Tagovi

Mitovi privatizacije 4 – Mrtvi kapitali

Ovo je priča o onoj najgoroj strani hrvatske privatizacije -o uništavanju hrvatskih gospodarskih resursa, i njihovom pretvaranju u „mrtve kapitale“.

I. “L’ÉTAT, C’EST MOI”

Najveće zlo koje se novostvorenoj hrvatskoj državi dogodilo, bilo je ono koje je proizišlo iz jednog primitivnog i posesivnog shvaćanja pojma države. Umjesto da „odabranici“ politike prime svoj izbor na odgovorne državne funkcije sa strahopoštovanjem, zahvalnošću i odgovornošću, u praksi je zavladala i postala općeprihvaćena „moda“ da država, to su oni ((po onoj poznatoj srednjevjekovnoj floskuli “L’État, c’est moi” francuskog apsolutističkog monarha Louisa X1V (1638-1715).

Dok smo mi nesretni birači morali nekoga izabrati, i najčešće smo birali uopće ne znajući koga biramo, izabrani „predstavnici naroda“ su sebe počeli smatrati „odabranima“ i od „Boga pomazanima“, te su, uzimajući stvari u svoje ruke, počeli se ponašati kao apsolutistički gospodari, i to na svim razinama, od vrha države prema dolje. Tako se državna politika izmiješala s privatnim interesima i afinitetima, pri čemu su ovi drugi počeli prevladavati. Tako je predsjednik mijenjao zakone radi privatnih želja (privatizacija kuće), jedan je ministar ratne zalihe (npr. u Dubokom jarku) počeo krčmiti po svom nahođenju i u korist manjine, jedan pomoćnik ministra je privatizirao golemu mehanizaciju moćne inženjerske postrojbe, a drugi privatizirao bankovne račune po inozemstvu. U takvom ozračju nije čudo da je i Hrvatski fond za privatizaciju u svoj svakodnevni rad uveo voluntarizam, po kojem su se društvena poduzeća proizvoljno pretvarala u državna, a onda (država to sam ja) ih poklanjala ili prenosila „odabranicima“, iako je njihovo znanje bilo mizerno, poslovne sposobnosti nikakve, moralni lik i svijest o općim interesima ispod svake moguće razine, a odgovornost nepoznata kategorija. P?a su i gospodarski rezultati bili u skladu s time – živa katastrofa.

II. „STATIČKA METODA“

Mnogo puta sam se pitao gdje je u procesima pretvorbe i privatizacije krenulo ukrivo. Mada sam i sam osobno bio sudionikom pretvorbe (kao direktor u jednom društvenom poduzeću) svesrdno sam se zalagao da se stvari učinu na najbolji mogući način. Mnogo toga se s vremenom zaboravi, ali sam, kopajući po dostupnim materijalima za potrebe ove tematike, konkretno ovog posta, i proučavajući ponovno aktualizirani „slučaj Haludovo“, svega se podsjetio. Još tada sam od HFP-moćnika ( Milana Kovača i Ivana Penića) čak pismeno tražio da se tvrtku kojom sam rukovodio, proda za marku, ali da se nađe investitor sposoban i spreman da u najkraćem vremenu poduzeće staviti na noge i uputi na tržište. Ne samo da to nije išlo, nego sam od uprave Fonda uskoro proglašen nepodobnim, pa su poslali „famoznu“ potpredsjednicu Fonda Mariju Turudić da me smijeni (što joj naravno nije uspjelo jer i onda je trebalo imati argumente).

Malo poslije, ovdje u ovom tekstu, ću se pozabavit „slučajem Haludovo“ kao case studyjem, no prije toga treba objasniti što se tih, već davnih i pomalo zaboravljenih godina, polovinom 90-tih, događalo u hrvatskom gospodarstvu. U postupcima pretvorbe društvenih poduzeća u dionička društva i procjeni vrijednosti tvrtke upotrebljavale su se tzv. „statičke metode“, u kojima su se mjerile količine betona i željeza mada su gospodarski subjekti živo društveno tkivo, a njihova prava dinamička, tj. stvarna vrijednost se ostvaruje i potvrđuje na tržištu.
Drugo što je u tijeku pretvorbenih procedura činjeno jest raspodjela dionica. Pritom su zaposlenici imali „navodnu prednost“ kupnje s popustom i otplatom. Na tako „statički“ obračunavanim i prenapuhanim vrijednostima popust zaposlenicima je izgledao veliki, ali ta poduzeća realno nisu mnogo vrijedila. Dok su zaposlenici - novopečeni dioničari otplaćivali još uvijek nerealno visoke iznose, HFP je već počeo dijeliti i prodavati dionice pa niskim ili nikakvim cijenama. Tako se dogodio „stampedo“ otkazivanja ugovora. Oni koji ove događaje ne znaju mogu pogledati, a oni koji znaju a da su zaboravili mogu se podsjetiti te velike opsjenarske predstave zvane „pretvorba“ u članku Vjesnika od 23.09.1999 Fond za privatizaciju raskinuo 183.000 ugovor , gdje doslovce stoji:

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) zbog neplaćanja je dosad raskinuo 183.000 ugovora o prodaji dionica sa i bez popusta nominalno vrijednih 1,93 milijarde njemačkih maraka. Pritom je oko 958 milijuna maraka vrijednih dionica otplaćeno i ostalo je vlasnicima. Oko 1,93 milijardi maraka vrijednih dionica vraćeno je dakle u portfelj HFP-a. Tako Fond danas raspolaže dionicama nominalno vrijednima ukupno 9,5 milijardi kuna, što je oko deset posto ukupne nominalne vrijednosti poduzeća koja su išla u pretvorbu (oko 2600 tvrtki). Ove je podatke na konferenciji za novinare u utorak iznio predsjednik HFP-a Stipe Hrkać i objasnio da većinu današnjega portfelja HFP-a zapravo i čine dionice vraćene nakon raskida ugovora.
Od ukupno 597.410 ugovora sklopljenih za kupnju dionica s popustom, raskinuto je 162.224, ukupne nominalne vrijednosti 1,37 milijardi maraka. Nadalje, od 42.713 ugovora sklopljena za kupnju dionica bez popusta raskinuto je 20.775 ugovora, vrijednih oko 564,47 milijuna maraka. S kupcima dionica inače je ukupno sklopljeno 705.149 ugovora, od kojih se još otplaćuje 295.120 ugovora.

Nemoralni HFP je apsurdnu situaciju, nastalu činjenicama da su mali dioničari otplaćivali svoje tzv. dionice „s popustom“ otplaćivao po daleko realno višim cijenama od onih po kojima je HFP ta ista poduzeća prodavao ili poklanjao drugima, riješio vrlo jednostavno – beskrupulozno je pootkazivao sve ugovore s malim dioničarima, i tako njihove portfelje vratio u vlasništvo HFP-a. O kakvoj golemoj „operaciji“ se ovdje radilo objasnio je sam predsjednik Fonda Stipe Hrkač koji je priznao „da većinu današnjega portfelja HFP-a zapravo i čine dionice vraćene nakon raskida ugovora.“ .

Da vas podsjetim – poznati sukob između Ostoje (Dom Fond) i HFP-a a (glede neuspješne namjere preuzimanja LRH-opatijskih Liburnija hotela) nastao je radi sličnih razloga: Kad su prognanicima dijeljeni privatizacijski voucheri, koje su poznati PIF-ovi ugovorima preuzimali od imatelja vouchera i s njima od HFP-a povlačili dioničke portfelje tvrtki za odgovarajuće iznose. No HFP je opet davao PIF-ovima bezvrijedna poduzeća, prethodno već uništena ili devastirana neuspješnim privatizacijama. No takve „operacije“ nisu mogle proći ni u pravno nesređenoj državi Hrvatskoj, pa je Dom Fond na sudu pravomoćno dobio pravo da od Fonda potražuje velike iznose, koji su se k tome naveliko uvećavali za kamate, te u nekoliko navrata blokirao račune Fonda. Vlada je rješenje ovog čvora (jer Fond je veoma važna vladina ustanova) pokušao riješiti predajom Dom Fondu prevrijednih opatijskih hotela, što je zavfršilo poznatim skandalom. Trenutno u ovom slučaju još uvijek vlada „pat“ pozicija, jer ni PIF-ovi nisu imali previše moralnu, korektnu i pravno utemeljenu ulogu.

Ovakav voluntarizam u radu Fonda, ali općenito i svih državnih struktura glede pretvorbe i privatizacije nigdje u svijetu nije zabilježen u ranijim ili suvremenim tranzicijskim procesima (što je opisano u postu Mitovi privatizacije 3.- Vremena slobodnog lova?! od 17.10.2007 ).

III CASE STUDY - HALUDOVO

Povijest ovog slučaja je dobro opisana revizorskom izvješću Državnog ureda za reviziju -Područnog ureda Rijeka iz srpnja 2002 godine, čiji zaključak je sljedeći:

Postupci privatizacije nisu obavljeni u skladu sa zakonskim odredbama. Revizijom su utvrđene sljedeće nepravilnosti………..

Upućujem sve zainteresirane da dobro prouče ovaj slučaj, koji je u revizorskom izvješću više nego odlično opisan, ali koji također predstavlja živu i živopisnu povijest hrvatske „privatizacijske močvare“, u kojoj su se prevrijedni lokaliteti živopisne i atraktivne Malinske, te živi i tržišno prevrijedni potencijali turističkog naselja Haludova pretvarali u „mrtve kapitale“, umjesto da su pravilnim i korektnim privatizacijskim postupkom vraćeni na tržište i tako omogućili da zadovoljavaju svoje potrebe, te potrebe i očekivanja uže i šire društvene zajednice. Umjesto da se nađe normalan i odgovoran investitor koji bi Haludovo brzo doveo u upotrebljivo stanje i stavio ga na tržište, unutar ovih više od 15 godina su se vodile jalove igre u kojima je Haludovo danas prepušten ruke nekakvog Armenca, svjetskog perača novca (koji Haludovo svako malo preprodaje iz jedne u drugu svoju firmu). Obnova i privođenje svrsi su dalje nego ikada.

Pitanje „mrtvih kapitala“ jenedavno dotaknuo novinar Luko Brailo (inače potpredsjednik Novinarskog društva) u svom članku u Feralu od dne 02. 03. 2002 pod nazivom Lova do korova . U tom članku je spomenuo grupu hotelijera i turističkih radnika, koji su posebnom metodom kvantificirali katastrofalne razmjere loše privatizacijske politike u Župi Dubrovačkoj, u kojoj je poigravanje prevrijednim društvenim resursima dovedeno do apsurda. Ne krijem da i sam učestvujem u radu te grupe i da smo primjenjujući istu metodu pokušali izračunati koje su sve štete za užu i širu društvenu zajednicu proizišle iz neodgovornih i voluntarističkih igara državnih i HFP moćnika, igara koje su se vodile i još se vode oko Haludova ( i ne samo oko Haludova). Detalje društvenih gubitaka nastalih zbog Haludova možete pronaći u excel dokumentu, „Haludovo Projekcija“ kojeg možete skinuti na Divshare-u!

No prije toga bih trebalo upozoriti na principe i metodu koji su pri izradi ove projekcije upotrijebljeni:

1. Gospodarski subjekti (bilo privatni ili državni) dio su živog tkiva društvenog sustava u kojem svi mi živimo, pa nitko, ni država biti ikakav privatnik, ne može ih zapostavljati niti tretirati izvan društva, izvan društvenih potreba, interesa i prioriteta. Teorijske i praktične pretpostavke su detaljnije opisane u postu Mitovi privatizacije 3.- Vremena slobodnog lova?! - 17.10.2007 .
2. Ideja vlasničke odgovornosti proizlazi iz gore spomenutih teorijskih i praktičnih pretpostavki, pa bilo koji vlasnik (a pogotovo onaj koji je do vlasništva došao na kriminalan način), dužan je snositi punu odgovornost za vlasništvo, pa tako i za nastale štete. Budući da se takva odgovornost može (da, zaista može) kvantificirati, time i šteta koja se stvara neodgovornim ponašanjem postaje konkretna, u realnom i pravnom (pravosudnom) smislu.
3. U svijetu tržišta i dominacije kapitala, vrijeme je novac, pa su u politici pretvorbe i privatizacije (tako i u politici cijele države) trebali prevladavati temeljni interesi prioriteti društva, koji se uglavnom reflektiraju kroz ubiranje poreza iz zdravog i profitabilnog poslovanja gospodarskih subjekata, te ubiranja doprinosa za mirovinske i zdravstvene fondove iz zdrave i što brojnije zaposlenosti. U slučaju prevladavajuće politike „mrtvih kapitala“ upravo si ti opći interesi i prioriteti dezavuirani.
4. Što se turističkih objekata tiče, polazili smo od pretpostavke da je Hrvatska tražena na turističkom tržištu, svaki njen turistički proizvod je konjunkturan na svjetskom tržištu (tj. da postoji tržište koji takve naše proizvode prihvaća), pa je svako oklijevanje, rastezanje i neupotrebljavanje kurentnih hrvatskih potencijala (radi uskih privatnih interesa) vrlo konkretan zločin prema užoj i široj društvenoj zajednici.
5. Prilikom izračuna ukupnog prihoda (u Haludovu), pojedinačnih cijena, dana zauzetosti i ostalih elemenata služili smo se kako proporcijama koje vladaju općenito u turizmu, tako i prilikama koje prevladavaju u gornjojadranskim turističkim destinacijama. U kalkulacijama smo uzeli predratne brojke postelja, ali i poboljšanu kvalitetu na razini 3 i 4 zvjezdice (što su danas minimalni turistički standardi radi kojih su potrebna ulaganja). Visinu prosječnih cijena smo određivali prema opatijskom Grand hotelu Adriatic (s kojim se Haludovo po veličini i kvaliteti može i mora uspoređivati).

Što smo ustanovili u našoj projekciji napravljenoj za Haludvo

a) Ukupni prihod
U 15 godine nepotrebne neaktivnosti hoteli Haludovo su morali ostvariti ali i vrlo realno propustili uprihodovati iznos od € 214.532.400 ili 1.566.086.520 kuna. Ukupni prihod treba promatrati u sklopu živog poslovanja i poslovnih interakcija na terenu. U njemu su tako sadržani veliki iznosi koje su trebale uzeti komunalna poduzeća (voda, struja, čistoća itd), veliki iznosi su trebali uprihodovati lokalni proizvođači hrane i pića; isto tako lokalni trgovci za razne poslovne potrebe jednog velikog turističkog objekta. Država je trebala uprihodovati ogromne iznose za poreze, lokalna uprava svoj dio lokalnih prireza, turistička organizacija svoj dio turističkih taksa, državni fondovi su trebali velike iznose u doprinose u zdravstvene i mirovinske fondove, lokalno stanovništvo je trebalo zaraditi velike iznose za osobne dohotke, koji bi se opet vrtjeli u lokalnoj zajednici. Pa i vlasnik, ma tko on bio (i čak nije važno tko je samo da korektno izvršava svoje vlasničke i gospodarske funkcije i dužnosti) je dobro da ostvari svoj profit kojeg će ili uložiti u razvoj tvrtke ili platiti državi dodatni porez.
Najveća prednost turističke djelatnosti je u tome da „kreira tržište“, pa je dugotrajni ali posve nepotrebni i kontraproduktivni izostanak poslovanja jednog ovako velikog i po tržišnim potencijalu prevrijednog gospodarskog subjekta, mnogostruko štetan, najviše za lokalnu zajednicu.
Iz gornjeg iznosa ukupnog prihoda konsekventno proizlaze sljedeći direktni gubici za užu i širu društvenu zajednicu :
b) Turistička taksa:
Turistička zajednica je u propuštenih 15 godina poslovanja na raznim razinama, a ipak najvećim dijelom na lokalnoj razini propustila uprihodovati poveliki iznos od 3.372.180,00 € ili više od 24 milijuna kuna.
c) Porezi (PDV po raznim stopama i lokalni porezi):
Na ime državnih i lokalnih poreza država ( na raznim razinama) nije ubrala € 12.209.981, 00 ili ukupno oko 89 milijuna kuna.
d) Lokalni ljudski resursi
Na ime osobnih dohodaka zaposlenih (koji su danas smanjeni na minimum a trebalo ih je barem biti 350 po prosječnim satima rada) nije ubrano 32.848.200 eura ili oko 240 milijuna kuna koji bi se direktno i indirektno bili ulili u standard lokalnog stanovništva.
e) Doprinosi zdravstvenim i mirovinskim fondovima
Na ime doprinosa za mirovinske i zdravstvene fondove popušteno je ubrati iznose od 15.438.654 eura ili više od 112 milijuna kuna.
f) Profiti vlasniku
Profit koje bi vlasnik kroz dobro poslovanje trebao ostvarivati ima višestruku dodatnu korist korz ulaganje u razvoj (ako se odluči na to) ili plaćanje odgovarajućeg dodatnog poreza kojeg bi morao platiti ako bi ga želio koristiti.
g) Ukupno nastala direktna šteta za širu i užu društvenu zajednicu
Ovakvim izračunom nastala je društvena šteta (na državnoj i lokalnoj razini) u visini od € 60.967.895 ili više od 445 milijuna kuna.

Pritom ne treba zaboraviti sve one indirektne štete spomenute u točki a) ovog obračuna.

Pozivam sve one, koji su bliski s određenim područjima na kojima se propustilo ubrati toliko novaca a nije, što se sve moglo učiniti s ovakvim milijunima od kojih boli glava.

IV ZAKLJUČAK

Prepuštam ga vama, a ovaj post poklanjam građanima Malinske i stanovnicima otoka Krka, da vide što su im učinili neki „stručnjaci“ i „domoljubi“, sve u ime hrvatske države (koju su posve „posesili“ za svoje uskogrudne interese). I što im još čine. I što bi oni sada trebali činiti!!

No ovo nisu usamljeni slučajevi. Mi upravo radimo na sličnoj „projekciji“ za Župu Dubrovačku, koja je prije rata i raspada Jugoslavije, a uoči stvaranja nove hrvatske države ostvarivala nešto manje od trećine ukupnog turističkog prometa tadašnje dubrovačke općine (ostvarenog na svjetskom tržištu, i izloženi konkurenciji najjačih turističkih zemalja kao što su Španjolska, Italija, Francuska itd.). Radi nemara i „privatizacije općih interesa“ Župa Dubrovačka je još uvijek „općina od posebne državne skrbi“ ostvarujući oko jedne petine predratnih prihoda, dok „mrtvi kapitali“ (naselje Kupari, Srebreno, Plat, i brojna odmarališta) i dalje leže.

Znamo da će mnoge pogoditi ovakav naš pristup sagledavanju arogantnog i neodgovornog državnog ponašanja prema našim prevrijednim gospodarskim potencijalima, i sustavnom pretvaranju nacionalnih potencijala u „mrtve kapitale“.

Samo nam nemojte prigovoriti, da je ovo na razini „kibi-dabi“, potrudili smo se naše tvrdnje utemeljiti na konkretnim činjenicama, kvantificirali štetu, a samim time smo i kvantificirali odgovornosti onih koji se poigravaju sa svima nama. Jer, država, to smo svi mi, a ne samo oni koji su se ukrcali na visoke državne funkcije i čine dugoročnu i financijski mjerljivu štetu, pritom zastranjujući čak u korupciju i kriminal.

I treba otvoreno dodati: Svi oni koji (namjerno ili nenamjerno) rade protiv nacionalnih hrvatskih interesa moraju snositi svoju odgovornost, koja se po posljedicama može slobodno okvalificirati kao nacionalna izdaja.

Komentari

@frederik Cit."I treba

@frederik
Cit."I treba otvoreno dodati: Svi oni koji (namjerno ili nenamjerno) rade protiv nacionalnih hrvatskih interesa moraju snositi svoju odgovornost, koja se po posljedicama može slobodno okvalificirati kao nacionalna izdaja".

Isti stav imamo "frederiče" već sam pisao o tome ali ne u kontekstu predmeta Haludovo nego SIPOREX dp.Pula i privatizacije opčenito. Zato " ZA".

stepski vuk

Tko je glasao

Ne stignem pazljivo citati,

Ne stignem pazljivo citati, ali hocu x4. Upravo Otvoreno sa Njavrom i Popijacem.
Bianko podrska, no osvrnucu se i ovdje. Pozdrav ;-)

Tko je glasao

Meni je pri tome najgore

Meni je pri tome najgore saznanje da su mnogi znali što se događa, mnogi koji se danas prikazuju posve nedužnima, a znali su i šutjeli. Većina privatizacija je bila kvarna, ma što rekla Šima Krasić. Nažalost ne vidim kako bi se to moglo ispraviti. Kako prisiliti Rajića da vrati ukradene milijune eura? Kutlu da vrati sve što je uništio? A kako tek kazniti sve one koji su im za bakšiš pomagali?

Tko je glasao

"ZA" kad već nemogu upisati

"ZA" kad već nemogu upisati bodove

stepski vuk

Tko je glasao

Većina privatizacija je

Većina privatizacija je bila kvarna, ma što rekla Šima Krasić.

Nije li Šima Krasić rekla upravo to, da je većina privatizacija bila nezakonita ili sa znatnim nepravilnostima?

B-52

Tko je glasao

Kad se vrijednost jedne

Kad se vrijednost jedne tvrtke bude mjerila po zaposlenicima iliti ljudskim potencijalima a ne nekretninama iste tvrtke,onda možemo govoriti o nekakvom napretku.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. „Ljudi“ koji šire toleranciju mržnjom i nasiljem od ppetra komentara 0
  2. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 8
  3. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 15
  4. MOLovanje od Feniks komentara 0
  5. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 7
  6. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 10
  7. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 12
  8. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  9. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  10. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 20
  11. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 38
  12. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 30
  13. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  14. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  15. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  16. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  17. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  18. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  19. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  20. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  21. GMO OMG od z00ey komentara 35
  22. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  23. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  24. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  25. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • drvosjek
  • indian
  • magarac
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha