Tagovi

Misirska (egipatska) agonija, Izrael, pouke

Ustanak osiromašenih i nezadovoljnih gra?ana Misira (Egipta) kao i revolt u još nekoliko arapskih zemalja, svjetski mediji nazivaju revolucijama, drugi tranzicijama vlasti, tre?i, kada je rije? o Egiptu, sukobima pobunjenog naroda s pristalicama dugogodišnjeg vladara Egipta Hosnija Mubaraka. Neosporno je da se radi o krvavim konfrontacijama u jednoj od neuralgi?nih to?aka me?unarodne zajednice, Bliskom istoku, s dalekosežnim politi?ko-gospodarstvenim implikacijama.
Sklon sam ovoj zadnjoj kvalifikaciji jer dramati?na zbivanja doga?aju se u najve?oj arapskoj zemlji – po površini ( više od milijun kvadratnih kilometara), po mnogoljudnosti (oko 80 milijuna stanovnika), zbivanja koja nakon petnaestak dana koji su potresli svijet, za nijansu jenjavaju i kristaliziraju se. Sam Kairo, sa nešto više od l7 milijuna stanovnika, oko ?etiri puta mnogoljudniji od Hrvatske, bio je poprište ogor?enih borbi u kojima nije bilo milosti ni za jedne u sukobljenim stranama, dok vojska, deseta po broju voja?enih u svijetu i ?asnika, još promatra politi?ke sukobe, ?ekaju?i znake prevage, iako još u ve?ini lojalna Mubaraku.

ZANEMARENI GEOPOLITI?KI I GEOSTRATEŠKI ASPEKTI
Rije? je o zemlji koja se prostire na dva kontinenta, iako zapravo velika ve?ina gospodarstvenih doga?anja vezana je uz tok Nila, koji je razbio sjeverno-afri?ku pustinju i stvorio posebno važnu i bogatu plodnu površinu. Podru?je Nila te podru?je piramida, kao i Sueski kanal sa Sinajem, tri su geopoliti?ke regije Egipta o kojima ovisi koli?ina hrane za egipatsko stanovništvo, dotok prihoda od turizma te prometovanje Sueskim kanalom ?ije, ma i kratko zatvaranje reflektira se na cijenu robe koja se prevozi s Dalekog istoka do Europe, i obrnuto. Ja?anjem Indije, Kine i oporavkom Japana, veza kroz Suseki kanal, izuzetno je važna, mada su se modernom tehnikom i tehnologijom promijenile neke koordinate geopoliti?kih i strateških odnosa (primjerice, brodovi s ve?om nosivoš?u ne mogu ploviti Sueskim kanalom, pa ionako moraju oploviti Afriku, zatim naftovodi i plinovodi su u masovnoj upotrebi i tsl.). Sueski je kanal još uvijek žila kucavica Egipta, sli?no Nilu, zapravo, zna?ajan me?unarodni plovni put koji spaja Mediteran s Crvenim morem. Kanal je važan u svjetskom transportu, posebno trgovini, i nije nimalo svejedno koja ga i kakva vlast kontrolira iz Kaira. Kanalom dugim l63 kilometra pro?e oko l5 000 brodova godišnje koji prevezu oko l5 % transportiranog tereta u svijetu i pristojbe od vozarine zna?ajan su prihod države.

KRAJ PAX AMERICANE??
Kako se radi o tome, da su Egipat, Izrael i Saudijska Arabija do sada bila tri klju?na oslonca SAD-a u bliskoisto?noj regiji, gubitkom samo jednog partnera dolazi u pitanje ono što se naziva «PAX AMERICANA», dakle nametnuti modus vivendi za zemlje u regiji tzv. Camp Davidskim sprazumom koji su l978. potpisali Anwar el Sadat i Menahem Begin. Na taj mir, koji je inicirao Anwar el Sadat, prethodnik Hosnija Mubaraka, iznenadnim povijesnim posjetom Jeruzalemu u studenom l977., nadovezali su se pokušaju rješavanja palestinskog pitanja, koje bez sudjelovanja Egipta, kao jednog od jamaca dugoro?nog mira nije mogu?e. Ne treba zanemariti ?injenicu da otkako je sklopljen sporazum izme?u Egipta i Izraela, na ovom podru?ju bilježi se najduža faza mira izme?u Izraela i arapskih zemalja – ako se isklju?i sukob Izraela i arapskih militanata na sjeveru Libanona, to je punih 37godina, što je u odnosu na vijek Izraela od 63 godine, sasvim pristojno razdoblje.

EGZISTENCIJALNA SIGURNOST IZRAELA U PITANJU?
Nakon eventualnih Izraelu nesimpati?ni promjena u Kairu ( vlada pod izravnim utjecajem Muslimanskog bratstva) na izraelskoj jugozapadnoj granici, Egipat dolazi u kontakt s Hamasom koji kontrolira delikatno podru?je Gaze, koja je nekada i pripadala Egiptu te se dramati?no otvara pitanje sigurnosti Izraela, koji je ionako ovih mjeseci sa zabrinutoš?u pratio doga?aje u Libanonu. Iran, koji bez krzmanja kaže da želi zbrisati Izrael s karte Zemaljske, ipak je zemljopisno daleko od Izraela, i osim raketnih napada, nema opasnosti nasrtaja na izraelsko tlo, no u slu?aju da se otvara više desetlje?a neutraliziran izraelski front na jugozapadu, prema Egiptu, «obe?ana» ili «sveta zemlja» dolazi u situaciju opasnog okruženja. Tu je i dalje neprijateljski raspoložena Sirija te relativno nestabilni Jordan, što, ako se uzme i energetska ovisnost Izraela o Egiptu, uzrokuje zapravo egzistencijalnu opasnost (nije slu?ajno da je napravljena sabotaža na plinovodu koji iz Egipta vodi za Jordan, što je uzrokovalo i zatvaranje kraka prema Izraelu).

VRLO DELIKATNA ULOGA SAD I NATO PAKTA
A kada je rije? o egzistencijalnoj sigurnosti Izraela, onda i SAD, pa i NATO pakt preuzimaju vrlo delikatnu ulogu štita Izraela, pa svako zaoštravanje oko Izraela (ali i Egipta), involvira u sukob ve?i broj država, i izvan bliskoisto?ne regije. To zna?i i Kinu, koja u arapskom tržištu oružja, nakon smanjenja nekadašnjeg utjecaja SSSR-a- a sada Rusije-, vidi svoju šansu za ulazak u ovaj neuralgi?ni geo - politi?ki prostor. Ako se tome doda i izraelski atomski potencijal - koji Izrael nikada javno nije priznao, a koji, bjelodano je, postoji, kao zadnja crta obrane Izraela, postaje jasno da sukobi u Kairu, koji se ve? šire i na druge gradove, odnosno ishod sukoba Mubarakovih pristaša i revoltiranog naroda, postaju kamen me?aš rovite prošlosti Bliskog istoka (ratovi s Izraelom l948, l956, l967, l973.), te neizvjesne budu?nosti cjelokupne regije.
Možda bi bilo manje zabrinutosti ukoliko ?itatelj uzme u obzir da je arapski svijet tradicionalno nejedinstven, da nije voljan dugo prosvjedovati ili ratovati, da kakav god bio ishod sukoba u Kairu, on ?e se odraziti na homogenost arapskog svijeta, u smislu ja?anja rivaliteta, gdje se može o?ekivati djelovanje sa strane (zapadna, duga granica Egipta doti?e Libiju) kao i potenciranje ekonomsko - poslovnih interesa Saudijske Arabije, te arapskih šeikata, recimo Dubaja, Kuvajta i Katara, gdje se bez trgovine naftom ne može održati izuzetno visok životni standard. Za razliku od spomenutih zemalja on je u Egiptu izrazito nizak, a podaci pokazuju da blizu 50 % stanovništva Egipta živi ispod granice siromaštva (ona je postavljena na l,25 ameri?kih dolara dnevno i svaki Egip?anin koji ima manje, smatra se siromašnim). Ovome treba dodati da Egipat zauzima 98. mjesto u svijetu s vrlo visokim indeksom korupcije, kao zemlja u razvoju prima ekonomsku i vojnu pomo? najrazvijenijih zemalja svijeta.

VOJSKA I MUSLIMANSKO BRATSTVO ODLU?UJU O BUDU?NOSTI EGIPTA
Vojska u Egiptu kroz njegovu burnu noviju povijest izuzetno je važan ?inilac društva –državnim udarom na vlast je došao general Nagib, poslije G.A.Naser, legendarni vladar Egipta; iz redova vojske, militantnih islamista, potje?u atentatori na Anwara el Sadata,- ubijen je prilikom jednog vojnog mimohoda l98l.. Vojska u Egiptu je danas najve?i poduzetnik u državi, vlasnik je vlastitih firmi, ?esto onih koje imaju monopol u ekonomiji.
Stoga, osim vanjskih utjecaja, posebno SAD, ali i Europske unije, rasplet najve?e krize Egipta u zadnjih l00 godina, ovisit ?e o opredjeljivanju vojske, ali i snazi još formalno zabranjenog Muslimanskog bratstva, nositelja islamizacije zemlje. Iako zadnje vijesti iz Egipta ohrabruju – po?eli su pregovori predstavnika prosvjednika, uklju?uju?i i Muslimansko bratstvo, s predstavnicima režima, rano je govoriti o jasnim putovima izlaska iz tektonskog poreme?aja ne samo u Egiptu, nego u cijeloj regiji, pa i Mediteranu. Evo i pitanja kako se ovi doga?aji u Egiptu i arapskom svijetu reflektiraju na Hrvatsku, ali to je posebna tema.
Ali, analiza bi bila nepotpuna ako se ne spomene jedno oružja koje ranije geopoliti?ke analize nisu poznavale – radi se o korištenju Neta koji u rukama širokih masa nije samo sredstvo komunikacije, nego sve više djelotvorno oružje kojim se iniciraju dramati?ne društvene promjene. I nije slu?ajno na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu upozoreno da vojne akcije u Nato zemljama trebaju u obzir uzeti i mogu?e atake s Mreže, svaka zemlja Nato pakta trebat ?e organizirati uspješnu obranu ne samo na tlu, u morima, nego i od nevidljivog neprijatelja iz Zemljina omota?a (Cyber-ataci).
Zaklju?ak ove analize: da su u arapskom svijetu nacionalna bogatstva bila ravnomjernije raspore?ena, da demokratski procesi nisu bili desetlje?ima petrificirani, manje bi bilo prostora za politi?ki bunt koji u osnovi ipak ima – nevi?eno siromaštvo arapskih masa i izostanak demokratskog razvoja.
Ova dva uzroka krvavog bunta, s još ipak nesagledivim posljedicama, nisu rezervirana samo za arapski svijet, Egipat i Bliski istok u cjelini – to su klice sukoba u svakoj zemlji u kojoj politi?ki establishment zanemari interese svog stanovništva odnosno potrebe naroda.

Napomena: Pod naslovom "Kaoti?ni Egipat baca Bliski istok u agoniju", skra?ena verzija ovog teksta, objavljena je kao komentar u "Jutarnjem listu", 7.velja?e 20ll.

Komentari

napomenuo bih još nekoliko

napomenuo bih još nekoliko detalja:

- deficit državnog proračuna egipta za 2009 je bio oko 20mlrd dolara ili 1/3
- u 2010 ili najkasnije u ovoj godini, egipat prestaje biti izvoznik nafte i postaje njezin uvoznik
- 60% hrane egipat mora uvoziti
- malo se spominje, ali Mubarak je vojnik, egipat je vojna diktatura

ovo što se desilo je u biti bilo za očekivati

Tko je glasao

@mrak Još jedan podatak:

Sredinom sedamdesetih prošlog stoljeća Egipat je imao oko 35 milijuna stanovnika, danas ima oko 85 milijuna. Zanimljivo, nema jedinstvenog podatka o broju stanovnika danas - nalaze se podaci od 80 do 85 milijuna, a sam Alah zna točnu brojku. Zapravo, populacijska politika ne postoji jer nekih 60 000 kv.km. plodne površine Egipta treba dati hranu za stanovništvo koje se vrlo brzo povećava. To je inače velik problem u 90 % zemlja u razvoju odnosno zemljama Trećeg svijeta.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Odličan dnevnik, o trenutnoj

Odličan dnevnik, o trenutnoj situaciji na Bliskom Istoku.

Gledajući snimke prosvjeda, sukoba pa i ubijanja, osjećaju se valovi nemira i promjena, koji vrlo lako mogu zapaliti cijeli svijet.

da su u arapskom svijetu nacionalna bogatstva bila ravnomjernije raspoređena, da demokratski procesi nisu bili desetljećima petrificirani, manje bi bilo prostora za politički bunt koji u osnovi ipak ima – neviđeno siromaštvo arapskih masa i izostanak demokratskog razvoja.
Dodala bih: ne samo u arapskom, već i u cijelom svijetu.

Korijeni nemira su duboki i nisu lokalizirani samo u arapskoj zajednici.

Tko je glasao

@ppetra Korijeni sukoba??

Hvala za ocjenu "odličan dnevnik".
Inače, suglasan da su korijeni sukoba u arapskom svijetu, posebno na Bliskom istoku, duboki, ali da se radi i o nekim zabrinjavajućim civilizacijskim trendovima. Moderna civilizacija - podosta pod utjecajem amerikanizma, klizi prema nekulturi i gruboj materijalističkoj paradigmi, koja ubija duhovnost, a i intelektualizam bilo koje vrste, osim poslušničkog.
Hrvatska je poseban fenomen, za proučavanje: toliko socijalne nepravde, a toliko malo bune i organiziranog otpora većim dijelom iskvarenom političkom establishmentu.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Februarska revolucija od Zlatno doba kap... komentara 0
  2. Orepiću, predmet si ismijavanja neprijatelja Hrvatske / DORH se odmetnuo i suspendirao Kazneni zakon čl. 349. od Laganini komentara 4
  3. ŠEFovski rashod (bez obzira na prihod) od aluzija komentara 0
  4. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 5
  5. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  6. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  7. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  8. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  9. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  10. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  11. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  12. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  13. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  14. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  15. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  16. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  17. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  18. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  19. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  20. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  21. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  22. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  23. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  24. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  25. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27

Tko je online

  • corto
  • hlad
  • indian
  • klipan
  • Laganini

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 36

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199