- Zna li se u Hrvatskoj kakvo društvo tko gradi?
- Uzurpatori (2) – Tko ste vi uopće, gospodine Friščić??
- Another brick in the wall
- S ponistre se vidi Šolta, piva klapa ispod volta...
- ŽIVILA REPUBLIKA HRVATSKA - DAN DRŽAVNOSTI.
- Kako danas zivimo...
- Buđenje Nacije!!!
- Quo vadis, Europa?
- Irska pljuska Hrvatskoj
- Politički azil
Registrirajte se!!!
Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
Prijava korisnika
Novi dnevnici
Popularni sadržaji
Današnji:
- Danilo Turk - državnik
- Govnijada, vaginijada, nož, žica...? Zašto tako forumaši i forumašice?
- Another brick in the wall
- Crkva
- NUKE 'EM
- Hrvatska licemjerna šutnja
- Anonimne dojave
- t-portalizam
- Uzurpatori (2) – Tko ste vi uopće, gospodine Friščić??
- Vlada najavila rješavanje studentskih problema - već od svetog Nigdarjeva
Upravo pročitano:
- Branitelji i „branitelji“
- S ponistre se vidi Šolta (2) - Balada o Šarku
- Udruga PoLLitičara
- HSU puca po svim šavovima
- Anonimnost i društvena promjena
- Stavovi HNS-a #1
- Direktna pollitika?
- Koliki je utjecaj Pollitika.coma??
- Nacionalno vijeće za navodnjavanje
- Dragan Kovačević - Zašto se kandidiram za predsjednika SDP-a?
Može li Hrvatska kopirati keltskog tigra
Pon, 17/12/2007 - 23:45 — bet
U mnogim raspravama o gospodarskoj budućnosti Hrvatske , spominju se primjeri raznih zemalja u koje bi se Hrvatska mogla ugledati. U tome prominentno mjesto ima Republika Irska. Zašto i ima li uopće smisla takav usporedba?
Evo što o Irskom privrednom čudu piše (prepričano) Michael Böss, šef Centra za irske studije na Sveučilištu u Aarhusu u Danskoj. (Dagbladet Politiken, 17. studeni 2007). Prenosim ovaj tekst jer mislim da sadrži neke jako dobre opservacije koje u pravom svjetlu prikazuju irski razvojni model i njegovu upotrebljivost u Hrvatskoj.
Republika Irska je u posljednjih petnaest godina prošla put od je jedne od najsiromašnijih do jedne od najbogatijih zemalja u Europi. Najuobičajenije tumačenje pripisuje taj napredak isključivo neoliberalističkim reformama i sniženjima poreza. Zbog toga mnogi tvrde da se irska strategija može iskoristiti kao model i u drugim zemljama. Medjutim, ozbiljnija istraživanja s pokazala da postoji više povijesnih razloga da je «keltski tigar» nešto jedistveno i ne tako lako prenosivo u druge uvjete.
Ali, to ne znači da se u odredjenim sferama ne može nešto naučiti od Iraca, na primjer njihova izuzetna sposobnost da privuku strana ulaganja, osnivaju nova poduzeća i povežu domaća poduzeća u globalnu mrežu. Ta dostignuća rezultat su jedinstvene dinamičke uigranosti države i trčžišta već od kraja osamdesetih.
Jedna opća pouka koja se može izvesti iz analize irskog privrednog čuda jest da je, nasuprot očekivanju, uloga države u jednoj globaliziranoj ekonomiji odlučujuća.
Druga, isto tako važna, pouka je da iako se država optimalno pobrinula da tržište profunkcionira, ništa od toga ne bi bilo bez podrške stanovništva. Iz tog razloga samo rijetki liberali ozbiljno vjeruju u model minimalne države. Jer i u Irskoj, gdje je neoliberalizam doživio procvat, to je postalo i više nego jasno.
Razlozi irskog uspjeha su višestruki: članstvo u EU, masovan izlazak žena na tržište rada, dobro obrazovana mlada radna snaga, mir u Sjevernoj Irskoj, novi kulturni vitalitet i samosvijest, razvoj informacijske tehnologije, sposobnost privlačenja stranih ulaganja i još puno toga. Dakle, jedna sretna kombinacija povijesnih i političkih okolnosti početkom devedesetih stvorila je «keltskog tigra», pa se u nekoj mjeri može reći da su povijesne slučajnosti doprinijele naglom rastu. Zbog toga se irski model ne može direktno kopirati u nijednoj drugoj zemlji, pa ni u Hrvatskoj.
Ipak, ne smije se potcjeniti jedan važan element, a to je koncensus stvoren medju političkim strankama 1987. godine u pokušaju da se zemlja spasi od masovne nezaposlenosti i prijetnje bakrota države – djelomično u smislu odluke da se sasjeku javni rashodi i smanje porezi, a djelomično u smislu da se domaća industrija osuvremeni i učini konkurentnijom kroz aktivnu suradnju države i gospodarstva.
Po tome dogovoru država se nije smjela miješati u tržište na tradicionalno keynesijanski način «krpanjem» tržišta i pokretanjem velikih javnih projekata. Umjesto toga, država je trebala podržati tržište osnivanjem inkubacijskih i inovacijskih centara za pokretače industrijske aktivnosti, jačati veže izmedju znanstveno-istraživačkog sektora i gospodarstva, unapredjivati umreženje srodnih poduzeća, povećati nivo obrazovanja, izgraditi najneophodniju infrastrukturu, osuvremeniti i ojačati obrazovanje poslovnih managera, i slično. Time je država uspješno odigrala ključnu ulogu u provedbi jedne promišljene strategije razvoja.
Osim toga, neophodna i nezaobilazna komponenta irskog modela biili su dogovori o socijalnom partnerstvu – komponenta čija je svrha bila osiguranje ravnoteže u socijalnoj sferi. Dakle, kada je 1987. irska vlada započela tešku borbu protiv prijeteće ekonomske propasti, neoliberalistička strategija kombinirana je s trojnim sporazumima poslodavaca, sindikata i vlade. Ti sporazumi trebali su osigurati umjerenost u zahtjevima radnika za plaće, spriječiti inflaciju, te osigurati socijalno blagostanje i razvoj. Tokom devedesetih ti dogovori su postajali sve obimniji i počeli su obuhvaćati sve šire grupacije u društvu.
Većina Iraca podržavala je tu dvostruku strategiju. Prihvatili su sporazume o socijalnom partnetstvu, jer su oni bili zasnovani na tradiciji s korijenima u katoličkoj socijalnoj filozofiji koja u Irskoj uživa široku podršku usprkos ubrzanoj sekularizaciji i individualizaciji društva.
Ali, nije sve išlo glatko i bez problema. Počevši od manjeg zastoja u rastu 2002. godine, ta alijansa države i gradjana bila je izložena rastućim napetostima izmedju neolibelarne i neokorporativne komponente u vladinoj strategiji.
Posebno medju zaposlenima u javnom sektoru prisutno je nezadovoljstvo zbog zahtjeva za skromnošću u plaćama kada su istovremeno plaće dobro obrazovanih stručnjaka u privatnom sektoru silno porasle. Isto tako, problemi s provodjenjem posljednjih sporazma o socijalnom partnerstvu razotkrilo je da plodovi uspjeha nisu optimalno rasporedjeni u irskom društvu.
Usprkos bogatstva, Irska se i dalje bori s problemom siromaštva i nejednakosti. Čini se da su političari spremni taj problem rješavati na nov način. Tako je u posljednjem socijalnom sporazumu specifično izrečeno da vlada ima namjeru pronaći izgubljenu socijanu politiku. Ne precizira se što to zapravo znači, ali to svakako neće biti nešto slično skandinavskom modelu države blagostanja . Jer, Irska je ipak dio jedne druge liberalne tradicije.
Ipak, inspiracija skandinavskim modelom mogla bi se pokazati korisnom. Jer, velike socijalne razlike i nedostatak vertikalne solidarnosti u irskom društvu pokazuje se velikom preprekom za uspješno funkcioniranje tržišta.
Što iz svega ovoga može naučiti Hrvatska? Povijesni trenutak je drugačiji, i hrvatski model trebati će tražiti neke nove katalizatore. Ali, neke odrednice razumne strategije rayvoja se ipak mogu skicirati:
- vodeća uloga države u ostvarenju optimalnih preduvjeta za razvoj tržišta;
- smanjenje javnih troškova i ukupnog poreznog opterećenja;
- nacionalni dogovor o socijalnom partnerstvu s izraženom komponentom vertikalne solidarnosti.
Realizacijom takve strategije možda će Hrvatska za dvadesteka godina postati «Jadranski tigar».
- bet dnevnik
- Dodaj novi komentar
- 1381 čitanja
- 21 bodova
Komentari
Ne, ne može i ne treba.
Ne, ne može i ne treba. Tigrovi jedu ljude, zar ne?
Dok vrijedi parola "ko jamio
Dok vrijedi parola "ko jamio jamio" ništa od toga
Hrvatska već jest
Hrvatska već jest tigar!Balkanski tigar.Još samo da nam se poznate kockice pretvore u pruge i onda smo na "konju"
Dobro je pogledati što su
Dobro je pogledati što su drugi radili ili rade, sigurno se nešto može naučiti i shvatiti, međutim kad bi se to moglo "copy/paste" napraviti, svi bi bili kao Irska. Ili netko drugi. Japan, recimo, i njihov MITI (Ministry of Industry and Trade) koji je svojevremeno radio analize globalnih industrija, strategija, perspektiva i tražio koja područja mogu oni sami razviti...
No, svaka je država specifična (obrazovanje, kuturološke specifičnosti, radne navike, resursi općenito, razina infrastrukture svake vrste...) kao i vrijeme u kojem se to odvija. Tako da Hrvatska mora razviti svoj model - od ovoga što imamo do onoga što želimo. Mi, istina, nemamo vizije niti je ijedan političar ponudio suvislu viziju Hrvatske za 20 godina tijekom kampanje. To je jedan od suštinskih problema - MI NITI NE ZNAMO ŠTO HOĆEMO. Pa nam je onda drkarenje 5 milijardi vamo ili tamo, zapravo, isti k.... .
Naravno, to "ŠTO HOĆEMO" nije popis želja kao takvih - to treba biti utemeljeno na realnim analizama i perspektivama u širem kontekstu, pa onda vidjeti gdje vidimo svoje mjesto u tome.
Evo jedan primjer (znači,samo primjer) - prodaja ekološki uzgojene hrane raste 4x brže od "klasične" prehrambene industrije. U EU postoji ozbiljan deficit zemljišta za eko uzgoj. Cijene eko proizvoda su znatno više od "klasičnog" asortimana (ali i neki troškovi, poput transporta, ali pustimo sad detalje).
Što bi morali napraviti ako nam analize kažu da će to tržiše s natprosječnim maržama i natprosječnim stopama rasta i nadalje rasti i biti sve atraktivniije? Omogućiti povoljni okvir - zakonski, stimulirajući, edukativni - koji stimulira poljoprivrednike da se bave uzgojem kultura koje imaju više marže i brži rast. Stvoriti okvir industrija koje prate takvu proizvodnju. Osim ulaganja u fizičku infrastrukturu - ulagati u nematerijalnu imovinu: znanja u toj industriji, stvarati brandove da se dugoročno omogući efikasno prisustvo u toj industriji... itd.
Naravno, to ne može biti samo jedna grana ili jedna industrija, nego dobar miks takvih područja.
Hrvatska ne može kopirati
Hrvatska ne može kopirati irski pristup jer je nezrela rudimentarna demokracija van EU sa socijalističkim mentalitetom. Uz to:
a) Irska - mlado stanovništvo (40% ispod 25 godina); Hrvatska - staro stanovništvo;
b) Irska - strateško korištenje EU fondova; Hrvatska - prvi put čuje za "project management", ne koristi 60% sredstava;
c) Irka - otvorenost međunarodnoj trgovini; Hrvatska - "budimo kroativni";
d) Irska - vrhunsko obrazovanje; Hrvatska - fakultet kao socijalna mjera;
e) Irska - izvozna ekonomija; Hrvatska - uvozna ekonomija....itd
Enterprise Irelend - Economic Profile (PDF)
Opinioiuris
komentar potpuno na mjestu.
komentar potpuno na mjestu. ovdje ima ljudi koji se bez ekonomskih znanja guraju u nešto što u svojoj biti ne razumiju.
Azijskim poslovnim ljudima je Sun Tzu jedna od najdražih literatura i ja bih je preporučio svakom poslovnom čovjeku za proučavanje jer strategija rata (i posla) je bezvremena.
neki od postulata koji se ovjde mogu primjeniti:
ne osvajaj teško branjenje utvrde (Irska je u onome što radi na svim geostrateškim lokacijama bolja od nas - vidi post gore)
nemoj ulaziti u rat ako ne možeš pobijediti (vidi gornje geostrateške prednosti i naš položaj - čemu gubiti resurse na nešto što je unaprijed izgubljena bitka i što može polučiti samo ograničene rezulatate - jer javiće se neki sa usjpješnim primjerima a ti neki neka se zbroje i vide koliki je dio uspješnih primjera u BDPu Hrvatske)
osvajaj nebranjena područja (to znači da mi moramo stvoriti strategiju koja je jedinstvena za našu zemlju i koja se temelji na našim prednostima. to sigurno nije industrija (jer cijena rada, veličina tržišta itd ne daje nam baš nikakvu prednost u odnosu na azijske zemlje pa i zemlje okolice. Očito je da kao država moramo stvoriti svoje geostrateške prednosti (možda da ulažemo u znanje) i iskoristiti prednosti koje već imamo (turizam itd))
Postoji i treći put a to je kao do sada da ne činimo ništa. U tom slučaju mi ćemo posuđivati novce a stranci će nas polako kupiti i velikim dijelom ćemo izgubiti ono što imamo (utopiti ćemo se u Europu i potencijalno izgubiti kontrolu nad vlastitom sudbinom). Po meni je jedan od najvećih grijehova Milanovića i SDPa da nije forsirao ekonomske teme u predizbornoj kampanji (nego upravo suprotno ideološke) i time svjesno i nesvjesno pridonio nazadovanju ove države. Nemojte se ljutiti na moju tvrdnju ali ako oporba ne forsira stvari bitne za ovu državu zašto bi to onda stranka na vlasti činila?
to znači da mi moramo
to znači da mi moramo stvoriti strategiju koja je jedinstvena za našu zemlju i koja se temelji na našim prednostima. to sigurno nije industrija (jer cijena rada, veličina tržišta itd ne daje nam baš nikakvu prednost u odnosu na azijske zemlje pa i zemlje okolice. Očito je da kao država moramo stvoriti svoje geostrateške prednosti (možda da ulažemo u znanje) i iskoristiti prednosti koje već imamo (turizam itd))
Spominješ strateške prednosti koje već imamo i koje tek treba stvoriti. Postojeće prednosti (položaj, more, obilje poljoprivrednog zemljišta, itd) treba svakako iskoristiti, ali sve to je premalo čak i u idelanim uvjetima da bi stvorilo odlučujući zamah. Bez temeljne aktivnosti koja pokreće Svijet - industrije - ipak mislim da neće ići. Da, u tome smo u startu možda inferiorni nekim drugim zemljama, iz raznih razloga (po mom mišljenju zato što je u trgovačko-lopovskoj ekonomiji kakvu imamo puno lakše bogato zaraditi uvozom toalet papira ili čačkalica nego se baktati s nekakvom proizvodnjom), ali to nas ne smije navesti na poimisao da nam industrija ne treba. Ja mislim da je to luksuz koju si može priuštiti npr. jedan Luxembourg ali jedna "obična zemlja kao Hrvatska nikako. Pojam industrije danas je daleko od smrdljivih dimnjaka i bučnih pogona u derutnim halama. Moderna industrija je danas sinonim za visoku tehnologiju. Dakle, bez industrijske orjentacije Hrvatska se odriče visoke tehnologije i odgovarajće dodatne vrijednosti koju ona stvara. Svi ćemo biti konobari ili bankari.
Sjetimo sa da je Hrvatska bila vodeća po industriji u Jugoslaviji. Dobra tradicija postoji, bez obzira što neki mislili o tadašnoj industriji.
Zemlje s najskupljom radnom snagom imaju najjaču i najsofisticiraniju industriju. Istina, i Kinezi i Indijci sustižu, školujući milijune novih jeftinih inženjera svake godine. Ali što bi sad trebalo činiti: odustati unaprijed ili nastojati biti uvijek bar jedan korak ispred. Ovo drugo je ono što razvijene zemlje rade, jer nemaju drugog izlaza.
Manje je poznato da je opseg turizma u Njemačkoj ogroman, ali nije turizam od čega Njemačka živi. Još su izrazitiji primjeri Španjolska i Italija, gdje je turizam devastirao ogromna područja, ali ipak je samo dopuna osnovnoj djelatnosti - industriji. Čitava danska poljoprivreda realizira izvoz od respektavilnig 8 mlrd. EUR (2006), ali uz cijenu teških ekoloških problema koje takva proizvodnja generira. Isti ili veći obim izvoza realizira nekoliko vodećih industija (Novo Nordisk, Bang&Olufsen, Carlsberg, Lego, Danfoss...), a da su gotovo neprimjetne nu pejzažu.
Mislim da bi odustajanje od re-industrijalizacije hrvatske bila kobna pogreška. To svakako nije lako i jednostavno, ali se jednostavno MORA učiniti. Treba ozbiljno početi školovati kvalitetan kadar (inženjeri, manageri), dovesti kapital i ponuditi uvjete za ulaganje bolje nego susjedne zemlje.
Ne znam zašto mi te ne da
Ne znam zašto mi te ne da ocijeniti: zato ovim putem bet - four points!
Apsolutno se slažem s tobom i ako nastavimo ovako, za koju godinu će Hrvati još moći samo konobariti ili biti pometaći po tuđim hotelima na Jadranu.
Otvoriti prostora visokim tehnologijama (npr. što je sa biotehnologijom?) i obrazovati ljude, nego kako. U Hrvata Sveučilište niti dan danas ne izbacuje dovoljno npr. farmaceuta, kemičara, tehnologa svih vrsta...A da ne pričamo o doktorima (kao akademskom zvanju)!
Ali treba u tom smislu pokazati inicijativu i Sveučilište i industrija... i to ne samo kroz puko davanje novaca, nego kroz, što bi rekla teta Đurđa nam, samo i isključivo osmišljene projekte!
ja ti predlažem da staviš
ja ti predlažem da staviš na papir ovo što si rekao pa da izračunaš. ili još bolje sam probaj organizirati porizvodnju pa ćeš vidjeti...uzmi si bilo koji primjer, nemoraš stvarno pokrenuti porizvodnju. Uzmi si cilj. ja bih proizvodio to i to. doznaj koliko te košta prostor, koliko ljudi ti treba da bi to radio, novaca, kako možeš to financirati, strojevi, tvrtka, država. vidi koliko je tržište, koliko te košta marketing itd...gdje bi to prodavao, koliko te košta ulazak na tržište. nemoraš to stvarno i učiniti ali probaj vidjeti i sagledati projekt sa svih strana i onda možemo razgovarati.
dati ću ti jedan banalan primjer koji mi je pao na pamet o mom rođaku koji je napravio jedan restoran. Za gradnju mu je trebalo oko 2.5 godine (dozvole, papiri, građevinski dio). nakon toga mu je jš nešto preko godinu dana trebalo za uporabnu dozvolu bez koje nije mogao početi raditi. na tehnički prijem mu je došlo 34 ljudi sa kojima je komunicirao tih godinu dana i usklađivao detalje (radio je prema projektu sa građevisnkom, znači legalno). Umjesto da država nekom potencijalnom poduzetniku dozvoli da radi i da mu vrijeme da uskladi obaveze ona ne dozvoljava rad, time potencijalno uništi poduzetnika (jer tko može izdržati godinu dana nerada) i istovremeno ne sakuplja potencijalni porez. napominjem da se ne radi o nekim velikim propustima nego detaljima (tipa predaš zahtjev pa neko dođe za dva mjeseca pa ti kaže da uzemljenje treba još to i to, pa ti to ispraviš pa onda opet čekaš dva mjeseca itd, pa je neko na općini ko ti treba izdati neku potvrdu na bolovanju, pa je na godišnjem, pa moliš itd itd).
Radi se ne samo o strategiji nego i o najelemetranijim stvarima i ti kao građanin ili mali poduzetnik moraš izbjegavati svaku aktivnost koja te dovodi u kontakt sa državom. Da je državi stalo do poduzetništva radila bi na ovim problemima. Smijao sam se "Hitro hr" jer sam nedavno osnivao tvrtku za koju mi je trbalo 8 mjseeci. Javni bilježnik je bio iz RIjeke a sud u Zgarebu i netreba ni govoriti da mi je sutkinja vračala 4 puta predmet jer nešto što prolazi u rijeci ne prolazi u zagrebu (sudske prakse nisu usklađene)...
a ako već govoriš o inženjerima sam si rekao da se u kini školuju tiuće inženjera (malo si rekao) a provjeri koliko ih završava npr strojarstvo u hrvatskoj i što rade. usporedi potencijal pa vidi. stavi na papir i izračunaj. zato služi matematika koja je u bazi svih ekonomija.
chaos99, Zanima me zbog
chaos99,
Zanima me zbog čega sam dobil nulu na ovaj komentar ispod.
greškom jer sam se "učio"
greškom jer sam se "učio" ocjenjivanju kometara pa kliknuo ali nije ni za pet:)
a) A kaj misliš kak se
a) A kaj misliš kak se dojde do tak mladog stanovništva. S pričanjem i pisanjem sigurno ne.
c) Sumnjam da je Irska tak otvorena za stranu robu ko Hrvatska, kod nas teško dobiš sapun domače proizvodnje. Pa mi kuruzno brašno za žgance uvodimo iz Slovenije.
d) Kad čitam neke ljude i njihov pogled na život a hvaliju se kak su fakultetski naobrazovani, odma mislim na Đapića.
e) Irci su na početku počeli skromno a kod nas su se preseravali i hteli biti gazde onima koji investiraju.
Znam slučaj kad je čovijek hrvatskom firmom bil u Mercedesu.
Pa niko mu nije bil ravan i kad mu se je reklo da napravi to i to je počel filozofirat i govorit kak to nije tak i da to treba bit drukčije.
Sad taj posel delaju Mađari.
I Irska je bila prilično
I Irska je bila prilično slično prije, pa je baš zato dodirnula dno i to je stvorilo pologu za obrat.
Ničiji obrat ne može biti isti, ali je bitno da dodirivanje dna stvara okolnosti za obrate.
Sve stoji. Pitanje u naslovu
Sve stoji.
Pitanje u naslovu (doduše bez upitnika) je retoričko i odgovor "ne" jasno priozlazi iz dnevnika. Irci su iskoristili pozitivne strane povijesnog trenutka, a sigurno je bilo i onih negativnih, koje su uspješno sanirali.
Ali, ponta svega je da u bilo kojim okolnostima i za bilo koji nacionalni program razvoja neki preduvjeti uspjeha su univerzalni. To je prije svega pitanje nacionalnog koncenzusa. Jer, drugo vodi u diskontinuitet kroz nadmetanja "tko da više" i onda smo to gdje jesmo.
Kad je to na mjestu, sve ostalo je pravilno sagledavanje problema i njihovo sistematsko rješavanje.
Može li se Hrvatska obogatiti s ostarjelim stanovništvom? Ako ne, treba taj problem početi rješavati, a ne čekati dok se stanovništvo smanji za još koji milijun.
EU Fondovi? Pa tu bi jedna državna agencija s deset poštenih i pametnih ljudi mogla čuda napraviti.
Otvorenost tržišta? Državom nam vladaju uvozni lobiji koji zgrću bogatsva na prejakoj kuni uvozom svega od igle do lokomotive. To treba učiniti radikalno manje atraktivnim a stvoriti uvjete za uvoz svježeg kapitala.
Obrazovanje? Pa zašto ne proučimo što to i kako Irci rade?
Izvoz-Uvoz? Promjena nepovoljne situacije bi trebao biti rezultat svega.
Za sve postoje rješenja ako postoji iskrena volja i namjera da se riješe. Samo što ne ide samo od sebe i ne bez odricanja.
kako kad je kod nas
kako kad je kod nas beskonačna, bezrezervna, bezuvjetna, beskrajna sanacija viktora lenca i drugih brodogradilišta materijal za spot za predizbornu kampanju??
Hrvatska je imala u rukama
Hrvatska je imala u rukama ŠVICARSKOG TIGRA, 1991 godine, ali ga je, naravno, ispustila zahvaljujući Mladenu - kako sam projektirao uništavanje rvacke - Habeku. Više ovdje.
Kakva Irska, kakvi
Kakva Irska, kakvi bakrači....
Nas od Irske dijeli jedan, ali najbitnij problem. A to je GLUPOST ovog naroda, naspram irskog. Nema napretka društva dok su jedinke IZRAZITO GLUPE. Nek se nađe uvrijeđen tko hoće, ali to je tako.
Dokaza je puno i sam oni koji okreću glavu ih ne vide.
Kako objasniti to da je većini građana ove zemlje prioritet kako zajebati tu istu zemlju, dok se u isto vrijeme busaju u prsa hrvatska.
Važno si je zrihtati penziju, po mogućnosti boračku. Važno je sagraditi kuću, ali ne tražiti dozvolu. Važno je ne prijaviti sve prihode i ne platiti porez. Važno je kuputi što bolji auto i mobitel. Važno je pušit. Važan je nogomet, skijanje, rukomet, a manje je važno obrazovanje i školstvo. Važne su autoceste koje 8 mjeseci zjape prazne i mostovi koje gradimo na krivim mjestima.
Naravno, takav glup narod, može iznjedriti SAMO glupu vlast. Ako im se kojim slučajem i desi da se zabune i da izaberu NEŠTO pametniju vlast, onda ubrzo dolazi oglupljivanje ćim shvate da im netko dira penzije, privilegije ili izmišljena radna mjesta. Naravno na slijedećim izborima vraćaju se starom i provjerenom modelu koji im ide na ruku, a taj isti ih nagrađuje sa par sto tisuća novi potencijalnih boračkih penzionera, desetaka tisuća izmišljenih radnih mjesta, te dionicama ispod cijene. Naravno, glupa vlast mora osigurati svoj kontinuitet, pa izmisli 500000 novi glupana, tako da glupana ima više nego građana ove zemlje.
I sad bi mi u Hrvatskoj primjenjivali irski model. GET REAL!
Za koga si ti kao jako
Za koga si ti kao jako pametna osoba (pretpostavljam da se smatras za koplje pametniji od ostatka, sto je pandan jako pametnoj osobi) glasao na proslim izborima? Ja nisam niti izasao na izbore jer mi se cini da je upravo karakteristika budale vjerovati onome ko te je vec jednom prevario. No, interesira me tvoje misljenje.
UZDP-Tiaktiv
Zašiljila sam ti
Zašiljila sam ti jedinicu!
Svatko tko se vadi na foru: narod ima vladu kakvu zaslužuje - zasluži jedan!!
GET REAL i počni djelovati, za početak u svojim malim okvirima, a dao Bog i večima.
Radim u firmi koja zapošljava 80% VSSa i utemeljeno tvrdim: možemo se mjeriti sa svakim živim!! Mladim ljudima treba samo dati priliku i poticaj...a nekada se za to treba i izboriti! Ali su zato rezultati SVJETSKI!
I Ima u Hrvatskoj i znanja i područja na kojima možemo biti među prvih pet u svijetu...a ima i podurčja gdje već jesmo...samo treba upornosti, volje i zrnce lu(ci)d(n)osti...i da vidiš!
NE gubiti nadu!
Ma hebes nadu, pitanje je
Ma hebes nadu, pitanje je samo motivacijskog ciklusa. Potreba, vjera, volja. Za nadu mjesta nema.
UZDP-Tiaktiv
Ja se nadam da će nas biti
Ja se nadam da će nas biti svakim danom više...:-)
Još par detalja za
Još par detalja za razmišljanje...
Irska nije izašla iz komunizma a potom socijalizma dok Hrvatska jest. To je jedan mentalitet kojeg se nećemo tako lako riješiti (a političari nikako). "Starije" generacije se još uvijek sa sjetom sjećaju prethodnog sustava, ne iz razloga što su komunjare nego radi socijalne sigurnosti i garantiranog radnog mjesta. No ipak kad se ispostavi račun to je bio život na kredit, izvan realnih mogućnosti i odgovarajućeg plana razvoja (to će vam objasniti ap). Sada su druga vremena i pravila... Koliko se recimo (prosječno gledano) razumijemo u novac, investiranje, dugoročni razvoj, itd ?
@pigo
I to nije znak da smo glupi nego kako "nešto" ne znamo ili ne razumijemo. Glupi ćemo postati onda kad odbijemo prihvatiti realnost. Nemoj zaboraviti kako mi držimo da smo najljepši, najpametniji, najjači, itd. (pogledajte Skvikijev primjer iz Mercedesa)... Samodostojnosti nam uglavnom ne nedostaje...
@Sanjar61
Mi imamo jako pametnih pojedinaca ali na žalost ne na odgovarajućim mjestima (koja su na žalost rezervirana za političare/podobne/rodijake). To što netko uglavnom radi sa ljudima sa VSS još uvijek nije generalno pravilo... :-( Hrvatskoj manjka kvalitetnih stručnih studija (imamo uglavnom znanstvene u prosjeku diskutabilne kvalitete).
Još jedna važan detalj, Irska nije imala Miloševića za susjeda. Rat je ipak puno koštao, a u poraću su na "položaje" isplivali "neki koji su sa kruške pali", iskoristivši "narodni zanos". I to je jedan dio našeg mentaliteta kojega se nećemo tako lako riješiti (a koji još uvijek jako utječe na razmišljanja).
U ova dva detalja je Irska bila (ipak) u prednosti pri startu...
Gjuro222, baš ti značajni
Gjuro222, baš ti značajni dodaci su razlog za naš temeljitiji uvod i sigurniji obrat, gdje umjesto uvjeravanja treba podsticati sazrijevanje.
Evo vidiš i ovih dana, kada je to krenulo. Npr. ciklona koja je unijela desetine milijardi dolara kredita u nekretnine, aute i prelijevanja našim soc poduzetnicima za širenje na istok se obrnula a beskrajne divizije su u pokretu po izgubljenim stepama ... to treba podržati. Zanimljive su i masovne reakcije šta ovaj Friščić traži i ovi otpisani egzotici Čehok i Đurđa dok se kao spas čekaju Čačić, Stanimirović i Pupovac, koji su neopisivih zahtjeva za još apstraktnije smjerove ... i onda Pukanić i Mesić podvode HDZ i HNS, SDP u Osijeku ide s Glavašom a Stanimirović sa kakvih 1/3 toga je san snova, Bandić već ne skriva da mu nedostaju silne milijarde a Todorić i građevinske divizije već gube strpljenje s takvim diletantima.
Sve to treba podržati, dok se s druge strane bude naši saveznici iz redova udruženog rada - posebno stanovi, Jakuševec kao vulkan, stadion, tamna strana JPP-a, IPO-a i raznih driblanja "cirkularne ekonomije" udruženog rada by Milutin Baltić i Jure Bilić ... dok palme njišu grane.
dao bih ti 10 zvjezdica za
dao bih ti 10 zvjezdica za ovaj post, da mogu
A vas dvojica ste olicenje
A vas dvojica ste olicenje mudrosti, jeli :-p
UZDP-Tiaktiv
Mislim da si prekritičan
Mislim da si prekritičan prema vlastitim sugradjanima. Samo je djelomično točno to što pišeš. Svatko radi tako da sebi i svojima učini najbolje. Tako je svugdje u Svijetu.
Teški grijeh leži na plećima hrvatske elite, koja je svojim društveno štetnim djelovanjem (ali i nedjelovanjem i neznanjem) dovela do toga da je nagomilana energija i zanos oslobodjen osamostaljenjem države otpuhnut u vjetar i da je zavlada opća entropija vezivnog tkiva društva. Tako imamo "elitu" kojoj je prvo i jedino na pameti da zgrće bogastvo, umjesto da vodi narod, školuje ljude, postavlja moralne kriterije svojim primjerom i radi na općem dobru. pri tome ne mislim samo na uski sloj političara na vrhu, već na nekih 10% najobrazovanijih, najmoćnijih i najbogatijih gradjana Hrvatske.
Zato je naš partiotizam uglavnom deformiran ili jako površan, društveni moral je u dubokoj suprotnosti s deklariranom pripadnošću etici kršćanstva velike većine gradjana, zakoni se zaobilaze (jasno selektivno) i da ne nabrajam dalje.
Takvo stanje nije lako promijeniti na bolje, jer se ne zna kako ostvariti "kritičnu masu" potrebnu za ostvarenje zaokreta.
Samo što Irci nisu gradili
Samo što Irci nisu gradili mostove (ala Pelješac) niti nerentabilne autoceste...
IZVOR:
Stjepko Varga, član Uprave zagrebačke programerske tvrtke Perpetuum Mobile, se javio iz auditorija kad je na publiku došao red da postavlja pitanja te ispričao da je nedavno bio u Irskoj, državi koju svi uzimaju kao uzor IT razvijenosti i uspješnosti hi-tech industrije te visokog postotka informatički pismenih stanovnika. No, kako je rekao, gotovo je pao u nesvijest kad je shvatio da Irska nema nijedan kilometar autoceste. Tek sad, kad su se razvili, planiraju izgradnju autocesta.
Htjedoh napomenuti
Htjedoh napomenuti slijedeće, ali iznimno važno:
Irska je OTOK. Dakle, na sjeveru, istoku, jugu i zapadu je okružena morem (i ne nalazi se na putevima recimo između istoka i zapada). Turisti koji tamo dolaze, čine to zrakoplovima ili brodovima, dok onaj mali (zanemarivi) broj koji to čine autom, recimo, moraju voziti na suprotnim stranama. Osim toga turisti tamo dolaze uživati u prirodnim krajolicima (ne trebaju autoceste za to). Lokalci su već 1800. imali 16000 km cesta (wikipedia).
Hrvatska sa druge strane ima oblik "croasanta" i nalazi se na putu između "istoka i zapada". Turisti koji ovdje dolaze, čine to najviše automobilima i imaju jedan cilj - doći na more, što brže i što sigurnije. Autocesta se vrlo dobro isplaćuje (iako je bila relativno skupa za izgraditi)...
Irska dijaspora je prilično velika (samo u SADu preko 45 miliona) - poslovne veze i izvori novca respektabilni (neki drmaju IT industrijom). Hrvatska dijaspora - ajmo reći kako nas u svijetu ima 8 milijuna ukupno - ali nitko u IT industriji (Njemačka recimo, uglavnom bauštela i restorani).
Irska vlada je imala prilično dobre programe - frend iz irske mi priča: dođeš sa dobrim programom za osnivanje tvrtke i njihova vlada ti izda garancije, za uzvrat dobije manji udio u tvojoj firmi, (kojeg ti poslije otkupiš). Hrvatska vlada... - i svi se grohotom nasmijaše...
Smanjenje troškova u Irskoj bilo je manje-više uspješno. Smanjenje troškova javne uprave u Hrvatskoj, koalicija dođe na vlast i smanji im plaće, popuše slijedeće izbore i dođe HDZ pa zapošljava šakom i kapom...
Dakle, o čemu mi to pričamo... ?
PS Stjepko Varga i Perpetuum Mobile inače jako puno posluju sa hrvatskom državnom upravom (Ministarstvo pravosuđa, ...)
PPS Hrvatska ima 7% visokoobrazovanih, Europa 13% - mi imamo duplo manje. To je jedan razlog zbog kojeg većina stranaka "pumpa" edukativni dio u svojim programima.
PPPS Most Pelješac je bacanje novca (u nečiji džep).
Hrvatska dijaspora - ajmo
Hrvatska dijaspora - ajmo reći kako nas u svijetu ima 8 milijuna ukupno - ali nitko u IT industriji (Njemačka recimo, uglavnom bauštela i restorani).
Slabo si ti informiran gdje naši ljudi naj više delaju. Nebi škodilo se raspitat kaj se toga tiče, pogotovo o drugoj i trečoj generaciji Gastarbeitera u Njemačkoj.
Da, stvari se sigurno
Da, stvari se sigurno mijenjaju no još uvijek nedovoljno brzo - "nitko" ovdje ne znači baš nitko nego nedovoljan broj da bi učinio razliku ili promjenu mišljenja/percepcije. Pričao sam ja sa recimo Ljudevitom iz Böblingena ili Dinkom iz Frankfurta, no to su tek dvojica ITovaca... Ne nalaze se na "moćnim" pozicijama kojima bi mogli značajnije pomoći Hrvatskoj... U tom kontekstu gledam na stvari.
ja znam ljude koji rade u
ja znam ljude koji rade u vrlo respektabilnim firmama u IT u DE i k tome na čelnim pozicijama.
a što se tiče 13% u europi i 7% u HR, nije ni sve dobro gledati kroz postotke.
13% U eu JE 60 MILIJUNA ljudi koji su visoko obrazovani
a u HR je to možda 300 tisuća.
bitna je i masa. a i raspored. nije svejedno dal imamo mnogo tekstilnih inženjera, inženjera brodogradnje, poljoprivrede i šumarstva, ili imamo više inženjera elektrotehnike, informatike, genetike, nano- i biotehnologije. iako ne tvrdim da te proporcije vrijede i u europi (ne bi uvozili toliko indijaca).
al uglavnom, u europi živi 15 puta više visokoškolovanih ljudi nego što HR ima stanovnika. a to je već zavidna masa pameti.
P.S. zašto bi netko iz IT u
P.S. zašto bi netko iz IT u Njemačkoj i pomogao Hrvatskoj? Čemu ulagati u beznadne slučajeve i državu u kojoj vlada korupcija, glupost i nerad?
Pogotovo kada vidi kako
Pogotovo kada vidi kako prolaze najistaknutiji naucnici poput Djikica i Radmana.
Upravo to. Ko prstom u ...
Upravo to. Ko prstom u ... Sridu.
Smisao ulaganja i pomaganja iz dijaspore je (ipak i) zarada. Ni Irci nisu dobili ništa na "lijepe oči". Ali se njihova vlada (i političke stranke) potrudila omogućiti uvjete za takvo što (kako i piše u tekstu).
A dok naši političari se trude ... ma čemu ponavljanje ?!...
Kaj ti misliš da se svakog
Kaj ti misliš da se svakog pušta studirat u Njemačkoj i to preko veze ko kod nas. I ak kod nas neko nakaj završi i nekaj vredi mu se postavljaju klipovi jel se "krema" društva osiječa ugrožena od inteligencije.
Nemoj sad o HDZ-u jel su svi isti.
Ko drugo samo iz Njemačke se tolko love sliva od Gastarbeitera u Hrvatsku da ima velkog značaja za privredu.
Treba malo šparat i pljunut u ruke, pa buš videl da ide na bolje.
Stoji. No ta lova se troši
Stoji. No ta lova se troši nenamjenski ili slabo planirano. I to upravo iz razloga nepostojanja koncenzusa/plana/ideje kuda mi to idemo dugoročno. Do tada najviše profitiraju raznorazni političari/strane banke/rodijaci itd.
Pa kaj bi ti kod nas
Pa kaj bi ti kod nas planiral dugoročno, mi smo ljudi na koje se nemre dugoročno računat. Primjer: Ugovori se posel i na početku je sve u redu, nakon par mjeseci se več pokušava zdribljati poslovnog partnera radi par kuna.
Puno stranih pertnera je tak prošlo, sjeti se samo izvoza šečera.
Smanjenje troškova u Irskoj
Smanjenje troškova u Irskoj bilo je manje-više uspješno. Smanjenje troškova javne uprave u Hrvatskoj, koalicija dođe na vlast i smanji im plaće, popuše slijedeće izbore i dođe HDZ pa zapošljava šakom i kapom...
Kao što je i napomenuto u tekstu, prvi i osnovni preduvjet za ostvarenje irskog programa bio je koncenzus političkih stranaka o osnovnim smjernicama programa. Jasno je da kada nema zajedničke vizije razvoja oko koje bi se svi (odnosno velika većina) okupili kao oko općenacionalnog interesa, ne može se ostvariti potrebni kontinuitet (dvadesetak godina) potreban za takav pothvat. Prema tome, svi i najbolji programi nemaju šanse ako nisu u osnovi prihvaćeni od svih relevantnih grupacija u društvu.
Potpisujem. Jedini koncenzus
Potpisujem. Jedini koncenzus stranaka u Hrvatskoj je pošto/poto ulazak u EU. A kako ? Recimo glavom naprijed pa makar sletjeli na nos. Alternativno dupetom i slijetanjem na isto...
PS Izbori i politika "u hrvata" podsjećaju na odlazak na utakmicu "naši - njihovi". Razmišljanje o programima, smjernicama, razvojima, koncenzusu, dugoročno, vizija, itd. Čemu sve to !? Poslije utakmice se ide na pivu...
Da, najprije ćemo podmiriti
Da, najprije ćemo podmiriti umirovljenike i poljoprivrednike, ribare i brodograditelje. Nećemo ulagati u industriju u kojoj 1 kuna stvori 10, bez repro-materijala, samo mozgom. Zato i zaostejemo u IT sektoru za Slovenijom, Češkom pa čak i Rumunjskom ili Bugarskom, a najgore, Makedonijom.
Bitno da se sufinanciraju poduzeća koja stvaraju minuse, a ne potpomaže se IT koji bi mogao biti pokretač dosta toga u državi.
Vezano uz cijeli članak, geekovi su odavno prestali biti to. Uvjeti na radnom mjestu su neusporedivo bolji od onih prije 10-ak ili 20 godina, a plaće su u tom sektoru najviše. K tome, većina "geekova" nije glupa da nasjeda na trikove ko nogometaši. Sponzoruše ovdje imaju težak posao.
Općenito...
Svi insideri znaju da je hrvatska IT industrija u groznom stanju. No ništa se ne poduzima. Kovačić je ionako samo dobio izmišljeno radno mjesto, pojma o pojmu nema. Može on pričati puku iz sektora koji nije IT industrja kaj hoće, ljudi koji rade u tom sektoru znaju koliko se može, a koliko je ostvareno. Svaka čast prof. Budinu, da se bar približilo malo rješavanju bitnih pitanja, ne bismo bili gdje jesmo.
Još uvijek me boli glava dok se sjetim da je jedna Makedonija otišla dalje od nas.
Najbolje da svi kupimo volove i idemo orati zemlju. 6 milijardi uloženog bude stvorilo 3 milijarde prihoda.
Da se mene pita ja bi po
Da se mene pita ja bi po obali otvorio 100 coffeshopova i sezonski dekriminalizirao marihuanu po nizozemskom modelu. Zatim bi na to stisnuo 60% poreza pa bi od svakog prodanog grama marihuane Drzavi islo oko 60 kn. Neka se u prosjeku dnevno proda oko 100g x 100 shopova = 600.000,00 kn prihoda dnevno. To je u sezoni (svibanj-listopad) oko 108.000.000,00 kn od poreza (14.6 mil. €). Turizam bi se dodatno povecao, dodatno zaposljavanje i malo poduzetnistvo, Drzava bi napunila proracun i ujedno unistila crno trziste marihuanom. Zapravo, nebi ga unistila nego bi imala koristi. Iako i sad vjerojatno ima koristi...
Eto, kad vec pricaju o poticaju poljoprivrede :D
A sad ozbiljno; nije to ni tako losa ideja. Europa sve vise postaje liberalnija po tom pitanju. Za 30 godina ce vecina zemalja EU dekriminalizirati marihuanu do razmjera da ce se moci kupiti u specijalnim prodavaonicama (kao sad u Nizozemskoj, Austriji, Svicarskoj, Belgiji..). Zasto bar jednom nebi bili "korak ispred"? :-)
To uopće nije bilo
To uopće nije bilo zabavno.Živim na otoku i muka mi je kad vidim koliko ima drogaša oko mene.Ideja o obali kao prostoru za legalno dilanje mi nije nimalo zabavna.
+ legalizacija prostitucije.
+ legalizacija prostitucije.
+ povećana potrošnja hrane
+ povećana potrošnja hrane i pića
(nakon što se ekipa naduva i ogladni :))
Ako uzmemo u obzir da je u
Ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj fora napustiti školovanje nakon srednje škole, da učiti nije in, da bi ljudi postali milijunaši preko noći bez imalo truda i rada, da vlada korupcija na svim razinama, da ljudi nisu spremni na racionalizaciju trošenja i štednju...
Jednog dana će Hrvatska biti siromašna europska provincija, s otkupljenim morem i žitnicama, s industrijom koja će onećišćavati okoliš, a u svrhu zadovoljavanja potreba gladnih Vladara.
Nemamo mi bre mentalitet za promene.
Sta je sa korupcijom?
Sta je sa korupcijom?
UZDP-Tiaktiv
Da, iz hrvatske perspektive
Da, iz hrvatske perspektive jako je interesantno da se korupcija ne spominje niti jednom rječju. Jedino logično objašnjenje je ona tamo ne postoji kao značajan društveni problem, odnosno da je njen destruktivni utjecaj prisutan samo na marginama društvenih procesa. Jer, korupcije ima svugdje, samo je razlika u nivou njene drušvene prihvatljivosti.
Svakako da opisana strategija razvoja ne bi bila moguća uz razgranatu korupciju. To samo podcrtava važnost beskompromisne borbe protiv te stoglave Hidre koja uništava svaku smislenu inicijativu već u začetku.
Ne znam. Ako Irski model
Ne znam. Ako Irski model nema veze sa korupcijom, tada jedino sto mogu zakljuciti jeste da Irski model mozda i nema puno veze sa nama. A opet, mozda su irci imali visoku korupciju i imaju visoku korupciju, no nisam upucen.
UZDP-Tiaktiv
Među faktorima uspjeha
Među faktorima uspjeha rijetko nabroje kako se u Irskoj najviše govori engleski, jezik informatičke revolucije zapravo im je materinji jezik.
Oni su progovorili jezikom svojih tlačitelja, a u nas ako kažeš Evropa umisto Europa nisi lojalan građanin.
O tome koliko smo blizu "odrednicama razumne strategije razvoja":
Je li ijedna stranka (uključujući nepoznate) pred izbore spomenula ovaj cilj:
- smanjenje javnih troškova i ukupnog poreznog opterećenja;
Pa naravno da smanjenje
Pa naravno da smanjenje javnih troškova nitko ne spominje kada su javni troškovi, odnosno njihov rast politički jeftin, ali zapravo (za generacije koje dolaze, jer oni će to sve platiti) jako skup mehanizam kupovanja vlasti.
Tu je sada aktualna najjača
Tu je sada aktualna najjača snaga našeg obrata na najpouzdaniji način - fizički.
Jeftini javni troškovi su, kao udruženim javnim radom sanirano smetlište Jakuševec u Zagrebu, vulkan koji ključa, zagađuje sve i prijeti velikom havarijom. Kako se ama baš ništa neće nikakvom pameću i kako je ovisnost o tome duboka, na svim pozcijama se stvari približavaju vulkanskim erupcijama. Obzirom da smo iskuni vulkanolozi, imamo najviše iskustava takvih valova, nema sumnje da ćemo ovu situaciju iskoristiti - kada je to bilo moguće za Holjevca u zagrebu šezdesetih u uvjetima stege, kakvo bi bilo čudo da se sada to opet obrne. Ako se obrne, onda više neće stati, baš zato što pijanka traje 40 godina u idućih 40 bi mogla pobjeđivati opcija koja uz najmanje troška rješava više i bolje, a tome smo vični i imamo snage koje su stalno uz tu pijanku radile tako, bolje nego nego evropske snage. Tu Hrvatska stoji jako dobro u svim područjima - stalno imamo one koji su naučeni za puno manje novca nego igdje napraviti puno više i raditi još više nego što se po razvijenoj Evropi radi. Radi se samo o tome da li će se obrat nastaviti, fizički je skoro pa nemoguće da ga netko zaustavi - taj netko bi trebao imati na raspolaganju njemački proračun, Titovu aparaturu i obnoviti hladni rat.
Mi nećemo kopirati Irsku
Mi nećemo kopirati Irsku ali smo krenuli sa našom sličnom varijantom.
Krenuli smo mi i ranije ali se je većina partnera odala maoističkoj i grabež bahatosti i forsanju, pa smo sada uveli da milosti više nema. Postupamo složenom strategijom, uz pomoć pomno raspoređenih snaga u zemlji i inozemstvu. Ovaj Friščić što sada razvlači je samo jedna iskrslih točkica te složene strategije, gale koji skuplja nove snage također točkica. Može se reći da se to kod nas zove antimaoistička evolucija, sa izvjesnim skrivenim nijansama borbe, od kojih je najjači borbeni oblik ništa na pozicijama gdje maoizam očekuje jako puno toga (npr. oko milijardi). Nismo gandijevci da se krivo ne shvati, u pokretu je amorfni pučki front zatečen na vrhuncu invazija u jednom smjeru.
Počela su neka gibanja u prijaateljskoj i nama bliskoj Sloveniji, ne samo Marko Brecelj nego također amorfne pučke snage, što dodatno potvrđuje nove smjerove.
Svaki znak naših agenata razasutih diljem svijeta je i više nego koristan. Sa prijateljskom Danskom već tradicijski izmjenjujemo iskustva i održavamo veze.
Sa prijateljskom Danskom
Sa prijateljskom Danskom već tradicijski izmjenjujemo iskustva i održavamo veze.
Danski socijalisti su još sedamdesetih hrlili u Jugoslaviju da iz blizine okuse i opipaju tadašnji "treći put" - jugoslavensko socijalističko samoupravljanje u punom uzletu. Istovremeno smo mi napasali oči na danskim ljepoticama u "hopa-cupa u krevetu" - soft-porno filmovima kao prominentnom doprinosu danske kulturne produkcije obrazovanju tadašnje generacije YU-teenagera. Dakle točno je da veze traju i dulje nego što neki misle.
U današnje vrijeme, kamo sreće kada bi ta razmjena iskustava, makar i jednosmjerna, bila intenzivnija. Jer Hrvatska bi imala puno toga naučiti od te zemlje slične veličine i broja stanovnika, tradicionalno zemljoradničke i pomoračke, koja je pametnom politikom uspjela razviti najstabilnije gospodarstvo EU i društvo koje na gotovo svim ljestvicama kvalitete kotira pri samom vrhu.
Ima i druge suradnje od
Ima i druge suradnje od kraja sedamdesetih na ovamo, tako da smo i Dancima i onim šveđanima što su osamdesetih radili sustavni prikaz tog čuda socijalističkog samoupravljanja na vrijeme dali i drukčije bogate prikaze - igrom slučaja je neodlojivo privlačna visoka glavna autorica Šveđanka naletjela prvo na mene na pločniku Frankopanska u Zgb a onda sam je uveo u svijet čuda, odmah na startu je jedna Dankinja bila tu. Kako je to krenulo već ranije, to se samo produbilo i jako puno ljudi, uglavnom kultura, je prodefiliralo obostrano. Odavno je jedna od točki naš "agent" na danskom terenu ZBK, poznat kao glumačka zvijezda (reklama Tuborg itd.) a koji je diplomirao sociologiju i psihologiju na FF u Zagrebu, uz njegovu pomoć je iznimno puno naših gostovalo tamo i njihovih ovamo. Naši "agenti" s djelovali i preko agentura imperijalnih sila a ujedno smo mi od starta morali uredovati između Danaca i Šveđana iz Malmoea, znaš da Danci neće nogom tamo.
Da, "agent" ZBK je uz sjajnu
Da, "agent" ZBK je uz sjajnu glumačku karijeru (ne samo reklame!) učinio više na uspostavi duhovnog mosta izmedju Hrvatske i Danske nego svi kulturni atašei zajedno
ZBK je jedan od ključeva /
ZBK je jedan od ključeva / mostova a veze su bitno šire i dulje, to se vuče od sedamdesetih i veže i druge točke po Evropi. Zagreb je za Holjevca šezdesetih postao nesporni centar ex SFRJ i veza istok - zapad - sjever - jug a sedmadesetih se dio toga razvio u nove prakse koje se nastavljaju do danas i pomalo obnavljaju.
Usput rečeno, bilo bi normalno da nekome kao ZBK, sa iznimnim evropskim iskustvom, Hrvatska da ključno savjetničko mijesto u kulturi, kao što Danska nehotice napravila sa onim Englezom (koji je kod nas dolazio s tim u vezi već krajem osamdesetih). Obzirom da su jake snage i ugled i njegovo iskustvo u kulturi sa puno manje i zanemarivo novaca puno veći evropski rezultati i veze, Hrvatska bi brzo mogla postati evropsko udarno područje u kulturi - film, kazalište, glazba itd. Imamo sve preduvjete za to i održane linije, samo treba obrat - na zadnjem EUROKAZU i pored 5 x financiranja i svega na raspolaganju mi isti kao prije 30 godina vlastitim novcima i snalaženjima spašavamo stvari, uključujući ZBK i niz Danaca, Italijana i Slovenaca, dok tisuće naših prijatelja koji nas jako cijene i koji su u svim ulogama s divljenjem gleda kako mi to radimo kao nekad (a oni se debljaju, uzimaju funkcije i novce i usput izgube sve - mukotrpno snimane filmove, materijale, alate ...). I na tom području je fizika dopuzala do kraja i neizbježan je obrat, kao šezdesetih. Tu smo i više nego spremni, više milosti nema i idući put rade jaki šmrkovi (on je npr. došao do faze da većinu ne može ni vidjeti i ne prihvaća niti jedan od brojnih poziva za hit priredbe i prigode po Istri ... to već daje ploda i počinju neki lomovi ...).
Da proširim malo i izvan
Da proširim malo i izvan kulturne sfere, praktičan zadatak za MVP ciljan da se optimalno iskoriste "agenti" tipa ZBK-a (a ima ih svakako i "težih" u drugim branšama) tamo gdje jesu za promociju hrvatskih interesa i maksimiranje veza Hrvatske s pojedinim zemljama bio bi stvaranje neke vrste kataloga "agenata" voljnih za suradnju i njihovo umrežavanje u formi lokalnog "nacionalnog trusta". To bi moglo ići i putem Intreneta - neka vrsta "Mini-pollitika.com", u čemu bi mogla sudjelovati i Veleposlanstva, odnosno svi zaiteresirani. Tako bi MVP s malim troškom proširio intelektualni potencijal svojih misija u Svijetu pameću aktivnih "agenata" i njihovim dubinskim poznavanjem dotične zemlje.
Ali, malo sam se previše zanesao... Ipak je to možda prevelik skok od kartaških klubova i božićnih domjenaka kakvi danas prevaguju u smislu okupljanja oko Veleposlanstava.
Sve to što se spominje su
Sve to što se spominje su dijelovi nekog operativnog plana i bazični uvjeti koji su neophodni: da, trebaju diplomati i veleposlanstva odraditi svoje; da, administracija države treba biti efikasna i poštena, prema svima jednako; da, država treba PROVODITI zakone; sudstvo treba funkcionirati...
ALI MI NE ZNAMO KAMO IDEMO, ŠTO ŽELIMO DA OVA ZEMLJA BUDE 2028!!!!
Da sudstvo bude efikasno, da državna administracija nije kočnica koja nas enormno košta, da se zakoni provode - to je uopće preduvjet za bilo što, to je kao da pričamo o autu koji nema gume i kotače, pa sad ćemo staviti gume i kotače, i alaj ti veselja!
A kamo ćemo? Kakvu to Hrvatsku hoćemo u 2028?
Ne, ne i ne. To je
Ne, ne i ne. To je desetljećima prokockano, stvari su išle u drugom smjeru, kao u Irskoj a kod nas dodatno i nakon 2000.g. i sada, prokockana je šansa sa više od 60 mlrd dolara jetinih kredita. Kod nas se odvija slično. Nema ništa od takve volje i pameti a jako jako puno ima od toga da se 40 godina vozi u jednom smjeru tako da na raznim točkama kuhaju vulkani. Vožnja na isti način u EU i rasprave koje teku ovih dana definitivno prelijevaju sve čaše i uskoro će svi vulkani biti aktivirani a mnogi već jesu. Onda za promjene neće trebati nikoga moliti ... a to je već krenulo.