Tagovi

Na putu u totalno blagostanje

Zašto nam cijelo vrijeme pogled mora biti fiksiran u nekakve mrakove? Ima kod nas i divnih stvari. Hrvatska je prekrasna zemlja. Nebo je nad Hrvatskom uvijek plavo, na njemu se osmjehuje zlatno sunce, a pod njime veselo raste zelena trava, dok se u plavom Jadranu nevino pra?akaju ribe i delfini. Hrvatska ima fenomenalnu vlast, na ?ijem je ?elu genijalna vlada koja predstavlja sve što vole mladi: cvije?e, životinje, minerale, drve?e, i osobito ljude.

I u ovim ''najtežim trenucima naše tisu?godišnjoj povijesti'', kako je nedavno dramati?no opisao aktualni trenutak jedan od predsjedni?kih kandidata, ima i djelatnosti kojima ide sjajno. Recimo, u lokalnim jedinicama širom Hrvatske, zaposleno je oko 65 tisu?a osoba. Od 1997. do danas broj zaposlenih u administrativnim tijelima i korisnicima budžeta lokalnih jedinica je pove?an 80 posto. Da se, primjerice, istom dinamikom razvijao i poslovni sektor, koji stalno nešto antidržavno rogobori i cvili protiv poreza, danas bi umjesto 1,5 milijuna, bilo najmanje 2,7 milijuna zaposlenih tj. radili bi svi radno-aktivni stanovnici, a još bi se morala i uvoziti dodatna radna snaga. Rije? je o inteligentno razvedenoj, izvanredno sofisticiranoj mreži koja obuhva?a 576 lokalnih jedinica: 126 gradova, 430 op?ina, 20 županija.

Svakih godinu, dvije, egzistencija cijelog ovog nevidljivog ''stališa'' lokalnih ?inovnika na braniku domovine na?e se na ozbiljnoj kušnji. ?arobna formula njihove posvemašnje uznemirenosti glasi - izbori. U hrvatskim lokalnim zajednicama, izbori nalikuju na imperijalisti?ke ratove s po?etka prošlog stolje?a u ?ijoj je pozadini bila borba oko nove podjele plijena. Lokalna pobjedni?ka politi?ka vodstva zapošljavaju u lokalnim upravama svoju služin?ad i simpatizere, a protivnici, zna se, odlaze gdje im je i mjesto – u ropotarnicu povijesti, do narednih izbora. Doda li se tome i ?injenica da su za lokalne ?lanove politi?kih stranaka najvažniji njihovi odnosi sa središnjicama koje im jedine mogu osigurati državne novce za ceste, bolnice, škole, postaje savršeno razumljiv ne samo politi?ki klijentelizam u Hrvata ve? i zveckaju?i doseg politi?ke mo?i koji iz Zagreba emanira prema krajevima egzoti?nih imena: Ribnik (583 stanovnika), Janjina (593 stanovnika), Kukljica (650 stanovnika) Tkon (707 stanovnika), Povljana (713 stanovnika) itd. Zasad su to, doduše, tek op?ine, ali danas, sutra…

Prema procjenama Evropske unije, nešto manje od 10 posto hrvatskih lokalnih jedinica može svojim prihodima izdržavati same sebe. Svi ostali su se lijepo priklju?ili na nepresušno vime državnog prora?una pa spokojno dudlaju svoje pla?ice do slijede?ih izbora. O stupnju humanosti režima svjedo?i i ?injenica da su ?ak i op?ine za koje je malo tko ?uo, poput Civljana (137 stanovnika), Zadvarja (277 stanovnika), Lanišca (398 stanovnika) premrežene sofisticiranom ?inovni?kom strukturom. Naime, upravna podjela je rezultanta politi?kih dogovora pa tako, primjerice, iako je zakonom grad definiran kao naseljeno mjesto iznad 5 tisu?a stanovnika, 18 gradova u Hrvatskoj ima manje od 5 tisu?a stanovnika. Kako u isto vrijeme postoje i op?ine s više od 10 tisu?a stanovnika koje nemaju status grada, ali 197 op?ina koje imaju status op?ine iako imaju manje od 2.500 stanovnika, putniku namjerniku je teško shvatiti, kako to doista funkcionira. Dakako da je rije? o cijelom nizu razli?itih specifi?nih faktora, u širokoj lepezi od onih mikrobioloških, klimatskih, geografskih, pa do povijesnih, socioloških, vojno-strateških itd. ali se ukratko može sažeti kako sve zapravo ovisi o stavovima vladaju?e stranke i njenih koalicijskih partnera. Zakon o lokalnoj i podru?noj samoupravi te Zakon o podru?jima županija, gradova i op?ina u Republici Hrvatskoj mijenjali u proteklih 18 godina 27 puta.

Precizni statisti?ari su izra?unali, nastavi li se lokalna samouprava razvijati dosadašnjim tempom, a nema razloga u tako nešto sumnjati, osnovano je o?ekivati da ?e Hrvatska u narednih 10-ak godina dobiti još 20-ak gradova i 40-ak op?ina. Uz to, ako broj novozaposlenih lokalnih službenika nastavi rasti kao i do sada, a nema ozbiljnog razloga u tako nešto sumnjati, (politi?ki život nam je, Bogu hvala, življi nego ikad) u tom ?e se periodu u lokalnoj upravi zaposliti dodatnih 52 tisu?e ?inovnika, ?ime ?e se njihov broj popeti na oko 117,5 tisu?a. Uz o?ekivani eksponencijalni rast broja zaposlenih i o?ekivano smanjivanje broja stanovnika (tzv. bijela kuga i sl.) i urušavanje privrede, matemati?ki gledano, osnovano se može pretpostaviti da ?e do 2050. godine svi radnoaktivni stanovnici Hrvatske raditi u lokalnoj upravi. Rije?ju, sti?i ?emo ravno u totalno blagostanje.

Tagovi

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci