Tagovi

Mirovnski sustav, pomozite prestrašenom magarcu

Bilo bi dobro najprije pročitati ovo: http://www.vjesnik.hr/html/2007/01/22/Clanak.asp?r=gos&c=1

Dakle uz prosječnu plaću bi se radnik, kad ode u mirovinu mogao nadati mirovini od 1700 kn, ali pošto treba težiti većem izdvajanju, mnogi preporučuju 10 %, i pošto svaki postotak povećava mirovinu za 300 kn, to bi trebalo značiti da bi prosječna mirovina morala iznositi 3200 kn samo iz drugog stupa.
To zvuči dobro, zar ne? Sami smo štedili, i sami ćemo uživati u plodovima svoga rada, a ne da kao do sada mi plaćamo tuđe mirovine. Svakome prema zasluzi.

E sad, reforma se provodi zbog sve većeg broja umirovljenik, zbog sve lošijeg omjera između zaposlenih i umirovljenika, i ovo bi trebalo biti rješenje koje nudi održivost (konačno rješenje umirovljeničkog pitanja). Pošto je to riješeno ne moramo se više puno mučiti oko nataliteta i povećanja zaposlenih jer ionako je svak odgovoran za sebe.
Pretpostavimo da će tamo negdje oko 2040 godine svi umirovljenici primati mirovinu iz prvog i drugog stupa i da će broj umirovljenika ostati približno isti, oko 1 milijun.
To znači da bi uz prosječnu mirovinu iz drugog stupa uz 5% izdvajanja u drugi stup primati 1700 kuna kako kažu oni koji se u to bolje razumiju od mene. To bi značilo da bi mirovinski fondovi morali svaki mjesec isplatiti 1 700 000 000 (slovima. JEDNU MILIJARDU I SEDAMSTO MILIJUNA KUNA!!!) što bi godišnje bilo 20 400 000 000 (slovima: DVADESET MILIJARDI I ČETIRISTO MILIJUNA KUNA !!!) i tako svaku godinu i to ne bi utjecalo na naše financijsko tržište jer kako su mi objasnili, mi imamo individualiziranu štednju i moja štednja ne ovisi o drugima.

Naravno da bi bolje funkcionirao drugi stup trebalo bi izdvajanja povećati na 10% pa bi prosječna mirovina bila 3200 kn što bi mjesečno iznosilo 3 200 000 000 (slovima: TRI MILIJARDE I DVJESTO MILIJUNA KUNA !!!), što bi godišnje bilo 38 400 000 000 (slovima: TRIDESETIOSAM MILIJARDI I ČETIRISTO MILIJUNA KUNA !!!), i tako svaku godinu i to ne bi trebaloo uzdrmati naše financijsko tržište jer mi imamo individualiziranu štednju i moja štednja ne ovisi o drugima.

Uz 10% ( prosječno 700 kuna) izdvajana i podjednaki broj zaposjenih kao i danas (oko 1,5 mil ljudi) godišnje bi se u fondove uplatilo 12 600 000 000 kn znači iz financijskog tržišta se isisava 38,4 mlrd kn, a u njega se ulaže 12,6 mlrd i to ne bi trebalo utjecati na financijsko tržište.
Znači imamo rupu od 25,8 mlrd kuna koje će nadoknaditi drugi ulagači, ma neka se u fondove ulijeva umjesto 12,6, neka ulazi 22,6 mlrd. kuna opet imamo ogromnu rupetinu koju netko treba popuniti.

Što nas to čeka? Kakvo gospodarsko čudo, koje će proizvoditi tolike milijarde svake godine, a da to ne ruši naše financijsko tržište i cijelu ekonomiju, već će još i davati stalne i stabilne prinose i osigurati morovine i u kriznom vremenima?
Kakvo ćemo mi to gospodarstvo imati koje će podupirati tako snažno financijko tržište? Kolika će kapitalizacija biti naše burze da bi izdržala odlijevanje tolikih milijardi, i još nosila dobit i rasla? Tu su još prinosi od ulaganja u drugi stup i prinosi i dobiti investicijskih fondova.

Kakve ćemo mi to firme imati koje će davati tolike dividende da namire potrebe fondova i da opravdaju visoke cijene dionica na burzi. Kako će biti raditi u firmi koja treba ogromne dobiti da namiri potrebe fondova? Kolika mora biti produktivnost radnika da svaki od njih osim za sebe zaradi i za firmu, državu i mirovinske fondove.

Koliki će biti dug države u izdanim obveznicama čiji će prinosi namiriti potrebe mirovinskih fondova, i koliko ćemo to mi imati jako gospodarstvo koje če moći otplaćivati tolike dugove i još omogućiti ogroman gospodarski rast?

Ne znam puno o ulaganjima u financijska tržišta, ali čuo sam da bi ljudi tamo trebali ulagati samo ono što im je višak, da je to štednja i da treba biti strpljiv i nekad čekati i godinama da povrate uloženo i ostvare dobit. Kakve ćemo mi to imati fondove koji će osiguravati puste milijarde i u vremenima krize kad vrijednosti padaju? Ne mogu reći penzionerima "znate sad je kriza i ne isplati nam se trgovati, jesti će te za tri godine kad kriza prođe".

Kakvo ćemo mi to snažno gosodarstvo imati, stotine milijuna eura odlaze vani vlasnicima naših banaka, telekoma, ine... i još ćemo zaraditi dovoljno za sebe.

Što se to tako veliko sprama a da meni stalno promiče, da nisam to sposoban vidjeti?
Čujem vijesti o kontrarevoluciji, o tome da u poljoprivredi ne može biti puno radnika, da imamo ogromne viškove ljudi u neprosperitetnim industrijama i državnom sektoru, ali ne vidim te velike firme koje će nam donijeti tolike dobiti i napredak.

Rečeno je da se previše izdvaja za mirovine da je to neodrživo, ali za tridesetak godina će naše gospodarstvo morati zaraditi 38 mlrd, za mirovine drugog stupa, ali izdvajanja od 20% (10%+10%) iz plaće će i dalje ostati i opterećivati cijenu rada. Neka su izdvajanja kao i sada to bi bilo oko 25 mlrd kuna. znači samo za morovine bi gospodarstvo trebalo zaraditi 63 mlrd kuma(25+38) to bi bilo opterećenje koje bi nam nametnuo naš mirovinski sustav.

Ne znam kako je s vama, ali mene je strah.

Dok me ne umirite i objasnite kako nema razloga za strah i da sam sve krivo shvatio ja ću lagano pjevušiti : ...tuu...du..du..tudududududuu... ... nema nam pomoći...

Komentari

Bojim se da članak u

Bojim se da članak u Vladinom biltenu koji signalizira naglo p(r)obuđen interes vlasti za sudbinu umirovljenika i onih koji će to postati treba čitati "iznad svijeće".

Sjećam se dok je uoči i nakon parlamentarnih izbora oporba ukazivala to isto, a i argumentacija je bila slična, da je odgovor (i) tada bahate Vlade bio da šta se tu lupeta i kupuje jeftine političke bodove kad su oni izračunali, vratili dugove i riješili sve za svijetlu budućnost.

Zazivanje povečanja izdvajanja za mirovine, imajući u vidu prethodno, signal je da love nema i da treba perušati kako god se zna i umije. Ne bi bilo prvi puta da se lova iz mirovinskog trasferira u razno i sasvim druge potrebe.

Cijenim da se ne radi o brizi za umirovljenike već da se od sve manjeg broja onih koji rade i zarađuju iscijedi još malo eliksira toliko potrebnog za opstanak nadgradnje.

B-52

Tko je glasao

Ne znam sta ce ti sve ove

Ne znam sta ce ti sve ove brojkice.. prilicno je jasno da mirovina nece biti vec za 10ak godina, a kamoli za 40ak..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ajde ti to da frugi stup

ajde ti to da frugi stup nevalja objasni teeheeju i mraku, mislio sam da ću ovako biti uvjerljiviji, da će im dati drukčiju sliku individualne štednje.
ali i da ću dobiti njihov pogned na ovo što sam napisao i objašnjenja kako će funkcionirati sustav uz tolike izdatke za mirovine.

Tko je glasao

magarac na prošloj temi sam

magarac na prošloj temi sam izgubio jako puno vremena pokušavajući ti objasniti neke stvari. Ovjde ću te zamoliti da ti sam sebi objasniš.

Ajde ti izračunaj kolika mora biti prosjećna plaća iz koje ćeš izdvajati 5% da bi ti mirovina iz drugog stupa bila 1700 kn. 40 godina, svaki mjesec, 5%. To su ti parametri. I da olakšamo posao prinos je 0%.

Samo ti to izračunaj i postaj u odgovoru te će to biti najbolji komentar na ovaj tvoj tekst.

Ako ti treba pomoć pitaj.

Ako ne postaš shvatiti ću to kao da ti je jasno zašto o mirovinskom sustavu nisi uopće trebao iznositi svoje teorije.

Tko je glasao

ne, ne znam izračunati,

ne, ne znam izračunati, podatak su dali oni koji se time bave, a ja sam prisiljen razmišljati o drugom stupu jer me je na to nagnala vlast.
ne znam ni otkud im podatak da će godišnji prinos biti 5%.

čak ne znam koliko bi štruca kruha mogao kupiti za 40 godina za tih 1700 kn s obzirom na inflaciju i sve.

a posebno ne znam kako će fondovi namaknuti tolike milijarde te koliko će te milijarde u stvati vrijediti, koliko će se štruca kruha za te novce moći kupiti.

dakle ne znam i pišem što pišem i provociram jer želim odgovore, jer o tome ovisi moja budućnost.

Tko je glasao

čak ne znam koliko bi

čak ne znam koliko bi štruca kruha mogao kupiti za 40 godina za tih 1700 kn s obzirom na inflaciju i sve
ali znaš da će 1,7 milijarda biti nesnosan pritisak na tržište, kako sad to ?

otiđi lijepo na stranice raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, tamo imaš kalkulator ...

Tko je glasao

ako 1700 kn neće biti

ako 1700 kn neće biti veliki teret, znači li to da će ljudi imati bijedne male mirovine. reforma je provedena da nam bude bolje a ne gore.

ove godine su planirana izdvajanja iz proračuna za mirovine u visini od 34 mlrd kuna. da je kojim slučajem sustav uveden prije tridesetak godina kolike bi mirovine mogao osigurati drugi stup? kako bi osigurao puste milijarde? to je ono što mene muči, u reformu se ide da se stvari poprave.

nije mi drago ovo naše prepucavanje, ali ja zaista ne razumijem kako sustav s drugim stupom može osigurati bolje mirovine od onog temeljenog samo na solidarnosti.

Tko je glasao

nikakvih stupova tu vise

nikakvih stupova tu vise nece biti.. ni temelji ostati nece..

doduse, mozda ponovo uvedu kolce..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

»Nakon provedene mirovinske

»Nakon provedene mirovinske reforme, i dalje 15 posto naših doprinosa odlazi za mirovine drugih ljudi a samo pet posto za nas same. Stopu treba povećavati kako bi se u budućnosti mirovine isplaćivale isključivo iz sredstava koje smo sami uštedjeli. Takvu sveobuhvatnu promjenu svakako treba pratiti i odgovarajuća socijalna skrb za one kojima ti izvori mirovina neće biti dostatni«, ističu i u AZ obaveznom mirovinskom fondu, a sličnog su mišljenja i u PBZ Croatia osiguranju.

Najprije se želim osvrnuti na ovaj navod iz Vjesnika. Ispada kako 15% doprinosa ide nekom drugom, a mi od toga nemamo ništa. Zašto onda "ti drugi" nemaju ogromne mirovine? Mirovina se izračunava kao zbroj oba obvezna mirovinska stupa ( I stup -generacijska solidarnost i II stup- individualna kapitalizirana štednja ) što je vidljivo iz podataka na stranicama HZMO:

Kada osiguranik ispuni uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad ili obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika dio te mirovine, koji pripada za mirovinski staž ostvaren u oba obvezna osiguranja se određuje kao osnovna mirovina, prema odredbi članka 84. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Osiguraniku, odnosno članovima obitelji u slučaju smrti osiguranika, koji je uz obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti bio osiguran i u obveznome mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovina se određuje kao zbroj dva dijela, i to:

- dijela mirovine za mirovinski staž navršen samo u obveznome mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, primjenom odredbi članka 74. do 82. ZOMO, i
- osnovne mirovine određene primjenom odredbe članka 84. ZOMO, za mirovinski staž navršen u oba obvezna osiguranja.

Očito im je želja raspolagati što većim iznosom sredstava jer su upravo oni ti bogom dani poštenjaci koji će napokon našim sredstvima raspolagati tako da budemo bogati umirovljenici.
Mirovinska osiguravajuća društva u naša 4 mirovinska fonda su Societe Generale i Hypo Alpe Adria Bank. Societe generale objavila je da svojim direktorima neće isplaćivati bonuse u zamjenu za pomoć države ( to su najnovije vijesti ).Pitam se hoće li se direktori naših mirovinskih fondova odreći bonusa kao što čine oni u Evropi?

Naš je mirovinski zakon kao i Zakon o radu imao uzor u njemačkom zakonu. Generacijska solidarnost svakako mora postojati i praksa je pokazala da to funkcionira, ali mora funkcionirati i gospodarstvo. Mirovinsko osiguranje sa sadašnjim omjerom od 1,4 radnika : 1 umirovljenik ne može dugo opstati.

Važno je naglasiti da nezakonite mirovine primaju svi umirovljenici. Prije ili poslije će se ustavnom tužbom dovesti u pitanje zakonitost obračunatih i starih i novih mirovina.

Za razlike između novih i starih mirovina nije uzrok samo proširenje obračunskog razdoblja ( po starom zakonu to je bilo 10 najpovoljnijih uzastopnih godišnjih plaća, od ove je godine to razdoblje 40 godina ). Činjenica je da su mirovine nezakonito usklađivane u razdoblju od 01.09.93.-31.12.98. Posljedica takvog nezakonitog određivanja mirovina je da su mirovine ostvarene u navedenom razdoblju za 31% manje nego što su prema zakonu trebale biti. Navedenim nezakonitim usklađivanjem i određivanjem mirovina oštećeni su ne samo korisnici starih mirovina ostvarenih do 31.12.98., nego i korisnici novih mirovina ostvarenih nakon 01.01.99. i to korisnici starih mirovina za razdoblje od 09/93 - 12/98, a korisnici starih i novih mirovina za razdoblje nakon 01.01.99. Da su stare mirovine usklađivane prema kretanju plaća, kako je to bilo propisano tadašnjim zakonom, razina mirovina bi 31.12.98. bila 108 % veća, a samim time bi i prva aktualna vrijednost mirovine kao i sve sljedeće bila za toliko veća. Korisnici novih mirovina imaju pravo na dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovinu ostvarene prema ZOMO ( NN 79/07 ). Ako je zakonodavac primijetio da su novim zakonom o mirovinskom osiguranju nove mirovine očigledno znatno niže od starih mirovina mogao je povećati mirovine, a ne regulirati te razlike dodacima na mirovinu. Kvaka je u tome da se dodaci mogu lako ukinuti , dok smanjivanje mirovina nije tako jednostavno.

U Zakonu o mirovinskom osiguranju postoji i III stup - dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Generacijska solidarnost podrazumijeva da mlađi rade za starije, ali su ovi koji su sada stariji - jednom bili mlađi koji su radili za starije. Koliko je meni poznato nitko se ne rađa sa 65 godina i statusom umirovljenika.

Tko je glasao

Meni su to protumačili još

Meni su to protumačili još pred x let kad sam bila nadobudni nezaposleni sa stažom koji sam sama sebi uplaćivala iz fuš posla na crno. I tak jedan dan se sto posto promijeni broj žiro računa mirovinskog fonda i tam više ne piše mirovinski fond nego državni proračun. I mene odmah uhvati strah da bu moja lova prešla u vražju čizmu bez dna (bajkica od braće Grimm mislim) i da ju više nikad ne bum vidla. Odem ja na socijalno i pitam savjetnika onak iskreno, kad je lova skrenula u državni budžet, tko meni garantira da ću ja iz nje ikad dobiti svoju penziju. A veli on, onak iskreno, a tko meni garantira da dok ja dođem do penzije, da će penzije uopće biti.

Tko je glasao

ono na što se ne obraća

ono na što se ne obraća previše pozornost je da ova reforma još više opterećuje gospodarstvo nego ona temeljena na solidarnosti.
zemlja, njeno gospodarstvo trebaju stvoriti određenu vrijednost da bi se imalo za mirovine, mirovine opterećuju gospodarstvo, tako da je njihovo financiranje proizlazi iz cijene rada,a li potrebni su i novci od drugih poreza koje ubipr proračun.
po novom osim opterećenja cijene rada tu je i pritisak da se stvori dovoljna zarada na financijskim tržištima, a država bi morala voditi računa o socijalno najugroženijima koji neće imati dovoljne prihode u starosti.

u slučaju krize pada vrijednosti na fin. tržištu , što može prisiliti fondove da smanje mirovine, pa pada potrošnja, a pošto fondovi moraju namaknuti neke novce za mirovine, stvara se pritisak na prodaju imovine makar i po vrlo nepovoljnim cijenama.

Tko je glasao

Super tema za dnevnik! U

Super tema za dnevnik!
U Italiji već godinama pokušavaju da izbalansiraju generacijski bilans: aktivno stanovništvo/penzioneri. Uveli su čak i "treći stup". Praktično imamo neku vrstu tronošca: državne penzijske fondove, sa sve nižom kontributivnom stopom; privatne penzijske fondove (organizovane po ekonomskim granama) i individualna privatna osiguranja. Ništa ne pomaže. Ni berza, ni kapitalizacija, ni manevrisanje kontributivnim stopama, ako nema aktivnog stanovništva!
Demografski rast je negativan i spašavaju nas samo imigranti iz Maroka, Tunisa, Rumunije, Nigerije, Indije, Cejlona itd.
U suštini penzijski sistem je oduvek isti: mladi izdržavaju starije! Postoji jedna izvanredna slika Rafaela koja simboliše jedini način zbrinjavanja starih: Trojanski junak Eneja nosi na leđima svog starog oca.
Problem je što naši sinovi jedinci moraju nositi na leđima oca i majku, eventualno tetku bez potomaka, a možda i strica.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 0
  2. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 3
  3. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 2
  4. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  5. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  6. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 52
  7. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  8. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  9. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 25
  10. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 10
  11. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  12. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  13. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 66
  14. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 65
  15. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 40
  16. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  17. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  18. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  19. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  20. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 93
  21. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  22. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  23. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  24. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  25. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • hlad
  • indian
  • Laganini
  • leddevet
  • vkrsnik
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness