Zagrebački Holding jučer je predstavio svoj dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond kojime vodstvo holdinga obećava svim svojim zaposlenicima (kojih je oko 13.000) mirovine od preko 26.000 kuna. Zvuči stvarno fantastično. Ali… sad dolazi onaj ali. Način financiranja tog fonda otkrit će nam da će Holding poticati uplaćivanje u fond subvencijama od 35 do čak 75%. Drugim riječima, svi zagrepčani dodatno će kroz poskupljenja plaćati mirovine za 13.000 zaposlenika holdinga. I tu dolazimo do prvog problema. Zašto bi građani ovog grada uplaćivali u mirovinski fond za zaposlenike holdinga? Što je s ostalih 800 i više tisuća zagrepčana koji ne rade u holdingu? Tko će njima subvencionirati uplate u neki od mirovinskih fondova?
Druga još problematičnija stvar je razlog osnivanja mirovinskog fonda. Iako je Bandić mahao s iznosom potencijalne mirovine od 26.000 kuna predstavljajući to kao prvenstveno socijalni projekt, istina je ponešto drukčija, koja dovodi pod veliku sumnju da će taj treći stup uspjeti uopće imati ikakav prinos. Naime radi se o tome da će se sredstva iz tog fonda ulagati u razvoj grada. Drugim riječima, grad Zagreb našao je način kakao se dodatno zadužiti, a da se to knjigovodstveno ne vodi kao zaduživanje. Još veći problem od zaduživanja je to što ulaganja koja će se financirati iz tog fonda ne donose profit.
Zagrebački holding može ulagati u poslove kojima s bave njegove podružnice. Istina je da ima vrlo profitabilnih dijelova, kao što je primjerice Zagrebparking, ali i vrlo neprofitabilnih kao što je ZET, Vodoopskrba ili Čistoća. Kako je holding jedno poduzeće, višak kojeg ostvaruju profitabilne podružnice prelijeva se u podružnice koje donose gubitke.
Čitava ta priča me nekako neodoljivo podsjeća na one famozne obveznice koje su se izdavale u Jugoslaviji kojima je država garantirala povrat sredstava za nekih 10 i više godina, a sredstva su se navodno plasirala u razvoj YU ekonomije. Kad su obveznice došle na naplatu njihova vrijednost bila je obezvrijeđena i ono što ste dobili nazad bio je običan sitniš.
cnn.blog.hr
Komentari
Gradski lanac srece umjesto
Gradski lanac srece umjesto happy-linea ;)
Sitnozubane treba jos krace sisati, a ostali neka sve to placaju sa njima kao preglasena i unesrecena manjina lupajuci i vlastitom osisanom celavom tikvom u zid.
Pored svih svinjarija ostati nekaznjen, je cinjenica koja naprosto mami na jos vece "poduhvate" sve u stilu Ostapa Bendera.
Projekt: ideje nase, a benzin vas!
Zaista ovce su se sisale preslabo, pa ce se trimer ubaciti u vecu brzinu. Zzzzzzzzzz!!!!
Zaboravil si napisat da sa
Zaboravil si napisat da sa 190kn mjesečno za 30 godina to sve naraste na više od milijun kuna, a uplatiš 68400 kuna.
Pa ti mafijaši Zagrepčane uzimaju i od naprijed i s otraga.
Čitava ta priča me nekako
Čitava ta priča me nekako neodoljivo podsjeća na one famozne obveznice koje su se izdavale u Jugoslaviji kojima je država garantirala povrat sredstava za nekih 10 i više godina, a sredstva su se navodno plasirala u razvoj YU ekonomije. Kad su obveznice došle na naplatu njihova vrijednost bila je obezvrijeđena i ono što ste dobili nazad bio je običan sitniš.
Ovo slijedi nadgradnju napredne u cirkularnu ekonomiju autora Jure Bilića i Milutina Baltića, puno pouzdaniju i profitabilniju (crvenu) nit, što sama fotografija može potvrditi sa dvojicom turbo uspješnih (u području zajedničkih novaca i imovine - politolog i agronom).
Bitno je neke novce osloboditi okova i upravljati cirkulacijom, koja je takva da na svakom djelu izaziva sline i pouzdano donosi rast, na osnovi čvrstog raspoloženja za narodnooslobodilaačku borbu (NOB). To se podudara sa svim raznim suvremenim programima orjentacije na financije, obzirom da je rad za Kineze i Bangladeš a uzgoj svinja za austrijske diletante (sve struje stavrno a Čačić za premijera i korektno otvoreno kao program).
Kada se novac oslobodi i krene cirkulacijskim putevima, čini čuda. Npr. množi se po burzama po Balkanu koji nestaje i istoku, kao nekad stalno bezvrijedni dinari i dionice koje autor spominje, ali koji su i kao takvi bezvrijedni imali stalno magijsku sposobnost pretvaranja u tvrdu valutu i još k tome slobodnu kao ptica, pa je prilikom zamjene valute DEM u valutu € razmjerno najviše toga izmililo u ovim područjima. Npr. slobodno ulazi i opći u svim nišama napretka, kao nekad a što se i sada radi. I ono što je ne manje važno - magijskom privlačnošću za tim neodoljivim predmetima žudnje se rade čuda oko svega, "I don' t care much for money, money can' t buy me love" (J. L.) je i kod nas bilo zgodno za skrenuti pažnju, nakon blagih umora od dugih jahanja.
Preiskusne ekipe se drže evanđelja by bijesdrugi, sposobnost iznad svega, jer tako sve držiš za jajca a onda preko toga i emocionalna, racionalna i sva druga središta, estetska prije svega, koja najviše odlučuju, slika i look na slici, larpurlartizam (samo mali pogled na sliku sve veli).