Tagovi

Moralne nakaze

Rebalans proračuna zbog postupka prekomjernog deficita zadaje glavobolju ne samo Liniću već i onima koji su godinama zdušno sisali državnu sisu ne mareći za zakone . Prema posljednjim najavama ministra financija vlastiti prihodi fakulteta neće se uzeti već bi prolazili kroz državni proračun i time bi se prihodi povećali za 1,6 milijardi kuna. Ministar Jovanović ( sa više od dvije godine zakašnjenja ) tumači da se na taj način osigurava da ta sredstva budu usmjerena na kvalitetu nastave, studentski standard, a ne bildanje plaća profesora. Više mu je o svemu odmah u startu mogao objasniti Grčić koji je prije ministarske pozicije bio dekan ekonomskog fakulteta u Splitu ( dnevnik: Gospodine Branko Grčić – Vi više niste dekan ekonomskog fakulteta u Splitu ). Obratiti će se danas javnosti i Rektorski zbor vjerojatno sa kuknjavom kako je riječ o prihodima i projektima s EU-om, projektima s gospodarstvenicima, novcu koji su fakulteti zaradili svojim dodatnim radom, a kojim se krpaju fakultetske rupe cijele godine, uključujući i plaćanje režija. Možda će manjim dijelom tim potezom biti ostavljen na cjedilu sustav visokog školstva i znanosti, ali se nadam da će većim dijelom na cjedilu ostati nemoralne spodobe ( nakaze ) u sustavu obrazovanja i znanosti.

Revizija visokih učilišta za 2009. i 2011.

Revizija visokih učilišta za 2009. ukazala je na sav «sjaj i bijedu» istih. Nezakonitost i nemoral provlače se kroz izvješće Državnog ureda za reviziju. Radi usporedbe možemo promatrati Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje su postupci revizije provedeni i u razdoblju od 1. listopada 2012. do 15. veljače 2013. Revizijom je za 2009. izraženo nepovoljno, a za 2011. uvjetno mišljenje.

2009. godina

Koncem 2008. Fakultet je imao 364 zaposlenika, a koncem 2009. je imao 374
zaposlenika, od čega 257 nastavnog (u okviru kojih je 61 znanstveni novak), te 117
nenastavnog osoblja. Rashodi za zaposlene iznosili su 90.395.005,00 ( iz proračuna 52.342.930,00 kuna, a iz drugih izvora 38.052.075,00 kuna. Podijeljeno sa 374 ( najveći broj ) zaposlenika i 12 mjeseci – 20.141,49 kn. Izdvojimo li iz ovog iznosa tada 15% doprinosa za zdravstvo prosječna bruto plaća iznosila je 17.514,34 kn.

Naknade troškova zaposlenima ( materijalni troškovi ) iznosili su 7.268.032,00 ( službena putovanja u iznosu 4.503.040,00 kn, naknade za prijevoz na posao i s posla u iznosu 1.741.820,00 kn, te stručno usavršavanje zaposlenika u iznosu 1.023.172,00 kn ).

Rashodi za autorske honorare u 2009. su izvršeni u iznosu 29.902.366,00 kn, a
odnose se na autorske honorare zaposlenika u bruto iznosu 29.153.423,00 kn i
autorske honorare vanjskih suradnika u bruto iznosu 748.943,00 kn. U odnosu na
2008. navedeni rashodi su manje izvršeni za 5.808.295,00 kn ili 16,3%.

Revizijom su obuhvaćeni vrijednosno značajniji rashodi za autorske honorare za 15
redovitih profesora (zaposlenici Fakulteta) u bruto iznosu 8.911.158,00 kn, odnosno
neto iznosu 7.073.858,00 kn (12 autora je ostvarilo naknade za autorska djela u
bruto iznosu od 395.000,00 kn do 657.000,00 kn, dva u bruto iznosu od 841.000,00
kn do 865.000,00 kn, a jedan u bruto iznosu 1.238.537,00 kn), te za dva vanjska
profesora suradnika (gostujući predavači iz inozemstva) u bruto iznosu 365.736,00
kn, odnosno neto iznosu 301.106,00 kn. Bilo bi ovdje posla za državno odvjetništvo.

Fakultet je 4. ožujka 2005. s osiguravateljem ugovorio životno osiguranje prema
uvjetima provedenog javnog nadmetanja, te prema osiguravateljevoj ponudi za
osiguranje života. Ugovorena su tri iznosa godišnje premije osiguranika: 1.100 EUR
za profesore, 750 EUR za asistente, te 525 EUR za druge zaposlenika (nenastavno
osoblje). Za slučaj doživljenja korisnik je bio Fakultet. Kasnije je to promijenjeno, pa su korisnici postali zaposleni. Fakultet je u razdoblju tri godine platio premije životnog osiguranja u ukupnom iznosu 5.225.442,00 kn.

2011.godina

Početkom 2011. Fakultet je imao 345 zaposlenika, a koncem 2011. je imao 370 zaposlenika, od čega 249 nastavnog, te 121 nenastavnog osoblja. Rashodi za zaposlene iznosili su 104.688.187,00 kuna.

Osim plaća primljenih iz proračunskih sredstava, Fakultet je u 2011. obračunavao i isplaćivao dodatke na plaću (stalne i povremene) iz vlastitih prihoda, na temelju posebnih obračuna. Iz vlastitih prihoda svaki mjesec je svim zaposlenicima isplaćen dodatak (predujam prekonormnog rada) u visini 35,0% bruto plaća isplaćenih prema obračunu Ministarstva, na temelju odluke Dekanskog kolegija iz siječnja 2005. Evidencija radnog vremena ne sadrži podatke o radu iznad norme, što nije u skladu s odredbom članka 32. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, te odredbom članka 9.a Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, kojom je propisano da je poslodavac dužan voditi evidenciju radnog vremena, a posebno evidenciju rada iznad norme i prekovremenog rada svakog zaposlenika.

Materijalni rashodi se odnose na rashode za usluge u iznosu 19.014.241,00 kn, naknade troškova zaposlenima u iznosu 5.970.388,00 kn, rashode za materijal i energiju u iznosu 5.127.030,00 kn, te ostale nespomenute rashode poslovanja u iznosu 4.118.266,00 kn. U okviru rashoda za usluge, vrijednosno najznačajniji u iznosu 13.134.752,00 kn, odnose se na intelektualne usluge, od čega se na naknade prema ugovorima o autorskom djelu odnosi 10.781.255,00 kn, naknade prema ugovorima o djelu 1.146.401,00 kn i druge intelektualne usluge 1.207.096,00 kn. U okviru naknada troškova zaposlenima vrijednosno najznačajniji rashodi u iznosu 3.597.667,00 kn se odnose na službena putovanja. U okviru rashoda za materijal i energiju vrijednosno najznačajniji u iznosu 3.267.034,00 kn se odnose na električnu
energiju i plin. U okviru drugih nespomenutih rashoda poslovanja, vrijednosno značajniji se odnose na premije osiguranja u iznosu 1.225.683,00 kn, izdvajanje sredstava u Fond Sveučilišta za stipendiranje darovitih studenata u iznosu 830.111,00 kn i reprezentaciju u iznosu 780.519,00 kn.

Umjesto zaključka

Gore navedene brojke govore same za sebe. Ispada da bi se neki prihodi morali i uzeti, a ne samo provesti kroz državni proračun.Moralnih nakaza koje nezakonito pune vlastite džepove na teret državnog proračuna ( poreznih obveznika ) ne manjka od lokalnih do državnih razina. Možda nam od svih popisa najviše nedostaje registar prihoda dužnosnika, državnih i javnih službenika ( recimo onih preko 200.000,00 kn godišnje uzimajući u obzir sva primanja - plaće, naknade u raznim odborima...). Vjerujem da bi se građani pobrinuli da se broj moralnih nakaza smanji.

Komentari

Svojim su ponašanjem dokazali

Svojim su ponašanjem dokazali ne samo da su moralne nakaze, već i potrebu da ih se naziv akademska zajednica (zajebnica) promjeni u kakademska zajednica!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

tresla se brda, rodilo se - niš :)

"Ministar financija Slavko Linić rekao je danas da 1,6 milijardi kuna samostalnih prihoda sveučilišta neće ući u državnu riznicu s obzirom na galamu koju stvara sveučilište.

Poručio je da će se to zbog zahtjeva državne revizije prije ili poslije morati učiniti. 'Sveučilišta imaju autonomiju, no kada je u pitanju financiranje, dužni su se ponašati kao svaki korisnik državnog proračuna.

Iz provedenih revizija svakog sveučilišta, veleučilišta i fakulteta vidi se da revizija daje negativne ocjene jer se razbacuju novci u plaće, nekontrolirane troškove, dnevnice. Riječ je o 1,6 mlrd. kn koje su se prošle godine nezakonito, nenamjenski trošile, a mogle su se koristiti za obrazovanje', kazao je Linić."

http://www.limun.hr/main.aspx?id=989129

Kao što sam i pretpostavio, akademska zajednica se zna obraniti. Mrzio ih, volio ili bio indiferentan - trenutno su se obranili. Pogotovo što je 90% "malverzacija" samo zaobilaženje nebuloznih propisa države. S onih 10% kriminala se treba pozabaviti tko već treba i to je to. Ja stvarno ne volim mnoge državne institucije, a pogotovo njihovo uplitanje u državni sektor i glumljenje poduzetnika (predavanja, seminari, izdavaštvo, tiskarstvo) - no ovo je ad hoc odluka, i polučila je rezultat kakav je i trebala - nikakav. Navedenom problemu treba pristupiti studioznije, nije baš problematika za Nobelovu nagradu...

Tko je glasao

tresla se brda, rodilo se - miš

Hebeno je bosti se sa rogatom akademskom zajednicom, pogotovo kada znamo da je među studentima veliki broj maminih i tatinih sinova kojima bi se ovaj pohod na dodatnu zaradu njihovih profesora obio o glavu! Na kraju krajeva među onima koji sami moraju financirati svoj studij, najmanje je maminih i tatinih sinova.

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Kao što sam i pretpostavio,

Kao što sam i pretpostavio, akademska zajednica se zna obraniti.

Akademsku zajednicu obranili su najviše Vesna Pusić i Branko Grčić. Zna se zašto. Još će ona predavati, a on ponovno biti rektor. A rebalans proračuna za 2014. koji je bio neodrživ od samog početka, očito se pokušava bar malo uskladiti sa zahtjevima EU - metodom pokušaja ministra Linića. Čini mi se da je ostavka Linića izglednija od objave rebalansa. No i ova epizoda govori dovoljno i o akademskoj zajednici i o Vladi. Jaki Linić odgovorio bi im uvođenjem COP-a po hitnom postupku, ali mu pozicija u Vladi očito više nije bajna.

Tko je glasao

obrana i posljednji dani

ideje naše, benzin vaš
bolji smo od NEPa
u nas ima barem još 34 sina i kćeri poručnika Šmita

luka

Tko je glasao

Nije "akademski lobi" isti

Nije "akademski lobi" isti kao šljakerska raja i stoka sitnog zupa. Imaju oni jak lobi unutar bande lopovske na vlasti!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Jaki Linić bi...

... svoj posao radio od početka mandata, a ne od sredine. U strankama imama ohoho dovoljno sveučilišnih profesora, pa su davno prije mogli smisliti neku kampanju, smjer "sređivanja" stvari na fakultetima, a ne ovako demogaški a amaterski.

Pogledaj retoriku u vezi skidanja doprinosa za zdravstveno s 15 na 13%... pa sada kad će se dignuti s 13 na 15%... totalna lobotomija :)

Tko je glasao

Mrzio ih, volio ili bio

Mrzio ih, volio ili bio indiferentan - trenutno su se obranili.

Trenutno su se obranili, da, no to je Pirova pobjeda: vlast je još jednom poslala poruku da su na sveučilištu korumpirane niškoristi i štetočine po državni budžet, ljudi koji se jedino brinu da "bildaju plaće" i pri tom ne prezaju ni od lopovluka.

Jadno je društvo u kojem se političke elite tako sramotno odnose prema javnom sveučilištu. Pogledaj samo ton i način na koji se se nounarka, glasnogovornica te iste vlasti, odnosi prema rektoru jednoga sveučilišta, kao prema balavcu uhvaćenom u krađi.

Tko ima koristi od toga da se sveučilišna zajednica dijabolizira i proglašava štetnom? Društvo? Naravno da nema.

Tko je glasao

a čuj...

... ajd reci, koliki moraš biti kreten pa čišćenje problema na sveučilištima uopće početi na ovaj način? Totalno, ali totalno zbrkano priopćenje za novinare... a ideš se "bakćati" s ljudima koji su obrazovani (neki su navodno i intelektualci) :), oni ti PIŠU zakone, a neki čak i samo na jednom fakultetu znaju zaraditi 70 miliona kn...

Nažalost, ovaj sastav Vlade je, usprkos brojnim znanstvenim titulama, izrazito anti-obrazovno raspoložena.

Tko je glasao

ok, ali... (da malo ugnjavim)

Dnevnik je dobar (iako je tek u komentaru dano malo detaljnije objašnjenje prihoda, što je po meni trebalo ići u dnevnik).

No, nisu svi moralne nakaze. Ja znam gomilu ljudi koji svoji trudom, kao zaposlenici fakulteta, znaju dovući prilično prihoda raznih fondova, projekata i slično. Te i oni i studenti i fakultet imaju koristi od toga. (Iako, danas sam u jednoj raspravi čuo da bi ionako sav taj novac trebao pripasti fakultetu, budući da je riječ o poslovima koje obavljaju zaposlenici - nešto slično kao kad kemičar radi u... Plivinom istraživačkom centru... patenti su Plivini, a ne njegovi).

Baš me zanima, ako se provede prijedlog da se svi ti prihodi "provlače preko državne riznice", koliko će pasti entuzijazam takvih zaposlenika, tj. koliko će pasti prihodi.

Svi primjeri s Ekonomskog fakulteta spadaju u klasično kršenje zakona (npr. isplata prekovremenih bez evidentiranja satnice) i nemaju veze s time da li država pokriva 50%, 20% ili 99% troškova ustanove. To su prekršaji i kao takvi trebaju biti sankcionirani.

Uglavnom, čini mi se da ćemo opet ubiti još jednu kravu zbog bifteka, a da se nikakav dobar dugoročni učinak neće dogoditi.

Tko je glasao

Ja znam gomilu ljudi koji

Ja znam gomilu ljudi koji svoji trudom, kao zaposlenici fakulteta, znaju dovući prilično prihoda raznih fondova, projekata i slično. Te i oni i studenti i fakultet imaju koristi od toga. (Iako, danas sam u jednoj raspravi čuo da bi ionako sav taj novac trebao pripasti fakultetu, budući da je riječ o poslovima koje obavljaju zaposlenici - nešto slično kao kad kemičar radi u... Plivinom istraživačkom centru... patenti su Plivini, a ne njegovi).

Ako se vodi rasprava o toj temi, to znači da ima i onih koji zastupaju mišljenje da su to nečiji privatni novci zarađeni povrh redovne plaće (ili se tako u praksi ponašaju).

Još jedan prilog za enciklopediju hrvatske satire.

The Observer

Tko je glasao

kad se duh privatizacije iz

kad se duh privatizacije iz 19. stoljeća pusti iz boce, onda se više ne treba čuditi....

Tko je glasao

Meni konkretno za ovaj

Meni konkretno za ovaj dnevnik ti vlastiti prihodi fakulteta nisu ni bili toliko važni. Već sam na pollitici više puta pisala kroz dnevnike i komentare o stanju u visokom školstvu. Uzela sam samo Ekonomski fakultet u Zagrebu jer je samo za njega obavljena revizija u 2013. Revizija visokih učilišta za 2009 ( svih fakulteta ) pokazala je da tim fakultetima rukovode osobe kojima je raditi protuzakonito - normalna stvar ( toplo preporučujem pročitati nalaz revizije za 2009. ).

Prihode nisam stavila u dnevnik jer i inače svoje dnevnike nadopunjavam kroz komentare, a da bi opravdala naslov pisala sam upravo o stvarima koje rade moralne nakaze. Ni ja ne mislim da su svi profesori moralne nakaze i da su svi autorski honorari isplaćeni zaposlenicima ili vanjskim suradnicima protuzakoniti, ali ih ima popriličan broj. Ne očekujem da će profesori odbiti dodatke na plaću ili prihod od osiguranja, ali su u krajnjem slučaju to trebali učiniti jer valjda i oni znaju da to što piše u nalazima revizije nije prije svega po zakonu, a nije ni moralno. I da li se kada zapitaju do kada će to trajati budući valjda i do njihovih ušiju dođe koja informacija o manjku proračuna.

Kako od 2009. do danas nisu sankcionirani vjerojatno i neće. Ili možda ipak hoće jer trebali bi odgovarati. Zato sam i navela da bi voljela vidjeti ukupne primitke dužnosnika, državnih i javnih službenika jer 200.000, 00 kn godišnje nije ni tako malo. Gotovo 40 prosječnih plaća. Ili 100 minimalnih plaća.

A prihode će lako povećati. treba samo malo više rušiti da bi se naplaćivalo školarine.

Tko je glasao

Pretjerivanje

A prihode će lako povećati. treba samo malo više rušiti da bi se naplaćivalo školarine.

Davanje negativnih ocjena na ispitima sigurno nije motivirano takvom namjerom, nego neznanjem ispitanika.

Štoviše, na sveučilištu je proces upravo obratan, sve više studenata dobiva nezaslužene visoke ocjene, što je vjerojatno jedna od posljedica bolonjizacije: studenti (kao i njihovi roditelji) percipiraju fakultet kao nastavak gimnazije i misle da svi moraju i prolaziti na ispitima i završiti studij. Pogotovo ako i izravno plaćaju, pored onoga što plaćaju iz poreza.

A društveno štetne poruke koje šalju Jovanović i Linić, a Fuchs, Primorac i Šuker prije njih, o deontološki neprihvatljivom ponašanju javnih sveučilištâ naprosto su grozne, osim što su netočne. Sveučilišni radnici sigurno nisu moralne nakaze i niškoristi na grbači budžeta i radničke klase, kako se posljednjih godina prikazuju.

Tko je glasao

Percepcija pretjerivanja

Previše ima primjera profesora kod kojih je prolaznost vrlo niska i čiji predmeti služe kao svojevrsna čistilišta. Pojava nije nova i doista se pitam nije li već vrijeme da se pokuša prokljuviti što to nije u redu s profesorom, predmetom, metodologijom, kriterijima ili studentima. Po meni, ako se od 10 kuća 8 sruši, nećeš nastaviti business as usual, osim ako upravo takav način rada nije isplativ. Da ne pričam kako takvi profesori doslovno mogu upropastiti nečiji život.

Potom, ja doista očekujem da (gotovo) svi koji su upisali moraju i završiti studij. Ne vidim zašto ne bi bilo tako, to bi po meni trebao biti cilj. Studij na neki način i jest nastavak gimnazije, tj. gimnazijalci su "predodređeni" za studije, budući da, kao što znamo, nemaju nikakvu struku.

Bolonju ne bih secirala, samo bih kratko napomenula kako se nadam da će taj koncept već jednom propasti i da će se od njega odustati, jer ga mi pod sadašnjim uvijetima jednostavno ne možemo uspješno provoditi.

Iskoristit ću spominjanje gimnazije još kroz primjer gdje najbolje zagrebačke gimnazije nisu čistilište za svoje đake, već naprotiv, nakon što napune svoje klupe čim kvalitetnijim učenicima, ti učenici i nadalje ostvaruju visoke rezultate i gotovo svi su vrlodobri ili odlični, malo ih je s negativnim ocjenama, ponavljača gotovo da i nema i svi se uspješno upisuju na fakultete.

Ne vidim ništa ispravno u logici kako je normalno da na nekim kolegijima (i kod nekih profesora) pada ogroman postotak studenata, a koji posljedično gube pravo na redovan studij i moraju plaćati skupe školarine. Kako se ocjenjuje uspješnost takvih profesora? Čini mi se da često vrijedi perverzna logika prema kojoj oni profesori kod kojih je najmanja prolaznost imaju najveći ugled (osim što predstavljaju strah i trepet) - to je ono kao kad voliš onog što te tuče...

Sveučilišni radnici sigurno nisu moralne nakaze, ali neki od njih sigurno jesu, isto kao što liječnici sigurno nisu moralne nakaze, ali neki sigurno jesu, kao i suci.... Te moralne nakaze, a od kojih se moralni ne distanciraju na pravi način, urušavaju cijelu struku.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Potom, ja doista očekujem da

Potom, ja doista očekujem da (gotovo) svi koji su upisali moraju i završiti studij. Ne vidim zašto ne bi bilo tako, to bi po meni trebao biti cilj.

Zasto to ne bi bilo tako?
Ogroman broj devetnaestogodisnjaka se upisuje na studij iskljucivo zbog statusa. Alternative skoro da i nemaju buduci da je nezaposlenost mladih sezdesetpostotna. Sa statusom dodju do jeftinije hrane i smjestaja. Dakle, radi se o socijalnom, a ne akademskom problemu. Upisuju se na fakultete na kojima 'ima mjesta', a to su vecinom fakulteti koji imaju imidz tezih fakulteta. Posljedicno, na tim fakultetima prolaznost i jest niska.
Ocjene u hrvatskim osnovnim skolama i gimnazijama bi bilo najbolje ukinuti buduci da vise ne predstavljaju nista. Postoje razredi s devedeset i vise posto odlikasa. Zanimljivo da su, kako govore profesori, ocjene u strukovnim skolama mnogo realnije jer je pritisak roditelja u njima mnogo nizi (djeca elite i svih 'nadobudnih' roditelja pohadjaju gimnazije). Sav nesmisao gimnazijskih ocjena je pokazala eksterna matura.

Tko je glasao

pored toga

interes pojedinih " poduzetnika" je da zapošljavaju studente preko student servisa ( od konobarica u kafićima do prevoditelja sapunica) ČIME IZBJEGAVAJU DAVANJA KOJA BI IŠLA ZA UOBIČAJENO ZAPOSLENE OSOBE BILO NA UGOVOR OD DJELU BILO NA NEODREĐENO.

nAŠ ČOVAC SE ZNA SNAĆI.

sve dobro...

Tko je glasao

Kako se ocjenjuje uspješnost takvih profesora?

Vjerojatno nagrađivanjem po učinku pada, a ne prolaznosti studenata!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Pogrešna percepcija percepcije pretjerivanja

Prvo, govorim o profesorima koji nisu nakaze, dakle o golemoj većini. Za nakaze moraju postojati - i postoje - mehanizmi koji ih moraju korigirati.

Ako i ima primjera gdje je prolaznost 20%, kao u tvom primjeru, onda treba vidjeti u čemu je problem, je li baš u profesoru, ili možda i u dijelu studenata koji upravo misle, kao što i sama kažeš, da imaju pravo sve položiti i dobiti diplomu koja im po pravu pripada, a profesore vide kao jednu od prepreka u ostvarivanju toga svoga prava. Pa, recimo, smatraju da im je za ispit iz anatomije dovoljno da znaju 150 od 206 kostiju u ljudskom kosturu, a možda ih baš i pita one kosti koje poznaju, ili, kao u onom slavnom slučaju, diplomirani politolog pita kolege na HRT-u je li hrvatski ispravno reći "Iran" ili "Irak".

Studij nije i ne smije biti nastavak gimnazije. Između studiranja i škole razlika je velika. Ako već svi moraju završiti gimnaziju, i to većina s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom (što je posebna tema), to za studij ne smije vrijediti i bila bi veoma opasna društvena pojava kad bi to bilo uvijek, a ne tendencija, kao što je sada. Trebaju li onda svi završiti i postmagistarske (po novom) i doktorske studije? Slažem se da bi trebao biti cilj da svi završe, no ne slažem se da je takva i praksa. Takav pristup uništava sveučilište i struke, i demotivira većinu studenata.

Pogledaj indekse posljednjih generacija studenata - sve vrvi od petica i četvorki. A Gaussova krivulja kaže i očekivalo bi se da njih 4% dobiju peticu, 24% četvorku, 45% trojku, 24% dvojku. Preostalih 4% ne bi smjelo završiti studij (zbog neznanja, ne zbog ostalih, izvansveučilišnih razloga).

A nakaradnu logiku "ja plaćam pa moram i položiti" potaknula je društvena glupost koja je i uvela školarine na javna sveučilišta.

Tko je glasao

istina je na tvojoj strani

istina je na tvojoj strani ulice, osim što si možda previše dobronamjeno abolirao skoro sve društvene fakultete, a koji su pravi primjer "nastavljanja" gimnazije. Roditelji mogu platiti, pa djeca uzaludno potroše pet godina na studij npr ekonomije. Umjesto da su nezaposleni, oni su studenti, studirajući struku koje nikome ne treba u tolikom broju u kolikom ih fakultet stvara. A stvara ih u velikom broju jer su kriteriji vrlo niski, inače gimnazijalci ne bi mogli završiti studij, tu se krug zatvara.
zapravo nije ni čudo, da je ekonomija postala pokazni primjer biznis klase fakulteta. To je sistem nepovezanih katedri, a svaka katedra za sebe je bunker, u kojem svaki profesor sam određuje profile studenata koje on pretvara u ekonomiste, i istovremeno stvara i kriterije za studij, ne ekonomije, nego samo njegovog kolegija. To je sustav u kojem većina profesora ne bi položila ispit na nekoj drugoj katedri. A kad se izvana pokuša intervenirati u korist struke, koji bi fakultet trebao promovirati, diže se strašna buka i halabuka oko zadiranja u nezavisnost sveučilišta.

Tko je glasao

... broju jer su kriteriji

... broju jer su kriteriji vrlo niski, inače gimnazijalci ne bi mogli završiti studij, tu se krug zatvara.

Nažalost, tu se krug ne zatvara. Loš kadar, nakon studija, perpetuira sam sebe i u izvansveučilišnoj okolini, u svijetu rada, nakon "diplome", teži k tome da njegova nula bude manja od nule hijerarhijski ili stručno podređenoga kadra. Rezultat svega toga je da su pravi stručnjaci demotivirani i da svi sve znaju bolje od onih koji znaju.

Tko je glasao

fakultet za direktore

Regija je poplavljena razlicitim privatnim menedzerskim fakultetima (u Pancevu cak navodno postoji Fakultet za direktore ili kako oni strucno kazu- rukovodece kadrove u privredi) cemu su se prilagodili i javni ekonomski fakulteti. Ne vjerujem da je u slucaju ekonomskih fakulteta, bilo javnih ili privatnih, prolaznost izrazito niska buduci da bi taj fakultet, kako se cini, brzo ostao bez vecine studenata koji bi presli k jednostavnijoj konkurenciji.
Sto se tice, zagrebackog sveucilista, problem je i nepovezanost fakulteta. Ekonomiju kao sveucilisni studij nitko ne bi smio studirati samostalno, vec u kombinaciji s jos jednim drustvenim ili prirodnim studijem. Barem je takva praksa na zapadnim sveucilistima. A brojevi upisanih bi morali biti mnogo nizi.
A veleucilista (uz ekonomski fakultet) su postala ogledni primjer spajanja javnog i privatnog gdje ono javno ne kontrolira privatno, a ono privatno izvlaci korist od onog javnog. Vjerojatno im je to bila i svrha od samog pocetka.

Tko je glasao

Megatrend Univerzitet, s oko

Megatrend Univerzitet, s oko 32.000 studenata, najveće je privatno sveučilište u Evropi.

Je li i ovom društvu to cilj? Inflacijska proizvodnja sveučilišnoga bofla?

Tko je glasao

Pojedincima je cilj laka

Pojedincima je cilj laka zarada, a drustvu ostaje sveucilisni bofl:)

Tko je glasao

Za nakaze moraju postojati mehanizmi koji ih moraju korigirati.

Lijepo bi bilo kada bi mogao navesti neki primjer iz kojeg bi vidjeli da je sankcioniran profesor ili profesorica koju "krasi" podatak da je prolaznost studenata kod nje/njega 20% i niže! Naravno da ih nitko ne sankcionira, a studentski zborovi to ne čine. Zakonom o studentskom zboru zadaća takvog tijela je boriti se za prava studenata, a svojim odredbama SZ direktno okreće leđa onima koji su ih izabrali kao svoje zastupnike. Naravno profesori su ti koji profitiraju zato što su studentski zborovi fikusi!

http://srednja.hr/Studenti/Vijesti/Nevjerojatno-ali-istinito-Fakulteti-n...

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

naiva?

...a ja s´vatijo da je to nešto slično onoj fiskalizaciji za običnu raju, samo sada za elitne snage društva?
Ono, postolarski račun ili račun za grincajg stiže na ovjeru u MF i vraća se ošišan za pripadajuću sumu potrebnu za zajedničke potrebe? a od sada i usluga prodaje pameti ošišana za sumu potrebnu za zajedničke potrebe...
...ili, bit´ će da sam ´vako polupismen nešto krivog povezao? ili se to isto ali različito sada zove narušavanjem neke autonomije? a ono prije nije bilo?

Tko je glasao

Nova Polupismenost

Da se ne lažemo, naravno da fakulteti rade svašta - ali ovo nema veze s "fiskalizacijom elite", nažalost.

Prvo treba urediti svašta... baš svašta prije toga. Recimo da ustanova prvo prijavi državi projekt - pa drži ljude na plaći pet godina... a onda traži državni poticaj za objavljivanje rezultata projekta... pa državni poticaj za otkup te knjige... itd., itd. Hrvatska akademska zajednica ima gomilu "putra na glavi".

No, nažalost, ovo uopće nije potez koji ide tome. Linićev prijedlog se svodi na:

a) fakulteti i ustanove ne bi smjeli primati direktno na svoj račun ništa, nego će se to "provlačiti kroz riznicu" pa onda uplaćivati u fakultet (ovo je ok korak, to je trebalo davno prije)

b) sredstva kojima država dotira institucije će se umanjiti za onaj dio koji institucije same odrade - e ovo će biti veselo :)

Naime, zahvaljujući dobrom sindikatu, svi oni imaju sigurna radna mjesta. Da meni na nekom fakultetu netko kaže "gle stari, moš se ti mučiti oko ovog EU projekta koliko želiš, ali vaš budžet je toliki i toliki - ako dovučeš X dolara, mi ćemo tvojoj ustanovi umanjiti dotaciju za X dolara" - ja ne bih niti prstom mrdnuo i samo bih radio svoj posao.

Zato mislim da je ovo demagoški potez (kao što je bila i floskula da će se fiskalizacijom odjednom crni prihodi pretvoriti u bijele).

Tko je glasao

Naime, zahvaljujući dobrom

Naime, zahvaljujući dobrom sindikatu, svi oni imaju sigurna radna mjesta. Da meni na nekom fakultetu netko kaže "gle stari, moš se ti mučiti oko ovog EU projekta koliko želiš, ali vaš budžet je toliki i toliki - ako dovučeš X dolara, mi ćemo tvojoj ustanovi umanjiti dotaciju za X dolara" - ja ne bih niti prstom mrdnuo i samo bih radio svoj posao.

Ne zaboravi da se većina tih projekata sufinancira iz državnog proračuna. Dalo bi se izvući koliko od ministarstava dobijaju za projekte strategija svega i svačega, da bi se u konačnici potonulo.

Tko je glasao

dvoličnost

"Oni imaju depozite po bankama, nas je na to upozorila Revizija, i na taj novac ubiru kamatu od, recimo, dva posto, a od države traže novac za svoje projekte, što znači da traže novac od proračuna koji se kod istih tih banaka zadužuje uz kamatu od pet ili šest posto."

Zar nije ovo prekrasno :) Prvo imamo državu kojoj je sasvim normalno biti u deficitu, kojoj je normalno uzimati automobile na lesaing u doba deficita, a onda nekome zamjera, što ima novaca?

Ja razumijem da bi bilo vrlo zgodno da, recimo, fakulteti dio novaca uprihođenih od školarina koriste za projekte i istraživanja, dapače.

Ali - do tog prijedloga treba doći u "dobrim vremenima" Vjerojatno ovisi o osobnim iskustvima, no ja znam gomilu institucija, fakulteta i zavoda koji novac za projekte dobivaju - izvana.

Dakle, pravila procedura bi išla da se prilikom izrade rebalansa predvide ta sredstva, pa pokuša sklopiti kompromis sa sveučilištima (koje, dovraga, imaju neku svoju autonomiju) da potroše dio sredstava koja su sama uprihodila na troškove poslovanja. Ovako se stiče dojam o još jednom paničnom potezu (odnosno najave poteza), a budući akademska zajednica nije hrpa idiota (ok, ima nešto moralnih nakaza, ali to je malen postotak) oni to jednostavno neće dozvoliti. Što je ok, ne bih niti ja :)

Tko je glasao

Kompromis između vuka i ovce

Kompromis između vuka i ovce nije moguć: sveučilišta su godinama potfinancirana (kao što znaš, RH izdvaja najmanji postotak iz budžeta za znanstvenu zajednicu), projekti su jedino rješenje za preživljavanje i da dođu na nulu, a ne radi toga da zarađuju silne novce i još žicaju državu, kako političke elite medijski i zakonodavno pokušavaju već godinama dokazati. A projekti su izrazito nestabilan izvor financiranja, bili oni domaći ili međunarodni. Projekti i sada najvećim dijelom služe za održavanje pogona, a ne za nekakvu ekstrazaradu.

Cijela ta priča proizlazi iz ideološke matrice o tobožnjoj potrebi da se javna sveučilišta privatiziraju, s olinjalom pričom da je država tobože loš gospodar, a sveučilišta neodgovorna u postupanju s javnim novcem, i još tobože masno sa strane zarađuju.

Tko je glasao

rashodi i autorski honorari...

Marival se na jednom mjestu zgražava nad visokim autorskim honorarima, tipa 350.000 kn bruto za vanjske suradnike.

Ja pamtim prije cca 5 godina, stojim pred Ekonomskim fakultetom... dolaze crne limuzine... i izlazi tko?

Margareth Thatcher :)) (nasmijala mi se!!) Ekonomski ju je pozvao (naravno, i platio) da održi predavanje (koje su, naravno, naplatili). Uopće me ne čudi da je njezin honorar recimo 50.000 eura... No, zato Ekonomski fakultet i ima prihode od cca 70.000.000 kn.

Osim toga, kada bi se od cca 30 miliona kn autorskih honorara, odbilo pet najvećih (prvi je milion i nešto) ispalo bi, po kom. znanstvenog osoblja, da je riječ o ne baš velikim ciframa.

Osim toga, tu je na djelu i siva ekonomija. Kako bi mogli platiti svoje suradnike na projektu, voditelji projekta često na sebe prijave cijeli iznos u brutu te isplate autorski honorar, pa na ruke isplate ugovore o djelu (opterećerenje kod autorskog honorara je cca 25%, dok je kod ugovora o djelu 40%).

Dakle - imaš par studenata koji ti mjesecima unose podatke (to nije autorski honorar), ti prijaviš svoj autorski honorar na 100.000 kn bruto, dobiješ 75.000 kn - i od toga poplaćaš sve honorarce čiji posao ne spada u autorska djela. Jest da nije baš po zakonu, ali zapravo oni štede novac :D

Tko je glasao

Margareth Thatcher :))

Margareth Thatcher :)) (nasmijala mi se!!) Ekonomski ju je pozvao (naravno, i platio) da održi predavanje (koje su, naravno, naplatili). Uopće me ne čudi da je njezin honorar recimo 50.000 eura... No, zato Ekonomski fakultet i ima prihode od cca 70.000.000 kn.

Iz nalaza revizije za Ekonomski fakultet u Zagrebu:

Revizijom je utvrđeno da kod pojedinih projekata ugovorima nisu određeni ciljevi
odnosno svrha. Za većinu komercijalnih projekata i projekata drugih ministarstava
nisu izrađene studije, analize i druga projektna dokumentacija u ugovorenim
rokovima. Elementi i kriteriji za izračun cijene koštanja projekata nisu određeni.
Kod većine ugovora o autorskom djelu nisu određeni konkretni poslovi koje autor
treba obaviti u realizaciji projekta. Kriteriji za utvrđivanje iznosa autorskih honorara
nisu doneseni, te je s istim osobama zaključeno više ugovora o autorskom djelu za
realizaciju pojedinog projekta. Ugovori o autorskim djelima su zaključivani, odnosno
troškovi realizacije projekata su evidentirani u godinama nakon izrade projektne
dokumentacije i završetka projekata. Pojedini autorski honorari su isplaćeni iz
prihoda projekata na koje se ne odnose.

Ponavljam se, ali bilo bi tu posla i za državno odvjetništvo i Uskok.

Tko je glasao

Jest da nije baš po zakonu, ali zapravo oni štede novac

i pri tome onako usput kao bakšiš još maznu dvogodišnju neto plaću hrvatskog šljakera, ili trogodišnju neke trgovkinje koja hrmba od jutra do mraka, bez slobodne nedjelje ili državnog praznika! Jesta da nije baš po zakonu, ali kada je provedba i poštivanje zakona u opisu radnog mjesta Mladena Bajića, ministra znanosti, obrazovanja i sporta, pripadnicima akademske ili političke "elite" koja bi trebala biti uzor morala i poštenja. Na kraju krajeva upravo ta profesorska i akademska "elita" brusi te naše mladenačke dijamante!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

...nu, dobro, to je ono što

...nu, dobro, to je ono što sam u krajnjoj konzekvenci nemušto i htio reći...
Bit´ će isto kao i neelitnim snagama...reći će kao i mnogi takvi "... ja ne bih niti prstom mrdnuo" i prestati raditi čak i svoj posao...
...bilo je to jope o prereguliranosti koja nadomješta neefikasnost službi...
I o vrijednosti jedne autonomije i bezvrijednosti autonomije neprivilegiranih...

Tko je glasao

Ne- plaćanju za "proizvode" koji su nam već višak!

Svim fakultetima koji obrazuju kadrove koji su debelo suficitarni treba financirati najviše 10-tak posto studenata- nakon analize o kretanju tih kadrova (mirovine, bolesti,...), a ostalo (sve- troškove prostora, održavanja,...) neka naplaćuju svojim studentima koji su isto odgovorni za vlastito obrazovanje za Zavod za zapošljavanje.

"Prošetavanje profesora", od jednoga do drugoga veleučilišta, od Mrduše Donje, do Mrduše Gornje, Mreduše Planinske, Mrduše Primorske, Mrduše Zagorske,... neka plaćaju korisnici, osim ako se ne radi o obrazovanju za deficitarna zanimanja.

@marival, nije sporno da profesori imaju "dobre plaće", ali je sporno ako njihov proizvod ne trebamo.
Neka ga (većina), onda prodaju na tržištu, otvore privatne škole/fakultete za ta zanimanja, a neka i oni koji svjesno idu na takve fakultete sami plaćaju za svoje krive odluke.

Osim toga, svakome kome smo "mi"- porezni obveznici plaćali obrazovanje (do punoga iznosa- računajući i studentske olakšice), treba , ukoliko želi napustiti RH, naplatiti troškove.

Zašto bismo mi, preko njih potpomagali bogate države stručnim kadrovima koji su im potrebni?

Pametne vlade nekih država to su već uvele (odnosi se i na srednje medicinsko osoblje, na liječnike, računalce, elekroinžinjere,...)

Tko je glasao

@marival bravo, otkrila si da

@marival bravo, otkrila si da se lupeži i kriminalci ne skrivaju samo u redovima političke oligarhije, vać se oni nalaze i u kremi t.z.v. akademske zajednice, koja putem visokih učilišta pljačkaju studente. Naravno da je sve to odavno poznato i da su sve one moralne nakaza od ministara znanosti, obrazovanja i sporta već odavno trebale ispitati zašto je postotak studenata koji prolaze ispite katastrofalno nizak. Utvrditi razloge zašto i kako je moguće da gotovo 80 posto studenata ne uspije upisati drugu godinu. Zar je 80 posto studenata glupo, lijeno i nesposobno, ili je problem u profesorima koji su nesposobni svoje "znanje" prenijeti studentima, ili im je jedina preokupacija srušiti što više stdenata i na taj način si osigurati bonuse i plaće koje nisu mjerilo njihove sposobnosti, već moralne nakaznosti. Treba ispitati sve one slučajeve gdje je prolaznost na ispitima manja od 60, ili 70 posto, jer je to jedini kriterij po kojem se može ispitati ne samo stručnost srednješkolaca, ili studenata, već i njihovih profesora, kojima je glavna preokupacija srušiti, a ne stučno obrazovati one za čije su obrazobanje plaćeni. Mislim da po tom pitanju ima dosta posla ne samo za državno odvjetništvo, već i za neku stručnu komisiju nadležnog ministarstva, koja bi se pozabavila profesorima čiji je studentska prolaznost ispod 50-60%, te ih podvrgnuti testiranju stručne sposobnosti predavača. Uvjeren sam da bi se broj profesora koji ispite pripremaju kao da se radi o kvizu za milijunaša rapidno opao.

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

...

(grči mi se prst na mišu :P)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

I još...

Kako prema svim testovima naši srednjoškolci ispadaju glupi, tupi i neobrazovani, onda valjda nije niti čudo da, ako se i dokopaju fakulteta, tu vrlo brzo pokažu svoju pravu razinu i najčešće već na prvoj godini izgube prava redovitih studenata, te sljedećih nekoliko godina moraju plaćati prosječno 8-9 tisuća kuna. Ta lova naravno ostaje fakultetima, kojima je direktno u interesu imati čim više studenata koji plaćaju školarinu. Zato je i prolaznost na pojedinim ispitima 8%...

To moralno srozavanje društva je besprizorno... besprizorno... školstva, zdravstva, pravosuđa... a posljedice dugročne i nesagledive.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Krema društva

Dekan Havelka i supruga PET dana u Londonu Za 60.000 ...

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ve...

To su uglednici,crème de la crème jednog urušavajućeg društva.
Dekan, psiholog, dr.znanosti i supruga profesorica. Uzimao je sredstva iz državnog proračuna i školarina.

Ne mogu se ne pitati kojim formulama takav netko ispere sebi savjest. Kako izgledaju te rečenice poricanja? Lijepo navečer legne i kaže si : „Konačno imam što mi je oduvijek i pripadalo, ja to i zaslužujem, a i svi moji. Pa svatko zna da vlastita djeca, i on sam, vrijede više od drugih. A onaj koji to može i dokazati umješnošću da stekne bogatstvo, zaslužuje biti Netko u svakom društvu“.

Ne vjerujem da uvaženi dekan Havelka ijedne sekunde misli da je uzimao tuđe. Da je zbog toga besraman. Sada se sigurno osjeća i kao žrtva, redefinirajući u trenutku svaku spornu kunu. Tako je mučno predvidivo, da se ni nakon toliko medijskoga razotkrivanja u njemu, a i mnogima jednake tipologije, neće zateći sram, niti ijedan drugi moralni korektiv.

I sutra bi, po istom oprobanom principu, uzeo nečija sredstva za sebe i svoje. I istovremeno bi čitao riječi evanđelja iz svoje skupocjene Biblije. Prema novinskom izvješću, koštala je 16000 kn. Čijih? On bi sigurno rekao, pa mojih, naravno.

agnusdei

Tko je glasao

Vjerojatno si mislila

na ovako neki link - http://www.jutarnji.hr/dekan-havelka-i-supruga-pet-dana-u-londonu-za-60-...

(sramotno...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

Kladim se

da će pojesti vuk magare, ko' i obično!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Vrati koke što si pozobala. Malo sutra!

O ovom me slučaju obavijestila odrasla kći, rekla mi je baš to,moš mislit što će ga kaznit i prislit da vrati što je mrknuo...

Tko je glasao

da

... i da je još provesti nekakvu nezavisnu (inozemnu) provjeru znanja i rada ovih samoproglašenih "učenih" glava pa ih prema tome i plaćati...
učinke i dosege njihova znanja, poglavito u ekonomiji, uživo nam pokazuje prepametni grčić, koji je za mene, laika u toj branši, sa ekonomijom još na "Vi" :P
profesor

Tko je glasao

već vidim,

...inozemci bi im podjelili redom pohvalnice, pod uvjetom da ostanu gdje jesu i nastave čuvati dostignute rezultate. Nitko ti ne želi da konkurencija ojača...
Onima za koje iskreno pomisle da vrijede ponudili bi dobra mjesta kod sebe umjesto dobre ocjene...

Tko je glasao

kad bolje promislim...

potpuno si u pravu, nažalost... tako nam i vladajuće biraju, što veća i umišljenija budaletina, njima više paše :(
profesor

Tko je glasao

Iz izvještaja za 2011. -

Iz izvještaja za 2011. - Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ukupni prihodi za 2011. su ostvareni u iznosu 148.710.625,00 kn. Vrijednosno najznačajniji su prihodi iz državnog proračuna, koji su ostvareni u iznosu 77.658.075,00 kn i čine 52,2% ukupnih prihoda. Namijenjeni su za financiranje visokog obrazovanja u iznosu 65.326.932,00 kn, znanstveno istraživačke djelatnosti u iznosu 8.884.223,00 kn, te nabave nefinancijske imovine u iznosu 3.446.920,00 kn. Prihodi iz drugih izvora su ostvareni u iznosu 71.052.550,00 kn i čine 47,8% ukupnih prihoda. Vrijednosno najznačajniji se odnose na školarine za redovni studij u iznosu 43.114.634,00 kn i školarine za poslijediplomski znanstveni, specijalistički i doktorski studij u iznosu 18.285.166,00 kn. Ukupni rashodi su ostvareni u iznosu 146.763.083,00 kn. Vrijednosno najznačajniji su rashodi za zaposlene u iznosu 104.688.187,00 kn, koji čine 71,3% rashoda. Materijalni rashodi u iznosu 34.229.925,00 kn čine 23,3% rashoda, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu 7.284.924,00 kn čine 5,0% rashoda.

Bez školarina ne bi imali dovoljno za bonuse, dodatke za prekonormni rad ( bez evidencija ) ups. ma šta ja pričam - ne bi imali dovoljno za platiti struju - po njihovom mišljenju.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  2. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  3. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  4. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 0
  5. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  6. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  7. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  8. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  9. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  10. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  11. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  12. gospodari naši od aluzija komentara 0
  13. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  14. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  15. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  16. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  17. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  18. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  19. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  20. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  21. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  22. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  23. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  24. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  25. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9

Tko je online

  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron