Tagovi

Može li sadašnju grčku vladu zgaziti tramvaj

Siriza jaše kontra onijeh koji su na primjeru Grčke primijenili školski primjer doktrine šoka i koji su grčkom narodu nametnuli drastičnu štednju, a koja ne ukljućuje krupni kapital koji je u dilu s dosadašnjim upravljačkim elitama oslobođen poreza.
Nakon preuzimanja vlasti Syriza je počelai realizirati obećanja o ravnomjernoj raspodjeli teretu „bankrota“ na sve slojeve društva. Oni svjetski moćnici koji su debelo sudjelovali u izvlačenju 100-tinjak milijardi € iz grčkog organizma posebno oni koji su naštimavali rejting našli su se „uvrijeđeni“ grčkim propitivanjem duga.
Puklo je otkazivanjem suradnje parazitskoj trojki (koju čine predstavnici Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda), a koji su kao revizori kreditora kontrolirali uvjete i provedbu „spasilačkog“ paketa od 2010. zasnovanog na štednji i otpuštanju radnika. Tsiprasova vlada želi novi dogovor sa EU i ostalim kreditorima, a koji predviđa veću potrošnju i poticanje proizvodnje.
I, gdje je problem – u konceptu funkcioniranja države Grčke kojeg s jedne strane zagovaraju svjetski financijski centri moći kao dosadašnji kreditori grčkog „buma“ u dugu koji inzistiraju na prioritetu vraćanja dugova i drastičnoj štednji na teret srednjeg i nižeg socijalnog sloja dok nova agenda Tsiprasa polazi od rehabilitacije gospodarstva kao pretpostavke stvaranja nove vrijednosti te potom iz te vrijednosti vraćati dug naravno uključujući poreznu reformu kojom bi jače zahvatili one koji imaju više posebno onaj kapital koji je dosad bio sistemski oslobođen plaćanja poreza poput grčkih brodovlasnika.
Milijarde eura koje je u obliku kredita Trojka dosad odobrila Grčkoj išle su prvenstveno u sanaciju bankarskog sektora i vezane kupnje nepotrebnog naoružanja domicilnih država kreditora, a isti bankarski sektor je vodeći zagovornik politike mjera štednje.
Koji je onda bio cilj? Pretvoriti Grčku u financijsku koloniju međunarodnih kreditora na bazi bezpogovornog sluge. Možda zvuči radikalno, ali takav opis uopće nije daleko od istine. No, istina je još i neugodnija - po svemu sudeći Grčka je trebala biti svojevrsni eksperiment, testiranje jednog cijelog naroda, da se vidi koliko mogu podnijeti, koliko su spremni trpjeti prije nego nešto sami poduzmu.

O Alexisu Tsiprasu možete misliti što god želite: da je maoistički radikal ili preporoditelj civilizacije, čovjek koji kotač povijesti vraća stotinu godina unatrag ili vizionar koji nam nudi blistavu budućnost, političar koji će unesrećiti svoju zemlju i čitavi kontinent ili lider koji je kadar nabolje promijeniti lice cijele posrnule Unije...
No, i oni koji se u njega zaklinju i oni koji mu se rado spominju majke u odnošaju s kućnim ljubimcima, ne mogu zanijekati jednu, očito je, neupitnu činjenicu: dotični gospodin odvažni je politički „redikul“.
Upravo to svojstvo presudnije ga obilježava od svjetonazora kojemu pripada i svih vrijednosti za koje se gorljivo zalaže. Konačno, kada bi se ispod svega što je do sada učinio pokušala podvući crta i pronaći zajednički nazivnik koji će to najbolje opisati, dostajala bi samo jedna jedina riječ – hrabrost.
Ponajprije intelektualna, pa onda i svaka druga. Diljem Europe, od uboga juga do bogata sjevera, već desetljećima se širi mantra kako stranke mogu biti ili malo lijeve ili malo desne, ali ne dao bog da se tko previše zanese pa krene prema rubovima političkog spektra.
Ruku na srce, strah od desnih skretanja valjano je elaboriran i lako razumljiv: stranke kojima je programsko načelo podjela ljudi na građane prvoga i drugoga reda (bez obzira je li ključ segregacije nacionalni, vjerski, klasni ili koji drugi) ne mogu drugo nego uplašiti sve koji vjeruju u načelo društvene jednakosti i solidarnosti.
S druge strane, strah od takozvane ekstremne ljevice pogoni se isključivo pozivanjem na avete prošlosti, na traumatična iskustva iz otuđenih jednopartijskih režima.
Umjesto da se razgovara o programima današnjih korifeja ljevice dakle o sadržaju, čereči se teorija i praksa povijesno mrtvih projekata, pa onda raspiruje panika od povratka na staro. U koordinatnom sustavu europske politike sve do Tsiprasa nije bilo mjesta za autentičnu ljevicu osim ako ona nije liliputanskih dosega i ambicija, slikoviti koliko i bezopasni začin tobože šarene scene koja se želi predstaviti slobodoumnom i otvorenom, premda je ustvari uniformna, jednoumna i zaključana.
Taj okoštali raspored snaga Tsipras je definitivno zaljuljao. I sve da na koncu ispadne kako nije bio dorastao povijesnoj ulozi koja mu je pala u krilo, učinio je puno: vratio je ljevicu u igru, jednako doma kao i drugdje u Europi.
Agende i stavovi te grčke ljevice danas su drastično suprotstavljeni šuštavim globalnim interesima onih koji novac stvaraju iz ničega, duh novog marxizma prokuljao je iz boce. Može li lobi virtualnog kapitala to otrpiti...?

Disclaimer...

Tko se još sjeća egzekucije kompletnog državnog i političkog establišmenta Poljske 10.4.2010.g. kada je 96 osoba poginulo u nikad rasvijetljenoj „avionskoj nesreći“. Samo mali podsjetnik...
Dok su navodno putovali na 70. obljetnicu pogibije poljskih civila i vojnika kraj Katinske šume, poljski predsjednik Lech Kaczyński, njegova žena, glavni zapovjednik oružanih snaga, guverner centralne poljske banke i ostali visoko rangirani državni službenici su poginuli u padu aviona neposredno kraj aerodroma u Smolenskom u Rusiji.

Uzroci ili motivi egzekucije poljskog državnog vrha

Lech je bio pripadnik stare garde, konzvertivac, veteran Varšavskog ustanka 1944.g. i euroskeptik koji je zazirao od odricanja nacionalnog suvereniteta Poljske nauštrb euro-integracija, te je Poljska uz Češku među zadnjima ratificirala sramotni Lisabonski Ugovor kojim se Europska unija defacto pretvara u totalitarni režim u kojemu je sva moć koncentrirana u rukama nekolicine moćnika koji nisu izabrani već odabrani po „nećijim kriterijima“.
Guverner centralne banke Slawomir Skrzypek je napravio smrtan grijeh u očima vladajuće globalne bankarske elite predvođene IMF-om (International Monetary Fund ili MMF) jer je održavao tečaj poljskog zlota na način da pogoduje razvoj poljske privrede čak i u teškim ekonomskim uvjetima, tako da je Poljska jedna od rijetkih europskih zemalja koja je je 2009.g. završila u plusu (GDP 1.8%). Za one koji nisu upućeni IMF je predvodnik globalne politike osiromašivanja i de-industralizacije SVIH zemalja na svijetu s konačnim ciljem izazivanja totalnog financijskog i društvenog kolapsa kako bi se ljudi i države lakše POKORILI uvođenju totalitarnih mjera i svojevoljnom odricanju svojih prava i državnog suvereniteta (primjer starijeg datuma je bankrot Argentine, nešto nedavniji primjer je Island, a najnoviji je bankrot Grčke - 05-2010.g.).
Tu je i slučaj ministrice zdravstva Ewe Kopacz koja je 2009.g. zadala skoro pa smrtan udarac velikoj akciji farmakološke mafije u širenju svinjske gripe i cjepiva za istu (oboje umjetno generirani biološki otrovi) kada je odbila kupiti doze cjepiva od NovArtisa, švicarske kompanije nasljednice Ciba-e koja je u drugom svjetskom ratu usko surađivala s nacistima u izradi i testiranju novih bio-kemijskih oružja koje su testirali na nesretnicima po raznim koncentracijskim logorima, te koja je izumila DDT nervni bojni otrov, nekada smatran pesticidom. Poljska je JEDINA zemlja na svijetu koja je ODBILA kupiti doze cjepiva „protiv“ svinjske gripe po suludim uvjetima u kojima se kompanija koja prodaje cjepivo odriče bilo kakve odgovornosti za eventualnu štetu nastalu upotrebom cjepiva.
Dakle, milijarde dolara vrijedna Operacija Svinjska Gripa je doživjela totalni međunarodni fijasko upravo radi Poljske čiji su vladini dužnosnici možda i jedini na svijetu sa službene pozicije govorili protiv cjepiva za svinjsku gripu. Poljska privreda je u uvjetima opće recesije ostvarila pozitivan rast što je ogroman udarac prljavoj globalnoj bankarskoj kampanji u izazivanju umjetne svjetske financijske krize. Ova dva razloga su dovoljni argumenti za likvidaciju tvrdoglavo neposlušnih.
Dakle da zaključimo oko motiva i uzroka, poljski državni vrh je provodio politiku koja je bila destruktivna za planove globalnih gospodara života i smrti. Iako su postojali mnogo „blaži“ načini za uklanjanje ovog „nezdravog“ tkiva (lažirani izbori i slično), „demokrati“ su se odlučili za jedan od najekstremnijih načina uklanjanja političkih protivnika, a to je egzekucija. Poruka je jasna: svima koji se USUDE provoditi politiku koja nije u skladu s smjernicama istih bit će nemilosrdno eliminirani.

Metode eliminiranja neposlušnih

„Globalni demokrati“ imaju vrlo prepoznatljive metode eliminacije koje obično imaju dvije karakteristike:
- simbolika (datum, mjesto zločina ili nešto drugo)
- očiglednu nelogičnost (ili pak više njih)
Eliminacija poljskog državnog vrha ima oba elementa:
- simbolika je datum zločina koji pada na 70. godišnjicu masakra u Katinskoj šumi.
- najveća nelogičnost je da najmoćniji pojedinci države zajednički putuju istim avionom što je u suprotnosti sa bilo kakvim sigurnosnim pravilima o zaštiti i prijevozu VIP osoba.
Poljski državni vrh je imao „čast“ da je eliminiran skoro pa najekstremnijom metodom likvidacije, što je rezervirano samo za utjecajne ljude, predsjednike država i visoke funkcionere koji se ogluše na zapovijedi „demokrata“ , a čijim se ubojstvom želi poslati nedvosmislena poruka ostalim poslušnicima koji obnašaju visoke funkcije, a pate od moralnih dubioza i ostalih nezdravih ideja.

Umjesto zaključka dnevnika – pitanje!?

Smije li Tsiprasova vlada putovati tramvajem!?

Komentari

Suprotstavljanje akcelerira

Zašto EU inzistira da Tsipras prihvati ono što je suprotno njegovim predizbpornim obečanjima...

http://www.vecernji.hr/svijet/zalim-grke-izabrali-su-neodgovornu-vladu-9...

Tko je glasao

Zato što joj je stalo do svojih građana, u ovom slučaju

grčkog naroda...
EU naime nije feudalna tvorevina pa otuda briga za građane, a kontra Elita ...

Provinciopolis

Tko je glasao

Muti kontra akropole

Treba li politički kukavičluk Angele Merkel u odnosu na AfD biti kriterij za bilo što? Samo u glavama berlinske elite to može imati smisla – u redu je iživljavati se godinama nad Grčkom, rušiti joj premijere i zabranjivati referendume, nametati joj izmišljene parainstitucije poput opravdano zloglasne Trojke, ignorirati posvemašnji socijalni slom tamošnjeg društva zbog mjera štednje koje se provode 'preciznim' zamasima sjekire i bez prave reforme, ali ne daj bože da se uznemiri gospođu Merkel i njezine tankoćutne glasače, a kamoli antieuropski AfD! Njemačkoj politici kao da više nije dovoljno to što je Njemačka najmoćnija država EU-a, kojoj se većina ostalih članica mučno i beskičmenjački klanja, nego sada treba paziti i da se njemačko ekonomsko i psihičko blagostanje – kojega ne bi bilo da su se prema Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata odnosili kao što se danas odnosi prema Grčkoj – nikako ne poremeti mukama i problemima ostalih stanovnika Unije. Njemački elektorat je lijepo zadrijemao uz bajke svemoćne Mutti, ne smijete ih probuditi, poručuje se ostatku Europe iz Berlina.

http://www.tportal.hr/vijesti/komentari/370229/Europu-ponovno-treba-spas...

Tko je glasao

Puzajući krah EU

EU nije pitanje ove ili one Grčke ili grčkog pitanja, njeni temelji počivaju na elitama koje nemaju veze s građanima i zato raste otpor tih istih građana spram parazitiranja samoodabranih na grbači građana.
Syriza je samo otvorila neke vidike koje sad samo treba širiti i dograđivati, ali proces je neumitan i globalni - primjer izgrađivaanja kurdske demokracije u Siriji te antirasistički pokret u SAD...

http://www.jutarnji.hr/cipras--ne-ucjenjujemo-i-ne-damo-se-ucjenjivati/1...

Tko je glasao

stari grčki filozofi

indian — Uto, 13/09/2011 - 00:05.
Njemački top ekonomist Stefan Homburg je nakupovao Grčkih
bondova jer, kaže, vjeruje u neograničenu glupost svoje vlade
koja će do kraja financirati grčki dug. Kaže da mirno spava.

Grci su stvarno napravili medvjeđu uslugu i nama i narodima
u susjedstvu. Još prošle godine su, u zamjenu za stomilijardsku
pomoć, preuzeli obvezu, između ostalog, i smanjenja deficita.
U prvom polugodištu 2010 proračunski deficit im je bio 12,5 mlrd €
a u prvom polugodištu 2011 su ga "smanjili" na 15,5 mlrd €.
S takvim pristupom k odgovornosti nije niti čudo da više od 80%
Nijemaca ne želi niti čuti o "bailoutu" ne samo Grčke, iako je
naizgled racionalnije i jeftinije investirati u pomoć nego dovesti
eurozonu pred raspad. Npr., izlazak Njemačke iz zone eura bi
ih koštala 6 - 8000 € po osobi uz pad BDP-a od 20 - 25% prve
godine i trećinu od toga par sljedećih godina.
Cijena bailouta za Grčku, Portugal i Irsku bi eurozonaše, pa tako
i Nijemce, došla cca. 1000 € po stanovniku. No, iako racionalno,
uz takvu nesuradnju ne postoji želja da se pomaže neodgovorne.
Kakva je to greška sa grčke strane učinjena govori procjena po
kojoj izlazak slabe članice iz eurozone znači državni stečaj, pad
banaka, korporativne stečajeve, 40 - 50% pada BDP-a prve godine
(9500 -11.500 € po stanovniku), 3 -4000 € kasnijih godina.
Tome se doslova može reći, zaklati bika za današnji biftekić.

Ako je Stefan Homberg s početka upisa u pravu, onda i nije
čudo što su Grci imali toliko mudrih predaka. Koji su radije
pod maslinama meditirali.

Tko je glasao

Shojble je fridmanov đak

Prema studiji The Janus-Headed Salvation, koju je izradila Europska centralna banka (ECB), od 207 milijardi eura pomoći koje je Grčka dobila do sredine 2013. čak 77 posto je direktno ili indirektno otišlo raznim europskim bankama odnosno u financijski sektor. Za grčki budžet i provođenje reformi (a one uvijek koštaju!) ostajalo je dakle manje od četvrtine novca kojim se kakti spašavala Grčka, a zapravo francuske i njemačke banke. Varufakis je posve u pravu kada govori da tu nije bilo solidarne pomoći Grcima te da je Merkel, uz pristanak patuljaka koji je okružuju u EU, novac njemačkih poreznih obveznika dala privatnim bankama, a one su se u međuvremenu riješile grčkih obveznica. Zato sada ideja Grexita više i nije tabu, jer ga banke sada mogu preživjeti, a što će biti s eurozonom i Grčkom... vidjet ćemo.
Političko licemjerje i izostanak razumijevanja demokratskih vrijednosti u europskoj politici Angele Merkel savršeno se pokazuje i u tome što se kancelarka prema Ciprasu odnosi kao prema opasnom i destruktivnom luđaku, kojega treba izolirati i sabotirati, dok bez problema odlazi u Budimpeštu legitimirati poluautoritarnu vlast Viktora Orbana.

Tko je glasao

Sjenka, Grčka bi odavno

Sjenka,

Grčka bi odavno propala, da im se nije pomoglo.

Kaj ti očekuješ od građana Njemačke da otplaćuju dugove Grka?

Izgleda da ti nije poznato da je prosječna mirovina u Grčkoj bila veća nego u Njemačkoj.

Grci su se zadužili i živjeli kao bubreg u loju, a Nijemci im za to nisu krivi, a niti bilo tko drugi.

Tko je glasao

Crni Marijane, potrudi se malo u isčitavanju

Schäuble ne razumije novo vrijeme koje ne trpi stare obrasce. Jel ti možeš pojmiti što znači da od 110 Mlrd € koje transferirano eliti Grčke koja je bila povezana s EU elitom, da je 150 mlrd € završilo natrag u bankarskom sektoru drugim riječima i u njemačkoj kasi. Nečeš valjda tvrditi da je njemačka bogata zbog trošenja nijemaca ili zbog štednje nijemaca...

Tko je glasao

Mačka, Još jemput. Grci su se

Mačka,

Još jemput.

Grci su se prezadužili, i moraju vratit ono što su posudili.

Dali je tebi poznato da su štednje u Grčkoj već pokazale oporavak privrede i sa time pomak na bolje.

Tko je glasao

EU nema izbora! Ona će i mora

EU nema izbora! Ona će i mora sanirati Grčku.

Očito ste zaboravili da je NR Kina ponudila u samom početku krize u Grčkoj kompletan dug Grčke. Radilo se o stotinama milijardi....
EU je tada našla "izlaz" za Grrčku, tj. kupila vrijeme. Sada sve kreće ponovo

"... kolo uokoli ne prestaje...."

Tko je glasao

EU nema izbora! Ona će i mora

EU nema izbora! Ona će i mora sanirati Grčku.
Očito ste zaboravili da je NR Kina ponudila u samom početku krize u Grčkoj kompletan dug Grčke. Radilo se o stotinama milijardi....
EU je tada našla "izlaz" za Grrčku, tj. kupila vrijeme. Sada sve kreće ponovo

Svatko normalan zna da je premijer Grčke (a čini se zajedno sa onim ministrom financija , nije baš lako biti Valve financijski direktor...) odavno već bio na Istoku i ima pokriće za svoju priču. E sada se dolazi do onoga da Europa ne može niti smije zbog SAD-a pustiti Grčku , jer bi većina zemalja ošla se zaduživati na Istok.

Zašto Kina daje kredite pitate se možda , iz istog razloga zbog čega i Amerika... Da bi ljudi kupovali njihove proizvode , kod Kine su to pravi proizvodi , a kod SAD papirnati dolari kojima su opet kupovali kineske proizvode... Problem SAD je što nema šta ponuditi danas osim dolara (ajmo reći da ima ali osim vrhunske informatičke industrije , ostalo je takav škart da bi najrađe ljudi pobjegli od toga ili je TOTALNO PRESKUPO za običnog čovjeka...) , a Kina ima (o njihovim novčanim zalihama bolje ne pričati pa oni drže 20% cjelokupnog američkog duga...) ... Isto je i sa Rusijom koja ima energente , a ti energenti su i dan danas potrebni. Nije Putin glup, daš lovu Grcima , dobiješ sigurno (bez obzira na Amere...) Južni tok i fino dalje prodaješ mirno plin i naftu...

BAš zbog toga EU će se ja mislim isprsiti kod Grčke iako će se praviti kao opasna.

Dolazimo do one zanimljive priče , a zašto to ne radi Hrvatska. Hrvatska je do sada bila premrežena korumpiranim političarima kojima Hrvatska ništa ne znači. Realno Milanović, Karamarko, Kolinda , Šeks, Picula, Pupovac, Pusićka i mnogi drugi bi najrađe (dobro Šeksu bi možda falila rakijica :)) ošli van da mogu cijediti Hrvatsku izvana. Čak štoviše većina njihove djece su itekako vani i krevelje se izvana, a poistovjećuju se sa Hrvatskom jedino zbog toga što znaju da to ne bi mogli raditi ko državljani npr. SAD-a , jer su tamo puno jači igrači. Kako se kaže bolje biti sluga - gazda u selu nego , sluga - prašinar u gradu...

Justice for all !

Tko je glasao

Zgodno Busola

kako u jednom istom postu kritiziraš i hvališ SAD.

ameri kažeš- ništa ne proizvode osim papira

http://www.nacional.hr/clanak/zanimljivosti/1969/video-proizvodnja-svemi...

sve dobro...

Tko je glasao

Ma da proizvest će neću ružno

Ma da proizvest će neću ružno da ti kažem šta oko svemira...

Pa oni su lupili sankcije rusima oko raketa , pa ih "slučajno" za sebe skinuli kako bi mogli letjeti u svemir...

Amerikanci proizvode dosta toga , ali većina tih stvari je izrazito nepotrebna ili preskupa - luksuz... (i zato su sve preselili u Kinu...) Nisu preskupi zbog radne snage nego nezasitnog kancelarijsko-menadžerskog dijela. U onome u čemu su dobri su prodaja magle i opasnih prerađevina (zato što tu jednostavno mogu proizvesti puno toga uz jeftinu radnu snagu u vidu Latinoamerikanaca...) - hrana - Monstanto , Coca Cola , Mcdonalds, ... farmaceutska industrija (ovdje nastupaju "stručnjaci"...) - prodavanje magle tipa ovoga ...

http://24-7.com.hr/vijesti/svijet/item/126-dr-oz-varao-ljude-laznim-savj...

Google sve što zna je informatičkog djela , ostalo bolje da se ne petlja , jer će mu dionice se srozati ko Virginu... neće ga spasiti ni amerilčka vlada, jer nemaju oni baš razumijevanja za one koji rade van svoje branše gluposti... Ako si dobar u informatici npr. Intel SAD će iza tebe stati svom snagom, ali ako praviš gluposti ko Apple kada je ošao Jobs pustiti će te da propadneš...

Justice for all !

Tko je glasao

Da možda ne znaš pa ću ti

Da možda ne znaš pa ću ti onako reći Apple je gotovo propao i da se nije vratio Jobs , vjerovatno bi propao. Nakon njegove smrti nažalost solidna firma opet se okružuje "ekonomskim stručnjacima " (koji su gotovo satrali Apple , a namjerno npr. uništili Nokia-u preko bare...) sa diplomama sa najboljih sveučilišta ... Jobs je za njih bio neuka budala , ali eto nekako je imao nevjerovatne rezultate...

Kod Amera me jedino takvi tipovi impresioniraju ne zbog nekog znanja (Jobs npr. nije imao znanja velikog u informatici..) nego laičkog kvalitetnog ekonomskog znanja iz života i promišljanja.

Justice for all !

Tko je glasao

...da, ali neće to ići kao do

...da, ali neće to ići kao do sada...novim dugom rješavati dug.
To zna i Varoufakis.
Zna on to i potencira taj dio zajedničke greške (ne njegove, jer je on osobno bio jedini Grk koji je tada upozoravao na skroz pogrešan pristup) da bi iznudio novi koncept rješenja (iako se bojim da hiperaktivni ministar ne može osigurati financijsku samodisciplinu unutar svoje zemlje, e da bi ikakvo rješenje bilo održivo)

Tko je glasao

Dodatak

Ewa Kopacz nije jedna od 96 poginulih iz političke elite, već je sad premijerka Poljske, koja je kao vjerna sljedbenica naslijedila Tuska. Vladavinu zadnjih nekoliko poljskih vlada obilježava takav egzodus Poljaka, da u mnogim zemljama za njih otvaraju posebne škole i dječje vrtiće. Priča o nekakvim poljskim uspjesima je čista "šarena laža", slično kao i priče o susjednim im "baltičkim tigrovima" - istina je da odande bježi tko stigne, a kako smo se i mi pridružili tom klubu, moguće da će i o nama uskoro početi govoriti kao o uspješnoj zemlji.

Što se Syrize tiče, oni su sigurno osvježenje na EU političkoj sceni, a i osvježenje za oči, da tak velim ;) Jesu li oni lijevi zato što nisu jako desni, ili su doista lijevi, vrijeme će pokazati. Radikalna ljevica sigurno nisu. Mislim da se bez straha mogu voziti tramvajem.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Mislim da se bez straha mogu

Mislim da se bez straha mogu voziti tramvajem.

Bigulice taj strah je najsmješnija stvar u Hrvata. PRaktički živimo danas ko zadnji jadnici , svi nas ismijavaju i smatraju nebitnima, ali eto imamo VELIKI STRAH da NEĆEMO DOBITI MIROVINE, PLAĆE, ili šta već ako dođe neko normalan koji će se usprostaviti pljački Hrvatske.

Zašto je tako?

Zbog tužnog razloga što smo izgubili ponos koji smo imali zamisli u bivšoj državi, ali smo već 80-tih bili učeni da je važnije imati novi Commodore 64 već vlastitu ekonomiju. I onda je slijedila privatizacija (ne zavaravajmo se sjećam se ko dijete usklika naroda to kapitalizam dolazi - sada ćete vidjeti kako se radi...) koja je donijela ljudima neke luksuze (od kriminala i muljaža...) , ali ubrzo ih je pretvorila u roblje...

Rob se teško odvaja od gospodara , jer smatra ako gospodara nema neće imati šta za jesti. Njegov mozak ne može dokučiti da ako on dobro služi gospodara, još bolje će služiti samoga sebe... Kada probudimo narod , damo mu ponos, čast i nadu vidjeti ćeš uz pošten i kvalitetan rad uspjeh i ugodan život svih. Ali bojim se da NAŠI LJUDI NE ŽELE UGODAN ŽIVOT VEĆ GAZITI PO DRUGOME , pa onda nam se dešava HDZ i SDP banda... sa svojim poltronima...

Justice for all !

Tko je glasao

Istina o ekonomiji lude glave

“….istina je da odande bježi tko stigne, a kako smo se i mi pridružili tom klubu, moguće da će i o nama uskoro početi govoriti kao o uspješnoj zemlji.”

Što više stanovnika ode iz zemlje to je veći BDP po glavi stanovnika i gospodarstvo je uspješnije.

Hrvatska će, uz taj princip, biti uspješnija kada u Lici i Slavoniji njeno pretežno staro stanovništvo ode Bogu na istinu.

Stoga treba revidirati, odnosno javno odbaciti, negativne konotacije o Oluji, humanitarnom radu Glavaša, Merčepa, Norca i drugih odličnika -   jedina istina je kako se tu radilo o namjeri da se grupno i individualno doprinese rastu pokazatelja gospodarskog uspjeha.

Tko je glasao

Nije vrag bube

da si očekivao da će samo jedna strana ubijati...još ste dobro i prošli..

sve dobro...

Tko je glasao

Teta Biga

Jesu li oni lijevi zato što nisu jako desni, ili su doista lijevi, vrijeme će pokazati. Radikalna ljevica sigurno nisu

I ovo kaj su dosad pokazali u praksi jest lijevo u odnosu na dosadašnje. Vratili su na posel 600 čistačica (neko je ipak dobil šansu za kruh) obećali su oporezivanje špekulativnog i krupnog kapitala posebno onog brodovlasničkog.
Tsipras je, naime, odmah srezal broj ministarstava sa 20 na 10, najavio kresanje vojnog budžeta, najavio strogu zabranu špekulativnih bankarskih kredita, najavio povećanje minimalne plaće na 750 eura, zaustavio privatizaciju nacionalne elektroprivrede itd. Što će sve biti, vidjet ćemo uskoro.

Zakaj bi ovi potezi imali miris desnog!?

A kaj je najvažnije dali su običnom malom grku nadu u bolje zutra. A budu li inzistirali na drukčijem konceptu iskorištavanja kredita no kaj im odrede bankarski jebivjetri moglo bi im se lako desiti da in kontrolori ZET-a izbace iz tramvaja - e sad, dali ispred ili sa strane bumo vidli...

Tko je glasao

Grci za razliku od Poljaka su

Grci za razliku od Poljaka su odigrali vrlo pametno... Odvagnuli su sve i kod svakoga ošli po prijateljski naklon... Poljaci opće je poznato da su se lizali sa Amerikancima nakon pada Varšavskog pakta. A onaj koji se liže sa Amerima (bolje rečeno elitom Zapada...) obično gadno prođe , ako kasnije pobjegne sa lanca - opće poznato...

Nekada davno pisao tekstove o Poljskoj ;)... Nikada rasvijetljena tragedija za koju je po zapadnim medijima kriv Putin, samo kakve koristi Putinu od toga. Inače nakon smrti predstavništva Poljske , Poljska je u rekordnom roku digla nevjerovatne kredite (iako za to nije bilo potrebe...) , a guverner poljske narodne banke postao je... :) ;)...

http://pollitika.com/poljski-izbori-dolazak-novog-bankarskog-guvernera-d...

Justice for all !

Tko je glasao

posljedice hladnog rata

futrali su ih kreditima da ih zadrže na svojoj strani pošto je uz pomoć GB rješen problem njihovih poslijeratnih komunista.

Čak ni Titovi hrabri partizani nisu uspijeli pomoći revoluciji.

Onda su im davali ribu svo vrijeme, a nisu ih naučili da love ribu.

Kao NATO-u su im naravno prodavali avione i podmornice i druge skupe igračke..jer su ovi to trebali i zbog straha od Turske.

Njihovi političari i tzv. elite su krali naveliko..ali bilo je para i za socijalni mir i kupovanje glasača .

Onda su karte ponovno promiješane i ...dobili su prilično loše karte.

Davali su im lovu još dva desetljeća da stanu na noge...ali oni su to što pokrali što potrošili na luksuz.

Sad se nadaju da se pojavi novi Mesija..ali nije.

Utukao sam dosta godina..još od djetinjstva pamtim uzrečicu : "dužan ko Grčka", ali i uzrečicu " bogat kao Onasis- grčki brodovlasnici."

Tako ja to vidim...

Što se tiče stradavanja Poljaka...držim teoriju nategnutom...avioni često padaju.

sve dobro...

Tko je glasao

Syriza - ljevica?

od kada se počelo govoriti o Syrizi i Tsiprasu kod nas je uobičajeno svrstati i stranku i Tsiprasa u ljevicu, pa čak i radikalnu ljevicu. To je možda bilo razumljivo s obzirom na neke radikalne izjave i stavove u samom početku postojanja stranke. Danas, nakon izvanredne pobjede na izborima i osvajanja vlasti skoro bez potrebe za koalicijama, teško bi bilo u stranačkom programu Syrize naći elemenata ljevice, a pogotovo radikalne ljevice.
Oni su jednostavni lijevo od centra, ali zaista lijevo od centra, a ono što ih razlikuje od ostalih bar za sada, je da se striktno drže predizbornih obećanja. To je u europskom političkom životu nevjerojatni šok i senzacija, zamislite, stranka se nakon osvajanja vlasti drži predizbornih obećanja.
Do promjene u ponašanju stranke i njezinog vođe je došlo nakon redizajna političkog programa stranke pod utjecajem sadašnjeg ministra financija Yanisa Varufakisa. Temelj novog smjera kojim je Syriza dobila izbore je jednostavan i vrlo produktivan:
Grčka nije ekces Europske unije, odnosno Eurozone, nego rezultat načina funkcioniranja i Unije i monetarne unije, i zbog toga je ključ rješenja grčke krize u samim institucijama europske unije, a ne u tretiranju Grčke kao izdvojenog slučaja krajnje financijske nediscipline u inače dobro funkcionirajućoj monetarnoj uniji.
Sve ostalo je posljedica izvrsne dijagnoze grčke krize. Uvjerljiva izborna pobjeda, ekspresno formiranje vlasti i jedan vrlo aktivan, samouvjeren i stručan pristup rješavanju problema na dvije razine - na domaćoj, poštujući predizborna obećanja, i na vanjskoj, gdje je ekipa nemilosrdno ušetala u šesnaesterac Europske unije, bez obzira na sva moraliziranja i patroniziranja europskih VIP-ova.
Čak ako i izgube bitku već sada su Syriza, Tsipras, Varufakis i ostali ostavili veliki trag u Europskoj uniji.
Neobično je i zanimljivo da u Hrvatskoj nitko ne vidi Syrizu kao svoj uzor.

Tko je glasao

Grčka nije ekces Europske

Grčka nije ekces Europske unije, odnosno Eurozone, nego rezultat načina funkcioniranja i Unije i monetarne unije,

I da i ne. EU monetarna unija funkcionira otprilike jednako prema svima, a neki su danas gore a Grčka je tamo gdje je.

Usporediti ću Grčku s Danskom, čiju situaciju relativno dobro poznajem.

Danska je ušla u EU 1973, a Grčka 1979.

Obje zemlje ušle su u EU relativno slabo industrijski razvijene, Danska doduše s jakom poljoprivredom, i nespremne za konurenciu jakih industrijskih zemalja.

Prvo desetljeće danskog članstva bilo je obilježeno niskim rastom, nezaposlenošću, inflacijom i neravnotežom (u negativnom smislu) platne bilance. Situaciju je jako pogoršala naftna kriza 1979. Rješenje te situacije trajalo je gotovo 2 desteljeća, najprije 1982. uvođenjem politike čvrstog tečaja krune uz najprije D-Mark, a poslije EURO. To je riješilo inflaciju ali je uzrokovalo još veću nezaposlenost i debalans, pa je od 1986. provedena tzv. "krumpirska kura" (aluzija da je stanovništvo jelo samo krumpir), što je trajalo "7 mršavih godina", s restriktivnom financijskom politikom i štednjom na svim nivoima. To je riješilo drugi problem - platnu bilancu, ali je nezaposlenost još porasla. Porezna reforma 1993.i politika "kick starta" načno je počela smanjivati nezposlenost Danska je dočekala 2000 s izuzetno jakom ekonomijom, tako da ju ni velika financijska kriza 2007 nije previše uzdrmala. Danas je Danska jedna od najjačih ekonomija u EU, a upravo ovih dana špekulanti kupuju stotine milijadi kruna u bijegu iz EURa u daski "safe heaven".

Sve to vrijeme Danci su vozili skromne automobile, stanovali dominantno u iznajmljenim stanovima, glasali naizmjenično socijaldemokratski i liberalno, a industrija razvijal gigante Novo Nordik, Maersk, Rockwool, Carlsberg, Lego, Danfoss, Grundfoss, itd.,kao i tisuće malih, ali klasnih firmi koje svu proizvodnju izvoze.

Istovremeno su Grci birali političare koji nisu htjeli izgradti održiv porezni sistem (grčki brodovlasnici su notoirni primjeri bogataša), koji su razvili sustav korupcije do savršenstva i da bi sebe pokrili, dijelili narodu beneficije, trgovali nekretninama i organizirali olimpijade. Grci su plaćali najniže poreze iz prihoda u cijeloj EU (4.7% BDPa, šo je npr. više nego dvostuko manje nego u UK). obračunatih a nikad plaćenih poreza bilo je u Grčkoj (2012) preko 60 milrd. EUR.

Obje zemlje su de facto članice financijske unije (Grčka kao član EURO zone, a Danska s 33 godine politike vezanog tečaja, što zapravo znači da su političari preveslali naro koji to nije htio), odnosno razvijale su se pod istim financijskm uvjetima.

Zato se ovaj grčki problem ne može diskutirati bez postavljanja pitanja tko je za tu situaciju kriv. Po meni je odgovor jednostavan: Grčka i Grci

Drugo je pitanje koliko vrijedi šibati krepalog konja.

The Observer

Tko je glasao

Grca (i ostatak juznog krila

Grca (i ostatak juznog krila EU) nisu eksces vec samo dokaz da montarna unija ne moze fukcionirati bez fiskalne unije. Kao sto vecina ekonomista tupi vec 5 godina- eurozona ovakva kakva je sad moze prezivjeti samo bez Njemacke, a s Njemackom samo u slucaju i fiskalne unije uz sadasnju monetarnu.

Tko je glasao

Zato se ovaj grčki problem ne

Zato se ovaj grčki problem ne može diskutirati bez postavljanja pitanja tko je za tu situaciju kriv. Po meni je odgovor jednostavan: Grčka i Grci
Mislim da si neke važne stvari ispustio iz vida. Nije korisno direktno uspoređivati Dansku i Grčku, niti neke druge zemlje u Uniji, nego njihov relativan položaj prema Uniji, onakvoj kakva je bila i kakva je danas.
Prvo, Danska nije u eurozoni, a Grčka je. Danska kruna je zakucana za euro, ali još uvijek postoji mogućnost da uz odgovarajuće mjere danske centralne banke kruna poravna neke ekonomske neravnoteže prema ostatku unije, dok je u Grčkoj to praktički nemoguće.
Danska je u industrijskom središtu Europske unije, graniči s najjačom industrijskom državom unije, ima fenomenalnu infrastrukturu izgrađenu u vrijeme procvata europske unije i velikim dijelom američkim i europskim novcem.
Grčka je na periferiji europe, mediteranska i balkanska zemlja, čija najveća greška je bila ulazak u eurozonu, jer je euro najveći uzročnik ove grčke tragedije, zemlja bez industrije, nekonkurentna europskom Sjeveru, jer pored ostalog svoju konkuretnsku sposobnost ne može ispraviti devalvacijom drahme, jer je više nema.
Eurozona je dizajnirana tako da Njemačka i Danska (jer može podnijeti snagu eura, bez obzira što nije u eurozon) izvoze svoje trgovačke suficite u Grčku preko kreditnih potencijala svojih banaka. Grčka (i Hrvatska) ne može uzvratiti konkurentskom ofanzivom, nego se beskrajno zadužuje emisijama suverenih obveznica, koje velike njemačke banke refinanciraju kroz Europsku centralnu banku uz nisku kamatu i ponovno se vraćaju u Grčku. To je eurozona, ona tako funkcionira kao asimetrična monetarna unija, i to se ne smatra ekscesnim ponašanjem....
Od 247 milijardi eura grčkog duga kroz "bail out" je vraćeno bankama kreditorima 206 milijardi eura, a samo 41 milijarda eura je subvencionirala grčke proračunske deficite. Tko je tu kriv?
1953 godine na konferenciji u Londonu Njemačkoj je oprošten veći dio duga i ratnih reparacija na inicijativu pobjednika u drugom ratu, a ostatak je prolongiran do datuma ujedinjenja s istočnom Njemačkom. Njemačka nije to platila ni do danas, zemlja koja je u ratu prozvela nesumjerljivu štetu, prouzročila smrt 50 milijuna ljudi...
Zahvaljujući potrebi Amerikanaca da preko Njemačke i Japana recikliraju svoje ogromne dolarske viškove i maršalovom planu Njemačka je danas Njemačka, industrijski i financijski najmoćnija zemlja Europske unije. Da su saveznici 1953 nad Njemačkoj proveli "bail out" onakav kakav su Merkel i Schauble proveli nad Grčkom, od Njemačke bi danas vjerojatno bila ruina u stanju raspadanja, kakva je danas Grčka.

Tko je glasao

Pa ja sam upravo pokušao

Pa ja sam upravo pokušao usporediti početne pozicije i konačni rezultat, sve u odnosu na njihov položaj u odnosu na Uniju.

Činjenica što je Grčka u EURO zoni a Danska nije, ima jedini značaj u konačnoj situaciji, kada Grčka ne može devalvirati, a Danska može. Ali, ja ne pišem o rješenju problema, nego njegovoj genezi. Btw, iako Danska nije u EURO zoni, održavala je 33 godine de facto članstvo (samo što su u Danskoj novčanice drukčije i nemaju pravo glasa u odlukama o EUR), i danas se "rukama i nogama" se bori protiv špekulanata da se sačuva čvrstitečaj DKK prema EUR. Popuštanje bi značilo nagli porast DKK (slično kao CHF), pad konkurentnosti i nezaposlenost, a osim toga i gubitak vjerodostojnosti prema EUR partnerima (preko 40% danskog izvoza ide u EURO zonu).

Točno je da je danska u centru industrijske Europe sa bliskim velikim tržištima u Njemačkoj i ostatku Skandinavije. To sigurno jest prednost. Ali, prvi puta čujem da je danska infrstruktura izgradjena američkim i europskim novcem. Danska infrastruktura je do prije 20-30 godina bila više nego skromna - nekoliko stotina km autoputeva, nelektrificirane željeznice, zemlja rascjepkana po otocima i td. Sve velike infrastrukturne projekte u novije vrijeme (veliki mostovi, autoceste, IT, održiva energetika) financira Vlada iz proračuna, a dobar dio plaćaju danski gradjani (osim preko visokih poreza i parfiskalnih nameta) plaćanjem mostarina, relativno skupe struje itd. Nikakav američki novac tu nije igrao ulogu. Može se reći da je suvremena danska infrastruktura izgrađena novcem zarađenim prodajom robe i kapitala (izmedju ostalih) Europskom jugu.

Ono što Danskoj uistinu jest pomoglo, odnosno što predstavlja "lucky strike" jesu nalazišta nafte i plina u Sjevernom Moru, tako da je danska netto izvoznik ugljikohidrata.

Grčka i nije baš tako slaba privredno, da bi je se moralo žaliti: Grčka je najveća pomorska sila Svijeta a opreko 28% ukupne svjetske tonaže brodovlja. O Grčkoj kao turističkoj destinaciji ne treba niti govoriti - 2004 godine imali su oko 30 mlrd. US dolara prihoda.

Poanta mog upisa je bila da je 70-ih i 80-ih Danska bila jednako slaba kao i Grčka, ali se je iz te situacije izbavila i dovela u položaj da "svoje trgovačke suficite izvozi u Grčku preko potencijala svojih banaka", rezolutnom politikom, odricanjem i profesionalnim managementom u industriji. Ne treba zaboraviti da se Danska smatra jednom od najmanje korumpiranih zemalja u Svijetu.

Dotle je Grčka vrijedno uzimala kredite i trošila bez pokrića. Kada je izbila kriza, u Ateni je izbrojeno 17000 privatnih bazena, od kojih je samo oko 300 bilo prijavljeno poreznim vlastima. Točno je da su im Njemačke (vjerojatno i Danske) banke rado posuđivale, smatrajući te kredite sigurnim investicijama. Može se postaviti pitanje zašto se to nije zaustavilo na vrijeme. Jedan dio odgovora je što su grčke vlade grubo falsificirale finacijske izvještaje i farbale ih u ružičasto.

Danas Grčki dug je već gotovo prepolovljen oprostima, i uglavnom prebačen s privatnih vjerovnika na države pod puno povoljnijim uvjetima nego li je to tržište diktiralo. Plaćanje privatnih vjerovnika značilo je eliminaciju dobrog dijela nagomilanog duga, a subvencioniranje proračunskih deficita sa "samo" 41 mlrd. EUR trebalo je poslužiti kao poticaj da se Grčka sama osovi na noge uravnoteženjem proračuna, s jedne strane štednjom, a s druge strane boljom naplatom poreza.

Prizivanje paralele oprosta njemačkog duga 1953 je postalo jako popularno. Usitinu ne znam u kojoj je to mjeri doprinijelo da je Njemačka danas ovo što jest, ali mislim da se pretjeruje u ocjenama važnosti. Mislim da je ipak bio presudan njemački "mind set".

Treba li tražiti pravdu za Grčku u današnjoj situaciji u onome što se je dogodilo u Njemačkoj prije 60 godina je političko pitanje. Po mom mišljenju radi se o sasvim drugom kontekstu, pa su paralele jako nategnute. Ali, čini mi se da će na koncu to biti izgovor kojim će se opravdati spašavanje Grčke koje je pitanje opstanka EURO zone ovkave kakva jest.

The Observer

Tko je glasao

tvoj komentar napisan je u

tvoj komentar napisan je u duhu većine komentara u zapadnim novinama, tj neka vrsta moraliziranja i paternalističkog odnosa prema južnoj sirotinji, koja je korumpirana, jadna, nesposobna, koja se mora disciplinirati oštrim mjerama preko leđa građana, jer "dug se mora vratiti", financijska discplina se mora uvesti, proračun se mora uravnotežiti i sl, čega se na sjeveru i zapadu nitko ne drži

Stoga nije zanemarivo uvijek priupitati političare iz naprednog dijela europske unije:

- kako jedna mala zemlja kao Grčka može biti dužna 320 milijardi eura
- kako to da nitko nije primijetio takvu ekspanziju grčkog duga u među silnim mudracima u raznim europskim institucijama
- kako to da nijedna velika zapadna banka, izložena grčkom dugu, nije propala
- kako su najveće europske banke uspjele u tišini pretovariti ukupnu količinu grčkih suverenih obveznica na Europsku centralnu banku, koja je danas postala najveći vlasnik grčkih obveznica
- kakva je to logika po kojoj se ogroman dug od 320 milijardi refinancira novim tranšama duga, iako je svakom jasno da se ni u teoriji postojeći dug ne može vratiti
- gdje je kakva takva demokratska legitimacija "europske trojke" koja Grčkoj imputira praktički nemoguće uvjete vraćanja duga, a da ne govorimo o bilo kakvoj šansi za oporavak ekonomije
- kakva je to pomoć koja sve veći dug vremenski produžuje na sve duže vrijeme, i u slijedećih pedeset godina apsorbira sve suficite kroz kamate
- kako to da grčke obveznice, koja je Europska centralna banka preuzela od najvećih njemačkih banaka u regularnim aranžmanima kao zdrave kolaterale, sada odjednom više ne vrijede u quantitative easing štampariji, kojom će, nota bene, odabrane europske države neutralizirati svoje suverene dugove, aonda će trošak cijele operacije prebaciti na nas "južne" kroz visoke kamate...

Usporedba rješavanja dužničke krize Njemačke iz 1953 i Grčke iz 2015 ima smisla, jer je uz otpis dugova inaguriran i Marshall plan, koji je u vrlo kratko vrijeme omogućio poslijeratnu obnovu kakvu si Njemačka ne bi mogla priuštiti u mnogo dužem razdoblju.
U Europskoj uniji nitko ne spominje nikakav europski plan ni za Grčku, ni za Portugal, ni za Hrvatsku, iako je jasno dobronamjernim ljudima da se mi iz ovog gliba ne možemo sami izvući.

itd....Europska unija se mora promijeniti, ili prema federalnoj zajednici sa izvornim europskim demokratskim institucijama, za što po meni nema nikakve šanse, ili u savez država koje će međusobne razlike i neravnoteže koje proizlaze iz zajedničke valute rješavati kroz postojeće institucije na načelima solidarnosti i zajedničke izgradnje infrastrukture, a ne na kolonijalnom odnosu Sjevera prema Jugu....

Tko je glasao

Ako je moj komentar "u duhu

Ako je moj komentar "u duhu većine komentara u zapadnim novinama, tj neka vrsta moraliziranja i paternalističkog odnosa prema južnoj sirotinji...", onda se i za tvoj može reći da je u duhu klime koja vlada na tome "jugu", da su za sav ovaj cirkus krivi pohlepni sjevernjaci, koji su neokolonijalnim metodama opljačkali siroti jug Europe.:)) Ni jedan ni drugi stav nisu bez dijelova istine, a mislim da se i u kompromisima koja se nude, može isčitati svijest o zajedničkoj odgovornosti. No, očigledno, ovisno o stajalištu, percepcija krivnje može naginjati na jednu ili drugu stranu.

Nije istina da se ekonomskih vrlina nitko na sjeveru i na zapadu ne drži. Da je to tako, ove situacije ne bi niti bilo. Sama činjenica da imamo (objektivno) jaki sjever i zapad s jedne strane, a slabi jug s druge jasno govori da se ne ponašaju svi jednako.

Interesantno je pitanje kako je moguće da je Grčka nagomilala toliki dug. Optuživati zato bilo koga nego Grčku je okretanje pile naopako. Može se ozbiljno zamjeriti kontrolnim organima EU koji su (iz političkih razloga, danas neshvatljivih) prelazili preko činjenice da Grčka nikada od ulaska u EU nije uspjela uravnotežiti proračun, neko je rastuću potrošnju financirala kreditima. Ali, EU se je tako popustljivo ponašala prema svima.

Ali, to je tek sekundarni razlog, jer države, pa ni Grčka, nisu djeca koja ne znaju što rade. Primarni razlozi za enormni dug su kod grčkih vlada koje su tolerirale višedesetljetnu poreznu nedisciplinu i prevare (računa se da je preko 1/3 poreznih obveza nenaplaćeno) i grubo prikrivale deficite, koje su trošile posudjeno za podmirivanje tekućih obveza prema stanovništvu (plaće javnog sektora, mirovine) i za neproduktivne investicije. Sve to izrodilo je potpuno bespomoćne porezne organe i sudstvo, rastuću državnu birokraciju, itd.) i na koncu ovaj ogromni dug.

Hrvatska je ipak daleko od grčke situacije, ali neke sličnosti se mogu prepoznati.

Veliki dio privatnih vjerovnika odrekao se je velikog dijela grčkog duga. EU (odnosno Trojka) u nekoliko navrata je ozbiljno relaksirala uvjete otplate preostalog (još uvijek enormnog) duga. Sve to uz uvjet da Grčka i sama doprinese rješenju problema štednjom i strukturnim promjenama. Nažalost, očigledno je da je "lijek" neprimjeren, jer je bolest previše uznapredovala, pa "lijek" stvara više štete nego koristi. kako sam napisao ranije, mislim da će sve na kraju završiti opraštanjem većeg dijela duga, zbog "mira u kući".

Još uvijek mislim da je referiranje na opraštanje duga Njemačkoj 1953 promašena usporedba, jer je povijesni kontekst sasvim različit.

Slažem se da se EU mora promijeniti jer sadašnja struktura očigledno ne funkcionira kako bi trebalo. Prednosti zajedničkog tržišta koje uživaju prije svega razvijeni, potrebno je "neutralizirati" nekim drugim mjerama koje bi nerazvijeni jug mogao efikasno iskoristiti. Strukturni i kohezijski fondovi su očigledno preslabi. Alternativa je je podjela na "NEU" i "SEU" (sjever i jug EU), prije svega u monetranom smislu. U globalnoj ekonomiji, sve druge podjele (carinske, kretanje kapitala, usluga i ljudi) bile bi kontraproduktivne za sve.

The Observer

Tko je glasao

Grčka nije eksces već špranca

I to doktrine šoka o čemu sam pisal prije par godina, al ako nekome u pogledu Grčke to nije jasno mogu ponoviti. Syriza je to točno detektirala i sa punim moralnim opravdanjem traži svoje mjesto pod suncem...
Ali ima i plan "B", al tada slijedi tramvaj efekt!

http://www.jutarnji.hr/grcka-bi-pomoc-mogla-potraziti-izvan-eurozone/129...

O hrvatskoj konjušarskoj politici sada ne bih...

Tko je glasao

Podupirem tezu o doktrini šoka

Nije se pisalo o tome kako ljudi djecu ostavljaju pred sirotištima jer ih nemaju čime hraniti, nije se pisalo o samoubojstvima usred bijela dana pred stotinama ljudi, nije se pisalo o policijskim brutalnostima i ubojstvima, nije se pisalo o tome da djeca padaju u nesvijest pod nastavom u školama zbog pothranjenosti. Ono o čemu se nije gotovo uopće pisalo je da nisu Grci baš toliko krivi za taj dug, niti su toliko neodgovorni i lijeni kako misli prosječni konzument mainstream medija na zapadu.
Većina posuđenog novca nije završila u džepovima naroda niti u investicijama koje stvaraju radna mjesta, već u krajnje korumpiranom oligarhijskom sistemu. Od tamo je isti taj novac opet završio kod onih koji su percipirani kao najveći vjerovnici – a to su njemačke i francuske banke snažno poduprte političkim čelnicima svojih država koji su na grčke političare vršili golem pritisak da prihvate mjere štednje, kako njihove banke ne bi kihnule. Novcem su kupili suradnju tadašnje grčke vlade, i tim su financijskim aranžmanima spašavali Euro, jer da nisu Grčka bi bankrotirala povukavši za sobom i eurozonu. Ali ono o čemu se ne priča uopće, je da se novac iz Grčke vratio nazad glavnim kreditorima iz Francuske i Njemačke vrlo brzo, jer su, vjerojatno posve slučajno, baš Francuska i Njemačka prodale Grčkoj u vremenu kada je ova visila nad ponorom bankrota, pazite ovo: 60 lovaca bombardera Euro Fighter za gotovo 3,9 milijardi eura, francuske fregate za 4 milijarde, bilo je tu i nekoliko patrolnih brodova za 400 milijunčića, zamijenilo se i nekoliko američkih Apache helikoptera, kupilo usput brdo municije za njemačke Leopard tenkove, a kupilo se i njemačkih podmornica za 2 milijarde eura...
Problemi koji su Grčku doveli do gotovo bezizlazne situacije nastali se još nekoliko godina ranije, kada su savjetnici Goldman Sachsa tadašnjoj korumpiranoj grčkoj vladi pomogli da naštimaju svoje knjige, podučivši ih kako kreativnim knjigovodstvom prikazati tadašnji deficit i dug onakvim kakav je potreban da bi upali u eurozonu, uz naravno nekoliko sitnih trikova koji je tim vještim bankarima donijelo koju milijardu ili desetine milijardi profita, poput primjerice refinanciranje kreditnih obveza u dolarima i jenima za one u eurima, koji bi kasnije ipak bili vraćeni u valutama originalnih obveznica. Igra s tuđim novcem i kockanje s tečajevima valuta na koju su pristali tadašnji grčki političari na vlasti, potaknuti vjerojatno i pokojom diskretnom uslugom momaka iz Goldman Sachsa puno je koštalo Grke, a Goldman Sachsu donijelo pravo malo bogatstvo. Time su postavili vremensku bombu pod Grčku ekonomiju, koja je naravno svega nekoliko godina kasnije potpuno kolabrirala. Danas su ti kreativci Goldman Sachsa visoko ugledni dužnosnici, između ostalog i u nekim centralnim bankama, a Grčka je gurnuta u ekonomski i socijalni ponor. Takva tmurna stvarnost nema nikakve veze s grčkim narodom, koji kao niti hrvatski narod nije kriv što im korumpirani političari državu rasprodaju i kradu ispred nosa.

Tko je glasao

što bi rekli

imali su Grci svoje Mesiće i Sanadere koji su izvana kupovali oklopna vozila ,
kamione i druge igračke..samo što su Grci kupovali više i skuplje i time pomagali proizvodnju kod nekih drugih

Naravno da jr korupcija tu igrala.

Međutim..Grci su birali te ljude kao i mi svoje.

sve dobro...

Tko je glasao

Međutim..Grci su birali te

Međutim..Grci su birali te ljude kao i mi svoje.Ne znam kako Grci, ali naše su birali i lažnim popisom.
Da UIO nije inzistirala na biračkome popisu i imala oko 800 promatrača, Josipović bi pobijedio s nekih pola milijuna glasova više.

A što je bilo na prošlim izborima, kada nas je bilo oko 800 000 viška?
Vjerujem da ovaj puta nisu izabrali, jer su mislili kako će Baukovih nepostojećih, nekoliko stotina tisuća birača, biti dovoljno.

Tko je glasao

Blizu si istine

Načelno, svi izbori (koji to uopće nisu) od 91 naovamo su nelegalni i nelegitimni jer narod nije birao - birale su stranke i njihove vrhuške a narod je samo pognute glave amenovao. A o višku birača neću trošiti rijeći...
Al narod to puši pa neka mu je!!!

Tko je glasao

Ali ono o čemu se ne priča

Ali ono o čemu se ne priča uopće, je da se novac iz Grčke vratio nazad glavnim kreditorima iz Francuske i Njemačke vrlo brzo, jer su, vjerojatno posve slučajno, baš Francuska i Njemačka prodale Grčkoj u vremenu kada je ova visila nad ponorom bankrota, pazite ovo: 60 lovaca bombardera Euro Fighter za gotovo 3,9 milijardi eura, francuske fregate za 4 milijarde,

Ovo su notorne laži koje samo zamagljuju diskusiju. Sramota!

Grčka jest namjeravala kupiti 60 komada Eurofighter-a, ali je tu naružbu stornirala, i umjesto toga kupila je 30 komada američkih Lockheed Martin F-16 C/D za 3.1 mlrd USD. To je bilo 2005. Tu se nikakve milijarde nisu vratile u Njemačku i Francusku.

Francuske fregate klase FREMM - trebalo ih je biti 6 komada (po 300 mill. EUR komad, ukupno 1.8 mlrd. EUR, a ne 4 mlrd.) nikada nisu isporučene kako je planirano. Najprije je Francuska htjela isporučiti 2-4 broda s velikim popustom i uz odgodu plaćanja, što je dovelo do sukoba i svadje s Njemačkom, koja je smatrala da se EU porezni obveznici to na kraju platiti, a osim toga radilo se o ilegalnoj podršci Francuske države. napokon je postignut dogovor o isporuci 2 broda na dugogodišnji leasing.

Deal s podmornicama iz 2000 jest skandalozan jer uključuje korupciju na najvišem nivou u Grčkoj politici i mornarici. Njemački Thyssen-Krupp je platio 140 mill. EUR kazne zbog navodnog mita of 8 mill. EUR. nekom grčkom ministru. Podmornice su isporučene tek prošle godine, i Grčka je zbog zakašnjenja i tehničkih problema uložila odštetni zahtjev u medjunarodnom arbitražnom sudu u visini 7 mlrd. EUR.

Inače, Grčka jest trošila na vojsku oko 4% BDP-a. Europske članice NATO-a troše od ispod 1.5% do oko 2.5%. Samo tenkova Grčka ima dvostruko više nego velika Britanija. Jesu li i za to krive Njemačka i Francuska?

Apropos uloge Goldman Sachsa u skrivanju duga, stvari su dobro poznate i trajale su najkasnije još od 2000. Time se odgovornost bivših grčkih vlada nikako ne može umanjiti, jer je Godman, kao firma u čijem DNK je ugradjeno zaradjivanje novca manipuliranjem tudjim novcem radio ono što se je od njega tražilo. Nova Grčka vlada trebala bi uputiti odštetni zahtjev Goldman Sachsu zbog pogrešnog savjetovanja s katastrofalnim posljedicama.

The Observer

Tko je glasao

Sve to što su kupili (pa i više)

moglo bi im još i zatrebati, ako napaljena Zlatna zora isprovocira konflikt s Turcima.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Zlatna zora nije u poziciji ljuljati vanjsku politiku Grčke

Bez obzira na ovog ili onog obojenog ministra zna se tko je dirigent. A priča s Turskom može biti potaknuta samo trećim igraćem. Onim koji vozi tramvaj...

Tko je glasao

ako ti i ja ostanemo na

ako ti i ja ostanemo na svojim pozicijama, a ostali smo, ti, da je Grčka ekces eurozone zbog izrazite financijske i proračunske nediscipline, a ja da je Grčka najveća žrtva pogrešno zamišljene monetarne unije kao euro političkog projekta, koji neminovno dovodi u prezaduženost sve države koje imaju minus na tekućem računu, onda slijedi zaključak - da Europske unije više nema.

Najprije se podijelila na euro zonu i na ostale, pa onda na Schengen i izvan Schengena, pa se sada dijeli i eurozona na one čije centralne banke masovno kupuju obveznice "svoje" države i stabiliziraju im prinose sredstvima centralno europske štamparije novca, i na nas ostale +Grčka, koji to ne možemo, i tako gubimo na kreditnom rejtingu.
Tržišta kapitala su odavno podijeljena na sjeverna i zapadna s vrlo niskim kamatama, i na nas južnu sirotinju sa kamatnim stopama s kojima su svi investicijski projekti unaprijed osuđeni na propast.
Za europsku periferiju se ozbiljno počelo postavljati pitanje opravdanosti članstva u Uniji, jer ako zemlja članica ne pripada sjevernom i zapadnom industrijaliziranom bloku, onda od članstva u Uniji ima samo štete, jer gubi monetarnu suverenost i šansu da razvije svoju industriju na ultra konkurentnom otvorenom tržištu unije, i na kraju potone u društvenu krizu kojoj se ne vidi kraj. Ne pokušavam abolirati nesposobne domaće političke elite, ali postoje objektivne zapreke koje ni genijalci ne mogu savladati.

Tko je glasao

Usporedba rješavanja dužničke

Usporedba rješavanja dužničke krize Njemačke iz 1953 i Grčke iz 2015 ima smisla...baš i nema. Oprost 50% Njemačkog duga se ticao djela neisplaćene ratne odštete po Versailleskom ugovoru na kraju WWI zbog svijesti da je neprimjereni teret ratnih reparacija Njemačkoj poslije WWI doveo do ogorčenja poražene nacije koja je opet dovela na vlast nacionalsocijaliste s Hitlerom i otvorilo pandemonijum WWII.
...a čudovišne ratne odštete, opet, ne bi bilo (a možda niti WWI) da se Francuska i Pruska 1870 nisu sukobili oko nasljedstva nad Španjolskom krunom poslije svrgavanja Isabelle II po prvoj Španjolskoj Republici, koja ubrzo kolabira. E, da bi u tom sukobu Pruska ujedinila više germanskih država u Njemačko Carstvo i porazila Francusku...koja po porazu biva opterećena ratnom odštetom od na početku 1 milijarde francuskih zlatnih franaka, da bi to dovelo do skoro 5 milijardi francuskih zlatnih franaka u cilju dugoročnog oslabljena Francuske. To se smatra najvećom ratnom odštetom ikada isplaćenom, Za lakšu vizualizaciju, činilo je to dakle 23% francuskog tadašnjeg BDPa, ili 20% njemačkog tadašnjeg BDPa,...i tako tri godine.
Francuska je to isplatila, ali nije zaboravila vratiti udarac prvom prilikom.
...´oću reći, oprost duga iz 1953. je bio odraz svijesti da treba prekinuti s tom praksom u interesu mira. Tih godina, sa svježim sjećanjem na grozote općeg rata, svijet je djelovao racionalno. Danas se povijesne zakonitosti ne uzimaju za ozbiljno, kao da se briše svijest o povijesnim uzročno-posljedičnim vezama.
...usput, i tada 1953. i 1871...se je radilo o novcu sa kakvom takvom zlatnom podlogom, danas se radi o arbitrarnom novcu, nije čak ni hartija, jel, ...novac koji zahtjeva sofisticirana znanja, što još bitno komplicira razumjevanje procesa,... i u bitnome određuje, tko je subjekt i koji će to biti objekti ...danas više nego ikada vrijedi, znanje je moć. I ona danas zanemarivana znanja o povijesti, također

Tko je glasao

Hlad, Stoga nije zanemarivo

Hlad,

Stoga nije zanemarivo uvijek priupitati političare iz naprednog dijela europske unije:

- kako jedna mala zemlja kao Grčka može biti dužna 320 milijardi eura
- kako to da nitko nije primijetio takvu ekspanziju grčkog duga u među silnim mudracima u raznim europskim institucijama
- kako to da nijedna velika zapadna banka, izložena grčkom dugu, nije propala
- kako su najveće europske banke uspjele u tišini pretovariti ukupnu količinu grčkih suverenih obveznica na Europsku centralnu banku, koja je danas postala najveći vlasnik grčkih obveznica

Jedna zemlja može biti dužna, samo ako uzima novce od onih koji su nagomilali vrijednosti dali virtualne ili stvarne.
Te vrijednosti gube svoju tu istu, ako nisu u prometu, pa se pod određenim uslovima ustupaju drugom da mogu stvoriti određenu ekonomsku vrijednost.
Ako ti dužnici strajbaju te novce na luksuz i na ono šta gubi svoju vrijednost sa godinama, onda ti isti ne mogu doći na zelenu granu.

Vidiš i sam kako Kina po malo dobiva probleme sa svojim rezervama.

Banka je banka i za jednu zemlju od velikog značaja za njezinu privredu.
Zato ni jedna banka ne može propasti.
Nitko nije tjerao Grke da se zadužuju.

Tko je glasao

naravno...

... ali je zato netko natjerao zapadne banke da daju Grcima kredite... ono, banke nemaju provjeru kreditne sposobnosti... i ne isplaćuju si bonuse na kraju godine prema plasiranim sredstvima i ugovorenoj kamati, nema veze ako je malo rizično.

Ako je visina kamata naknada za rizik - onda bi neuspjeh naplate kredita trebao biti sasvim normalna stvar... ono "jebiga, krivo smo procjenili, bili smo pohlepni".

Ali ne, banka lupi LIBOR + premiju rizika tvoje zemlje... i opet nikada ne odustane, ali niti ne bankrotira. Neobične te banke koje su Grcima davali kredite za luksuz... Ono, nisu kontrolirati svoju investiciju?

Tko je glasao

Pa ja sam upravo pokušao

Pa ja sam upravo pokušao usporediti početne pozicije i konačni rezultat, sve u odnosu na njihov položaj u odnosu na Uniju.

Činjenica što je Grčka u EURO zoni a Danska nije, ima jedini značaj u konačnoj situaciji, kada Grčka ne može devalvirati, a Danska može. Ali, ja ne pišem o rješenju problema, nego njegovoj genezi. Btw, iako Danska nije u EURO zoni, održavala je 33 godine de facto članstvo (samo što su u Danskoj novčanice drukčije i nemaju pravo glasa u odlukama o EUR), i danas se "rukama i nogama" se bori protiv špekulanata da se sačuva čvrstitečaj DKK prema EUR. Popuštanje bi značilo nagli porast DKK (slično kao CHF), pad konkurentnosti i nezaposlenost, a osim toga i gubitak vjerodostojnosti prema EUR partnerima (preko 40% danskog izvoza ide u EURO zonu).

Točno je da je danska u centru industrijske Europe sa bliskim velikim tržištima u Njemačkoj i ostatku Skandinavije. To sigurno jest prednost. Ali, prvi puta čujem da je danska infrstruktura izgradjena američkim i europskim novcem. Danska infrastruktura je do prije 20-30 godina bila više nego skromna - nekoliko stotina km autoputeva, nelektrificirane željeznice, zemlja rascjepkana po otocima i td. Sve velike infrastrukturne projekte u novije vrijeme (veliki mostovi, autoceste, IT, održiva energetika) financira Vlada iz proračuna, a dobar dio plaćaju danski gradjani (osim preko visokih poreza i parfiskalnih nameta) plaćanjem mostarina, relativno skupe struje itd. Nikakav američki novac tu nije igrao ulogu. Može se reći da je suvremena danska infrastruktura izgrađena novcem zarađenim prodajom robe i kapitala (izmedju ostalih) Europskom jugu.

Ono što Danskoj uistinu jest pomoglo, odnosno što predstavlja "lucky strike" jesu nalazišta nafte i plina u Sjevernom Moru, tako da je danska netto izvoznik ugljikohidrata.

Grčka i nije baš tako slaba privredno, da bi je se moralo žaliti: Grčka je najveća pomorska sila Svijeta a opreko 28% ukupne svjetske tonaže brodovlja. O Grčkoj kao turističkoj destinaciji ne treba niti govoriti - 2004 godine imali su oko 30 mlrd. US dolara prihoda.

Poanta mog upisa je bila da je 70-ih i 80-ih Danska bila jednako slaba kao i Grčka, ali se je iz te situacije izbavila i dovela u položaj da "svoje trgovačke suficite izvozi u Grčku preko potencijala svojih banaka", rezolutnom politikom, odricanjem i profesionalnim managementom u industriji. Ne treba zaboraviti da se Danska smatra jednom od najmanje korumpiranih zemalja u Svijetu.

Dotle je Grčka vrijedno uzimala kredite i trošila bez pokrića. Kada je izbila kriza, u Ateni je izbrojeno 17000 privatnih bazena, od kojih je samo oko 300 bilo prijavljeno poreznim vlastima. Točno je da su im Njemačke (vjerojatno i Danske) banke rado posuđivale, smatrajući te kredite sigurnim investicijama. Može se postaviti pitanje zašto se to nije zaustavilo na vrijeme. Jedan dio odgovora je što su grčke vlade grubo falsificirale finacijske izvještaje i farbale ih u ružičasto.

Danas Grčki dug je već gotovo prepolovljen oprostima, i uglavnom prebačen s privatnih vjerovnika na države pod puno povoljnijim uvjetima nego li je to tržište diktiralo. Plaćanje privatnih vjerovnika značilo je eliminaciju dobrog dijela nagomilanog duga, a subvencioniranje proračunskih deficita sa "samo" 41 mlrd. EUR trebalo je poslužiti kao poticaj da se Grčka sama osovi na noge uravnoteženjem proračuna, s jedne strane štednjom, a s druge strane boljom naplatom poreza.

Prizivanje paralele oprosta njemačkog duga 1953 je postalo jako popularno. Usitinu ne znam u kojoj je to mjeri doprinijelo da je Njemačka danas ovo što jest, ali mislim da se pretjeruje u ocjenama važnosti. Mislim da je ipak bio presudan njemački "mind set".

Treba li tražiti pravdu za Grčku u današnjoj situaciji u onome što se je dogodilo u Njemačkoj prije 60 godina je političko pitanje. Po mom mišljenju radi se o sasvim drugom kontekstu, pa su paralele jako nategnute. Ali, čini mi se da će na koncu to biti izgovor kojim će se opravdati spašavanje Grčke koje je pitanje opstanka EURO zone ovkave kakva jest.

The Observer

Tko je glasao

Bilanca Grčke je namjerno farbana od lakomih kreditora

Dotle je Grčka vrijedno uzimala kredite i trošila bez pokrića. Kada je izbila kriza, u Ateni je izbrojeno 17000 privatnih bazena, od kojih je samo oko 300 bilo prijavljeno poreznim vlastima. Točno je da su im Njemačke (vjerojatno i Danske) banke rado posuđivale, smatrajući te kredite sigurnim investicijama. Može se postaviti pitanje zašto se to nije zaustavilo na vrijeme. Jedan dio odgovora je što su grčke vlade grubo falsificirale finacijske izvještaje i farbale ih u ružičasto.

Grčko zaduženje u jednoj od najvećih američkih banaka, Goldman Sachsu, bila je skupa pogreška od samog početka koja je postupno vodila eskalaciji dužnike krize. Serija tajnih zajmova grčkoj vladi bila je samo uvod u kasnije makinacije u skrivanju pravog iznosa grčkog javnog duga kako bi se zavarale bonitetne agencije koje su također sudjelovale u dealu.
Sve je počelo 2001. godine kada je Grčka banci već bila dužna oko 600 milijuna eura, na što je uzela dodatan zajam od 2,8 milijardi eura Papanicolaou koji je preuzeo upravljanje grčkim dugom početkom 2005. godine. Već do te godine grčki se dug Goldmanu popeo do 5,1 milijarde dolara.
Papanicolaou i njegov prethodnik Christoforos Sardelis prvi su put iznijeli detalje akcije maskiranja grčkog duga kako bi izgledalo da ispunjava standarde Europske unije. Grčka nije imala pojma kaj zapravo kupuje.
"Dogovor s Golman Sachsom erotična je priča o dva grešnika", navodi Sardelis, koji je nadzirao grčki javni dug od 1999. do 2004. godine.
Primjer skrojenih transakcija najbolje pokazuje opasnost kojoj se izlažu klijenti koji se upuštaju u kompleksne trgovine koje se vode bez obzira na stanje na tržištu i čije prinosi, kamate i ročnost nisu poznati.
"Grčka je tipičan primjer klijenta za kojeg se nitko nije brinuo i koji je neslavno propao", kazao je Satyajit Das, autor knjige "Extreme Money". Samo na grčkome dugu Goldman je 2001. godine zaradio 600 milijuna eura ili 12 posto godišnje zarade. Velikim uspjesima u kupnji dugova te se godine hvalio i Lloyd Blankfein, izvršni direktor te banke, čije su sheme bile nezamislivo kompleksne.
Naime, banka je zamijenila starije grčke obveznice u dolarima i jenima za nove eurske obveznice. Posao je proknjižen po povijesno niskim tečajevima kako bi se činilo da je ukupan dug smanjen, rekao je Sardelis. Osim toga, primijenjene su rate za zamjenu koje nisu bile ni bliske tržišnima pa je sve govorilo da je ukupan nominalni dug smanjen.
Kada je u grčkoj eskalirala dužnička kriza, cijena zamjene i reprograma obveznica na tržištu skočila je na 15 milijardi eura, što je nekoliko puta viši iznos od iznosa dugovanja, a to je itekako odgovaralo vjerovniku. Međutim, do danas nitko iz Goldmana nije službeno komentirao profitabilnost tih transakcija.
Fiona Laffan, glasnogovornica Goldmana u Londonu, kazala je samo kako su ugovori izvršeni u skladu sa standardima koje zahitjeva europska statistička agencija Eurostat.
"Grčka je izvršila zamjene duga kako bi smanjila omjer ukupnog duga prema BDP-u, što je Ugovor iz Maastrichta zahtijevao od svih članica. Te zamjene bile su samo jedna od tehnika kojom su se europske zemlje poslužile da ispune maastrichtski kriterij".
Valutne zamjene tako su omogućile Goldmanu da povijesno niskim tečajevima preko noći "sakrije" dva posto grčkog duga. Od 2001. do 2005. godine, kada su počeli rasti prinosi na grčke obveznice, dug Goldmanu se udvostručio.

I te kriminalne aktivnosti bi trebao platiti grčki radnik i građanin, majte...

Tko je glasao

@h

ovdje ima nekoliko zanimljivih pitanja, prvo njemačke i japanske reparacije; u oba slučaja, da su amerikanci (čitaj bankari wall streeta) prisilili te zemlje na dosljedne (da su hirohita smaknuli kao ratnog zločinca, i nijemcina nisu oprostili dugove) vjerojatno bi dobili dvije nove socijalističke zemlje, jer bi im se tamo vjerojatno ugnjezdio staljin, što jenkijima nije bilo u interesu.
sa druge strane, kao što je spomenuto napuhani grčki dug je rezultat pretežno loših odluka i korupcije političara, dakle grčki narod tu nije imao naročitog utjecaja. obočni grci su crpli benefite kroz veće plaće, bolje penzije, bolji standard, a onda ti ne pada na pamet mijenjati vladu. dobro se prisjetiti činjenice da je goldman sachs 2001., tajno posudio grčkoj vladi, nakon čega je frizirao i prikrio milijarde grčkih dugova briselu mijenjajući strukturu grčkog duga iz jena i eura u dolare prema starom kursu. grci, talijani, vjerojatno još poneka država su umjetno pomoću wall streeta (termin koristim da ne bi pisao imena najvećih banaka), izdavajući derivate umanjili dug, umjesto da su rezali u proračunu, i tako ušli u eu monetarnu uniju. da bi spasila tonući brod koji je puštao na sve strane mnoge vlade su prodavale obiteljsko srebro, recimo grci su se na ime dijela novih zaduživanja unaprijed odrekli prava na aerodromske naknade, autoceste i poreze na lutriju. (ovdje nas to tek čeka sa monetarizacijom autocesta, i tko zna čime, goldman se nije slučajno pojavio u igru), znači u principu grci su aerodrome i ceste dali na bubanj. zanimljivo ti su se ugovori zvali po nazivima iz grčke mitologije, eol, arijadna (kodni naziv za prodaju grčke lutrije)...na ovaj način goldman sachs je sebi priskrbio do 2019. gomilu love na ime financijskih transakcija koje je poduzeo da bi grke dodatno izmuzao.

Tko je glasao

Njemačka nikada ne bi

Njemačka nikada ne bi prpoala, sa oprostom ili bez oprosta ratnih reparacija.
Jaka Njemačka treba apsolutno svima: Od Brazila do USA preko VB do Rusije.

Tko je glasao

Ta demagogija više ne prolazi

Grci su vjerojatno, baš kao i svi ostali, glasali za neke stranke koje su imali "plan 21", "novu pravDU", "treći put", "sve za Grčku, Grčku ni za što" i slično, a stoposto sam uvjerena da nikad niti jedan Grk nije glasao za "Kvaku 22".

S druge su se pak strane strani državnici rado rekreirali na jahtama grčkih oligarha, veselo im prodavali podmornice i bogato opremali vozne parkove, kao i pružali porezne oaze.

Radikalno lijeva opcija bi lijepo "locirala, identificirala, i tranferirala" takve elemente, pa nek se od njih vjerovnici naplaćuju. Syriza pak pokazuje da je svjesna pokvarene realnosti na kojoj počiva današnji svijet i spremnost na kompromise.

Ja doista ne razumijem zagovaranje logike prema kojoj radi hrpe lupeža cijeli jedan narod treba krepati.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

... a taj narod će spasiti

... a taj narod će spasiti Syriza?
Ovo je za krepat od smija!

Tko je glasao

Ti slobodno krepaj od smija

Meni je pak drago da Syriza ipak misli i pokušava djelovati u pravcu da ne krepa narod Grčke.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigulica - nemrem belivit,

Bigulica
- nemrem belivit, kaj ti stvarno misliš da taj masni i dobro uhranjeni dripac kaj okolo jurca na yamahi može sjebat Goldman Sachs, JP Morgan i ostalu žgadiju?
Maa daj, pa nisi dijete.

On je dobio izbore jer je očito da je narod u Grčkoj očito očajan.
Samo zato, sve ostalo je sanak pusti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci