio cca. 40% veći netto? Klima je definitivno naklonjena nekim drugim ljudima i nekim drugim principima i jedan dio problema u kojem se nalazimo možemo direktno zahvaliti upravo ovakvom sustavu plaća i oporezivanja plaća.

Grafikon poreznog i ostalog opterećenja na plaće

Kako stojimo u poreznoj presiji može se lijepo vidjeti iz grafikona (klikni za veću sliku), jest da je na ovoj slici Slovenija ispred nas no to je bilo prije Harača.

Prošloga je tjedna i Svjetska banka dala izvješće o pristupanju Hrvatske EU te preprekama koje nas prema tamo čekaju. To je izvješće dočekano prilično katastrofičnim člankom na stranicama Jutarnjeg a koji u principu potvrđuje ne samo ovo gornje o poreznom opterećenju na plaće nego i o ostalim elementima koji dramatično utječu na konkurentnost hrvatskog gospodarstva u cjelini.

Međutim, to je primjer kojim Svjetska banka u najnovijoj studiji o Hrvatskoj želi pokazati da sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj ne potiče ljude da sudjeluju na tržištu rada. Stvara se kultura ovisnosti o naknadama i ljudi su manje motivirani tražiti posao. Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto, dok u mnogim zemljama EU prelazi 70 posto.

Ništa od ovoga nije osobito novo, kao što smo vidjeli gore davanja na plaće su iznimno visoka (i, iako su ona manja na "uobičajenim" plaćama i dalje su vrlo visoka) i to nas čini nekonkurentnim jer za isto vrijeme provedeno na radnom mjestu, trošak rada po jedinici vremena ili jedinici mjere je u hrvatskoj proporcionalno veći. Istovremeno, imamo iznimno nizak postotak radno sposobnog stanovništva u čemu smo također među vodećima u europi, a pritom nam je mobilnost radne snage ali i sposobnost zaposlenika da otpusti neefikasne ili radnike viška u stvari jako ograničen. Ako na to još samo dodate primjerice broj praznika koje imamo sve skupa nas dovodi do toga da smo mi jedna iznimno nisko produktivna zemlja te je temeljni zaključak koji kaže kako smo rast proteklih godina temeljili na stranim investicijama (bile one direktne ili putem kredita) u stvari u cijelosti točne.

Taj model rasta je stao i sada ćemo napokon morati početi raditi, no pozicija u kojoj se nalazimo nas dugoročno diskvalificira jer smo u međuvremenu kreirali državni aparat koji neće otići samo tako, a od naših političara koji su ionako arhitekti stanja u kojem se nalazimo ne možemo očekivati rješenje problema.

Ukratko, mislim da se slika oko toga gdje se točno nalazimo polako ali sigurno kristalizira. Samo to saznanje bi moralo pomoći da se odredi smjer u kojem se moramo kretati da bi izišli iz problema u kojem se nalazimo (a koji, iako potenciran, nije uzrokovan svjetskom krizom) - pitanje je samo imamo li mi ekipu koja je to u stanju iznjedriti?

Misao dana:
Life's most urgent question is: What are you doing for others?

Komentari

Kad se kaže da je traženje

Kad se kaže da je traženje statusa branitelja preferirani put do sigurnih prihoda i svo to pametovanje Svjetske banke uglavnom nema previše veze sa stvarnošću. Stvarnost je u odgovoru na pitanje: 'Što bi radila većina branitelja da nemaju braniteljsku penziju'?
A odgovor je 'bili bi manje više svi na burzi'. Cijela ta priča s braniteljima je zapravo poraz cjelokupne ekonomske i razvojne politike hrvatskih vlada, počevši još od 1998 do danas. Koliko je branitelja s visokim obrazovanjem danas samo na svojoj braniteljskoj penziji? Jako jako malo. Hrvatska ima problem obrazovanja pri čemu profili nezaposlenih ne odgovaraju potrebama. Hrvatska se globalizirala u pet godina ali se zaboravilo da je nemoguće tržište radne snage globalizirati u isto vrijeme - za to treba barem jedna generacija. Barem...
Ovo što je napravila Sanaderova vlada, koalirajući sa svecima i divljim svinjama kako bi se zadržala na vlasti pravi je problem Hrvatske. Cijeli kompleks problema branitelja i njihovih troškova svodi se na kupovanje glasova od izmišljene braniteljske populacije. Koalicija s penzionerima vrunac je takve politike - iako je posve normalno da postoji stranka penzionera i čak da je u vladi, situacija u kojoj vlast ovisi o takvoj stranci iz države radi cirkus. Danas se podiže spomenik u ustanku u Lici 1941 zato jer je Uzelac zaprijetio da će izaći iz vlade (i srušiti koaliciju). Dakle, umjesto da se politika bavi rješavanjem problema ona se bavila samo jednim . kako se zadržati na vlasti? I zato pričati o tome kako riješiti produktivnost i pokretljivost itd itd svodi se na samo jedno: Kako političare objesiti kad iz države naprave lešinu a ne razgovarati o tome kako bismo iz lešine mogli napraviti paprikaš.

Tko je glasao

@agaton, što se tiče

@agaton,

što se tiče branitelja i povlaštenih mirovina danas sam pročitao jedan dobar komentar koji kaže nekako ovako: "Da bi se napravile kvakitetne promjene u RH potrebna je revolucija. Za revoluciju je potrebno oko 500 000 ljudi. Kako nakon revolucije zahvaliti tim osobama koje su je provele? Dati im povlastice (mislilo se na "revolucijeske" mirovine)."

I što onda dobivamo? Novih 500 000 povlaštenih revolucijskih mirovina, nekoliko stotina tisuća braniteljskih, nekoliko desetaka tisuća partizansko-ustaško-domobransko-komuniostičkodužnosničkih i inih mirovina na grbači radnika domesticus vulgaris koji svaka jutro uzima svoju lopatu, pali lojanicu i ulazi u rudarsko okno. Glup ko kurac, a ne zna da hrani cilu državu samoproglašenih zvaničnika, zaslužnih i "niš koristi" intelekualaca.

Tek kad njemu koji je "glup ko kurac" bude "pun kurac" svega- e, tada će nastati prava tarapana, a lopata po leđima puno pametnih (ima ih i na ovim stranicama) koji nemaju ama baš nikakva dodira sa realnošću će postati- narodni lijek.
--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

'bili bi manje više svi na


'bili bi manje više svi na burzi'

Jednostavno nije točno. Jedan veliki broj umirovljenih branitelja radi 'na crno' ili 'na sivo'.
Evo baš sam danas saznao za jednog (nisam ni znao da je umirovljeni branitelj) koji radi u obrtu koji formalno na na negovu žene (maltene vodi cijeli posao), a nije zaposlen u njemu. Saznao slučajno jer je za neki posao neke papire trebao potpisati zaposlenik pa smo mu morali čekat ženu.
A sjeti se i svih onih bespovratnih pomoći (po 60.000 kn) i povoljnih kredita za braniteljsko poduzetništvo. A ti krediti se ni ne vraćaju - naravno na zahtjev braniteljskih udruga.

S druge strane, da je tvoja izjava i potpuno točna, to ne znači da onda oni i ne bi trebali biti na burzi. Ako su sposobni za rad onda trebaju raditi.
No npr., nemam ništa protiv da imaju neki poseban braniteljski dodatak na redovnu mirovinu jednom kada napune uvjete za nju (35 staža, 60 ili 65 života)

Tko je glasao

Mrak, nemoj samo, molim te,

Mrak, nemoj samo, molim te, "cmizdriti" nad sudbinom i placama hrvatskih menadzera... zna se kakvi su i kako "vode" privredu, a onaj primjer sa norveskom je dobar, tamo menadzeri rade svoj posao kako treba i nisu posao dobili po podobnosti ili slicno...

Kitz

Tko je glasao

ja ti samo kažem da

ja ti samo kažem da sposobni i pošteni ljudi neće sebe eksponirati za žestoki i nezahvalni posao u kojem neće biti adekvatno plaćeni

količina poštenih i idealista je nažalost ograničena, osobito u društvu u kojem je korupcija postala norma

Tko je glasao

Po mom programu za obračun

Po mom programu za obračun plaće, porezno opterećenje plaće, uključujući harač za cifre koje navodiš trebalo bi biti 58,80%.

Mi, naime, imamo namete na plaću koje plaća radnik iz svoje bruto plaće. Pored toga postoje nameti iz plaće koje plaća poslodavac. Ti nameti iz plaće povećavaju ukupne troškove rada, pa su zato neodvojivi od ukupnih troškova rada.

Tako ako rasporedimo trošak za radnika, od 46.166,00 kuna ukupnog davanja, dobijemo:

Neto za isplatu: 18.195,41
Nameti na plaću: 18.730,75
Harač: 758,14
Nameti iz plaće: 6.481,70
Ukupno: 44.166,00

Možda još neko pri ruci ima program za obračun plaće pa može ovo potvrditi ili osporiti.

Tko je glasao

Naravno da si zanemario

Naravno da si zanemario podatak da većina zaposlenih u Hrvatskoj radi za neto plaću od bijednih 2.000 kn na ruke na crno! Dakle, porezno opterećenje poduzetnika je apsolutno nikakvo! Svi radnici iz unutrašnjosti, koji rade na terenu, umjesto plaće dobivaju terenski dodatak, jer je neoporeziv.
Pa ipak, poduzetništvo nam je u klincu. Porezno opterećenje NULA, a poduzetništvo škripi. Šta bi još država trebala dati: možda dotacije?

My Soul

Tko je glasao

Ne, nego je KMPG

Ne, nego je KMPG normalizirao primanja za sve promatrane zemlje.

Tko je glasao

kako normalizirao???

kako normalizirao???

The Observer

Tko je glasao

Pa računali su da je

Pa računali su da je primanje u svim zemljama 100.000 odnosno 300.000 dolara, ne?

Tko je glasao

Nema tu nikakve

Nema tu nikakve normalizacije.

Jednostavno su uzeli te plaćevne grupe (u dolarima) i usporedili poreze.

Bitan nedostatak takve usporedbe je što u raznim zemljama te plaćevne grupe obuhvaćaju bitno različit dio radne populacije. Negdje je USD100,000 tek 50% više od prosjeka, a negdje je to 500% od prosjeka.

The Observer

Tko je glasao

Ja sam kriv. Termin

Ja sam kriv. Termin normalizacija nije dobar.

Potpuno se slažem da je ovakva metoda ograničena, međutim svaka metoda ima neku manu i teško je naći najobjektivniju.

Države se razlikuju po kupovnoj moći (i to se kod nas sustavno ignorira), strukturi troškova života (i to), kvaliteti javnih usluga koje se dobije za plaćeni porez, visini primanja, poreznom sustavu, itd., itd.

Sa strane javne usluge koju dobije građanin, možda je 60% davanja u Švedskoj OK, a 30% kod nas previše.

Tko je glasao

Na dobrom si tragu, ali

Na dobrom si tragu, ali USD100,000 je brutto godišnja plaća BEZ davanja poslodavca.

Tj. radi se o poreznim davanjima zaposlenika, bez udjela poslodavca u socijalnim davanjima.

Ono što je relevantno je ukupno fiskalno opterećenje rada. Tako, prema podacima zaposlenik u Hrvatskoj (brutto plaća USD100,000 godišnje) plaća 53.5% (odnosno oko 55.5% s haračom, jer se 4% plaća na netto)), a poslodavac još 17.2% za socijalna davanja. Dakle, ukupni trošak rada je USD117,200, zaposlenik dobije netto USD44,500, što daje ukupno opterećenje troškova rada porezima i doprinosima od 62%

Prema podacima, u Francuskoj zaposlenik (USD100,000) plaća 36% poreza i doprinosa, a poslodavac još 39.4% za socijalna davanja. Dakle, ukupni trošak rada je USD139,400, zaposlenik dobije netto USD64,000, što daje ukupno fiskalno opterećenje troškova rada od 54% .

Inače, nisam siguran da su svi podaci apsolutno točni. Siguran sam da je porez od 37.6% u Danskoj debelo podcijenjen. Taj porez je oko 52% za grupu USD100,000, a budući da uključuje i sva socijalna davanja, 52% je ukupno fiskalno opterećenje troškova rada.

The Observer

Tko je glasao

ako sam dobro shvatio

ako sam dobro shvatio uvodnik u PDF dokument koji je linkan gore on kaže (str 7 prvi stupac u sredini):

Radi lakoće usporedbe po državama, ograničili smo naš pregled na doprinose za bruto iznose od 100.000usd i 300.000 usd. Uključili smo davanja i zaposlenika i poslodavca radi cjelovitosti.

to ti je ukratko i razlog zašto danska kao država s najvećim pojedinačnim porezom na rad (od 60% na taj bruto iznos) u konačnici ispadne jeftinija od hrvatske

Tko je glasao

Ali ja mislim da dijagram

Ali ja mislim da dijagram koji si dao (i onaj sličan za USD300,000) daje porez i socijalna davanja IZ plaća (tj USD100,000 i USD 300,000).

Na sličnim dijagramima koji slijede odmah iza, prikazana su socijalna davanja, koja plaća zaposlenik (iz plaće), i koja plaća poslodavac (ja mislim NA plaću). Npr, u slučaju Francuske socijalna davanja su ukupno 61.4%, od čega poslodavac plaća 39.4%, a zaposlenik 22%. Ali je porez u Francuskoj samo 14%. Kada bi to bilo računato IZ plaće, ukupno bi to iznosilo 75.4%, i podjela na ono što plaća poslodavac, a što zaposlenik ne bi imala smisla.

Što se tiče Danske, tamo poslodavac osim plaće ne plaća ništa (osim nešto vrlo malo, ovdje su dali 1.1%), tako da je trošak rada skoro jednak plaći. Iz plaće zaposlenik plaća sam sve: zato su brutto plaće u Danskoj visoke, ali troškovi rada nisu u tolikoj mjeriveći nego drugdje (postotno i apsolutno), jer u većini drugih zemalja povrh plaće dolazi još značajan trošak za poslodavca. I dalje mislim da ovo što je prikazano za Dansku pogrešno, jer daje ukupno opterećenje iz plaće 37.8%, plus 1.1% NA plaću, što rezultira poreznim opterećenjem troškova rada od samo 38.5%. To ne može biti točno. Osim toga, negdje u tekstu kažu da je Danska po oba kriterija jako visoko, što ne stoji, jer je medju najmanjima što se tiče kategorije "ocijalna davanja" (zaposlenik 0.2% i poslodavac 1.1%). Ali to je pitanje definicije što se zove porez, a što socijalna davanja.

U biti je svejedno što se zove porez, a što socijalna davanja, ako je obavezno. Nije naravno svejedno što se od toga dobiva u vidu socijalne sigurnosti.

I da, Hrvatska jest skuplja (postotno) i od Francuske i od Danske, za ove kategorije plaća.

The Observer

Tko je glasao

bet ovo je grafikon sa

bet

ovo je grafikon sa stranice 6 i 7 brošure (link je gore) i prema napisanoj metodologiji unutra su uiključena SVA davanja na plaće

također, u tekstu je objašnjena danska kao specifična zemlja jer su socijalna davanja kod nje uključena u porez (što je objektivno stanje i kod nas, ali se iskazuju posebno)

Tko je glasao

A što onda predstavlja

A što onda predstavlja dijagram na stranici 10-11? Ja to razumijem kao ukupna socijalna davanja (u odnosu na bazni iznos USD 100,000). I posebno je iskazano koji dio plaća poslodavac, a koji zaposlenik. Podaci su distorzirani jer se različite stvari zovu porez, a različite "socijalna davanja" u raznim zemljama

Za Francusku je to 61.4% (39.4 + 22), a za Hrvatsku 36.7% (17.2 + 19.5). Za Dansku svega 1.3% (1.1 + 0.2). Ali zato Danci plaćaju veliki porez, a Francuzi mali.

Kako objasniti kako se odnose podaci na strani 6-7 prema onima na strani 10-11? Ja tumačim da "gross income" odgovara onome što se u Hrvatskoj zove "brutto plaća", na što poslodavac u mnogim zemljama plaća socijalna davanja.

Dakle, prvi dijagram je relevantan za samog zaposlenika, jer pokazuje koliko mu se otkida od plaće. Drugi dijagram pokazuje nivo socijalnih davanja. Oba dijagrama kombinirano, daju ukupnu opterećenost troškova rada, što je presudno za konkurentnost. A to je grm u kojem leži zec.

The Observer

Tko je glasao

i grm i zec su davno

i grm i zec su davno otkriveni, proučeni! sad se čeka lovac koji bi sredio zeca!

zbilja je svejedno kako ćeš gledati grafove: činjenica je da uskoro neće biti ni kapuza!

Tko je glasao

Ono što znam, a naučio sam

Ono što znam, a naučio sam na vlastitoj koži, je da smo u optrećenju plaće vrlo nekonkurentni.

Sudjelovao sam u pokušajima privlačenja stranog kapitala. Vrlo pošteno smo im prezentirali stanje u Hrvatskoj, uključujući opterećenja plaće, ali i porez na dobit (koji je relativno povoljan), neoporezivanje prihoda kod akvizicije i sl. Momci su to sve provjerili kod jedne revizorske kuće, sve se poklapalo gotovo u kunu.

Ukratko, rekli su da je bruto davanje za plaće od 2000-2500 eura, koliko je bila ciljna plaća, kod nas preko 50% skuplje. Pogodi kako je priča završila...

Tko je glasao

Ovdje je jasno pokazano da u

Ovdje je jasno pokazano da u grupi plaća brutto USD100,000/godišnje, Hrvatska po ukupnom fiskalnom opterećenju figurira jako visoko, sigurno medju najvišima (trebalo bi izračunati za sve zemlje koje nas okružuju).

Ali, za analizu konkurentnosti po plaćama bi mjerodavnija bila analiza fiskalnog opterećenja medijanske plaće. USD100,000 je daleko iznad prosjeka i iznad medijana čak i za najbogatije zemlje, a u Hrvatskoj takve plaće prima relativno mali broj ljudi.

U tome bi usporedba s konkurencijom bila vjerojatno još nepovoljnija po Hrvatsku.

The Observer

Tko je glasao

pa pogledaj tablicu,

pa pogledaj tablicu, struktura izračuna plaće je takva da kod nas opterećenje NE MOŽE biti manje od nekih 40ak postotaka. i sada gledaj koliko zemalja u kategoriji od 100.000 usd ima 40% ili manje

porazno

Tko je glasao

Opet, ako moj program za

Opet, ako moj program za izračun plaće ne griješi (taj posao nam inače rade knjigovođe, ali ja imam svoj radi informacije i kontrole), davanja na minimalnu plaću, koja je, ako se dobro sjećam, od lipnja po DSZ 2.814,00 kuna bruto, iznose:

37,83% (za Zagreb), ako se taj bruto iznos gleda bez prireza onda su davanja 37,31%

Struktura davanja za Zagreb:
Neto: 2.067,38
Nameti na plaću: 660,48
Harač: 86,14
Nameti iz plaće: 484,01
Ukupno davanje: 3.298,01

Tko je glasao

ok, dakle najmanje moguće

ok, dakle najmanje moguće davanje je 37,31%, i dalje ima 80% tablice koji imaju niža davanja

Tko je glasao

Ako ćemo sitničariti,

Ako ćemo sitničariti, mislim da je najmanje moguće opterećenje 34,47% i to doslovno na bruto plaću od jedne kune, a tako bi trebalo biti sve do bruto plaće od 2.000 kuna. I ovdje se moram ograditi, jer je izračun za bruto plaće manje od 2.000 kuna ušao u minus nakon osobnih odbitaka pa sam morao malo prepravljati stvar da dobijem suvisle rezultate.

Takvo opterećenje je u rangu maksimalnog američkog, na prihode veće od 300.000 dolara.

Tko je glasao

Medijan bi u prah razbio

Medijan bi u prah razbio službene državne statističke podatke o prosječnoj plaći. Nažalost, ti se podaci taje i izbjegava ih se službeno objaviti. Navodno se čak ni ne računaju, jer FINA Statistici, kao, dostavlja samo sume za poduzeća, a onda to statistika dijeli sa brojem zaposlenih (ili tako nekako).

Medijan se dao naslutiti iz podataka koje je objavljivao REGOS, doduše samo na onom dijelu zaposlenih koji su uključeni u drugi stup mirovinskog osiguranja, ali koliko vidim zadnji podaci su stari više godina.

Činjenica je, međutim, da iole pristojnija plaća (koju, istina, prima manji broj zaposlenih) biva opterećena sa 45% i više. Čak i najjadnije plaće u Hrvatskoj opterećene su sa 30-40%, a primjera radi (mada se nikako ne možemo uspoređivati) u Americi su tek primanja preko 300.000 dolara opterećena sa 35% (naravno, nakon odbitaka koje mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati).

Tko je glasao

U Hrvatskoj je vrlo tricky

U Hrvatskoj je vrlo tricky situacija. Kao prvo imas situaciju gdje ljudi nisu mobilni, tako da ako je slucajno u tijeku neka infrastrukturna investicija tipa izgradnja ceste u Lici, nezaposleni Slavonac ne zele ici raditi taj posao, jer je eto "predaleko", pa se dovode radna snaga iz drugih drzava, najvise iz BiH. Druga stvar je ta da je definitivno ne srazmjeran odnos placa u javnom sektoru naspram privatnog. Recimo osoba SSS u Varteksu radi 1800kn netto mjesecno od 06-14, dok recimo u ista takva osoba SSS u nekom uredu istipka 2 strane word dokumenta za 4000kn netto mjesecno sa radnim vremenom od 8:30h-14h (ovo 8:30 sam namjerno stavio jer ama bas nikad nisam dozivio da je netko u 8:00 na svom radnom mjestu ukoliko zelim neke papire). No sve bi to bilo u redu da ta osoba koja tipka 2 dokumenta dnevno napravi mjesecno efektivnog posla za 8000kn, no njezin ucinak se ne zna i negativan je u odnosu na placu. Tu razliku drzava krpa raznim porezima i parafiskalnim nametima gospodarstvu i zaduzivanjem.

Druga komponenta su socijalni slucajevi ciji je broj takodjer prevelik i pretezak za proracun, a sto je najgore broj se eksponencijalno povecava. No tu se ipak slaze biracka baza, tako da bi moglo biti velikih problema jednog dana kad se kolo krene odmotavati, a morat ce, samo je pitanje vremena.

Drzava treba postaviti vrlo jasno i cvrsto drzati donesena stajalista, po mogucnosti stvoriti politicki konsezus sa oporbom, tako da ako izgube vlast (sto je vrlo moguce jer ce rezovi biti bolni), politiku odrzive ekonomije nastavi provoditi konsezusni partner. Kao prvo potrebna je gospodarska strategija, nazalost takva jos ne postoji dan danas. Kao drugo obrazovanje treba biti u svrshu gospodarstva, a ne citavu stvar ostaviti u zrakopraznom prostoru (danas je klince sram zavrsiti zanat i uciti taj zanat i biti sto bolji u svom poslu). Treca stvar je reorganizacija i optimizacija drzavne uprave. To znaci uvodjenje informacijskih sustava i informaticko opsmenjavanje ljudi. Pod reorganizaciju drzavne upravo smatram i uspostavu studija drzavne uprave, sto je zapravo cudno kako Hrvatska jos uvijek nema taj studij s obzirom koliko glomaznu drzavnu upravu imamo. S druge strane doci ce do viska zaposlenih, no taj visak se uvijek moze preusmjeriti ili u gospodarstvo ili u deficitarne dijelove drzavne uprave, recimo u pravosudje. Npr. ukoliko bi se slozio inf. sustav za pravosudje i gdje bi bilo potrebno sve papirnate podatke unjeti u sustav, tu bi bilo posla za tisucu ljudi. Cetvrta stvar je maksimiziranje investicija drzave poput npr. osnivanja i izgradnje poduzetnickih parkova i inkubatora, odnosno sve u cilju stvaranje poduzetnicke i radne atmosfere. Peta stvar je rjesavanje korupcije prvo u svojim redovima, pa onda i u gospodarstvu. I sesta stvar je smanjivanje poreza i rasterecenje gospodarstva od raznoraznih parafiskalnih nameta.

Nije previse tesko, ali mora se biti uporan :)

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

ok su prijedlozi no ja bih

ok su prijedlozi no ja bih još neke stvari nadodao. Neki primjeri iz života..

Na Krku gdje je jedan moj kolega gradio objekt za turizam, predao je zahtjev za uporabnu i čekao godinu i pol samo da mu izađu na objekt. Tamo uporabne radi jedna vrlo neljubazna gospođa koja se dere ne svakoga koji uđe u kancelariju kao da je njezina. U tih godinu i pol prema zakonu, iako je objekt gotov on nije mogao obavljati djelatnost u turizmu a posljedično niti on niti država ubirati poreze.

Hoću reći, nažalos, svaki doticaj sa državom nosi probleme i u ovoj zemlji se vrlo teško baviti bilo kakvom vrstom poduzetništva gdje je potrebno imati bilo kakav doticaj sa državnom administracijom. Jednostavno, čak i dobre projekte čovjek nije u stanju provesti ili je zapravo vrlo rizično ući u neku investiciju jer postoji mogućnost da ju nećeš niti provesti do kraja ili će se previše odužiti.

Znači potrebno je maksimalno pojednostaviti način poslovanja. Naravski uz preduvjet da se smanje porezi, davanja, parafiskalni nameti itd.

Naravski da je potrebno otpustiti dio činovničkog aparata jer naše gospodarstvo ne može plaćati toliko koliko bi njima trebalo. Kada bi se to učinilo dobar dio tog aparata bi se sigurno aktivirao (jer morali bi) i našao svoje mjesto u realnom gospodarstvu što bi bila dvostruka korist za ovu državu.

U svakom slučaju čini mi se da je MMF trenutno poželjna opcija za Hrvatsku jer vlada (pa vjerovatno ni oporba) nije u stanju provesti potrebne reforme.

Tko je glasao

Nazalost, ukoliko ti se

Nazalost, ukoliko ti se biznis sastoji od toga da seces po organima drzavne uprave, bolje da imas povecu novcanu zalihu, tvrde zivce i vrijeme na bacanje, osim ako nisi spreman dijeliti plave kuverte sluzbenicima kako bi se postupak ubrzao.

Zato osobno ne radim sa drzavom, niti mi pada na pamet. Ima dovoljno nacina da se povuku sredstva od raznih fondova ukoliko imas dobru ideju, know-how, iskustvo i dokaz da si dovoljno sposoban cime bi opravdao rizik ulaganja fondova u svoj poduzetnicki podhvat.

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

Slažem se, no uvijek je u

Slažem se, no uvijek je u nekom segmentu potrebno dotaknuti državu.

Trenutno mi ne pada na pamet investirati u bilo što, a koliko vidim i banke/fondovi su vrlo defanzivni... Koliko mi je rekao kolega iz Erste nema ni 10% novih investicija koje oni prate u odnosu na isto razdoblje 2008. Država toga čini se uopće nije svjesna ili se ignoratski ponaša pa tako ova činjenica će nas tek dohvatiti za godinu/dvije. Pada profit i tvrtkama pa je to još jedan znak da će ovaj podatak biti još porazniji...

Ukoliko nema investicija nema ni rasta.

Posebno me brine činjenica da premijerka na vijest da padamo u BDPu 6.3% kaže da smo dotakli dno i najavila oporavak što je zvučalo kao da je MINUS 6.3% dobar rezultat (i posljedično valjda nema potrebe za daljnjim potezima - poglavito rezanjima troškova).

Kada sve skupa zbrojiš ne vidim da je stanje dobro, investicije padaju, pada dobit tvrtki, raste nezaposlenost (u realnom sektoru), padaju plaće poglavito u realnom sektoru, država ne smanjuje rashode nego povećava poreze itd... A vlada se bavi kozmetikom i promatra...Uostalom, nije li Sanader prije par mjeseci rekao da već izlazimo iz krize (koju nije niti priznao a postoji) pa me izjava premijerke osobito plaši jer zapravo pokazuje kako se država trenutno vodi...

Tko je glasao

ljudi nisu mobilni Odgovorna

ljudi nisu mobilni

Odgovorna i ciljno-racionalna socijalna politika bi analizirala ovaj problem i na temelju dobivenih podataka predložila rješenja za povećanje mobilnosti radne snage. Primjerice, obnova i modernizacija željezničkih pravaca koji su ukinuti ili su pred ukidanjem radi forsiranja izgradnje cesta. Zatim, osiguravanje komunalnih stanova za obitelji koje radi zaposlenja moraju mijenjati prebivalište. I tako dalje. Kad bi se tom problemu tako pristupalo, ne bih imala ništa protiv da se ukine neki oblik socijalne pomoći (ali ne sva socijalna pomoć) onima koji ne prihvate zaposlenje izvan svog mjesta stanovanja.

Važno je i prevažno građankama i građanima podastrijeti konkretan i svima razumljiv plan socijalne politike, obrazložiti njegove razloge i ciljeve kao i očekivane rezultate. Ljudi moraju vidjeti da takav plan znači pomaknuti se iz točke A na točku B u smjeru izlaženja iz krize. Idealno bi bilo da se kroz javnu raspravu kreira javni duh/mišljenje koje u takvom zaokretu vidi povećanje javnog dobra kako za pojedince/pojedinke tako i za cijelu zajednicu. Ipak, najvažnije od svega je da postane apsolutno jasno da je zadaća javne vlasti kreirati socijalnu politiku koja prati i potiče razvoj tržišnog privređivanja, a ne da socijalna politika bude puko namirivanje onih koje je sprega politike i privrede izbacila na ulicu i pretvorila u lumpenproletarijat.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Odgovorna i

Odgovorna i ciljno-racionalna socijalna politika bi analizirala ovaj problem i na temelju dobivenih podataka predložila rješenja za povećanje mobilnosti radne snage.
Ma odgovorna politika bi trebala imati razvojnu strategiju koja bi obuhvaćala cjelokupnu državu. Bez sustava koji će pomagati da izađemo iz ovog centralizma iluzorno je razmišljati o mobilnosti radne snage. Doduše, ovdje već duže vremena postoji jedna vrsta mobilnosti radne snage: iz periferije u Zagreb.

Već sam ovdje pisao o tome da bi školski sustav trebao decentralizirati na način da stvaramo sveučilišta u manjim mjestima kao npr. Požega, Čakovec, Kostajnica, Delnice, Sinj, Metković i sl. To bi kao prvi rezultat stvorilo da završeni studenti ne ostaju u mjestu studija kao što je danas slučaj za Zagreb i da time provincija ne ostaje bez visokoobrazovanih ljudi.

Slični smjer bi trebali primijeniti i kod državne administracije gdje bi na taj način dio novca koji se slijeva u Zagreb usmjerili na danas zapostavljenu provinciju i time potaknuli lokalne ekonomije.

Ovakva decentralizacija bi sigurno potaknula mobilnost radne snage budući da seobom te obitelji ne odlaze u nigdjezemlje koje ne nudi ono što danas tim obiteljima treba, a posebno tu mislim na kvalitetno školovanje jer danas škole izvan velikih naselja vrlo teško nalaze potrebno nastavno osoblje.

U ovih 20 godina samostalnosti naše države nisam vidio nikakve ozbiljnije planove u navedenom smislu osim neodržanih obećanja i poreznih olakšica što su mnogi iskoristili i promijenili sjedišta svojih tvrtki ali ne i proizvodne odjele i urede.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Imamo mi razvojnih

Imamo mi razvojnih strategija koliko ti srce želi. Ne znam da li je bilo vlade koja ih nije pisala i donosila. Sve one skupljaju prašinu po ladicama, a državna i lokalna uprava do njih drži jednako kao što stranke drže do svojih političkih programa - k'o do lanjskog snijega. Nisam protiv strateškog planiranja, ali ovog trenutka imamo važnijeg posla, jer smo u provaliji. Po meni, najvažnije je odvojiti privredu i politiku iz klinča koji već toliko dugo traje da je i jedan i drugi sustav zahvatio grč od kojeg trpi cijelo društvo. Za to operaciju je potrebno potpuno neovisno pravosuđe. Nešto poput suca u boksu, kad bokserima u klinču zaurla: Break!

Poticaj pravosuđu morao bi biti probuđeni ustavni patriotizam građana i građanki. Jedan takav poticaj (re: zakona o izbornim jedinicama i popisima) krenuo je i s pollitika.com. Preporučila bih također pogledati i zadnji dnevnik kolege @poveznika, u kojem je dao svoju ustavnu tužbu re: izbora predsjednika (iste dileme muče i one zabrinute zbog demokratskog deficita u EU kad je u pitanju izbor predsjednika Europske komisije). Jednostavno se moramo vratiti na temelje političke konstitucije naše zajednice, a to znači vratiti politiku tamo gdje joj je i mjesto - u narod koji demokratski upravlja svojim životom.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Imamo mi razvojnih

Imamo mi razvojnih strategija koliko ti srce želi. Ne znam da li je bilo vlade koja ih nije pisala i donosila.
Je, ali to nisu razvojne strategije nego "pozdravi i želje". Ono što sam ja vidio izgleda otprilike ovako:
Naš cilj je ubrzana uspostava uvjeta koji će potaknuti ravnopravni regionalni razvitak u svim djelovima države s posebnim naglaskom na otoke i slabo razvijene dijelove, kako u smislu poboljšanja životnih uvjeta, tako i u ekonomskom smislu. Za ostvarenje navedenih uvjeta Vlada će ubrzano raditi na donošenju potrebnih makroekonomskih planova i u suradnji sa svim nadležnim institucijama pomno pratiti provođenje istih. Itd, itd . . .
Ma da bi riječ rekel na takav biser planiranja!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Mnogima je jasno već

Mnogima je jasno već najmanje godinu dana gdje smo - blizu dna! Valjalo je samo čitati stranu štampu i pratiti ocjene relevatntnih međunarodnih ustanova, posebno monetarno-obavještajnih. Odavno nas upozoravaju da druge zemlje imaju mafije a oovdje mafija ima Hrvatsku! Možda zlonamjerno ali, novine svaki dan potvrđuju, istinito! Imamo mi i više ekipa sposobnih da nas izvuku iz krize ali jedna nedodirljiva, okupivši svoje pleme privilegiranih, ne daje ni blizu centrima moći.
Zar nam Svjetska banka treba govoriti ono što se vidi i iz - aviona?

Danimir

Tko je glasao

mislim da je prvi i osnovni

mislim da je prvi i osnovni korak koji bi bilo koja vlada morala poduzeti i bez kojeg se ne može govoriti o bilo kakvoj ozbiljnoj i stabilnoj državi FUNKCIONALNO, NEOVISNO i, što je pomalo neobično za napisati, NEPROTUUSTAVNO PRAVOSUĐE. svi vidovi kriminala, a posebno onaj koji se tiče zlouporabe službenih, državnih i javnih funkcija te "drmanja" novca poreznih obveznika u svijesti prosječnog građana moraju biti shvaćeni kao upravo to: kriminal. ukoliko se nešto ukrade, i dokaže se da je ukradeno, ne možemo lopova naprosto osloboditi, ili reći "ok, nek plati porez" ili osnovati nekakvo povjerenstvo koje umjesto suda odlučuje o krivnji ili slične besmislice. i svaka opstrukcija istrage ili presuda protivna zakonu ili čak sam zakon koji bi takovu kriminalnu radnju dopustio ili spriječio njeno sankcioniranje je kriminal.
osobno imam nekoliko prijatelja na "trulom zapadu" koji se ne mogu načuditi nekim stvarima koje se kod nas zbivaju ("rukovanje" prstom u anus i sl.), i koji se čude kako država s tim geo položajem i tako malim brojem stanovnika (otprilike četvrtina malo ozbiljnije svjetske metropole) može govoriti o siromaštvu!!!
samo stvaranjem istinske, ustavom zajamčene legalne i legitimne slobode možemo na adekvatan način iskoristiti u prvom redu ljudski, a tim i svaki ostali potencijal (omogućavanjem poduzetničkih sloboda i sprečavanjem njihove opstrukcije na račun malog broja ljudi).
osobno mislim da ove neugodne i neshvatljive prepreke teško možemo riješiti bez neke vrste lustracijskog zakona (rijetko ljudi sami sebe formalno osude...), ali to je već druga tema...

Tko je glasao

Uvijek se zapitam kako mi

Uvijek se zapitam kako mi mislimo napredovati i privući strane poštene ulagače... (lopove ne brojim takvi trče kod nas...) sa porezima najvećima u Europi a i u svijetu... Porez na ovo , porez na ono, pristojba za ovo , pristojba za ono ... Pa čovjek do pokrene pravo posao potroši na papire hrpu vremena , a ako i uspije pokrenuti biznis slijede porezi koji ga dokrajče... Kada neka strana tvornica ko npr. BMW stavi sve na papir ako misli pošteno raditi odmah odustane... Zato se i bojim ovih ulagača u brodogradilišta jer nameti kod nas su takvi da će rijetko tko pošteno uložiti novac u brodogradilišta...

Zašto je tako ?

Zato što jednostavno država treba hraniti ogroman broj ljudi koji ništa ne rade... a dobivaju socijalna primanja , invalidnine i slično... I dok jedan Izrael koji je gotovo stalno u ratu svoje invalide ne "baca" u mirovinu već dalje zapošljava (riječ preraspodjela poslova kod nas izgleda ne postoji...) kako bi i država imala koristi od njih kod nas najbolja opcija za državu je umirovljavanje... jer tako je njihov glas na izborima koliko toliko siguran... Samo nitko se od takvih ljudi ne pita da to nigdje ne ide ako jedna mala država ko Hrvatska ima gotovo više umirovljenika nego radnika ... takav model u svijetu ne postoji, niti će postojati dok nas ne zamijene posve roboti... (daleka budućnost koja bi mogla završiti nešta slično ko film Matrix...) a da napomene da tek slijedi nova umirovljenja ...

http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/ar...

Realno nagrabusili smo ako ne promijenimo svoj stav da je glavno svoje dupe , a ne država... odjednom će nam se dogoditi bankrot a onda će se još teže biti izvući iz ovog trubadurluka...

PS nemojmo se čuditi većim porezima jer je to ovima na vlasti jedini način za preživljavanje ... Ako krenu raditi (smanjiti državnu upravu , otpustiti hrpu radnika iz državnih tvrtki koji gotovo ništa ne rade, napraviti reviziju mirovna...) automatski će izgubiti vlast ... a oni to znaju i zato guraju po starome... pa dokle ide...

Justice for all !

Tko je glasao

odlično, i sad pomiri ovaj

odlično, i sad pomiri ovaj svoj komentar sa nekim ranijim komentarima u kojima podržavaš prosvjede poljoprivrednika i njihovu borbu za više otkupne cijene pšenice i mlijeka, u kojima podržavaš prosvjede javnih službi za većim plaćama, u kojima se zalažeš za "besplatno" zdravstvo po kubanskom modelu....što će reći još više para iz proračuna za zdravstvo itd....itd...
koja je dijagnoza? shizofrenija, podvojenost ličnosti? što god bilo, karakteristično je za veći broj hrvata. istovremeno bi i širokogrudnu socijalnu državu i niže poreze. da bi doskočili toj uočljivoj nelogičnosti sada traže žrtvene jarce. do prije godinu dana u njihovima glavama nezamisliva ideja otpuštanja ljudi iz državnih poduzeća i javne uprave je ipak, hvala Bogu, zaživjela. našli su žrtvenog jarca. ma koliko takvi zapravo primitivni medijski napadi koje možemo pratiti zadnjih tjedana djelovali demagoški i jeftino eto i neke koristi od ove krize. no bojim se da su tu mogućnosti ograničene. to je ipak samo vrh ledene sante. prije ili kasnije, kad sve žrtvene jarce žrtvujete morat ćete se suočit sa nezgodnom činjenicom da to nije dovoljno i da je hrvatska porezno preopterećena i bez lažnih branitelja i bez bebićevih zaposlenika.

Tko je glasao

Osim što se jednim dijelom

Osim što se jednim dijelom dotiče pitanja medijskog izvještavanja o realnom stanju hrvatskog gospodarstva i društva općenito, a izvrsno je argumentirano reakcijom Svjetske banke u dodatnom komentaru, dnevnik nas vraća na promišljanje o tome kako i u kojem vremenu se mogu naći rješenja za nagomilane probleme.

Ne samo za vrijeme HDZ-ove vlasti već desetljećima učvršćivan model razvoja i upravljanja državom, kolokvijalno nazvan poslovanjem na zajednički račun, je nemoguće promijeniti u kratkome roku. Stvoreni obrasci i navike se ne mogu promijeniti preko noći, čak i kada bi vlade mijenjali kao na pokretnoj traci.

S jedne se strane malo proizvodi a i većina onoga što se proizvede nije konkurentno na sve zahtjevnijem, čitaj zatvorenijem, svjetskom tržištu. S druge pak imamo situaciju da se neodgovorno odnosi prema onome što se i takvom proizvodnjom uspjelo zaraditi.

Ovdje je dosta rečeno o tome zašto nam je proizvod nekonkurentan, posredno i zašto su nam plaće tako male, a samo je naznačen jedan od primjera rasipanja mukom stečenog novca od strane neodgovorne države. Naravno, riječ je o tzv. socijali.

Vjerujem da nema nikoga tko bi se protivio socijalnoj osjetljivosti države ali ih ima koji se i tek kako protive uvođenju politike čistih računa na tom polju. Ta bi politika podrazumijevala da se u prvom koraku napravi centralna baza podataka o primateljima svih oblika socijalne pomoći, ma kako se ti zvali jer socijalna pomoć nije samo ono što se tako i naziva, a u drugom da se ograniči ukupan iznos primanja po tom osnovu. Nije tajna, malo je naznačila i Svjetska banka, da kumuliranjem raznih oblika socijalne pomoći (doplataka, dodataka, subvencija i sl.) mnoge obitelji mogu ostvariti primanja kakva nikada ne bi da su uključeni u proces rada i da ih to zapravo demotivira u traženju izlaska iz "socijalne ugroženosti".

Treća, ovdje nespomenuta strana, je činjenica da se veliki dio državnog novca na krajnje netransparentan način gubi i pretače u privatne džepove. To su pored klasičnih oblika gospodarskog kriminala famozne javne nabave. U posljednje vrijeme, zahvaljujući činjenici da su počele svađe oko sve manjeg kolača, češće svjedočimo koliko su inventivni bili sudionici u pronalaženju načina da napune svoje i džepove partnera.

Možda (vjerojatno) griješim u vlastitoj procjeni, ali bi se eliminiranjem ili bitnim smanjenjem udjela korupcije u trošenju državnog novca barem za 20-tak% bi se mogla uvećati raspoloživost sredstava koja ionako imamo i usmjeriti ih u društvu korisne namjene. Imajući u vidu veličinu državnog proračuna, ta sredstva nisu mala. Ako ništa drugo, dakle i da uopće ne razbijamo glavu s time kamo ih usmjeriti, za toliko bi mogli smanjiti ovisnost o stranim kreditima kojih je ionako sve manje i sve su skuplji.

Na tom trećem polju, za razliku od prva dva, pomak se može napraviti u vrlo kratkom roku i efekti bi bili odmah vidljivi a sigurno je da bi se pozitivno odrazili i na stanje u ostalim sektorima.

B-52

Tko je glasao

često se u komentarima

često se u komentarima može pročitati da su Hrvati lijen narod (mislim da sam i ja to napisala ali pi tome misleći na mentalnu lijenost) dakle neradnici, ljenčine, ovisili bi o naknadama...
Gastarbajter, Hrvat na radu u inozemstvu - izuzetno cijenjena skupina;
od Čilea do Australije, i to ne samo onaj rob u Monaku i San Remu na jahti, ne samo ona žena koja je nekad radila u Kidrića ili Otočanki, a sad u Italiji njeguje bolesnu starčad, pa se vrati doma platiti dugove i režije. Vridni ljudi, pošteni, pouzdani.
Ima i onih koji su radom u inozemstvu postigli i puno više od osiguravanja egzistencije;
ima poduzetnika, i to vrlo uspješnih, obrazovanih ljudi na vodećim pozicijama, znanstvenika,
pomoraca..
Dakle, problem definitivno nije u generalnoj lijenosti, gluposti i nesposobnosti Hrvata i državljana Hrvatske; odlično mi radimo kad nam se zada posao!

- mucke
"Gospodo političari, angažirajte neovisne stručnjake da dijagnosticiraju bolest i prepišu terapiju."
- leddevet
"Ostaje na kraju pitanje očajnika s korpe na jarbolu:
Koliko očito mora biti da plovimo u krivom smjeru da bi ga napokon pomijenili?"
- ja
"Pitanje dana: imamo li u Hrvatskoj mladih ljudi, neiskompleksiranih, a stručnih, koji su spremni pokušati spasit ako se još što spasit da?
(Ili imamo li još toliko novaca da dovedemo stručnjake izvani?)"

I, čini mi se da se svi višemanje slažemo oko jednoga; drugovi gospodo, sad je bilo dosta, dat ćemo vam otkaz!
I svi se slažemo oko toga da nam treba vlada stručnjaka.
I, čini mi se da je Rohatinski prvi favorit za takvu vladu.

Došlo je vrijeme da prestanemo argumentirano optuživati ove dosadašnje, jer smo kroz puno dnevnika i komentara argumentirano utvrdili da nijedan ne valja;

- fiuminanti
"Da li u ovoj državi postoji i jedna osoba (brojem:1) koja nema mrlja i nije bila uključena u neku nečasnu radnju?
navedi imenom i prezimenom barem jednu osobu koja bi mogla biti predsjednik države a da se na nju ne može nabaciti blatom!!!!"

Sad bi se trebali okrenuti specifikaciji znanja i vještina onih koje tražimo,
ovima starima treba samo pregledati imovinske kartice, i svu nezakonito stečenu imovinu oduzeti, i složiti jedan oglas otprilike ovakav;

THE GREATEST CHALLENGE 2009.
(najveći izazov 2009.)

izazivamo stručnjake iz cijelog svijeta, koji misle da su dovoljno sposobni da dovedu na pozitivnu nulu državu Hrvatsku i njene stanovnike, da se prijave na natjecanje!
Oni koji ispadnu u prvom krugu, dobiti će besplatan obilazak naših nacionalnih parkova.
Koji ispadnu u drugom krugu, dobiti će besplatno krstarenje po najljepšem arhipelagu.
A oni koji ostanu, dobijaju priliku pokazati što znaju!
Ako uspiju doći do kraja za nagradu će dobiti počasnu titulu i onu imovinu oduzetu ljudima koji su nas upropastili!

Naravno, ovo je malo iskarikiran pristup, i opet nailazi na problem;
Tko bi u tom slučaju bio stručni žiri?

Ali, krenite, ima ovdje vas i školovanijih i stručnijih, dajte ideje, konkretna imena i prezimena, da se maknemo više s ove mrtve točke!

Tko je glasao

http://www.bankamagazine.hr/d

http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=320&View=Details&ItemID=5...

svjetska banka nije baš oduševljena načinom kako je to jutarnji interpretirao:

Razočarani smo, stoji u reakciji, senzacionalističkim načinom kojim je Jutarnji list prenio nalaze studije Svjetske banke, "Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta".

Posebice smo razočarani naslovima i podnaslovima, djelomično zbog njihova sadržaja, kao i zbog toga što se čitaju kao citati, odnosno izjave Svjetske Banke.

Analize Svjetske banke imaju za cilj pružiti pomoć Vladi pri izradi politika te potaknuti javnu raspravu o važnim gospodarskim temama na objektivan i trezven način. Iz tog razloga vrlo je važno da mediji prenose nalaze takvih analiza na profesionalan način.

Gore navedena studija je rađena u svrhu pronalaženja načina i mogućnosti kako Hrvatskoj omogućiti dostizanje viših stopa održivog rasta i razvoja analizirajući različite segmente ekonomske politike, kako bi što prije dostigla razinu dohotka zemalja EU.

ja mislim da je bit teksta pogođena, naravno na senzacionalistički način, no kod nas je to ionako obavezno ne bi li uopće doprlo ljudima do glave

Tko je glasao

svjetska banka nije baš

svjetska banka nije baš oduševljena načinom kako je to jutarnji interpretirao:

Razočarani smo, stoji u reakciji, senzacionalističkim načinom kojim je Jutarnji list prenio nalaze studije Svjetske banke, "Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta".

Posebice smo razočarani naslovima i podnaslovima, djelomično zbog njihova sadržaja, kao i zbog toga što se čitaju kao citati, odnosno izjave Svjetske Banke.

Analize Svjetske banke imaju za cilj pružiti pomoć Vladi pri izradi politika te potaknuti javnu raspravu o važnim gospodarskim temama na objektivan i trezven način. Iz tog razloga vrlo je važno da mediji prenose nalaze takvih analiza na profesionalan način.

Gore navedena studija je rađena u svrhu pronalaženja načina i mogućnosti kako Hrvatskoj omogućiti dostizanje viših stopa održivog rasta i razvoja analizirajući različite segmente ekonomske politike, kako bi što prije dostigla razinu dohotka zemalja EU.

Nije komentar već neki dijelovi iz izvještaja Svjetske banke:

1. “U zemlji poput Hrvatske ne bi trebalo biti govora o siromaštvu. Naša analiza pokazuje da bi savršeno usmjeren transfer od 1,5 milijardi kuna (oko 0,7 posto BDP-a) bio dovoljan za iskorjenjivanje siromaštva: Vlada RH trenutno izdvaja oko četiri posto BDP-a za više od 100 različitih programa, što je gotovo dvaput više od prosjeka u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Madžarskoj,” rekao je Anand K. Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. “Siromaštvo postoji ne zato što nema dovoljno sredstava za smanjenje siromaštva, već stoga što ta sredstva nisu optimalno usmjerena: na primjer, na dobro usmjerene programe kao što je pomoć za uzdržavanje otpada samo oko 0,26 posto GDP-a, mnogo manje nego na ostale programe koji se ne temelje na imovinskom cenzusu”.

2. Otkako je Hrvatska postala članicom Svjetske banke 1993. godine, Banka Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete o politici i analitičke usluge. Banka je do sada podržala 32 projekta u ukupnoj vrijednosti od 1,80 milijardi USD i odobrila 48 darovnica u ukupnoj vrijednosti od 51,5 milijuna USD. Svi projekti dovršeni do danas dobili su zadovoljavajuću ocjenu. Uspješnost sveukupnog portfelja posljednjih godina također je iznad regionalnog prosjeka, a stope povlačenja sredstava su visoke.

3.Utjecaj globalne financijske krize na Hrvatsku

Globalna financijska kriza utječe na sve zemlje u svijetu i Hrvatska kao otvorena ekonomija nije imuna na događaje u svijetu i regiji. Tako se za sada Hrvatska relativno dobro nosi s obzirom na sadašnju globalnu gospodarsku krizu, za razliku od nekih zemalja u regiji koje su teško pogođene. To je uglavnom zbog čvrste monetarne politike, i stabilnoga financijskog i bankarskog sektora. Sa smanjenjem proračunskih prihoda zbog gospodarskog usporavanja i neizvjesnih ekonomski izgleda, Vlada je krenula u reviziju proračuna za 2009. Revizija proračuna je dovršena i usvojena od strane Hrvatskog sabora početkom travnja, 2009, smanjenje prihoda svedeno je sa HRK 124 milijarde na 116 milijarde kuna, a rashodi su smanjeni od 126,9 milijarde na 121,5 milijarda. Rebalans proračuna za 2009 je od strane Vlade bio revidiran s projekcijom 2% pada BDP-a, 2,6% stope inflacije, te deficit konsolidirane opće države za 1,6% BDP-a (u ESA95 smislu). Rebalans proračuna predviđa za 5,4 milijarde kuna smanjiti rashode, uključujući i 1,4 milijarde kuna za smanjenje plaća. Što se tiče Hrvatske, izgledi za gospodarski rast i financiranje proračunskog deficita, mnogo zavise od turističke sezone i kretanja na međunarodnim tržištima kapitala. S obzirom na veliki stupanj nesigurnosti na globalnom ekonomskom razvoju, važno je da vlast ostaje otvorena za daljnje prilagodbe tijekom godine, ukoliko bude bilo potrebno. Postoji nekoliko smjerova i mjera koje će imati brz učinak: Stvaranje fiskalnog prostora: reforma zdravstva, smanjivanje socijalnih naknada, uključujući ograničenja plaća u državnim poduzećima, restrukturiranje državnih poduzeća, odgađanje investicija s niskom stopom povrata, racionalizacija kvazi-fiskalnih troškova, jačanje javne nabave, te racionalizacija javne uprave; Brže povlačenje sredstava EU za: okoliš, poljoprivredu, energiju i drugih mjera srednjoročnog učinka: Poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje: ciljane socijalne naknade, smanjenje neusklađenih vještina u podizanju produktivnosti tj. jačanje produktivnosti: reforma pravosuđa, e-vlada, poboljšanje investicijske klime, daljnja liberalizacija tržišta u telekomunikacijama i uslugama, privatizacija, tercijarno obrazovanje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje, trgovinske logistike, reforma tržišta rada. Jedan od velikih izazova pred Hrvatskom je refinanciranje vanjskog duga zemlje. Dostupnost stranih zajmova Hrvatskoj je bila dobra sve do kraja 2008, što je rezultiralo sa 17,5 posto povećanja vanjskog duga zemlje, dvostruko više nego godinu prije. Međutim, sadašnjom krizom, kada novac postaje sve manje dostupan i skuplji, četiri je puta povećao troškove kreditiranja u odnosu na godinu ranije. U Hrvatskoj mora doći do većeg oslanjanja na domaće financiranje. Ove godine, Hrvatska je zbog otplate vanjskih dugova i kamata u iznosu od 21 posto BDP-a, kao i od 9 posto BDP-a u 2008, što je najviši iznos do sada i njegov servis i refinanciranje će zahtijevati velike napore i pažljivu i razumnu fiskalnu politiku.

Tko je glasao

Nadam se da je onima

Nadam se da je onima koji/koje čitaju novine doprlo do glave. Sad već imamo sasvim jasnu anamnezu Hrvatske i njezino daljnje razvijanje postaje više simptom nemoći i neznanja u pronalaženju terapije, nego neke velike sposobnosti postavljanje dijagnoze. SDP kao najveća oporbena snaga naći će se u situaciji da donese odluku i krene kreirati politiku smanjivanja poreza i/ili da redefinira poreznu politiku u cilju uklanjanja antipolitike iz operacija privrednog sustava i uklanjanja utjecaja financijskih interesnih skupina na politički sustav (dva legla sve korupcije), što bi oslobodilo i pokrenulo ekonomsku aktivnost. Ako još budu dovoljno inventivni u nošenju s turbulencijama na tržištu rada (čitaj: socijalni problemi), imali bi neke šanse u izvođenju zemlje iz provalije. Bojim se, međutim, da oni po svom starom običaju čekaju da im vlast padne, kao mana s neba, direktno u krilo i da nastave antipolitički business as usual.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Dijagnozu smo već odavno

Dijagnozu smo već odavno ustvrdili, ali što se tiče terapije tu je veliki problem. Pravilna terapija (bolna za sve) ne obuhvaća samo lijekove i instrumente, stanje bolesnika, nego i prave liječnike. Oni koje ti vidiš u budućnosti, nisu se baš iskazali u prošlosti, a imali su daleko zdravijeg pacijenta, nego sada. Sumnjam u rezultate njihova liječenja, pogotovo što bi im valjda i rješenja trebala "pasti kao mana s neba, direktno u krilo".
Neki još pozivaju i "doktore" izvana i stavljali bi ih u nadzorne odbore državnih poduzeća. Koja naivnost!?

Prvo što bi trebalo napraviti je ozdraviti pravosuđe (osloboditi ga od utjecaja politike i kriminala, povećati mu učinkovitost, odnosno skratiti vrijeme procesa), koje bi onda učinkovito prerezalo dalje iscrpljivanje pacijenta, od strane prvenstveno najjačih političkih stranaka, tj. neadekvatnih doktora. Tek nakon toga mogla bi se početi primjenjivati ostala terapija koja bi dalje poboljšavala stanje pacijenta. Puka izmjena doktora ne vodi ozdravljenju pacijenta, nego korist donosi samo novim (starim) istrošenim doktorima i njihovim konzilijima.

Tko je glasao

SDP kao najveća oporbena

SDP kao najveća oporbena snaga naći će se u situaciji da donese odluku i krene kreirati politiku smanjivanja poreza i/ili da redefinira poreznu politiku u cilju uklanjanja antipolitike iz operacija privrednog sustava i uklanjanja utjecaja financijskih interesnih skupina na politički sustav

problem je što to nije moguće izvesti bez dubokih promjena u strukturi potrošnje državnog proračuna (koja u svojoj biti nije niti dotaknuta uključivo i ovim posljednjim rebalansima), te u strukturi socijalnih davanja koja su jednostavno prekomjerna i obuhvaćaju puno preširoku bazu korisnika

Tko je glasao

SDP kao oporba - možda u

SDP kao oporba - možda u nekim slučajevima i je oporba, ali isključivo i samo za svoj račun i interes
"Rat za Hercegovinu: Kako se Josipović uvalio u Hebrangov kokošinjac
I, što ćemo sad s tom "dijasporom" i njezinim izbornim glasovima? Našli smo se u totalnom apsurdu: predsjednički kandidat SDP-a (stranke koja je oduvijek bila protiv toga da hrvatski državljani izvan zemlje kroje sudbinu nama koji smo unutra) ide u kampanju po BiH i Srbiji, a predsjednički kandidat HDZ-a (stranke koja je dosad jedina profitirala, i to ohoho, od takvog izbornog pravila) tvrdi kako je takav esdepeovski potez prljav i bezobziran. I sad se ti tu snađi..."
"S treće strane, dovraga, Ustav je ipak Ustav, takav je kakvog su nam ga zastupnici u naše ime izglasali, i predsjednički kandidat Josipović ima ne samo pravo..."
bla bla bla bla bla....

Tko je glasao

Slažem se i u tomu vidim

Slažem se i u tomu vidim priliku re-konstituiranja političke zajednice koja je refeudalizirana u staleže, pri čemu je demos pretvoren (skupa s društvenim vlasništvom koje je pretvoreno u feud i podijeljeno staležu privilegiranih pojedinaca) u puk, a demokracija u Potemkinovu scenografiju. Proces, ukoliko se za njega odlučimo, rekonstituiranja će pred građanke/građane staviti dilemu da li žele i dalje biti lažno sigurni, a neslobodni ili žele biti slobodni i sigurni da ništa nije sigurno osim obećanja koje su si međusobno kao slobodni i jednaki dali u trenutku konstituiranja svoje zajednice (Ustav).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Poetički složeno da su mi

Poetički složeno da su mi suze krenuli od radosti.

Taj problem kojeg ja i dalje nazivam "Berlinski zid u RH", je zid koji stoji čvrsto u našim vlastitim glavama.

Neki dan sam bio na par dana u Njemi i tek skužio koliko se već tog istog "Berlinskog zida" kojeg uporno želim srušiti već izgradio i u mojoj glavi.. "asimilacija" je već krenula i to debelo kod mene.... koji sam imao prilike uživati 21 god. u jednom društvu koje opisuješ:

biti slobodni i sigurni da ništa nije sigurno osim obećanja koje su si međusobno kao slobodni i jednaki

tek sam sada nakon 35 godina života shvatio onaj jedan dio himne one države u kojoj sam rođen:

Australians all let us rejoice, (Australci zajedno proslavimo)
For we are young and free; (jer mi smo mladi i slobodni)
We've golden soil and wealth for toil, (sa zlatnom zemljom, i bogatsvima za rad/sčime raditi)
Our home is girt by sea; (naš dom ima more za granice)
Our land abounds in Nature's gifts (naša zemlja ima dar(ove) prirode)
Of beauty rich and rare; (sa bogatim i rijetkim bagatsvima)
In history's page, let every stage (u knjigama povijesti neka na svakoj stranici)
Advance Australia fair! (Slavna bila Australia - poštena i pravedna)
In joyful strains then let us sing, (u sretnom zajedničkom radu i trudu ne tada zapivamo)
"Advance Australia fair!" (naprijed/živjela Australia -pravedna i poštena)

Kada bi mogli ostvariti ovo što ste napisali (ovaj citat iz Vašeg komentara ovdje)... ova Hima Australije bi komotno mogla biti aktualna za nas u našim pismama o "Lijepoj Našoj".

Zamisli da tek nakon 35 god. čovjek shvati koje bogatstvo je imao a nije ni znao koje je to zapravo bogatsvo... totalno sam krivo shvačao značenje i bit toga.... a ovo sve ostalo imamo i u RH... i ako nekada i to ne znamo cijeniti!

Note: Prijevod je moja interpretacija, sigurno postoji neki koji bi pjesnički to bolje odradili.

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 0
  2. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 4
  3. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 14
  4. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  5. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  6. Sezona kiselih krastavaca …I od Feniks komentara 0
  7. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 7
  8. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 55
  9. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  10. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  11. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  12. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  13. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  14. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  15. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  16. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  17. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  18. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 109
  19. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168
  20. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 207
  21. Od Judeje do Palestine od Kvarner komentara 29
  22. papirNovčanice kada ne vrijede? od aluzija komentara 1
  23. radnici danas izgubili pravo na prigovaranje od aluzija komentara 0
  24. Iman al Obeidi - simbol uništenja Libije ... ! od Busola komentara 9
  25. Zašto je propala demokracija (socijalizam) od gale komentara 35

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • DEMOS
  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 19

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war