Tagovi

Mirta Špoljarić: glazbena kritičarka koja otkriva toplu vodu

Napomena autora: i kulturna politika je politika. Ovdje je pitanje u tome, kako se jedna tiskotina u vlasništvu države odnosi prema orkestru koji je u vlasništvu grada.

Već prije sam uočio lik i djelo zagrebačke kritičarke Mirte Špoljarić i to u nekoj kritici u kojoj je ona pomiješala i izvođaće i djela koja su se izvodila - ukratko sve. No onda još nisam imao svoj blog.

Sad mi je pak zapeo za oko kritički osvrt Mirte Špoljarić (Vjesnik 02.06.) na nastup Zagrebačke filharmonije povodom Dana grada Zagreba u Lisinskom. Već sam davno pokušao komentirati pisanja glazbenih kritičara no urednici (npr. Mario Bošnjak u Vijencu) nisu mi to htjeli objaviti. Situacija je naime ovakva: u redakciji sjedi urednik kulturne rubrike koji se u glazbu razumije kao Kirin Yubito u politiku. Ali njemu je nekad davno netko rekao da treba donašati kritike koncerata. E, on to radi. I ima glazbene kritičare koji da bi pisali kritiku moraju stvoriti privid kako oni sve to što se izvodi bolje poznaju i bolje znaju od onih koji to izvode. To što još nisam upoznao glazbenog kritičara koji zbilja znade čitati partiture, to još nikog od njih nije sprječilo, kritizirati izvedbu recimo simfonija ili opera(pa onda pišu o onome čega u partituri uopće nema ili sl.).

Pa da se vratimo kritici koju ovdje spominjem. Piše tu doslovce da su se potom "predstavili članovi Zagrebačke filharmonije". Prasak. Kritičarka se postavlja nad ZF. Jer ZF se u Zagrebu doista više netreba "predstaviti". ZF u Zagrebu nastupa.

Dalje otkriva nam kritičarka o Bethovenovom klavirskom koncertu da je "vrlo često usmjeren na dijalogiziranje solističke dionice s orkestrom". Prasak. Svaki koncert za instrument i orkestar koncipiran je tako. Možda bi se moglo tu i tamo govoriti o tome koliko je to kojem skladatelju uspjelo, ali pisati to kod Beethovena je isto kao napisati " znate, ujutro je jutro a navečer je večer" ili "sunce izlazi na istoku, znate, a zalazi na zapadu,znate".

Za Lovru Pogorelića piše "iako prilično tehnički spreman". Što mu to znaći "prilično". Kritičarka možda bolje svira glasovir od Lovre Pogorelića pa odmah primjećuje da je samo "prilično" a ne i potpuno spreman? I onda se pokazao i "nesklad u odnosu na tempa koja je kretnjama zadavao dirigent". Dakle, kao u školskoj zadaći osmogodišnje škole. Tempo svojim kretnjama određuje dirigent. Pa to zbilja nismo znali. Uvijek smo mislili da on tjera muhe ili možda vježba jogu. Ali i "događalo (se) da zvuk glasovira izlazi iz okvira strukturnog tijeka". Ovo pak nemogu ni komentirati. Da pojednostavim: kritičarka misli da je glasovir bio preglasan u odnosu na orkestar. Da Lisinski nije idealna koncertna dvorana i da percepcija zvuka ovisi o mjestu gdje tko u dvorani sjedi, to možda kritičarka nezna ili zanemaruje. Ali "zlifrala" je kritiku.

Pa i "orkestralni segment Beethovenovog koncerta, bio je, na žalost, slabo ostvaren". Što sad, ili Šutej nezna dirigirati(već je u ovoj kritici njegovo gestikuliranje osumnjičeno za nesklad soliste i orkestra) ili ZF nezna svirati. A, otkrila je kritičarka, orkestar je svirao tako da je stavcima "dominirao mezzoforte" a "rogovi su se pokazali sasvim neuvježbanima". Potpuno razumijem kritiku. Umjesto mezzofortea kritičarka si želi forte ili možda fortefortissimo. Možda je poput mene, treća dob, pa je mezzoforte ustvari vapaj zbog oslabljenog sluha. A horniste se može mirno napasti u svakom orkestru. Oni su magarad po kojima svatko mlati, s razlogom ili bez, i na to su već navikli(nadam se).

I dirigent je koristio "pretjerane geste". Dakle, bio sam u pravu, niti Šutej zna dirigirati niti ZF svirati. (To u našim uvjetima znači: neko se u ZF gadno zamjerio kritičarki) Pa je tako opći dojam ostao na razini "interpretativne prosječnosti". Sve ovo što sam naveo opće su tvrdnje koje kritičarka u ozbiljnom ispitivanju ne bi bila u stanju razložno objasniti. To je ofrlje nabacana fraza na frazu, pa je kritika gotova, pametni ljudi čitaju i tako samo sport, a glazbene kritike samo par zanesenjaka koji Mirtine žvake neće ni primjetiti. Zato predlažem da joj se dodjeli posebna nagrada "Nenad Turkalj" za postignuća u glazbenoj kritici. Naime, i Nenad Turkalj je, bez ikakvog glazbenog obrazovanja i znanja, godinama bio najvažniji glazbeni kritičar u komunističkom Zagrebu. Tko iz povijesti ne uči, njemu se ona ponavlja.

http://cerovac.blog.hr
http://glazbenistudiocerovac.blog.hr

P.S. Ispričavam se svima onima koji se kod spomena riječi "kultura" hvataju za pištolj.

Komentari

Nemam formalno glazbeno

Nemam formalno glazbeno obrazovanje, ali volim slušati različitu glazbu. Ono što me fascinira kod kritike svakog umjetničkog djela, a osobito likovnog plesnog i glazbenog je metrika koja se koristi. Kako se mjeri kvalitet umjetničkog djela i umjetničkog čina. prije bih rekla da se radi o dojmu pojedinca, a onda ti dovoljno samouvjereni pojedinci svoj dojam podjele s nama običnim smtrnicima. A ponekad ga nameću kao apsolutnu vrijednosnu mjeru. Možda ono što nekom smeta meni predstavlja izazov gledanja na drugi način.

Tko je glasao

Upravo tako ! Pitanje je

Upravo tako ! Pitanje je kriterija - sto je ispravno - odsvirati istu dionicu mehanicki i tehnicki perfektno do zadnjeg takta, ili unijeti u izvedbu neku osobnost - naravno ne do te mjere da se zadire u samu originalnost umjetnickog djela, ali dati joj nesto posebno?
Tu ne mislim na improvizaciju, ona je rezervirana za jazzere i alternativce, tesko da joj ima mjesta u klasicnoj glazbi, ali koliko je zapravo lezerno ili strogo ocjenjivanje klasicne glazbe u tom pogledu?

Tko je glasao

U klasicnu se glazbu ne

U klasicnu se glazbu ne razumijem. No vjerujem gospodinu Cerovcu u ono sto je napisao. Na zalost nije to tako samo u glazbi i samo u klasicnoj glazbi. Svjedoci smo na svim poljima umjetnosti o prisustvu mediokriteta koji ce davati svoje sudove o nekom djelu u zavisnosti od nekih interesa ili odredjenog odnosa. U takvim situacijama sto je osoba koja daje sud manje kompetentna to je bolje jer lakse moze iznositi zadane teze jer nema dovoljno svojeg znanja da moze ocjenjivati postignuto. Zato bi mi ovdje ili na blogu gospodina Cerovca bilo drago procitati recenzije aktualnih glazbenih dogadjaja.

Tko je glasao

Izvrsno napisano! Jako cesto

Izvrsno napisano! Jako cesto smo svjedoci da su kriticari osobe koje nisu uspjele same na nekom polju, prikupe nesto sterilnog teoretskog znanja i onda postaju eksperti za ocjenjivanje drugih koji su uspjeli. Silno sam skepticna prema kriticarima koji se nisu bavili necim aktivno u praksi i bili u tome javno priznati - da bi stekli pravo valorizirati druge. Ovaj me opis podsjeca upravo na to.

Tko je glasao

Hvala na komentarima. Ja sam

Hvala na komentarima. Ja sam nikako ne bih mogao biti glazbeni kritičar iako sam bio aktivni dirigent, sad sam glazbeni pedagog, a završio sam čak dva studija na muzičkim akademijama. Naime, imam manu: kad sam na koncertu slušam Mozarta, Beethovena ili kojeg drugog skladatelja i počnem uživati u ljepoti i savršenstvu glazbe. I potpuno zanemarim izvedbu, ne primječujem jel dobra ili loša, Mozart i Beethoven, pa i mnogi drugi, čak i u lošim izvedbama, su još uvijek genijalni. Zato, nikad od mene kritičara.

Tko je glasao

Naime, imam manu: kad sam na

Naime, imam manu: kad sam na koncertu slušam Mozarta, Beethovena ili kojeg drugog skladatelja i počnem uživati u ljepoti i savršenstvu glazbe.
Zato je i umjetnost da covjek uziva u njoj i da preko umjetnosti bude plemenitiji i duhovniji.

Tko je glasao

Može li u ovom slučaju

Može li u ovom slučaju išta govoriti činjenica da su dotičnu 'kritičarku' zbog njezine izuzetne elokventnosti kolege na studiju zvali Pauza? Ona dakle nikad ništa nije govorila, samo je upijala te tako očito upila fraze i frazetine koje su temeljno gradivo što se bez puno upotrebe mozga širi i podučava na našoj otužnoj vrhovnoj muzičkoj ustanovi. Tako je primjerna studentica koja bespogovorno šalje dalje ono što je naštrebala na fakultetu još jedna u nizu osoba koje su našle savršeno radno mjesto, koje s obzirom da je upravo ona ta koja kritici podučava javnost te zapravo direktno oblikuje javno mišljenje, neće u ovakvoj državi biti niti sankcionirano niti najmanje ugroženo. Dok god je ovakvih samozvanih autoriteta koji, blago rečeno, pojma nemaju, ova će zemlja biti rasadište nekritičnosti i gutanja svega što se servira. Stoga uštedimo svi za adsl i odbacimo bezrazložno kupovanje i potrošnju papira, koji ionako ne oplemenjuje nego služi isključivo za jadnu afirmaciju i iživljavanje ovih beskrupuloznih kompleksaša.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 3
  2. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 4
  3. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  4. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  5. Delanec od pravednik vz komentara 21
  6. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  7. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 55
  8. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 32
  9. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 34
  10. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  11. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  12. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  13. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  14. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  15. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  16. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  17. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  18. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  19. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  20. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  21. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  22. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  23. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  24. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  25. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • Bigulica
  • bosancero
  • drvosjek
  • Fantom47
  • indian
  • Jura
  • pravednik vz
  • sjenka
  • z00ey
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 11
  • Gostiju: 32

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko