Tagovi

Moje ime je Orwell...Ivo Orwell

U potrazi za svježim statističkim podacima koji zorno prikazuju kretanje našeg gospodarstva u 2009. godini, neki dan, kao i obično, otvorio sam stranice Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr. Već automatski sam krenuo kliknuti na "Priopćenja" bez detaljnog pregledavanja prve stranice koja je uvijek ista, no nisam mogao ne zapaziti veliki žuti kvadrat s žarko crvenim slovima - "NOVO"!

Državni zavod za statistiku objavio je REVIDIRANE podatke BDP-a, temeljnih agregata nacionalnih računa i zaposlenosti na osnovi metodološke revizije prema novim i poboljšanim izvorima podataka i metodama obračuna. I to ni manje više nego od 1995. godine. Tako nam se preko noći BDP drastično povećao za čitavih 15,8 posto u cijelom razdoblju od 1995. do 2005. godine.

HDZ EKONOMIJA

Čak su dali i tablice u Excelu, koje inače nikad ne daju, pa se uvijek mučim s prepisivanjem podataka iz njihovih tablica u Excel. Da sam malo više paranoičniji, zaključio bih da su to učinili samo zbog mene, kako se ne bih morao mučiti s prepisivanjem podataka koji konačno pogoduju Sanaderovoj vladi. :)

Kao glavni razlog objave ove revizije, i uopće svrhe provedbe ove revizije za vrijeme koje je odavno iza nas navodi se prilagodba procjena BDP-a Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 95). Ne znam zašto je rađena revizija samo od 1995. godine, a ne primjerice od 18. stoljeća, jer novootkriveni podaci o našem bogatstvu od prije 10 godina nam danas više ne mogu pomoći, osim ako cilj nije najobičnije politikanstvo. I kako ćemo sad uspoređivati podatke iz primjerice 1992. godine s onima iz 1995. godine? Kako ćemo izračunati rast od 1990. do 2000. godine? Pitanje je vrijede li i dalje svi ostali ekonomski indikatori direktno ili indirektno vezani uz BDP i rast BDP, ako se ključni podatak retroaktivno povećao za čitavih 15,8 posto.

Vrijedi li još uopće državna statistika?

Zanimljiv je i navod da je najveći utjecaj na korekcije BDP-a imao dio koji se odnosi na procjenu sive ekonomije koji u ukupnoj reviziji ona čini oko 2/3 ukupnih korekcija BDP-a za cijelo razdoblje od 1995. do 2005. Preostala 1/3 ukupnih korekcija pripada područjima BDP-a obračunanim prema novoj metodologiji ESA 95 (a koji je i bio deklarativno glavni razlog provedbe ove smiješne revizije), imputiranoj stambenoj renti i uslugama financijskog posredovanja indirektno mjerenim.

Dalje se navodi da je opadajući trend dijela sive ekonomije rezultat poboljšanja hrvatskoga statističkog sustava i stabilizacije ekonomsko-političkog okruženja kroz cijelo promatrano razdoblje. Čovjek bi očekivao da bi najveća korekcija trebala biti za 1995. godinu, a najmanja za 2005. godinu, međutim najmanja korekcija BDP-a je izvršena za 2003. godinu, posljednju godinu mandata Račanove vlade, dok je za prve dvije godine prvog mandata premijera Sanadera izvršena veća korekcija (u plus, naravno), što će reći da se dolaskom Sanadera na vlast počeo povećavati i udio sive ekonomije, a istovremeno se i proračun punio sve bolje (?) Što se tiče stopa rasta BDP-a, one su za 4 godine mandata Račanove koalicije revidirane tri puta na niže i iednom (blago) na više, dok su za prve dvije godine mandata Sanaderove koalicije ostale praktično iste.

I što ćemo sad, kad smo otkrili da smo cijelo vrijeme imali više novaca nego što smo znali?

Ja se odmah nekako osjećam bolje. Nekako me cijela situacija podsjetila na "1984." Georgea Orwella u kojoj glavni lik radi u Ministarstvu istine i prepravlja stare informacije već kako se mijenja smjer politike Partije. Još bih i shvatio potrebu usvajanja nove metodologije od ove godine, ali čemu može poslužiti podatak za 2000. godinu? Možemo li, primjerice, otići u MMF, reći da smo ponovno izračunali naš BDP i zatražiti da nam daju kredit koji su, umjesto nama, prije 9 godina dali Zambiji, jer je ona imala viši BDP od nas? Možemo li ponoviti izbore iz 1997. ili 1999. godine, sada kada imamo nove informacije o rezultatima prošlih Vlada?

Kako im je uopće palo na pamet raditi ovakvu reviziju?

A onda se prisjetih jedne vijesti stare par mjeseci koja mi je zvučala prilično smiješno, jer se radilo o sastanku premijera Sanadera sa šefom Eurostata, europske statističke agencije, i to u svezi napretka pregovora s EU.

U prvi mah mi se učinilo bizarno što jedan premijer koji se bavi politikom ima razgovarati s jednim statističarem koji se bavi brojevima, a onda se prisjetih stare računovodstvene poslovice koja kaže da se ljudi od računovođa razlikuju po tome što ljudi misle da brojke prikazuju stvarnost, a računovođe da brojke stvaraju stvarnost. Lijepo je vidjeti da smo uspjeli revidirati vlastitu prošlost kako bi se približili EU.

Inače, u velikom broju zemalja Europske unije je proglašena recesija, dok kod nas nije, kod nas se još uvijek vode rasprave što je to recesija i kako se ista definira.

U makroenomiji, pod recesijom se smatra smanjenje bruto društvenog proračuna (negativni ekonomski rast) u dva uzastopna tromjesečja. Slično govori i Ljubo Jurčić. Legendarna je i Sanaderova definicija iz 2003. godine, iz govora u kojem je nudio rješenje za vanjski dug. On je pričao o četiri uzastopna tromjesečja. Ovdje je od ključne važnosti napomenuti da se navedeno odnosi na smanjenje bruto društvenog proračuna određenog tromjesečja u odnosu na prošlo tromjesečje, a ne na isto tromjesečje prošle godine.

The Gross Domestic product (GDP) declined by 0.2% in both the euro area and the EU during the third quarter of 2008, compared with the previous quarter. This follows a 0.2% contraction in the 15-nation area in the previous quarter from April to June. Two quarters of negative growth define a technical recession.

A ta se statistika u Hrvatskoj uopće ne vodi.

Ključna statistika koja se u EU uvijek prva spominje prva i koja služi kako bi se na vrijeme otkrilo usporavanje gospodarskog rasta, a za koju je potrebno izvršiti desezoniranje statističkih podataka (npr. u Hrvatskoj će BDP u trećem tromjesečju uvijek biti veći od onog u drugom tromjesečju zbog turističke sezone, pa je taj podatak bez desezoniranja bezvrijedan za bilo kakvo zaključivanje o kretanju gospodarstva) još nije usvojena od strane Državnog zavoda za statistiku.

Doduše, provodi se tromjesečni obračun bruto dodane vrijednosti, odnosno stopi rasta BDV u odnosu na prethodno tromjesečje izvedenih iz desezonirane serije, iz kojeg je vidljiv negativni rast u trećem tromjesečju 2008. godine, ali to nisu stope rasta BDP. Time je postalo jasnije zašto Hrvatska još nije u recesiji. Zato što nema usvojenu metodologiju po kojoj bi se vidjelo je li u recesiji ili nije.

Zanimljivo je kako je bilo važnije uskladiti nepotrebne podatke od prije 10 godina koji danas više ne mogu poslužiti ničemu, nego uskladiti ključnu metodologiju za analizu makroekonomske situacije danas.

Je li Sanader u ovome imao svoje prste, nikad nećemo saznati, no previše je slučajnosti koje su se poklopile.

A jedna (koju nisam ovdje spomenuo) je posebno zanimljiva, a ista dokazuje da je na djelu teška muljaža. No o tome drugi put. ;)

Komentari

Navodno bankari nisu budale,

Navodno bankari nisu budale, koje bi gradjanima podigle kamate.Stotine tisuce novih potencijalnih klijenata u problemima su preveliki problem.No kada je rezervna opcija jednom klijentu nabiti jako
masne kamate, onda je to nesto sasvim drugo.
Tko je nedavno citao o dugovima Irske ili gledao nerede u Grckoj, naivno bi pomislio da smo mi "na konju".No s obzirom da ce nama kamata na kredit koji dize drzava za otplatu dugova biti 8%, onda je ova tabela kamatnih stopa drzava dosta zanimljiva.
Tako smo po visini kamate prvaci Europe, a u rukometu svjetski viceprvaci.Pa nije to mala stvar.
Cestitam!

Tko je glasao

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

Eto čak ni ove špekulacije se nisu pokazale točnima. Šuker je uspio dogovoriti kredit s kamatom od "svega" 6,75%.
Ali koga to više zanima...idemo dalje, ne?!

U ring je bačena nova koska.

:)

Tko je glasao

Eto čak ni ove špekulacije

Eto čak ni ove špekulacije se nisu pokazale točnima. Šuker je uspio dogovoriti kredit s kamatom od "svega" 6,75%. Ali koga to više zanima...idemo dalje, ne?!

Kužim.
Prvo mediji objave da će bankrotirana država dići kredit s 8 posto kamata kod "domaćih" banaka koje sve teže daju kredite građanima i gospodarstvu.
Onda na to svi polude, jer kao neće ostati dovoljno novaca za gospodarstvo.
Šuker na to kaže da će se Vlada zaduživati u inozemstvu, jer želi izbjeći zakidanje domaćih gospodarstvenika.
Onda se odjednom dogovara "povoljna" kamata od 6,75 posto.
Država se ne zadužuje u inozemstvu, nego doma.
Šuker ispada lukavi pregovarač.
Naravno, HNB otpušta lovu tzv. "domaćim" bankama i dodatno slabi svoju poziciju.
Nitko više ne priča o zaduživanju u inozemstvu.
Cijela priča biva proglašavana špekulacijom, "kao i obično", što će reći da su sve ostalo laži, primjerice da nam je BDV u trećem tromjesečju u padu od pola posto. :)

Tko je glasao

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

Naravno, HNB otpušta lovu tzv. "domaćim" bankama i dodatno slabi svoju poziciju.
Nitko više ne priča o zaduživanju u inozemstvu.

Smanjenjem stope minimalne pokrivenosti deviznih potraživanja ni u kom slučaju ne slabi poziciju HNB-a. Naime radi se o sredstvima koje naše banke drže na računima stranih banaka, a na koje trenutno zbog uvjeta koji vladaju na Interbanking tržištu ne ostvaruju gotovo nikakve prinose.
Jako mudar potez Rohatinskog i u pravo vrijeme, ali i u skladu s najavama da će uskladiti poslovanje HNB-a sa zahtjevima koja pred njih postavlja EU.
Notorno je poznato da mjere koje je uveo Rohatinski našim bankama radi ograničenja kreditnih plasmana su jedne od najrestriktivnijih u Europskoj uniji.
I ovim potezom Roha "ubija dvije muhe odjednom" (čak i tri). Izlazi u susret državi kako se ona ne bi morala zaduživati na skupom vanjskom tržištu i istovremeno smanjuje vanjski dug države. Izlazi u susret "našim" bankama koje će opet fino zaraditi na relativno sigurnom kratkoročnom aranžmanu s državom u situaciji kada potražnja za kreditima stanovništva, stagnira. I naravno, usklađuje se s propisima EU.
;)

Tko je glasao

Čisti plus za ovaj

Čisti plus za ovaj komentar. Do sada još ne vidjeh komentar u kojem je svako slovo, ma svaki interpunkcijski znak, čista laž. :)
Respect! :D

Tko je glasao

Sve ukazuje da se svi

Sve ukazuje da se svi međusobno jako fino suklađuju nakon toliko desetljeća sčičnih iskustava. Tako da to nije u pitanju.

Jedino možda sitnica kao ponekad da uskoro neće biti za sjeme pa se neće zasijati a ni imati šta žeti.

Slično pred smrt Tito nije htio čuti da nema novaca a nakon njegove smrti je dežurni Vladimir bakarić već u grobu maknuo svoju omiljeni Milku Planinc čim je zinula da nema love, samo dugovi i krive investicije. Pa se je dugo drvilo glođite kosti i snalazite se, dok su partija i napredne snage za sebe imali i kihnuli.

Onda je krajem devedesetih Škegro ko fol znalački izvodio egzibicije (i još izvodi), tako je sve pouzdano išlo u 3pm 1999.g.

A sada su nešto istrošene i takve rezerve, novi rat nije moguće okrenuti. kupci nekretnina iz EU a ni turisti nešto ne navaljuju na tako neodoljive cijene i najvrijednosti te smo kao osamdesete, samo svi iskusniji.

Ove igre i općenito kriza čiji je vrhunac bio prije 3 godine su već učinile ključnu povijesnu stvar - svi su zbilja pouzdano apsolvirali lekciju o hladnoći interesa, opredjeljenja i dometa i oslobodili se svega nepotrebnog. Tako da se je već kročilo u zrelo doba u kojem ekipe igraju zadnje povjesne samo upravne igre.

Tko je glasao

Baš gledam kako Vidošević

Baš gledam kako Vidošević na presici daje najtočniju dijagnozu:

"Pojeli smo, popili smo, rasprodali sve ćaćino i zadužili djecu"

U toj bujici osjećaja i iskrenosti, zaboravio nas je informirati boli li i njega glava od toliko toga.

B-52

Tko je glasao

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

Eh, to ti je druže moj uspoređivanje krušaka i jabuka koje nikako ne idu u isti koš.
Ovaj kredit koji će Vlada podići uz kta od 8% spada u vrstu kratkoročnih gotovinskih kredita koji su medju najskupljima na tržištu pa se eventualno može prigovarati odluci da se ide u takav aranžman, a nikako se ne može prigovoriti visini kamate. Već odavno je kta ili prinos na kratkoročne pozajmice npr. trezorske zapise MF-a 7,95%.
Daleko najpovoljniji izvori financiranja su samurai obveznice s ktom od svega 2-3% čak se i pričalo o takvom aranžmanu, ali se od njega očito odustalo. Sam Bog zna zašto...ali možemo nagađati :)))

Trenutno su povoljni i ostali aranžmani, čak i oni eurski zbog niskog 6M EURIBOR-a, ali su gospoda vjerojatno procjenila da bi u EU dobili odbijenicu...hmm...što je jako loše, jel...a znamo i zašto, ne?!

Ovaj link koji si dao na 10 godišnje goverments bond's nekih država je podatak sam za sebe usporediv jedino sa istim takvim u našem slučaju.
Pa tako 10 god. domaća drž obv. našeg MF-a oznake RHMF-O-15CA s dospijećem 15. prosinca 20015. ima ktu od 5,25%...kužiš?
http://www.mfin.hr/hr/obveznice-domace

Odnosno 7- godišnja međunarodna obveznica EUR Bonds/lV koja dospijeva na naplatu uprav ovih dana (11.veljače( i zbog koje je sva ta frka je s prinosom od 6,25%

http://www.mfin.hr/hr/obveznice-medunarodne
obvezatno pogledati prinoce na samurai obveznice.

:)

Tko je glasao

No s obzirom da ce nama

No s obzirom da ce nama kamata na kredit koji dize drzava za otplatu dugova biti 8%, onda je ova tabela kamatnih stopa drzava dosta zanimljiva.
Tako smo po visini kamate prvaci Europe

Oni diletantski gube s manjim kamatama jer za još manje "prodaju i naplaćuju klijentima", dok naš Šuker odere klijente s najmanje 15-17 % kamata (razlika 7-9 % u džep) i još dodatno na cca 395 načina. Dok ovi diletanti "gube" na takvim poslovima on (i njegov mesar Fiolić i razni pajdaši) zarade najmanje 30 %.

Šta je znanje, sposobnost i osobnost - ako netko ili nešto ne zaustavi nemaju kraja !?

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ Doduše,

˘°˛l¸°˘

Doduše, provodi se tromjesečni obračun bruto dodane vrijednosti, odnosno stopi rasta BDV u odnosu na prethodno tromjesečje izvedenih iz desezonirane serije, iz kojeg je vidljiv negativni rast u trećem tromjesečju 2008. godine, ali to nisu stope rasta BDP. Time je postalo jasnije zašto Hrvatska još nije u recesiji. Zato što nema usvojenu metodologiju po kojoj bi se vidjelo je li u recesiji ili nije.

Ma nemoj, kažeš vidljiv je negativan rast BDV-a u trećem kvartalu...a gdje to vidiš taj negativni rast i u kojim segmentima???

Ako bi desezonirana stopa BDV-a bila negativna to automatski znači da je negativna i desezonirana stopa BDP-a s obzirom da je BDP= BDV + porezi na proizvode - subvencije. S obzirom da se porezi u trećem kvartalu (kao ni u prva tri kvartala 2008.)nisu mijenjali, presudnu bi ulogu mogle odigrati visine subvencija ( za koje ja iskreno nemam točnih podataka).

Ali da se vratimo na BDV i vidimo što o njemu kažu analitičari HNB-a, objavljeno u njihovom zadnjem tromjesečnom biltenu.

Citiram:

"Nepovoljne promjene u međunarodnom okružju iz prve
polovine godine bile su primjetne i tijekom trećeg tromjesečja
2008. Tzv. brza procjena BDP-a koju objavljuje Eurostat pokazuje
da se razina BDP-a u zemljama iz eurozone u razdoblju
od srpnja do rujna smanjila drugo tromjesečje zaredom,
pa je time potvrđena recesija gospodarstva u eurozoni. Istodobno
se smanjio realni BDP na razini cijele Europske unije.
Također, indeks ekonomskog raspoloženja nastavio je opadati
tijekom trećeg tromjesečja, što je posljedica pesimizma koji
prevladava i kod potrošača i kod poduzeća u EU.
Unatoč navedenim kretanjima desezonirani podaci DZS-a
o robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju kako je tijekom
trećeg tromjesečja došlo do oporavka domaćega robnog izvoza,
čemu je ponajviše pridonijelo jačanje inozemne potražnje
za investicijskim proizvodima, posebice intermedijarnima.
Čini se da je istodobno domaća potražnja za uvoznom robom
u odnosu na prethodno tromjesečje realno oslabjela. S druge
strane, promjene u međunarodnom makroekonomskom
okružju utjecale su na potražnju za domaćim uslugama te je
u razdoblju od srpnja do rujna zabilježen razmjerno skroman
godišnji porast broja evidentiranih noćenja i dolazaka inozemnih
gostiju. Isto je tako njihova realna prosječna potrošnja bila nešto umjerenija, što se vjerojatno odrazilo na stagnaciju
realnog izvoza usluga.

Proizvodnja
Promatramo li proizvodnu stranu, BDV stvoren u gospodarstvu
tijekom prvih je šest mjeseci 2008. bio za 4,4% veći
nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom je dinamika
BDV-a tijekom drugog tromjesečja oslabjela u odnosu
na početak godine, u čemu se ponajprije ogleda umjereniji
intenzitet domaće potražnje za uslugama i robom, ali i nepovoljni
poticaji potražnje formirane na inozemnim tržištima.

Što se tiče pojedinih područja djelatnosti, najsnažniji
godišnji rast u prvom polugodištu 2008. zabilježen je kod
građevinarstva, koje je uz financijsko posredovanje najviše
pridonijelo ukupnom rastu BDV-a u prvoj polovini 2008.

U prvoj polovini 2008. stopa rasta realnog BDV-a nadmašila
je onu BDP-a za 0,6 postotnih bodova. Tome su u
većoj mjeri pridonijela kretanja u drugom tromjesečju, kada
je došlo do zamjetnog usporavanja godišnjeg rasta prihoda
države od indirektnih poreza, dok se rast subvencija trgovačkim
društvima unutar i izvan javnog sektora prilično intenzivirao.

Tijekom trećeg tromjesečja gospodarska se aktivnost nastavila
usporavati. Tako je u promatranom razdoblju bilo uočljivo
opadanje razina industrijske proizvodnje kod svih kategorija
proizvoda, pri čemu je zabilježen tek neznatan godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje. (neznatan ali je ipak rast)

Dodana vrijednost ostvarena u industriji tijekom prvih je
šest mjeseci 2008. bila za 4,1% veća u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine. Pritom je tijekom promatranog razdoblja
bilo uočljivo postupno usporavanje potražnje za industrijskim
proizvodima, i domaće i inozemne. Budući da BDV
industrije čini tek nešto manje od jedne trećine ukupne bruto
dodane vrijednosti gospodarstva, ova je djelatnost u razdoblju
od siječnja do lipnja 2008. pojedinačno najznačajnije
pridonijela ukupnom gospodarskom rastu.
Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je
u trećem tromjesečju razina ukupne industrijske proizvodnje
nastavila opadati, a njezina se godišnja stopa rasta spustila na
samo 0,2%.

Građevinarstvo
Potaknut snažnom investicijskom aktivnošću privatnog
sektora u nestambenu gradnju (sportski, turistički i trgovački
objekti), godišnji rast BDV-a građevinarstva u prvih je šest
mjeseci 2008. bio visok i iznosio je 9,1%. Te su investicije u
potpunosti uspjele nadoknaditi smanjeni intenzitet ulaganja
u izgradnju stanova uvjetovan opadanjem potražnje i manji
obujam javnih ulaganja.Indeks fizičkog obujma građevinskih radova, mjeren brojem
odrađenih radnih sati radnika na gradilištima, u prva je
dva mjeseca trećeg tromjesečja 2008. nastavio snažno rasti.

Ipak, njegova je dinamika bila niža nego u prvom polugodištu.

Ugostiteljstvo
Godišnji rast BDV-a područja djelatnosti hoteli i restorani
u prvom je polugodištu 2008. godine iznosio 3,4%. Pritom
je u prvom tromjesečju ostvarena zamjetno viša stopa rasta
BDV-a nego u razdoblju od travnja do svibnja, što je uvelike
bilo posljedica utjecaja baznog razdoblja uzrokovanog učin-kom pomičnih blagdana (Uskrs). Valja napomenuti kako turistička
potrošnja generira niz drugih, direktnih i indirektnih,
učinaka na gospodarska kretanja, pa BDV hotela i restorana
donekle podcjenjuje važnost turizma za domaće gospodarstvo.
Glavnu turističku sezonu, zajedno s rujnom, obilježio je
razmjerno nizak godišnji porast broja ostvarenih noćenja
(2,1%) i dolazaka turista (0,5%). Promotre li se samo inozemni
gosti, oni su u razdoblju od srpnja do rujna ostvarili za
2,2% više noćenja i za 0,6% više dolazaka nego u istom razdoblju
2007.

Prijevoz i veze
U prvom polugodištu 2008. godine BDV prijevoza, skladištenja
i veza bio je za 6,5% veći u odnosu na isto razdoblje
2007. Pritom je rast ovog područja gospodarstva bio potican
povoljnim kretanjima potražnje za uslugama prijevoza i telekomunikacijskim
uslugama.
Godišnji porast prijevoza putnika u trećem tromjesečju 2008. (mjeren brojem prevezenih putnika) prema desezoniranim
je podacima porastao za 6,4%.
Pritom je po vrstama
prijevoza najveći rast zabilježen u željezničkom prometu, koji
je u prvom redu poticao unutarnji gradski prijevoz.

Tržište rada
Tržište rada tijekom prve polovine 2008. godine obilježilo
je kontinuirano smanjivanje nezaposlenosti i povećavanje zaposlenosti.
Slična su bila i kretanja tijekom trećeg tromjesečja,
iako nešto umjerenijeg intenziteta, što se uglavnom može
objasniti usporavanjem ukupne gospodarske aktivnosti. Godišnji
rast nominalnih bruto plaća isplaćenih u trećem tromjesečju
ove se godine usporio, dok se rast nominalnih neto
plaća ubrzao. Na kretanje plaća odrazili su se i učinci izmjene
Zakona o porezu na dohodak kojom je povećan neoporezivi
dio dohotka te učinci uvođenja Zakona o minimalnoj plaći.

Trgovina
BDV područja trgovina u prvih je pola godine bio za 2,9%
veći u odnosu na isto razdoblje 2007. Razmjerno nizak rast
dodane vrijednosti u ovom području gospodarstva tijekom
promatranog razdoblja (prosječan rast na razini cijele 2007.
godine iznosio je 7,5%), može se pripisati slabljenju osobne
potrošnje.
Skroman godišnji rast kupovne moći raspoloživog dohotka
stanovništva u uvjetima ubrzanog rasta potrošačkih cijena
i potrošački pesimizam nepovoljno su se odrazili na kretanje
realnog prometa od trgovine na malo tijekom trećeg tromjesečja
2008. Tako se tijekom tog razdoblja razina realne maloprodaje
nastavila smanjivati, što je rezultiralo negativnom
godišnjom stopom promjene (2,4%, prema desezoniranim
podacima). Navedenom godišnjem smanjenju obujma prometa
od maloprodaje vjerojatno je pridonijela i umjerenija
potrošnja stranih turista.
Što se tiče trgovačkih struka, zabilježeno je zamjetno godišnje
smanjenje prometa od motornih goriva i maziva, čemu
je vjerojatno pridonio osjetan rast cijena naftnih derivata.
Negativna godišnja stopa promjene bila je primjetna i kod
prometa od trgovine motornim vozilima, što je posljedica
opadanja potražnje i fizičkih i pravnih osoba. Zanimljivo je
spomenuti da je prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova
u razdoblju od srpnja do rujna zabilježeno izrazito visoko
godišnje smanjenje broja novoregistriranih automobila."

Dakle, jedina negativna stopa rasta desezoniranoga BDV-a ostvarena je u trgovini iz razloga koji su nam ovdje vrlo precizno objašnjeni.
No s obzirom na sve navedene podatke i njihovo realno sagledavanje, mislim da nema mjesta panici ni forsiranju proglašavanja recesije jer ni prema desezoniranim podacima rasta BDV-a nije zabilježen njegov PAD (što je tehnički preduvjet za ulazak u recesiju) već samo usporavanje gospodarske aktivnosti.

Realni pad je možda izvjestan u ČETVRTOM kvartalu i kada bude izmjeren i objavljen moramo još sačekati i podatke iz prvog kvartala ove godine, te ako i u njemu bude zabilježen PAD BDV-a (odnosno BDP-a) tek tada možemo tehnički proglasiti recesiju.

Tko je glasao

Ma nemoj, kažeš vidljiv je

Ma nemoj, kažeš vidljiv je negativan rast BDV-a u trećem kvartalu...a gdje to vidiš taj negativni rast i u kojim segmentima???

Dragi krrrkane,

ja vidim da je vidljiv negativni rast BDV-a u trećem kvartalu u odnosu na drugi kvartal u tablici pod točkom 11. posljednje Procjene tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda u 2008. Državnog zavoda za statistiku.
Vjerujem da sam znaš naći taj podatak, kad si toliko stručan.

Isti iznosi MINUS 0,5 posto.
Ako je rast MINUS 0,5 posto, onda znači da je negativan.
Negativni rast BDV-a je negativan u segmentu negativnog rasta BDV-a.

Ako bi desezonirana stopa BDV-a bila negativna to automatski znači da je negativna i desezonirana stopa BDP-a s obzirom da je BDP= BDV + porezi na proizvode - subvencije.

Sad to još reci dečkima iz DZS-a pa da imamo službenu potvrdu pada BDP-a u trećem tromjesečju 2008. godine.

Što se tiče ostatka citata iz analize HNB-a, zamisli da sam ovdje kopirao cijeli Gorski vijenac.

Tko je glasao

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

Dragi krrrkane,

ja vidim da je vidljiv negativni rast BDV-a u trećem kvartalu u odnosu na drugi kvartal u tablici pod točkom 11. posljednje Procjene tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda u 2008. Državnog zavoda za statistiku.

Druže ekonomijo, od svih 11 tablica koje su u tom PRIVREMENOM nekonsolidiranom (na osnovu procjena) izvješću prezenzirane, ti nađe baš tu zadnju koja doduše spominje nekakav smiješni minus od 0,5%.

Ali si istovremeno smetnuo s uma (pored toga da su to privremeni nekonsolidirani podaci na osnovu nekonsolidiranih skraćenih tromjesečnih financijskih izvješća poslovnih subjekata) da je treći kvartal, kvartal u kojem se događa vrhunac naše turističke ponude u kojoj najviše od svega cvjeta SIVA i CRNA ekonomija i dok ne dobijemo revidirane podatke sa uračunatom sivom ekonomijom mi praktički ne možemo sa sigurnošću ništa ustvrditi. Možemo primjetiti da se događa usporavanje gospodarskih aktivnosti, što se uostalom slano i ističe, i možemo primjetiti da je Vlada reagirala na ove podatke i u skladu s njima poduzima određene korake.

Takodjer možemo uočiti neke nelogičnosti u tom izvješću kao npr. podatak za drugi kvartal 2007. u kojem je zabilježen rast (u odnosu na prethodni kvartal) od svega 0,6%. Taj rast u drugom kvartalu 2008. je zamjetno veći, 1,3%, ali zato je treći desezonirani kvartal nešto lošiji odn. zabilježen je taj mali pad od 0,5%. Zbog toga bi bilo mudro sačekati izvješće za četvrti kvartal 2008. pa ako i ono bude negativno, možemo govoriti o uvjetnoj recesiji sve dokle ti podaci ne budu revidirani. Dakle sačekajmo čtvrti kvartal pa tek onda donosimo zaključke. Zašto bespotrebno sijati paniku, kada vidimo da se i puno jače i bogatije zemlje od nas ne uspijevaju nositi sa nastupajućom krizom.

A ne treba zaboraviti i na placebo efekat autosugestije. Bolesnik je time bolesniji što je više svjesniji da je bolestan.

;)

Tko je glasao

Zašto bespotrebno sijati

Zašto bespotrebno sijati paniku, kada vidimo da se i puno jače i bogatije zemlje od nas ne uspijevaju nositi sa nastupajućom krizom. A ne treba zaboraviti i na placebo efekat autosugestije. Bolesnik je time bolesniji što je više svjesniji da je bolestan.

Hm, krrrkane, znam da je jedino što nam se nudi kao odgovor na ovu krizu amortizacija medijske štete, spin, skrivanje pravog stanja stvari, ublažavanje negativnih gospodarskih rezultata, bezvezne komparacije s Japanom, Islandom, Amerikom itd., pogrešno tumačenje statistike, muljanje sa statistikom, namjerno brkanje BDP, BNP, BPV, mjesečnog, tromjesečnog, godišnjeg rasta, relativnog rasta, nominalnog rasta i milijun drugih začkoljica koje služe u predizbornoj kampanji za lokalne i predsjedničke izbore, te na održavanje vlasti u rukama nesposobnih budala. Ali to nigdje u svijetu ne prolazi, pa neće ni ovdje još dugo.

Ili si promašio profesiju, ili si promašio vrijeme.

Dakle, imaš dva izbora.

1. Možeš se zaposliti kao animator na onim tribinama gdje se prodaje ono plastično suđe
2. Možeš sjesti u svoj vremeplov i otići u 1983. raditi kao glasnogovornik Milke Planinc

Tko je glasao

Druže ekonomijo, od svih 11

Druže ekonomijo, od svih 11 tablica koje su u tom PRIVREMENOM nekonsolidiranom (na osnovu procjena) izvješću prezenzirane, ti nađe baš tu zadnju koja doduše spominje nekakav smiješni minus od 0,5%.

Dragi krrrkane, to je ključni podatak, i podatak koji je za "tehničku recesiju" i jedini bitan.
Da se umjesto o BDV-u radi o BDP-u, onda bi trebao stajati ovakav naslov:

HRVATSKI BDP U PADU 0,5%

Jer takve naslove svojih izvješća daje EUROSTAT, također za privremena i preliminarna izvješća i procjene. S tim da kod nas izvješće kasni 3 mjeseca, a kod većine EU zemalja maksimalno jedan mjesec.

Nema potrebe ništa čekati, kad su u četvrtom kvartalu podaci lošiji od onih u trećem kvartalu. Možemo dobiti i sivu i crnu (crnu ekonomiju???? - što, uračunat ćemo i lovu od droge, prostitucije, pljački banaka?), i žutu ekonomiju, i onu crvenu, to je to.

A možemo i čekati npr. 2030. godinu i novu reviziju metodologije...onda će valjda sve biti u redu.

A najbolje bi bilo da uopće ne vodimo statistiku, prokleta statistika i onaj tko ju prati. :)

Tko je glasao

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

A najbolje bi bilo da uopće ne vodimo statistiku, prokleta statistika i onaj tko ju prati. :)

ma neam ja ništa protiv statistike druže ekonomijo, dapače...ali ne volim kada se ona koristi kako se kome digne ona stvar. Npr. kada ja uspoređujem rast vanjskog duga za vrijeme Račanove kolaicije s rastom duga nako te koalicije, izraženo u postocima naravno, tada vi dižete buku i na nos mi nabijate apsolutne iznose, ali kada vama apsolutni iznosi ne idu u prilog tada se hvatate za slamku kao u ovom slučaju navodnog pada BDV-a od 0,5% DESEZONIRANO ali vas ne zanima podatak u apsolutnim brojkama koji kaže da je u trećem kvartalu uprihodovano 10 milijardi (ili koliko već, ne da mi se sad ponovo otvarat stranice DZS-a) kuna više, tada to NE VAŽI.

Jebote pa to je ponašanje male djece, potpuno neozbiljno i neodgovorno. Kužiš.ne?!

:)

Tko je glasao

Dragi krrrkane, mogu se

Dragi krrrkane, mogu se djelomično složiti s tobom.
Vanjski dug nije gospodarski nego financijski pokazatelj i u apsolutnom iznosu ne znači puno. Ali znači u političkom. Evo kako je Sanader 2003. godine opisivao problem s vanjskim dugom, čak je nudio i rješenja:

Ako podijelimo ukupni vanjski dug s brojem stanovnika od 4,3 milijuna, dobivamo da svaki Hrvat duguje 4300 američkih dolara po glavi (ili oko 30.000 kuna), a prosječna (četveročlana) hrvatska obitelj duguje 17.200 američkih dolara (ili oko 120.000 kuna) jedan auto srednje kategorije (VW Golf). U usporedbi s bivšom Jugoslavijom, koja je u doba krize dugova (početkom 80-ih) imala oko 1000 američkih dolara po glavi, Hrvatska je krajem 2002. godine ostvarila vanjski dug od 4300 američkih dolara po glavi. Kako 1000 dolara s početka 80-ih uvećano samo za inflaciju u SAD-u danas iznosi oko 300 dolara, to je realno opterećenje ostvareno u Hrvatskoj sredinom 2003. po glavi dvostruko veće nego u jeku dužničke krize u bivšoj Jugoslaviji!

A danas je svaki Hrvat dužan 11 640 američkih dolara po glavi, ili oko 66 850 kuna, a prosječna četveročlana obitelj duguje 46 560 američkih dolara, ili 267 400 kuna, jedan Rolex srednje kategorije.

Pa valjda smijemo koristiti Sanaderovu retoriku. Ako je koristimo kako se nama diže neka stvar, onda se i njemu valjda nekad dizala neka stvar. Vanjski dug je danas u odnosu na BDP rekordan, i po prvi puta od rata nam snizuju kreditni rejting. Pa ti slobodno koristi postotke kako hoćeš, a možeš ih i poslati u Moodys i usput im objasni da nam vrate onaj stari kreditni rejting jer ste Jandroković i ti sve bolje i točnije izračunali.

kao u ovom slučaju navodnog pada BDV-a od 0,5% DESEZONIRANO ali vas ne zanima podatak u apsolutnim brojkama koji kaže da je u trećem kvartalu uprihodovano 10 milijardi (ili koliko već, ne da mi se sad ponovo otvarat stranice DZS-a) kuna više, tada to NE VAŽI.

Ništa nije navodno, to su službeni podaci. BDV PADA ZA 0,5%. Da Hrvatska poštuje EU standarde, onda bi mjerila i BDP u desezoniranom obliku, pa bi bilo jasno da je recesija u Hrvatskoj dva ili tri puta gora nego u većini tranzicijskih zemalja, a čak je i gora nego u velikom broju zapadnih zemalja u kojima BDP nije usporio toliko koliko je usporio u Hrvatskoj.

Možda je u trećem kvartalu uprihodovano i 100 tetralijardi, ali je onda u onom drugom je uprihovodano 100,5 tetralijardi, i to je sve što je bitno u ovom slučaju. Čitaj o tome uskoro. :)

Tko je glasao

"Nepovoljne promjene u

"Nepovoljne promjene u međunarodnom okružju iz prve polovine godine bile su primjetne i tijekom trećeg tromjesečja 2008.

MOL je doznačio desetak mlrd kuna, istok je nastavio potpisivati razne načelne agitprop ugovore sa Jurom Radićem i Todorićem, svi bankovni vlasnici i ortaci u svemu, od trgovine do političke trgovine, su iskoristila šansu vrhunca tržišta sa najvećim svjetskim zaradama i u ritmu odlično pogođenog hita Bregović-Severina "Gas, gas" dali gas do daske.

Što se tiče pojedinih područja djelatnosti, najsnažniji godišnji rast u prvom polugodištu 2008. zabilježen je kod građevinarstva, koje je uz financijsko posredovanje najviše pridonijelo ukupnom rastu BDV-a u prvoj polovini 2008.

Vrhunac oslobađanja i pranja love, što po pravilu "nehotično" prati maksimalno neplaćanje (poznati trenutak kada se prijeđu crte i kada se ne plaća doslovno ništa, čak ni geodeti, uz maksimalne zarade) i gomilanje dugova, "ulaganja" u još "turboprofitabilinije" poslove s one strane svega ...

Tome su u većoj mjeri pridonijela kretanja u drugom tromjesečju, kada je došlo do zamjetnog usporavanja godišnjeg rasta prihoda države od indirektnih poreza, dok se rast subvencija trgovačkim društvima unutar i izvan javnog sektora prilično intenzivirao.

Znaci da invazija udara na zadnje točke i prelazi s onu stranu svega.

Dodana vrijednost ostvarena u industriji tijekom prvih je šest mjeseci 2008. bila za 4,1% veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Jasan pokazatelj da su diletanti USA i drugi majstori, uključujući sve zavjereničke i moćne snage. Dok se oni tresu, "naše snage" na isti već automatizirani način bez ikakvog problema u tim trenucima nepobjedivo idu dalje, po tko zna koji put od 1949.g., naročito u godinama na 8 i 9, npr. 1978.-1979., 1988.-1989., 1998.-1999. a i sada.

Građevinarstvo
Potaknut snažnom investicijskom aktivnošću privatnog
sektora u nestambenu gradnju (sportski, turistički i trgovački
objekti), godišnji rast BDV-a građevinarstva u prvih je šest
mjeseci 2008. bio visok i iznosio je 9,1%. Te su investicije u
potpunosti uspjele nadoknaditi smanjeni intenzitet ulaganja
u izgradnju stanova uvjetovan opadanjem potražnje i manji
obujam javnih ulaganja.Indeks fizičkog obujma građevinskih radova, mjeren brojem
odrađenih radnih sati radnika na gradilištima, u prva je
dva mjeseca trećeg tromjesečja 2008. nastavio snažno rasti.

Ovo su kod nas tradicijski potpuno precizni i vjerodostojni podaci, potvrđeni evropkimpriznanjima i nagradama te svim mogućim domaćim.

Realni pad je možda izvjestan u ČETVRTOM kvartalu i kada bude izmjeren i objavljen moramo još sačekati i podatke iz prvog kvartala ove godine, te ako i u njemu bude zabilježen PAD BDV-a (odnosno BDP-a) tek tada možemo tehnički proglasiti recesiju.

Umjesto pada pripremljen je veliki skok EU trženja nekretnina i općenitog otvaranja, mi i Srbija koja nas pokušava dostići.

Sve oči svijeta su uperene na ovo najprofitabilinije i najiskusnije tržište, koje uvijek debelo vremenski ispred i sa najraznovsnijim i najpouzdanijim alatima rješava nove i nove izazove, uz najveću podršku širokih partijskih i naprednih snaga, skoro sve ključno uvijek 100 % za, i ne samo za nego sve čišće i jedinstvenije za što brže i efikasnije eliminacije i kazne bilo kakvih smetnji napretku i zaštiti okoliša, ako treba bez oklijevanja će se ne samo zagaditi ne i zagađenjem uništiti i zadnje od brojnih zagrenaških vodocrpilišta, samo da bi se održali jedinstvo snaga i sam napredak kao napredak i kao zaštita okoliša.

Zaključak - HNB analitika i sve kormilarske snage kao i uvijek sve do zadnje točke pomno prate i još bolje interpretiraju a najbolje operiraju i vode u skladu s takvim tip top pregledom i vizijama. Biće veoma veoma zanimljivo pratiti daljnje djelove igre za svjetskog prvaka, po običaju Kina i mi, dvije kulturno-revolucionarne (maoističke) zemlja ali malo razdvojenih smjerova, dok ostali tonu u sve dublje blato.

Tko je glasao

nekoliko primjedbi na gornji

nekoliko primjedbi na gornji tekst:

a) zašto 1995 - pa zato jer je to godina ESA95 standarda za statističko izvještavanje u EU (vidi: ESA95

b) uspoređivati rast razine BDPa i rast BDPa je pomalo kao kruške i jabuke; naime razlog za to usklađivanje je između ostalog i to što BDPi europskih zemalja uključivo i zemalja s kojima se natječemo uključuje sivu ekonomiju dok to u hrvatskoj nije bio slučaj pa onda u usporedbama između nas i EU zemalja bi mi uvijek ispali lošiji jer nam metodologija nije bila identična (iako ne nužno i pogrešna) - sada se napokon možemo uspoređivati (ravnopravno na razini kruške - kruške) s EU

više podataka o tome kako i zašto možete naći na stranicama ekonomskog instituta: eizg gdje doslovce u prvom pasusu piše:

Europska unija uvela je eksplicitnu obvezu za sve nove zemlje članice da u službeni
podatak o BDP-u uključe i procjenu sive ekonomije koja je posljedica statističkih
ili ekonomskih razloga. U tu namjenu za zemlje kandidate, od kojih je deset
postalo punopravnim članicama EU 1. svibnja 2004. godine, osmišljen je tzv.
Eurostatov Exhaustiveness program1. U skladu s rezultatima tog programa, nove
članice EU u službeni BDP uključuju i korekciju za sivu ekonomiju.

Činjenica je da je Lovrinčević u više navrata istupao u podršku vlade, a da je Marić Šukerov pobočnik (za ovog trećeg ne znam, ali google daje neke zanimljive naznake), no svejedno - moj je zaključak kako se ovdje radi o čisto stručnoj problematici koju ne bi trebalo prebacivati u sferu politike.

Tko je glasao

Mrak, ne zbunjuj ljude bez

Mrak, ne zbunjuj ljude bez potrebe.

Nisam doveo u pitanje usvajanje nove metodologije, nego retroaktivno revidiranje postojećih podataka baš 14 godina unazad. I opet ne vidim razloga zašto su podaci revidirani baš do godine usvajanja metodologije, a ne do Seljačke bune. Kao da ti u svojoj firmi usvojiš novu metodologiju izračuna Mrakostat XP1960 dobiti i retroaktivno si povećaš dobit do 1960. godine. Što bi onda bilo s već plaćenim porezom na dobit?

Do sada nisam nigdje, kod niti jedne zemlje članice EU vidio nekakav skok u razlici BDP koji bi bio posljedica usvajanja nove metodologije, a koji smo mi sada dobili na prijelazu iz 1994. na 1995. godinu. Turskoj je polazište, primjerice 1998. godina, jer je prije toga koristila neku bezveznu statistiku s kojom se uopće nisu mogli dobiti nikakvi rezultati.

Finska je izvršila reviziju do 1975. godine, no to je bilo usklađivanje stare SNA68 s novom ESA95 metodologijom, nije BDP preko noći povećan za 20 posto, nego 2,7 posto. Dakle, po potpuno novoj metodologiji razlika je manja od 3 posto, a u Hrvatskoj, koja je već koristila ESA95 razlika je gotovo 16 posto.
http://www.stat.fi/til/vtp/2003/vtp_2003_2004-06-15_men_002_en.html#changes

Zanimljivo je da je screening za Hrvatsku još 2006. zaključio da Hrvatska vodi statistiku u skladu s ESA95.

In the area of economic and monetary policy, specifically in the annual economic accounts, the Croatian statistical office follows the methodology of the European System of Croatia: chapter 18 – Statistics 6 Accounts (ESA 95 Council Regulation No: 2223/96/EC and subsequent legal acts) and the handbook on quarterly national accounts, prices and volume measurements.
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croatia/screening_reports/screening_...

Europska unija uvela je eksplicitnu obvezu za sve nove zemlje članice da u službeni
podatak o BDP-u uključe i procjenu sive ekonomije koja je posljedica statističkih
ili ekonomskih razloga.

A kaže li EU da se to treba raditi retroaktivno do 1995.?
Ovo je zakonska odredba.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32003R1287:E...
Nigdje ne piše potreba takve čudne retroaktivnosti.

No, ključni je problem što i dalje nemamo podatak o desezoniranom BDP-u za t/t-1, a to je ključni podatak u analizi stupnja recesije. No, mislim da je ovo tema za neki slijedeći dnevnik.

Tko je glasao

Meni se cini da bi vecina

Meni se cini da bi vecina konacno trebala shvatiti kako se ni u jednoj od frakcija nase vjecne Partije, bez obzira dal je to HDZ ili SDP, vrhuska ni najmanje ne zamara pitanjima drzavnog ovog, onog ili iceg drzavnog.
Ne kazem da nisu mozda i pokusavali, ali uslijed silnog diletantizma okrenuli su se grijanju na lozenje drzavnim resursima i uzimanjem kredita kod medjunarodnih kamatara.
Njih je vise briga da se slucajno ne pojavi MMF i stavi im neke uvjete u zamjenu za spas od bankrota u koji nas vode.Zato potajno sire paniku od MMF-a kroz razne NGO i kvazi ljevicare.
Ali MMF nema vremena glumiti sretne sitnozubane, jer mu je to preskupo.
Tako da su u politici drzavne teme i sl. totalno "out".
Ali pitanje njihovih stanova, povlastenih, mirovina i drugih stecevina revolucije je uvijek aktuelno.

Tko je glasao

To što će nam kamate na

To što će nam kamate na dug biti tolike da ni njih uskoro nećemo moći plaćati, a kamoli vraćati dug - nema veze. Za "našu" Vladu uvijek je bolje da može posuđivati ( pogotovo prije izbora ) nego da joj MMF visi za vratom. Zato neka čuvaju sivu ekonomiju kao oči u glavi. Ukoliko bude trebalo uvijek mogu reći da su zaboravili dovoljno uključiti sivu ekonomiju u turizmu, pa još malo povećati BDP. Zato je jako važno da sivu ekonomiju održe na istoj razini radi manipulacije BDP-om, pa ćemo možda realno uskočiti u depresiju kad drugi budu izlazili iz recesije. To što sa većim BDP-om imamo i veće obveze prema EU nije važno, samo da nas oni na vrijeme prigrle.

Mene zanima koliko od te sive ekonomije završi u rukama Vlade i vladajućih, iako bi realno trebali biti na gubitku jer nema ni poreza, ni carina, ni doprinosa, ni... od sive ekonomije, a ipak je ne smanjuju bez obzira na brojne odluke i mjere za njeno smanjivanje koje donose već godinama?

Tko je glasao

@hdz-ekonomija dnevnik,

@hdz-ekonomija dnevnik, veliki plus, da je ovkavih dnevnika više ni u snu nebi napuštao ove stranice.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

...a onda se prisjetih stare

...a onda se prisjetih stare računovodstvene poslovice koja kaže da se ljudi od računovođa razlikuju po tome što ljudi misle da brojke prikazuju stvarnost, a računovođe da brojke stvaraju stvarnost.

Možda i prošlogodišnje imenovanje ima veze?

Umjesto stvarnosti, lakše je promijeniti podatke. Bit će da je to jedna od antirecesijskih mjera ove vlade. Kreativnošću protiv recesije!

Kad smo kod kreativnosti, na jednoj od sjednica Sabora, braneći podatak o smanjenju deficita državnog proračuna, na primjedbu oporbe kako postoji ogroman dug države prema zdravstvu i umirovljenicima, ministar Šuker je poentirao da je vlada taj dug riješila tako što ga umjesto u proračunu vodi posebno.

I još je oporbi samozadovoljno predbacio da zašto se u svoje vrijeme i sama nije toga sjetila.

Šuker je očito dobar računovođa.

B-52

Tko je glasao

Dokaz više tvrdnji da je

Dokaz više tvrdnji da je statistika najveći oslonac opstanka vlasti i a samim tim i nužnost postavke podobnog direktora DZS kod svake promjene vlasti!

Tko je glasao

Zanimljiv je i navod da je

Zanimljiv je i navod da je najveći utjecaj na korekcije BDP-a imao dio koji se odnosi na procjenu sive ekonomije koji u ukupnoj reviziji ona čini oko 2/3 ukupnih korekcija BDP-a za cijelo razdoblje od 1995. do 2005. Preostala 1/3 ukupnih korekcija pripada područjima BDP-a obračunanim prema novoj metodologiji ESA 95 (a koji je i bio deklarativno glavni razlog provedbe ove smiješne revizije), imputiranoj stambenoj renti i uslugama financijskog posredovanja indirektno mjerenim.

Udio sive ekonomije je vjerojatno puno veći i u ovim služebnim pokazateljeima. Npr. istaknuti akteri i najskupljim državnim investicijama više puta navode da je crni dio veći od 20 %, pa je taj dio tko zna kako krivo uključen.

A udio stambene rente, bez obzira šta se pod tim misli i kako je uključeno, je sigurno puno puno veći obzirom da stanovanje u prosječnom društvu sudjeluje sa 30 % ukupnog kapitala, u hrvatskom natprosječno a iznimno na crn i siv te oscilotaran način a veoma iznimno o toj najvećoj stavci ima najmanje podataka i bavljenja. Kao što je Afganistan zemlja opijuma oko čega se sve okreće a o tome nema pravih podataka, tako je i Hrvatska zemlja nekretnina i naročito stanova do rezidencija, a o tome ne samo da nema podataka nego se i svi prave blesavi oko toga puno više nego oko droege u Afganistanu, jer se oko toga okreće najviše zarada, pobijeno i uništeno je najviše ljudi (revolucija se je u početku izražavala ubijanjem a potom u više valova nagrađivanjem revolucinarne vojske i gaženjem svega ostaloga).

Kao što je Afganistan nemoguće govoriti o stvarnom BDP-u, bez pravih podataka o osvim i drugim krupnim nepozntim udjelima sam bog zna hrvatski BDP i strukturu.

Ili još konkrenije. Kad se daju podaci odličnika stranaka, vidljivo je da su razni pristojniji i skromniji na nepoznati način od ipak puno skromnijih plaća samo u zadnje doba povećali imovinu za nekoliko nekretnina dok su puno veći kapitalci ostali na nisko, a npr. Todorić stanuje u Kulmerovim dvorima pored živih Kulmera i općenito u svemu što je do jučer bilo nečije, ništa svoga ni urednog kupljenog po tržišnoj cijeni. S kakvim je to podacima ušlo u BDP, koliko je tu nepoznatih podataka, koliko toga pomoću financijske industrije (banke su do grla u izravnim poslovima s nekretninama iako zakonom to ne smiju) ... pa to ide nekoliko stotina posto, možda i tisuće i više.

Tko je glasao

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

Udio sive ekonomije je vjerojatno puno veći i u ovim služebnim pokazateljeima. Npr. istaknuti akteri i najskupljim državnim investicijama više puta navode da je crni dio veći od 20 %, pa je taj dio tko zna kako krivo uključen.

Tako je, to je tema o kojoj bi se ovdje trebalo raspravljati, siva i potpuno crna ekonomija koja kako mi se čini ni u ove statistike nije uključena, a ne špekulirati o razlozima uvođenja ove statistike.

Ona je potrebna jer svi mi znademo da se u nas mnogo bolje živi i živjelo se, nego li su nam to dozvoljavala legalno zarađena sredstva. Parola snađi se druže, bila je zalog opstanka na ovim prostorima i ta praksa ostala je u primjeni do današnjih dana.
Ova statistika mjeri sivu ekonomiju samo registriranih poduzetnika, a što je sa svima onima fuš-majstorima ili iznajmljivačima zimmer-frei koji djeluju potpuno anonimno, zatim švercerima svega i svačega, kojekakvim autoprijevoznicima ili "poljoprivrednim proizvođačima" koji prodaju na tržnicama. Građevinski segment da ne spominjemo itd..itd..

I bez toga razlika BDP-a za 2005 je ca 33 MILIJARDE kuna, a na te pare nije plaćen nikakav porez i nikakvi doprinosi i kada svemu tome pridodamo gubitke zbog mita i korupcije u javnom sektoru koji direktno oštećuje proračun, nastaje cifra od koje boli glava.

I što je najbitnije, ove pojave su nevezane za samo jednu političku opciju na vlasti. Njih imamo bez obzira tko pobjedio na izborima i kada bi se tomu stalo na kraj mislim da uopće ne bi bilo bitno je li pobjedu odnio HDZ ili SDP.

Tko je glasao

I što je najbitnije, ove

I što je najbitnije, ove pojave su nevezane za samo jednu političku opciju na vlasti. Njih imamo bez obzira tko pobjedio na izborima i kada bi se tomu stalo na kraj mislim da uopće ne bi bilo bitno je li pobjedu odnio HDZ ili SDP.

Da parafraziram - i šta je najbitnije, do sada se je ta pojava tumačila i rješavala tako da niži ešaloni i birokracija tu i tamo nešto mute a sa malim nijansama i nijansama razlike i pojedine frakcinački usmjerene partijske i združene snage a malo po malo, na rubovima svijesti, kao što se je za kineske kulturne kulturne revolucije počeleo spoznavati da je veliki i bezgrešni Mao na čelu i da možda ipak o tome nešto zna, počinje razmišljanje da se sustav zove samo upravljanje, da su ga uveli Tito i Kardelj i da to nitko nije mijenjao a da su i sama partija i ostala avangarda iste, da se zapravo baš sada sve radi točno kao prije tridesetih godina i to isti ... da se možda radi o tome da baš partija i s njome čvrsto vezane masovne napredne snage vode i predvode tu igru a niži ešaloni i birokracija samo prožeto i fanatično odani tome slijede.

Pod takvim heretičkim zapažanjima i ta tzv. siva i crna ekonomija je zapravo osnovna ekonomija u sustava poslovanja, a što nije nešto mistično nego praktički neizbježno zapažati obzirom da očiglednu masovnu navalu i zarade na otvorenoj sceni, gdje se ni glavni (glumci) ne skrivaju nego još hvale i pokazuju kako su već prešli cijenu 5.000 EUR/m2 i zapravo na tome izrasli i jedino vćni takvom financisjom i ostalom poslovanju.

Npr. i sada kada je po cijelom svijetu otvoreno pitanje povjerenja, da očuvali i učvstili povjerenje u navedeni sustav poslovanja glavni akteri viču, npr. Kalmeta i Šuker uz Sanadera u Splitu a Bandić u Zagrebu da nema popuštanja da sve ide, čak i auto-ceste i milijarde u stanove za tržište prepune gotovim stanovima koje ne treba nitko, dok Čačić viče da ih treba zaustaviti i dati njemu kao dokazanom koji može napraviti najviše za sve, ako treba sm više nego oni svi zajedno. A bar 60 % moli boga da izdrže i daje fanatičnu podršku, tek donešeni bezbrojni prostorni planovi i izmjene raznih paragrafa se grozničavo prepravljaju da bi išslo još bolje u tom smjeru i da bi se naravio svemirski skok.

To su jasni znaci i dokazi da čvrsto opredjeljenje i povjerenje u sustav i kontinuitet takvog sivog do crnog poslovanja ne popušta nego jača, da se igra otvoreno, na otvorenoj sceni i pod svjetlima reflektora, da je težište smo na međusobnom tko može više i tko je estetski neodoljiviji a da je oko svega drugog sve čvršće poznato jedinstvo.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. „Ljudi“ koji šire toleranciju mržnjom i nasiljem od ppetra komentara 1
  2. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 10
  3. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 15
  4. MOLovanje od Feniks komentara 1
  5. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 8
  6. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 10
  7. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 13
  8. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  9. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  10. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 20
  11. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 39
  12. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 30
  13. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  14. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  15. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  16. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  17. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  18. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  19. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  20. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  21. GMO OMG od z00ey komentara 35
  22. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  23. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  24. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  25. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • hlad
  • indian
  • magarac
  • Molotov
  • obaladaleka
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 45

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha