Tagovi

Mondragon

Nema posla?

Španjolska radnička korporacija Mondragon i moćni metalski sindikat Amerike i Kanade USW (United steel workers sa više od 800 tisuća članova) objavili su prošlog tjedna u Pittsburgu osnivanje radničkih kooperativa po modelu Union Co-op (sindikalne radničke kooperative) u kojima radnici drže 99 posto vlasništva. Anti neoliberalnom poduhvatu pridružio se i Ohio Employee Ownership Center (neprofitni outreach državnog sveučilišta Kent).

http://www.youtube.com/watch?v=N_TSwRKZ6KU

Vijest je s dobrim razlogom promakla naslovnicama svjetskih medija - radnička korporacija Mondragon postoji već 56 godina; zapošljava 84 tisuće radnika u 256 radničkih kooperativa na 5 kontinenata u 4 poslovna sektora - proizvodnom, prodajnom, financijskom i obrazovnom, u kojima godišnje obrće 4,8 milijardi dolara i upravlja imovinom vrijednom 5 milijardi dolara.

Mondragon je 4. najuspješnija tvrtka u Španjolskoj.
Vlasnici kooperativa i cijele radničke korporacije su radnici, 100 %. Od 1956.g. do danas sami upravljaju svojim koperativama i cijelom korporacijom. Nemaju veze s ruskim tenkovima koji su te godine ulazili u Budimpeštu već s katoličkim svećenikom koji je 1956.g. osnovao u Mondragonu (Baskija) malu tvrtku s pet radnika za proizvodnju parafinskih peći.

Zašto je Mondragon važan? Zato što ključ uspjeha počiva na međusobnoj solidarnosti radnika i kooperativa a cijela korporacija na 4 omrznuta principa modernih demokracija: kooperacija; sudjelovanje u odlučivanju (samoupravljanje); društvena odgovornost (reinvestiranje 10 posto dobiti korporacije u humanitarne svrhe i u zajednicu te čak 40 posto u razvoj, obrazovanje i stvaranje novih radnih mjesta) i inovacija (tehnološki razvoj).

Mondragon je grad od 22 tisuće stanovnika u kojemu nema bogataških vila na okolnim brdima niti sirotinje na ulicama: solidna srednja klasa koja ne živi okružena luksuzom.

Korporacija ima vlastito Mondragon sveučilište sa 15 razvojnih tehnoloških centara i 9200 studenata; vlastitu banku Caja Labora sa 1800 uposlenih u 370 podružnica i 330 milijuna eura godišnje dobiti a zadatak joj je osigurati početni kapital za nove kooperative (otvaranje novih radnih mjesta).Također imaju i financijsku instituciju Lagun Aro zaduženu za socijalnu sigurnost radnika koja za Mondragon funkcionira kao alternativni mirovinski sustav.

Jedino što nemaju već 56 godina je vlastita bolnica - zdravstvo je jedina branša u kojoj nisu pronašli dovoljno kadrova za osnivanje solidarne kooperative.

Uprava i menadžment koje biraju radnici zarađuju unutar korporacije prosječno 30 posto manje od bijelih ovratnika u kapitalističkom sektoru (isto se nečuveno odnosi na bankare, profesore i trgovce) a radnici u prosjeku imaju 13 posto veće plaće od plavih ovratnika u kapitalističkom sektoru.

Kako funkcioniraju kooperacije?

Nisu brojnije od prosječne veličine baskijskih sela (do 1500 radnika) u kojima se svi članovi poznaju međusobno a probleme rješavaju neformalno. U 56 godina postojanja samo je jedna kooperativa otišla u stečaj i to ona najveća, sa 3000 radnika, u kojoj su međusobni odnosi članova postali “otuđeni” a način upravljanja “birokratski”.

Ukratko - poučeni iskustvom u Mondragonu smatraju kako najbolju osnovu za osnivanje nove kooperative i uopće produktivnih radnih odnosa predstavlja prijateljstvo inicijalne grupe radnika. Na osnovi predložene ideje korporacija Mondragon osigurava izradu poslovnog plana i istraživanje tržišta; banka Caja laboral osigurava kapital i stoji iza kooperative dok ne stane na svoje noge. Radnici također moraju uložiti početna sredstva, ili jednokratno ili odbijanjem od plaće kroz dvije godine (oko 5000 dolara – novac ulazi u fond za otvaranje novih radnih mjesta).

Ukoliko kooperativa zapadne u teškoće saziva se zbor svih radnika koji odlučuju o tome kako dalje. Tri dana nakon usvajanja novog plana 20 posto radnika odlazi na jednogodišnje “čekanje” uz 80 posto plaće; ukoliko se teškoće nastave i nakon godine dana, grupa na “čekanju” se vraća na posao a na jednogodišnje “čekanje” odlaze oni koji su radili. Svi radnici na čekanju mogu – ukoliko žele – proći prekvalifikaciju za neku drugu kooperativu. U slučaju neuspjeha (nakon dvije godine) – banka obustavlja potpore a početni zajam se može i zaboraviti.

Nevjerojatno?

Na početnoj stranici http://www.mondragon-corporation.com/ENG.aspx
piše: Humanity at work.

Komentari

Poanta izraelskih kibuca

Za razliku od ESOP-a u SAD koji je nastao sa idejom “osvježavanja” kapitalizma dodatnim brojem “kapitalista”, točno je da mondragon sadrži i samoupravnu ideju (ili ideologiju), te je vjerojatno zbog toga jedan od rjeđih primjera koji osim vlasništva zaposlenih sadrži i ideju materijalne jednakosti kao osnove jednakosti u upravljanju, koja je operacionalizirana u jednakom udjelu u vlasništvu i rasponu primanja 1 : 3 (kasnije prošireno na 1 : 4,5). Mondragon sadrži svu potrebnu organizacijsku
”infrastrukturu” za demokratsko odlučivanje. I zato je dobrodošla bilokakva inovativna novost u humanizaciji rada. Koristim ovdje prigodu da spomenem obrazac DE funkcioniranja kibuca u Izraelu kod kojih vlada pravilo svako prema mogućnostima, svakome prema potrebama, ali, u okvirima mogućnosti zajednice. Svi članovi imaju ista primanja, iste materijalne uvjete, bez ikakve prednosti koja bi bila povezana sa doprinosom zajednici. Ukoliko neka materijalna dobra nije moguće podijeliti na jednak način, kao npr. stambeni prostor, gdje su nove građevine komfornije od starih, tada
se prvenstvo priznaje prema stažu u kibucu. (ne znam da li je potrebno napominjati da kibuci prilično uspješnoposluju?) Židovi i samoupravljanje...
E sad vraćamo se ponovo na „mondragon“ kao ekonomsko i političko pitanje sustava. Onako kako ESOP ima ugrađen feler sa širenjem liste kapitalista tako „kooperativa“ ima obilježje sekvencijalnog egzistiranja unutar samog kapitalizma s argumentom lakšeg nadmetanja s krupnim kapitalom. Kooperativa nema pretencioznost zamijeniti-dokinuti kapital odnose s religijom tržišta (kad meni odgovara) već samo stvoriti uvjete pojedinim oazama da mogu tom istom kapitalizmu konkurirati i preživjeti. Može li to biti konačno rješenje za većinu – zasigurno ne. Može li „kooperativa“ postati sustav globalnog stanja – ne, ponajprije zbog militantnog privatnog interesa krupnih igrača gdje nasilne metode nisu isključene dok kooperativa njeguje ekonomski„olimpizam“...

Tko je glasao

Još o Mondragonu...

Primjer 1 - zbog krize, a zbog očuvanja radnih mjesta, radni tjedan je skraćen za jedan dan
Primjer 2 - zbog krize, a zbog očuvanja radnih mjesta, inženjer je iz jedne kooperative koja se suočila s padom posla, premješten u drugu kojoj ide dobro...
Defying the Crisis - The Spanish Collective Mondragón - http://www.youtube.com/watch?v=zaJ1hfVPUe8

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Počast preminulom politikovcu

Danas sve nekakvo halalenje ... Čovcu svaka čast i ako nas sada čita u nekoj drugoj dimenziji nek si slobodno pivicu popije :)

Provinciopolis

Tko je glasao

Tema ti je lijepo obrađena

Tema ti je lijepo obrađena međutim ja mislim da ljudima ovdje nije jasno da ovo što se u Hrvatskoj događa nije kapitalizam i da se komparira jedna takva utopijska (ali istovremeno vrlo stvarna) kompanija sa svime ovim ovdje.

Jučer mi jedna prijatelj priča za jednu radionicu u Njemačkoj koja je zapošljavala 18 radnika (autolimar). Radionica je bila blizu stambene četvrti i ljudima je smetala buka. Žalili su se i čovjeku su zabranili raditi do 9 navečer te je morao prestati raditu u 5 popodne. Čovjek nije mogao raditi kao prije jer nije bilo dovoljno posla za 18 ljudi zbog kraćeg radnog vremena i otpustio je 10 ljudi. Nakon dva mjeseca došla mu je porezna uprava u pitala ga je zašto je otpustio 10 ljudi. Čovjek im je objasnio da ne može raditi do 9 navečer i da ima manje posla itd itd. Nazvali su ga za dva tjedna i rekli su da mu mogu smanjiti poreze i da mu mogu dogovoriti da mu se smanji najamnina prostora. Pitali su ga bi li u tom slučaju opet zaposlio 10 ljudi i pristao je. Hoću reći da svaki sustav ukoliko ima volje može biti ljudski te ukoliko se zna cilj. U ovom slučaju se zna da dobrobit tih ljudi pridonosi općem dobru. Kod nas, ukoliko bi mu došla porezna uprava još bi ga kaznila, 100%.

U našem slučaju ovo što se događa je sličnije onome čemu su nas učili u školi a što se zove prvobitna akumulacija kapitala ili pak ako idemo još ranije feudalizam. Kapitalizam znači da postoji tržišna utakmica (koje kod nas nema), da postoje jasna pravila igre (kod nas je korupcija glavno pravilo), da postoji sustav koji je postavljen tak da stimulira rad, potrošnju, te da je porezni sustav tako posložen da se može zaraditi, da ljudi imaju za kupiti kruh (barem) te da država od toga živi u okviru svojih mogućnosti.

Tko je glasao

Poučno

Poučni primjer. Kada ima volje... onda je nebitno u kojem političkom sustavu funkcionira takva porezna uprava?
U Njemačkoj su u zadnjh 10 godina plaće najjeftinije radne snage - ekonomskih imigranata - pale za 13 posto. Nije tajna da ekonomija Deutschlanda ovisi o novoj europskoj sirotinji. Šveđani su nakon ulaska u EU (sa samo 52 % "za") odustali od socijalne države i privatizirali javne službe i nije im sjajno. Dva prototipa "uređenih kapitalističkih zemalja".
Island želi izaći iz EU, Grčka je u kaosu, u Španjolskoj, Portugalu i Italliji gore ulice. Mađari su se pokajali zbog "revolucije glasačkih kutija". Sve "revolucionarna" mlada generacija koju su zadnjih 20 godina učili kako je kapitalizam prava stvar. Danas ih tuče policija.

Tko je glasao

U Njemačkoj su u zadnjh 10

U Njemačkoj su u zadnjh 10 godina plaće najjeftinije radne snage - ekonomskih imigranata - pale za 13 posto.

da, zato što su ih sami sebi smanjili. jer su uvidjeli kamo život na račun zaduživanja vodi pa su se iskorigirali na vrijeme. od početka godine u njemačkoj je stvoreno oko 200 000 novih radnih mjesta na već od prije rekordnu zaposlenost.

Po tebi ispada da su Njemci budale jer ne žele živjeti na dug i jer žele jako gospodarstvo (od kojeg koristi imaju svi) a Grci, Španjolci i Portuagalci žrtve. Jesu žrtve ali lošeg sustava upravljanja, života od kredita, konzumerizma. Zaboravili su neke osnovne ljudske vrijednosti i sad se ljute. Živjeli su iznad svojih mogućnosti. Ujutro nakon pijanke su se probudili, slijedi mamurluk a treba i platiti ono što je potrošeno. Ako mene pitaš ja bih uvijek pristao na 13% manju plaću ako znam da ću imati posla neko duže razdoblje. A ako ne bih imao posla sigurno ne bih bio na ulici. Radio bih bilo što a ako ne bih imao što, možda bih kao i moji pretci morao otiću u SAD, Njemačku, Južnu Ameriku ili gdje god već postoje moji rođaci druga ili treća generacija.

Tko je glasao

?

Ekonomski imigranti, npr. oni koji odlaze iz Rumunjske na rad u Njemačku ne smanjuju sami sebi plaću već rade za onoliko koliko mogu dobiti, a to je u zadnjih 10 godina 13 posto manje. Točno, njemački radnik je discipliniran a tako i njemački građanin i zato je ona ilustracija sa primjerom porezne uprave odlična i teško primjenjiva bilo gdje drugdje gdje ne postoji ona "dobra volja". To ne znači da su Španjolci, Italijani ili Portugalci neodgovorne ljenčine. Stvari nisu tako jednostavne.

Pet dana nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj (svibanj 2011.g.) na kojima su uglavnom mladi doveli na vlast desničarsku Vladu koja je obećavala nova radna mjesta,katalonska policija je usred Barcelone, na trgu Plaza Cataluna, tukla te iste mlade,ovog puta u ime krupnog kapitala i nove Vlade. Zašto? Zato što je u prvih tjedan dana nakon izbora najveća španjolska telekom kompanija Telefonica najavila novu rundu otpuštanja 8500 radnika (25 posto radne snage). Sa zasjedanja G8 u Deauvilleu mirisalo je na još. U sukobima s policijom ozlijeđeno je 99 ljudi; oko 5000 građana Barcelone ponovno je tog dana zauzelo isti trg na kojem su do prije 5 dana proslavljali pobjedu nove Vlade. Od tada su u prosvjedima. Slično je sa Berlusconiem u Italiji, Orbanom u Mađarskoj itd.

http://www.youtube.com/watch?v=VPteks2jBUI

Tko je glasao

Ekonomski imigranti, npr. oni

Ekonomski imigranti, npr. oni koji odlaze iz Rumunjske na rad u Njemačku ne smanjuju sami sebi plaću već rade za onoliko koliko mogu dobiti, a to je u zadnjih 10 godina 13 posto manje....to je istina. Ali nije to najslikovitiji primjer.
...postoje i drugi ljudi koji rade za preživljavanje. I koji nemaju niti šansu da požele
da se odreknu djela zarade da bi dobili taj posao...kojima je tržište rada zatvoreno
vizama...koji su ostavljeni da radom stvaraju materijalna dobra koje mi, ti Nijemci i ti
Rumuni trošimo svakodnevno a naše države žive od PDVa/VATa naplaćenog na razliku
vrijednosti između njihovog rada i cijene postignute na evropskim tržištima...i iz kojih
novaca se djelom isplaćuju potpore za nezaposlene, potpore poljoprivredi, dotacije
za zelenu energiju. Može te začuditi, ali dok god njihov fizički rad bude osnova našeg
Welfare-a, tražit ćemo među sobom krivce a naći ih nećemo.
http://www.athensnews.gr/portal/1/54733
http://www.zerohedge.com/news/another-nail-greek-coffin-cheap-migrant-wo...
http://www.athensnews.gr/portal/9/54536
http://www.youtube.com/watch?v=pTIfY9SmJdA
http://www.newser.com/story/7490/report-top-retailers-pay-poverty-wages....
http://article.wn.com/view/2012/02/26/Children_in_Chinese_sweatshops_mad...
http://www.businessinsider.com/photo-dhaka-bangladesh-2011-3#the-city-of...
http://www.timeslive.co.za/scitech/2012/01/28/apple-boss-responds-to-chi...
http://business.blogs.cnn.com/2012/02/06/are-sweatshops-an-economic-nece...

Tko je glasao

U tome i je stvar

U tome da ne postanemo kolonija jeftine radne snage za nečiju ekonomiju. Sa uništenom industrijom, smanjenim ulaganjem u obrazovanje, rasprodajom i zadnjih dobrih tvrtki (tako savjetuju EU stručnjaci) gdje ćemo biti već iduće godine? Još samo fali da objavimo rat Siriji.

Tko je glasao

...ne, stvar je da mi ne

...ne, stvar je da mi ne koristimo benefite modernog kolonijalizma.
Ne jedino stoga što to nije pravedno, to si niti ne možemo dozvoliti
bez da i sami budemo tretirani kao kolonija.
U takvim odnosima mi ne vladamo situacijom, Evropa ne vlada
svojom situacijom, svi su vodonoše. USA se može ponašati kako
god, cijeli njihov koncept je koncept kompanije.. potporene i fizičkom
silom, oni znaju što rade. ...ostali zapadnjaci su samo slabi surogat
tog sustava što pokušava silu supstituirati velikim riječima i idejama.
Socijalna država i postindustrijsko društvo nema šansu dok god
ostatak svijeta inzistira na živom radu. Tu je Njemačka jaka, tamo
kombiniraju napredna znanja s proizvodnjom, koriste komparativne
prednosti, koriste samodisciplinu i prešutne društvene ugovore, oni
i njihova politika anticipiraju i kreiraju razvoj i događaja i tehnologije,
nisu na vjetrometini svjetskog političkog marketinga, njihovi političari
i privrednici taj marketing aktivno kreiraju...i ti isti nisu nikad izgubili
povjerenje puka ne zato što su bolji već je zakonitost regulirala to
povjerenje. Jednostavno, Nijemci znaju da ti njihovi upravljači nisu
adhockracija, da političke promjene ne prekidaju konzistentnost puta
kojim idu. Tu je ta sila. Znati gdje ti je mjesto. I neposljednje, iskustvo
totalnog poslijeratnog uništenja ih je naučilo da ništa ne prepuste
slučaju i slatkorječivosti raznih gurua, ne vjeruju obećanjima već
brojevima.

Tko je glasao

zašto se ti ne okreneš

zašto se ti ne okreneš suštini problema a ne posljedicama? nadam se da ti je jasno da ovakav ekonomski model života na dug ne ide. I da nikakva vlada to ne može promijeniti. Ako ti je to jasno (a većini ljudi nije) onda se možemo okrenuti dijalogu i vidjeti što treba promijeniti. Za početak jasno je da ne možemo trošiti više nego što imamo. Obzirom da vlada prikuplja novac od poreznih obveznika a ne stvara ga jasno je da niti jedna vlada ne može dati nešto što nema, što već nije stvoreno od tih sitih poreznih obveznika. bez obzira u kojem sustavu živiš (vidim da ti je kapitalizam crvena krpa) i u socijalizmu mora biti poreznih obveznika da bi se prikupili porezi. I oni moraju nešto porizvoditi da bi se moglo dijeliti. Prilično je jednostavna matematika da je Njemačka išla na jako gospodarstvo da bi mogla prikupljati poreze a Španjolaska je išla na dug da bi mogla trošiti. I nažalost više nema, papala maca, kurvin pir je završio. Umjesto rješavanja problema ljudi se okreću nekakvoj nedefiniranoj ljutni prema vladi, društvu, poretku, bogatima, imigrantima, siromašnima, svemu samo ne uzroku problema a to je da se više troši nego što se zarađuje. Kada se to dogodi onda se možemo dogovoriti kako da se problem riješi. Ne kažem, možda treba i ukinuti kapitalizam da bi se dovelo do rješenja (mada sumljam) ali prvi korak MORA biti sagledavanje problema. To isto npr znači da ako treba živjeti skromnije, moramo živjeti skromnije. Ako trebamo više raditi, moramo više raditi itd itd.

Tko je glasao

Suština

Suština problema je način kretanja kapitala i zaista ovisi o političkom sustavu, bez obzira na krpe bilo koje boje. "Ne možemo više živjeti na dug" je točan i dobar izgovor za divljanje neoliberalne ekonomske politike, točna konstatacija koja se zlorabi za kresanje životnog prostora kapitalu nebitnih faktora, npr.radnicima kao obnovljivom potrošnom resursu (uvijek ima sirotinje koja radi i za manje), pa onda građanima (kapital je transnacionalan i iznad takvih uskogrudnih stvari) i na kraju samim državama (pa ionako živimo u globalnom svijetu). Što za njih znači opustošiti grad ili dovesti državu do propasti (recimo, Argentine)? Ovakvo masivno kretanje kapitala kakvo se događa u zadnjih 10 godina a koje nema pokriće u realnoj ekonomiji (masivni kreditni plasmani državama i građanima) je zapravo pustošenje stvarnih nacionalnih ekonomija u korist parazitskih financijskih korporacija. Kamata na kamatu na kamatu... je parazitska financijska piramida u kojoj može opstati jedan Goldman&Sachs ali ne i Lehman brothers (bankrotirali 2008.g.). Tu smo kod suštine.

Ovdje čak nije stvar ni u postojanju duga već u načinu upravljanja dugom a to opet ima veze sa ekonomskom politikom za koju su vlade i te kako odgovorne. Sad govorimo o posljedicama.

Pogledaj kako stoji stvar s dugovima:

http://imageshack.us/photo/my-images/444/debtexternal.jpg/

Vanjski dug Njemačke je 142 % BDP-a, Švicarske 229 % a Luxembourga 3443 % BDP-a. Problem?

Kako španjolska Vlada rješava svoj problem? Tako da rasprodaje zračne luke,pa onda državnu lutriju čija je dobit u 2009. bila 3 milijarde $ od čega je 2,9 milijardi završilo u državnom proračunu. Za jednokratnu uplatu od 6-7 milijardi $. Odličan primjer pljačkanja države: nacionaliziraj gubitak (državnog proračuna) – privatiziraj profit za recimo Goldman&Sachs. To je politika jedne Vlade s kojom se, recimo, Španjolci ne slažu.

Tko tu treba živjeti skromnije?

U toj igri, ako smo igrači neoliberalne ekonomije, a trudimo se srljati da to budemo što prije, ne možemo živjeti tako skromno i raditi toliko puno koliko su apetiti parazita veliki.
S tim igračima nema dogovora. Hrvatska ima stanovnika kao pola Berlina.

Tko je glasao

Izgovor za perpetuaciju kurte i murte

Ovdje čak nije stvar ni u postojanju duga već u načinu upravljanja dugom a to opet ima veze sa ekonomskom politikom za koju su vlade i te kako odgovorne.
Kada govoriš VLADE ondak prejuduciraš izraz narodne volje jer bi bilo normalno da ministerij bude servis naroda koji ju kao bira. Međutim to je mantra obrazovnog sustava koji je indoktriniran interesom nasilja hapačkog kapitala koji je pravi oblikovatelj "nasilja države" tj vlasti. Kome je vlada odgovorna i kaj je to vlada. Kakve veze imaju Monti i Papademos s narodom - nikakve. Dakle, vlada nigdje nije kreator politike sustava već to rade individualizirani centri moći koje nije briga kolko miliona ljudi treba patamaniti da bi njihova pila vodu. Sustav patološkog privatnog vlasništva koji se hrani gomilanjem resursa (jedino nisam siguran u to za koga se čini to gomilanje resursa kroz sustav 1:99 i krajnji razlog jer je to i okidač vlastite eutanazije) . Nitko ne postavlja pitanje zakaj se svjetska politika i društveni procesi realiziraju po želji onih 1% a ne onih 99%. Kad se bude to znalo onda će biti jasno zakaj projekt "Mondragon" nema jače svjetske satisfakcije ili zakaj je proizvođač lijeka protiv raka Rick Simpson morao biti nevin zatvoren. Dakle države su samo alibi za privid volje većine i moto - ubij me nježno po mogućnosti na rate...

Tko je glasao

U toj igri, ako smo igrači

U toj igri, ako smo igrači neoliberalne ekonomije, a trudimo se srljati da to budemo što prije, ne možemo živjeti tako skromno i raditi toliko puno koliko su apetiti parazita veliki.

mi se oko suštinksih stvar ne slažemo. Dugovi o kojima govorimo su u većoj mjeri privatni a ne državni. Znači, privatne osobe, tvrtke su se zaduživale i sada to ne mogu vraćati. Svatko onaj tko je uzeo neki dug je u tome sukrivac. U njemačkoj se dug radio da bi se stvaralo gospodarstvo a recimo kod nas su se kupovali lijepi auti. Iza tog "kretanja kapitala" i "neoliberalne ekonomije" stoji puno potpisa, odluka za razne vrste kredita. Međutim lako je uzeti kredit a teško je vratiti.

Ovakvo masivno kretanje kapitala kakvo se događa u zadnjih 10 godina a koje nema pokriće u realnoj ekonomiji (masivni kreditni plasmani državama i građanima) je zapravo pustošenje stvarnih nacionalnih ekonomija u korist parazitskih financijskih korporacija.

Kada kažeš korporacije svi su krivi i nitko. to je apsolunto bježanje od realnosti, postavljanje pile naopako. Ajde, samo reci koju korporaciju treba srušiti pa da se sve popravi, da problem nestane i na koji način?

S tim igračima nema dogovora.

S kojim igračima, jer možeš ti imenovati nekog "igrača" koji je kriv za ovo što se događa a da mi to lijepo potrkijepiš činjenicama a ne nekakvim mitskim, nedokazivim činjenicama? Jel možeš navesti nekog "igrača" koji kada bi ga nestalo, istovremeno bi se napunili džepovi građana pa da se svi dugovi lijepo vrate?

Tko je glasao

"U ime naroda"

Što se tiče "igrača" evo skraćenog odgovora (preporučujem pogledati integralnu verziju):

http://www.youtube.com/watch?v=-YuxAYnX_jY&feature=fvwrel

Mislimo na isto ali se ne slažemo oko metode. Postoje određena radikalna razmišljanja kako je dovoljno ukloniti najvažnije "igrače" kako bi se sustav urušio sam od sebe. Stvar je puno kompliciranija.

Evo lakog primjera:

Jel' se netko sjeća kako su austrijske banke prijetile HNB-u rušenjem platnog sustava RH (ne tako eksplicitno, naravno) ? Zbog povećanih obveznih rezervacija koje su ih trebale natjerati na smanjenje kreditnog plasmana u RH što je trebalo dovesti do pada javne potrošnje? Naravno da se austrijske banke usude tako nešto jer drže 2/3 austrijskog proračuna pa je onda i Osterreich bio službeno zabrinut zbog uvjeta poslovanja svojih krupnih businessmana (u našim prilikama nešto kao izjava "što je dobro za Todorića dobro je i za državu"). Kada je zabrinuta Austrija, onda je i Njemačka a onda su hrvatski političari (i ne samo oni) u panici i spremni na sve. Sukrivaca koliko hoćeš.

Što se tiče dugova, ovi dugovi:

http://imageshack.us/photo/my-images/444/debtexternal.jpg/

terete središnju državu, dakle Vladu u sedlu, ako to išta ikome znači . Svi dugovi (krediti i ostali otrov) središnje države podignuti su "u ime naroda", kako vanjski (MMF; WTO, ECB...), tako i unutrašnji.

Iza privatnih dugova stoje nečije kuće, stanovi, zemlja , automobili (još uvijek ima dovoljno kontejnera u Hrvatskoj) a iza državnih koncesije na ceste, tunele, prodaja Plive, INA-e, Plitvica, HP-a i sl. Sve ćemo učiniti za "demokraciju" 5 posto najbogatijih.

Vraćanje dugova? Tko je to vidio? Ne zadužuje se Grčka zato da vrati dug uz masnu kamatu već zato da se - tko prvi stigne - bagatelno pokupuje navjrednije nacionalno bogatstvo. Mi bismo mogli početi od otoka, ne bi bilo prvi put.

Tko je glasao

ja mislim da mi nisi

ja mislim da mi nisi odgovorio. Rekao si doduše primjer austrijske banke koja ti se "ne sviđa" ali nisi rekao kako bi uklanjanje te banke doprinjelo da se vrate dugovi hrvata niti ne uvažavaš da je Austrija suverena država pa baš ti i nemaš što petljati sa njihovim sustavom, niti inače ne odobravam radikalna rješenja niti da bi i htio ne možeš ništa napraviti sa austrijskom bankom.

Ono što možemo napraviti (u okviru svojih mogućnosti) jest da mijenjamo sebe, tj da prioritet države postane gospodarstvo. Nije potrebno da Linić viče poduzetnicima da novaca ima te da ulažu, nego je potrebno da stvori uvjete u kojima će ljudi sami zaključiti da im se isplati raditi i ulagati.

Tko je glasao

Pojednostavljuješ

Imaš odgovore na sva pitanja. Na relativno benignom primjeru (HNB je ignorirao prijetnju) možeš vidjeti kako funkcionira proces i sustav odnosa. Pa nisu to pijuni za streljanje. Riječ je o ekonomskom modelu koji divlja po cijelom svijetu.

Austrijske banke sebi dozvole miješanje u unutrašnje stvari RH (suverenitet jedne zemlje - HNB je Ustavom pozicioniran kao središnja i suverena financijska institucija RH) i to zato što je kapital po neoliberalnoj teoriji iznad suvereniteta država. To je lijepo vidljivo u Mađarskoj u kojoj je premijer Orban promjenom Ustava ograničio suverenitet njihove središnje banke a sebi dodijelio ovlast raspuštanja parlamenta (!) ako ne usvoji državni proračun. To je državni udar svjetskog kapitala, kao kada EU osnuje nad-suvereni komitet za rasprodaju grčkog nacionalnog bogastva a holandski ministar financija Jan Kees de Jager izjavi: ” U ovom trenutku smo iznad osjetljivosti. Naša misija je previše važna.” Ništa od toga nema veze sa "sviđanjem" ili ne.

Indian ima dobru procjenu funkcioniranja njemačke ekonomije, primjenjiv model na Hrvatsku kada bi to bilo moguće za naše (ne)prilike. Mondragon je dobar primjer kako se nešto može učiniti ne čekajući nikoga.
Političari su po defaultu Godot (Beckett), naravno, ne svi.

Tko je glasao

sapienti sat





...ima toga još. Dugova na sve strane.

Tko je glasao
Tko je glasao

Šta je statistika...

The gap between rich and poor in Germany is steadily increasing. On Tuesday, the Frankfurter Rundschau newspaper reported that, in particular, low-paid workers have suffered a dramatic fall in income.

Researcher Markus Grabka from the German Institute for Economic Research (DIW) released the results of the German Socio-Economic Panel (SOEP) on the state of net incomes. The SOEP is a survey conducted annually since 1984 of more than 12,000 private households. In his analysis, Grabka concluded that employees in lower income groups have suffered heavy losses: their real income—i.e., their inflation-adjusted net pay—has declined by between 16 and 22 percent during the last 10 years.

Ovo gore je za siromašne nove Europljane koji u Njemačkoj rade za bagatelu (od Rumunjske pa zapadno) a odnosi se i na Nijemce u nižim "platnim razredima". Na njihovoj grbači se održava konkurentnost njemačke ekonomije.

Ovo dolje je za bogatije Nijemce.

GLOBAL POST

From 2000 to 2009, real incomes among German workers fell by 4.5 percent, according to numbers adjusted for inflation and released by the International Labor Organization (ILO) on Wednesday.

In 2010 the German Federal Statistics Office reported that private sector wages had only increased by 21.8 percent between 2000 and 2010, compared to 35.5 percent for the European Union as a whole. And when one considers real wages, it reveals stagnation, with an actual decline recorded between 2004 and 2008.
.

Tko je glasao

...desnim klikom na sliku ćeš

...desnim klikom na sliku ćeš dobiti URL adresu...

Tko je glasao

zanimljivo, šteta što nije

zanimljivo, šteta što nije više rezolucije, gdje si to iskopao da pogledam...

Tko je glasao

Ovim dnevnikom si pogrijesio

Ovim dnevnikom si pogrijesio stranicu (i broj komentara ti to pokazuje). Da si poceo pisati o zavjeri iza broja zvjezdica na europskoj zastavi ili o zavjeri iza avionske nesrece Nigela Faragea, imao bi barem dvjestotinjak komentara, i to uglavnom samoproglasenih ljevicara.
Hrvatski 'ljevicari' bi se borili nogama, zubima i rukama protiv bilokakvih kooperativa jer kooperative podrazumijevaju neovisnog pojedinca, a to je njima nesto neshvatljivo. Zato im je drazi drzavni kapitalizam- iscijedi onoga koga mozes (i s kojim nisi u dobru, politicki ti je nebitan itd) i onda podijeli stanovnistvu pinkice- malo subvencija brodogradilistu, malo poticaja poljoprivrednicima, malo prijevremenih penzijica i sl- i dobijes stanovnistvo ovisno od politike. Kooperative su potpuna suprotnost tog sustava i zato u Hrvatskoj nemoguce. Pokusaj reci proizvodjacima mlijeka u Hrvatskoj da, umjesto pljucanja na mljekare i drzavu, osnuju kooperativu i nadju alternativne nacine opskrbe stanovnistva (nesto kao manji Coop u Italiji ili VB), pa budes vidio reakciju. Pokusaj to napisati na ovoj stranici, pa te odmah budu proglasili protivnikom Rada, Radnika i Radnistva.

Tko je glasao

"Ljevičari"...

Dobar komentar.
Mondragon nije slučajno nastao u anarhističkoj Baskiji i to dok je Franco bio na vrhuncu post-ratnog ludila. U talijanskoj regiji Emilia–Romagna danas funkcionira 8000 kooperativa, i to baš u regiji "crvene kvadrilaterale" (Bologna, Ferrara, Modena...), povijesnom uporištu KP Italije a danas lijevog centra. Svi funkcioniraju po istom modelu - solidarnost, suradnja, vraćanje kapitala zajednici... Kod nas je nešto drugo na dnevnom redu. McCarthy je - tamo negdje '50-ih - izvalio kako jedna stopa američkog filma prodaje u izvozu još jedan milijun druge američke robe (American dream). Kako zavodljivo...
Treba pogledati Doctrine of shock (Naomi Klein.)

Tko je glasao

Gužva na mljekomatu

Pokusaj reci proizvodjacima mlijeka u Hrvatskoj da, umjesto pljucanja na mljekare i drzavu, osnuju kooperativu i nadju alternativne nacine opskrbe stanovnistva (nesto kao manji Coop u Italiji ili VB), pa budes vidio reakciju. Kreće se u tom smjeru. Gužve su na prvom "mljekomatu", 1l= 5kn, ubaciš novac i puniš mlijeko. Građani su zadovoljni što mogu kupovati jeftijije mljijeko iz domaćega uzgoja.

Tko je glasao

Ularco, Ulgor, Fagor-Arassate ...

Povod mojoj posjeti ULARCU Industrial Group u Mondragonu 1980. bio je u to vrijeme revolucionarni tehnološki postupak emajliranja komponenti kućanskih aparata, koji je jedino kod njih bio u komercijalnoj upotrebi.
Grupacija se tada sastojala od:
ULGOR, S. Coop. - proizvodnja kućansklih aparata; štednjaka, hladnjaka, perilica rublja i perilica posuđa
COPRECI, S. Coop. - proizvodnja plinskih pipaca, termostata i drugih komponewnti za kućanske aparate i grijalice
ARRASATE, S. Coop. - proizvodnja hidrauličkih, ekscntar i nagibnih preša, kao i fleksibilnih proizvodnih linija i m,etalnog namještaja
FAGOR ELECTROTECNICA, S. Coop. - proizvodnja ilicijevih dioda, ispravljača, tranzistora i tiristora i štampanih krugova
FAGOR INDUSTRIAL, S. Coop. - proizvodnja ugostiteljske opreme
EDERLAN, S. Coop. - proizvodnja uređaja za automatizacioju procesa u ljevaonicama željeza, modulrnom ljevu, i ekstrudera za aluminij
Ne znam kako im organizcija izgleda danas ili je li došlo do promjene proizvodnih programa, a vjerojatno je ...
Meni je tada, kao inženjeru u KONČAR ETI, bilo zanimljivo da su organizacija proizvodnje u FAGORU, popratna dokumentcija i tokovi materijala bili preuzeti od KONČARA.
Radna i tehnolloška disciplina bili su na zavidnoj razini, daleko iznad one u ZANUSSIJU.
I još nešto nas su kao posjetitelje, radnici sve vrijeme tjerali od sebe jer smo im svojim "motanjem" po proizvodnji smetali u radu. Nisu se trudilio da budu ljubazni i uslužni, za taj dio su ipak bili zaduženi drugi ljudi.
Obzirom na sve tamo viđeno, stekao sam dojam da su se jedino tamo mogli primijeniti svi principi "moderne proizvodne filozofije" Shigea Shinga, od kanban sustava kontrole kvalitete, SMED metoda i proizvodnje bez škarta. Možda čak i proincip "just in time", samo taj više zavisi od kooperanata nego od konkretn proizvodne tvornice.
Za stjecanje stausa zaposlenika trebalo je u to vrijeme uplatiti 100.000 pezeta, novca, koji se u slučaju odlska radnika iz poduzeća vraćao, ali bez kamata.
Nije bilo ni uravnilovke, kako se želi sugerirati, ali niti managerskih ugovora, koliko sjećam raspon plaća bio je postavljen u omjeru 1:4

Inače, točno je da je to "mondragonskop čudo" apsolutno najjača koopertiva na svijetu, a li nisu kooperative nepoznanica niti u drugim držvama, posebno u Italiji, snažno razvijene u okolini velikih industrijskih centara Milana i Torina, te u Francuskoj, posebno u sektoru poljoprivbrede.
Kad bi bilo pameti u Hrvatskoj, a znamo da je nema, kooperative bi riješile mnoga pitanja koja danas izgledaju gotovo nerješivo.

Tko je glasao

Pollitika.com je doktorirala na Mondragon-u

Zašto je Mondragon važan? Zato što ključ uspjeha počiva na međusobnoj solidarnosti radnika i kooperativa a cijela korporacija na 4 omrznuta principa modernih demokracija: kooperacija; sudjelovanje u odlučivanju (samoupravljanje); društvena odgovornost (reinvestiranje 10 posto dobiti korporacije u humanitarne svrhe i u zajednicu te čak 40 posto u razvoj, obrazovanje i stvaranje novih radnih mjesta) i inovacija (tehnološki razvoj).
Samo za tvoj info prije par godina je ta tema bila veoma detaljno obrađena na ovim stranicama, malo prolistaj arhivu - nositelj iste je bio pokojni kolega Zdravko Gracin s mailom - mondragonzagi@zg.t-com.hr.
U svakom slućaju hvala ti na osvježenju priče o kolektivnom upravljanju od kojega se kapitalistima ledi krv u žilama.

Tko je glasao

Pa i Mondragon je privatno vlasništvo, zar ne?

U svakom slućaju hvala ti na osvježenju priče o kolektivnom upravljanju od kojega se kapitalistima ledi krv u žilama.

Nisam siguran. Evo, ja kao libertarijanac, dakle zagovornik slobodnog tržišta, nemam apsolutno nikakav problem sa ovom idejom. Ukoliko se radnici sami udruže i osnuju korporacije, o njenom upravljanju odlučuju kolektivno, te zajedno nastupaju na tržištu - super. Na kraju krajeva nema nikakve razlike u tome da li je vlasnik kompanije jedna osoba ili grupa zainteresiranih ljudi (nema veze što ih je par tisuća).

Ono što je ključno kod ovoga je sa je takvo udruživanje - dobrovoljno. Nikoga se ne prisiljava da u njega uđe, nikoga se ne sprječava da iz njega izađe. I to mijenja stvari u potpunosti. Ovo je jedna dobra i pozitivna ideja.

Rekao bih da je Mondragon primjer kako u pravom tržišnom kapitalizmu ima mjesta za sve opcije.

Sasvim druga stvar bi bila da je takvo udruživanje zakonska obaveza. Da ne može postojati firma sa jednim vlasnikom i deset zaposlenih. Ili interpretacija po kojoj je državno vlasništvo zajedničko vlasništvo. To je zlo protiv kojeg se treba boriti svatko kome je sloboda na duši.

Ne bih imao ništa protiv da se ove sekunde sva javna poduzeća u Hrvatskoj jednim potezom pera privatiziraju na način da se radnicima podjele dionice i da samim tim dobiju vlasnička i upravljačka prava.

Da rezimiram: živio Mondragon, dolje javna poduzeća i državni monopoli :-)

Pozdrav

Tko je glasao

Voda u vuhima

Rekao bih da je Mondragon primjer kako u pravom tržišnom kapitalizmu ima mjesta za sve opcije.
Ti uopće ne razumiješ ni bit ni prirodu kapitalizma, sućut!

Tko je glasao

Kapitalizam je jedino društveno uređenje...

... koje počiva na dobrovoljnosti međusobnih odnosa.

Zato mu se toliki protive,

Tko je glasao

ne kapitalizam je sustav u

ne kapitalizam je sustav u kojem dominira kapital i na vlasti su oni koji kontroliraju tokove kapitala.
mogu li ja dobrovoljno u kapitalizmu raditi što hoću, npr krasti i slično ili treba tu jaka država koja će regulirati tako da pravila rade u korist kapitala i kapitalista.

ako privariziraš školstvo i onemogućiš nekome školovanje visokim školarinama koje on ne može platiti, to ne znači da se ta osoba dobrovoljno ne želi školovati već da imamo odnose u kojima pristup i mogućnosti sudjelovanja u društvenom životu, radu i drugome određuje kapital i dostupnost kapitala. kad netko podijeli otkaze to nije dobrovoljno, samo kapitalistima to izgleda dobrovoljno samo oni s kapitalom se osjećaju slobodnima jer im to njihova imovina određuje.

Tko je glasao

kapitalizam je nedefiniran

kapitalizam je nedefiniran pojam prije svega. ko se fura na kapitalizam, antiintelektualac je po definiciji.

Tko je glasao

lakše s bunikom. nedefiniran

lakše s bunikom. nedefiniran je onima koji vrte priče o tome što je kapitalizam kako ih volja, a teko je i s drugim stvarima religijom i fašizmom, komunizmom ....

pa onda kako ti paše ovo je kapitalizam ono nije, ovo je pravi ono nije pravi kapitalizam.

po čemu bi onaj "ko se fura na kapitalizam " bio antiintelektualac.

Tko je glasao

Ne mogu sada linkat,ali

Ne mogu sada linkat,ali napisao sam vec post o antikapitalizmu i detalju da ce ga doslovno svatko tumaciti na svoj nacin. Govorimo o pandanu sintagme svo zlo ovog svijeta sto je stupanj artikulacije dostojan papkara i kopitara. Opako je kada se takva artikulacija uzima kao cvrsto polaziste.

Tko je glasao

Ne mogu si svi sve priuštiti

mogu li ja dobrovoljno u kapitalizmu raditi što hoću, npr krasti i slično ili treba tu jaka država koja će regulirati tako da pravila rade u korist kapitala i kapitalista.

Niti ti možeš krasti (to će riješiti policija), niti treba jaka država (to je intervencionizam). Treba slobodno tržište s tim da je zadaća države kazniti kriminal.

ako privariziraš školstvo i onemogućiš nekome školovanje visokim školarinama koje on ne može platiti, to ne znači da se ta osoba dobrovoljno ne želi školovati već da imamo odnose u kojima pristup i mogućnosti sudjelovanja u društvenom životu, radu i drugome određuje kapital i dostupnost kapitala. kad netko podijeli otkaze to nije dobrovoljno, samo kapitalistima to izgleda dobrovoljno samo oni s kapitalom se osjećaju slobodnima jer im to njihova imovina određuje.

Jedna je stvar da li si netko nešto može priuštiti ili ne, a sasvim druga da li mu je nešto administrativno zabranjeno ili je na nešto prisliljavan. Ne treba te stvari miješati.

Tko je glasao

Mondragon

Zahvaljujem na info!
Prije pisanja dnevnika pretražio sam politiku preko taga Mondragon i nisam (nažalost) ništa našao. Nešto malo tragova sam danas pronašao tražeći po imenu autora te teme od prije par godina.

Za Mondragon sam prvi puta čuo za vrijeme studija, tamo negdje početkom '90-ih i od tada pratim kako se ta korporacija razvija. Povod dnevniku bila je vijest o dogovoru Mondragona i USW-a koja se očekivala još od 2009.g. a koju sam pronašao na stranici Michaela Moora a ne na stranici Forbesa, NY Timesa ili Guardiana. Za njih ta priča ne postoji. Tim više mi je drago što su se Mondragonom bavili drugi u Hrvatskoj a tako i pokojni Gracin i to upravo na pollitika.com.

Tko je glasao

Ostavi se google-a pa ćeš

Ostavi se google-a pa ćeš doći do puno jačih informacija. Za tekstove ko ovaj bez google-a obavezno jer je google.hr izrazito cenzuriran...

Justice for all !

Tko je glasao

tko cenzurira google.hr ?

tko cenzurira google.hr ?

Tko je glasao

NSA, CIA, MI 6 , Mossad,

NSA, CIA, MI 6 , Mossad, vlade SAD, Velike Britanije, Francuske, Italije, ... Google indeksira jednu do dvije desetine weba , a zbog raznih razloga namjerno ne indeksira jednu desetinu weba...

Taj ostali web spada u dark web i deep web...

Justice for all !

Tko je glasao

Google indeksira jednu do

Google indeksira jednu do dvije desetine weba
A duh Franje Tuđmana ostatak weba...

Tko je glasao

Franjo Tuđman je bio mala

Franjo Tuđman je bio mala maca i nikada nije nadgledao građane RH kao što danas nadgledaju njegovi nasljednici i predsjednici MEsić i Josipović.

Uputio bi te na SOA-u i POA-u koje danas stvarno sve špijuniraju i bave se zaštitom političke elite i jedne i druge strane u svrhu održanja sluganskog stanja...

SOA ti npr. ima odjel forumsko elektronsko djelovanje , a sada si ti misli šta je to...:)

Justice for all !

Tko je glasao

A sinek?

Zato je i postavio svog sineka, malog Mireka iz Beograda, da bude šef tajne policije. Pa je tako postao isti kao poznati Papa Doc Duvallier, odnosno njegov sin Bebe Doc. Za sada Mesić nije postavio svoju kćer za šefa tajne policije (nego za šeficu nepostojećeg zagrebačkog kupališta) niti je Josipović svoju kćer postavio za šeficu SOE.

Tko je glasao

Žaki, A kak se zove ona

Žaki,

A kak se zove ona firma, koja od našica cement pa na dalje drma i kome ona pripada? Kak ti sve znaš, onda si sigurno i u to upučen.

Tko je glasao

Ma znam ja da ti znaš, ali

Ma znam ja da ti znaš, ali gdje je tu u toj priči cenzura na google.hr?

Tko je glasao

ljudi gušteri iz okolice

ljudi gušteri iz okolice Čazme

Tko je glasao

Ne znam za google.hr...

... ali google.fr je izgubio parnicu sa francuskim proizvođačima karata - zbog, vjerovali ili ne, fore s nelojalnom konkurencijom.

Dakle, proizvođači karata su se pobunili protiv Googlea što daje ljudima besplatnu uslugu google mapsa - i naravno dobili spor. Rezultat: ako ste Francuz i hoćete gledati google maps - nemože!

http://gislounge.com/google-maps-loses-unfair-competition-lawsuit-in-fra...

Eto kud nas vode protivnici tržišta. Ljudi gušteri iz najgorih noćnih mora su bebe prema njima.

Tko je glasao

Nisu bebe ni malo kada ne

Nisu bebe ni malo kada ne znaš šta sve radi google. Google predvodi ekipu sa Microsoftom u pokušaju totalne kontrole šta ljudi rade i to sa lukavim podmetanjem aplikacija u oblacima koja su najveća glupost operativnih sistema ikada napravljeno.

Google snima bez prava privatne slike običnih ljudi i uvodi ih u kataloge , te po potrebi isporučuje tajnim službama

Google preuzima čitave mape koje su godinama skupljane od drugih organizacija i putem weba navodi ljude da koriste baš "njihove" mape... Sve bi bilo ok da se uz google isto tako reklamiraju i ostali u istom procentu...

Google prati svaki ukucaj običnog čovjeka

Google cenzurira vijesti u svezi slobodnih gradova, propasti kapitalizma, informacije o npr. tajnim organizacijama...
Da ne duljim evo da samo počnem , a bolje da ne raskopavamo ovu tužnu temu koliko su danas ljudi robovi bande

http://forum.pcekspert.com/showthread.php?t=229438

Justice for all !

Tko je glasao

Busola, Kad bi ti znak kaj

Busola,

Kad bi ti znak kaj dela Facebook i ko stoji iza njega.

Tko je glasao

Iza Facebook-a stoji

Iza Facebook-a stoji jednostavna kontrola ljudi koji na pladnju linkaju svoje slike, informacije i ono najvažnije privatan život. Doslovno danas 50% ljudi u svijetu koji imaju kompijutor ili pristup kompijutoru možeš nadgledati preko facebook-a.

Već sam pisao , a sada ću ponoviti možete napraviti vrlo jednostavan test... Namjerno ispišite u tražilicu od facebook-a 50-tak puta neku osobu i nemojte poslati joj zahtjev i stisnuti enter da traži...

Nakon tih 50 puta ta osoba koju nikada niste pretražili i poslali joj zahtjev za prijateljstvo , ni pogledali njezin zid će biti sa strane prva preporuka za vašeg novog prijatelja... Problem ljudi je što ljudi u svojoj dosadi i monotonosti modernog života stvarno sve linkaju na taj facebook što je ravno katastrofi. Iza Facebook-a stoji NWO , a MArk Zuckeberg je samo mali pijunčić koji je izabran i nagrađen za ideju jednostavnog nadgledanja ljudi...

Nažalost bojim se da će većina ljudi za 20 godina (ako ne bude velikog rata koji je vrlo moguć...) biti spremna da se stavi čip u čovjeka koji će dan noć nadgledati ljude , a to će biti kraj civilizacije u uvod u turbo fašizam (već danas živimo u fašizmu puno gorem od Hitlerovog...) koji će zatrti bilo kakvu mogućnost promjene i pobune... Nekima će to odgovarati , ali većina će dimiti. NAdam se da neću to doživjeti ili ću se maknuti u šumu sa obitelji ... (daleko od takve "civilizacije"...) ili ću biti ubijen od strane elite... (sudjelovati u pobuni...)

Justice for all !

Tko je glasao

Sve se to da izbjeći, ovom ili onom tehnologijom...

... ali kad krene gazda Linić sa svojim forama ... e to ne mogu izbjeći.

Tu je problem.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 81
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Tko je online

  • aluzija
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 40

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived