Tagovi

Milanovićev gambit: Prošlost i budućnost hrvatskih izbora

******** Objavljeno na Otvorenom Blogu
Otvoreno o politici, ekonomiji, povijesti, znanosti i umjetnosti ********

Kuljiš je riskirao i objavio svoje izborne prognoze u Jutarnjem listu, pa ne vidim razloga da i ja ne učinim isto. Nitko ne može biti prorok, ali trendovi se ipak mogu predvidjeti. Naravno, black swan događaji uvijek mogu okrenuti stvari naglavačke, ali barem će ostati podaci o hrvatskoj izbornoj povijesti i izmjenama zakona. Svoja razmišljanja, molim ostavite u komentarima. Hvala !

Prvo nekoliko činjenica.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izborima za Hrvatski Sabor i pravilnici o izborima omogućuju da od raspisivanja izbora do njihova održavanja prođu samo 34 dana, koliko je i trebalo prošli put. Dakle zakon dopušta održavanje izbora bilo koju nedjelju između 24.05.2015. (ako sutra raspiše izbore) i 01.02.2016. Ipak, najvjerovatniji datum, koji je Milanović spominjao svojim partnerima je rujan/listopad, prije nego se izgubi lijepo vrijeme i pozitivni utjecaj turističke sezone.

Ušli smo u izbornu godinu i više nema zakonskih mogućnosti za dodatne izmjene zakona. Ali i ove minimalne su značajnije nego što ljudi misle.

1500 potpisa za listu sada trebaju prikupiti i stranke i nezavisne liste, a raspored na listiću je prema ukupnom broju kandidata, a ne po abecedi. Na listiću više neće biti tridesetak, već samo četiri-pet lista.

Kod broja i načina izračuna mandata, gdje D`Hondt daruje jedan mandat više listi sa najviše glasova, nije bilo promjena. Zbog veličine dva najveća bloka, za samostalni prelazak praga treba najmanje 5,5 % glasova.

Preferencijalno glasanje zapravo olakšava odluku o ulasku u koaliciju manjim strankama i uglednim pojedincima. Možemo očekivati da će, poput izbora za EU, u svakoj izbornoj jedinici barem jedan kandidat biti izabran zahvaljujući preferencijalnim glasovima.

Da vidimo izbornu povijest.

Nadam se da nikome ne treba objašnjavati kako birači desnice (HDZ, HDSSB, HSP) nikada neće glasati za stranke ljevice (SDP, Laburiste, ORaH), kao i da svaka stranka ima minimum svojih birača, koji možemo pronaći u najlošijem dosadašnjem rezultatu, osim ukoliko nisu sada na vlasti, a toliko raskolili vlastitu organizaciju i brand da dožive potpuni slom, poput HSLS-a/Libre i HNS/Reformista. Nezadovoljni će radije ostati kod kuće ili baciti protestni glas.

Izborni odaziv je bio: 2000. 76,53 %, 2003. 65,98 %, 2007. 63,41 % i 2011. 61,77 %. Očito je da postoji tendencija pada broja izašlih birača, što je vjerovatno povezano sa iseljavanjem i apatijom mladih registriranih birača. U ove četiri godine procjenjuje se da smo izgubili 100.000 stanovnika !

Prilog 1. Tablica izbornih rezultata 2000.-2014. sa postocima

Izbori 2000_2014 Postoci

Prilog 2. Tablica izbornih rezultata 2000.-2014. sa osvojenim glasovima

Izbori 2000_2014 Glasova

Razmišljanja

Ono što znamo je da će HDZ i njegovi koalicijski partneri doživjeti rast glasova u odnosu na 2011. već zbog same činjenice da na izbore izlaze zajedno i da nijedan glas neće propasti. A 2011. su svi imali najgore rezultate u povijesti. Već samo te činjenice nose im po dva dodatna mandata po jedinici u odnosu na 2011. 66 mandata, umjesto 46. Još uvijek je nejasno da li će se HDZ-u na listi pridružiti DC-a Vesne Škare Ožbolt i nova Hrvatska Konzervativna Stranka Ruže Tomašić, koje su 2011. donijele znatan broj glasova listi.

Takva lista mogla bi očekivati sličan broj glasova i mandata koji je prošli put osvojila Kukuriku koalicija, 80.

SDP sigurno izlazi na izbore bez Čačićeva NSR (Narodne stranke-Reformista), ORaH-a Mirele Holy, Slavka Linića i Ive Josipovića. Svi oni izlaze na izbore i odnijet će dio glasova koji su prije četiri godine išli SDP-ovoj koaliciji.

SDP mora očuvati postojeća partnerstva, sa HNS, HSU i IDS, za što mora ponuditi minimalno po 3 mandata IDS i HSU, a najmanje pet do sedam HNS-u. To bi zapravo bilo u skladu sa izjavom Vesne Pusić kako žele zadržati ista redna mjesta na listama, a da će njihov gubitak mandata proizaći iz rubnih mandata sa dna liste. Jedino mjesto gdje se sigurno može očekivati promjena odnosa HNS-a i SDP-a je 3. jedinica, jer tehnički gledano, Čačić i Martinčević više nisu HNS-ovi članovi, dakle, niti bi ti mandati pripali HNS-u.

Da nadoknadi te gubitke SDP mora proširiti koaliciju. Na koga mogu računati ? Na Istarske demokrate Damira Kajina, na PGS sa kojim koaliraju u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji, te na ostatke Hrvatskih laburista, nakon što se pola njihovih zastupnika udružilo sa Linićem u Klub Nezavisnih ljevičara. Oni bi mogli dobiti dva-tri zastupnika i preživjeti. Ukupno SDP će morati prepustiti partnerima između 11 i 18 mandata. Sami se neće usuditi izaći na izbore, jer bi to jamčilo pobjedu HDZ-ove liste i izazvalo bi pobunu protiv Milanovića još prije izbora. A to je Milanovićev cilj, preživjeti na čelu stranke POSLIJE poraza, a ne osvojiti drugi mandat na vlasti. Tako gledano, njegovo oklijevanje za raspisivanje izbora ima smisla.

Pitanje je hoće li nove stranke bez mreže ogranaka (Nova stranka Ive Josipovića, Živi zid, Radnička fronta) uspjeti uopće skupiti 1500 potpisa za kandidaturu u svakoj jedinici ?

ORaH, stranka socijalističkih konzervatora je ogranke već izgradila i vjerovatno će izaći u svim izbornim jedinicama. Na europskim izborima 2014. prešla je prag u svim izbornim jedinicama izuzev u Zadarskoj. Ali sada imaju i ljevijeg od sebe, anarhiste Živog zida koji bi mogli osvojiti dva-tri mandata protestnih antiestablishment birača u zagrebačkim izbornim jedinicama na štetu SDP-a. Ipak ORaH bi po prošlogodišnjim dvocifrenim izbornim rezultatima u zagrebačko-varaždinskoj regiji, istarskoj i riječkoj županiji, trebao imati prilično sigurnih šest mandata, uz još dva koja vise (Osijek, Split).

Medijima je dopušteno da samo odaberu format praćenja kampanje. To znači da ćemo vjerovatno imati sučeljavanje dva premijerska kandidata, možda uz još jednog kandidata sa ljevice: Holy ili Josipovića. Poslije raspada Saveza za Hrvatsku, više ne postoji desnija alternativa koja bi imala šanse za prelazak praga, izuzev HDSSB-a u Slavoniji, koji iz godine u godinu polako ali neprekidno opada u broju glasova. Imali su šest, a ubuduće vjerovatno samo četiri mandata.

Što je još upitno ? Kako će na izbore izaći Laburisti, sami ili sa SDP-om ? Kako Srbov HSP, sami ili sa HDZ-om ? Ako idu sami, njihovi glasovi će propasti, ali ako koaliraju, ojačati će svoje blokove sa 3-4 mandata.

Od ostalih, tko će skupiti 17.000 glasova po jedinici da uđe u Sabor ? Čačić u 3. i Linić u 8. sigurno prelaze prag , a možda uspiju i Čačić u 1. i Linić u 7., kao i Josipović u 1., 2., 6. i 7, te MOST (Stipe Petrina, Marijana Puljak) u 9. i 10. Dakle sigurno dva, maksimalno deset mandata.

Milan Bandić 2011. nije prešao 2,5 % ni u jednoj od četiri zagrebačke jedinice, bit će veliko iznenađenje ukoliko uspije osvojiti makar i jedan mandat.

Od 140 mandata, ostale stranke/liste će osvojiti između 13 i 29 mandata. Ostatak će podijeliti HDZ i SDP liste.

HDZ može računati na još tri mandata dijaspore, a SDP na mandate SDSS-a. Ostalih pet zastupnika manjina bit će kao i od sada na usluzi vladajućoj većini, ma tko to bio.

Projekcija:

Lista...............Varijanta 1. Varijanta 2.
HDZ...............63 + 3...............80 + 3
SDP...............64.....................31
Ukupno ostale stranke/liste
.......................13.................... 29
ORaH...............6.......................9
Živi zid..............0.......................3
HDSSB.............4.......................6
NSR..................2.......................3
NL S.Linić.........1.......................2
NL I.Josipović...0.......................4
MOST...............0.......................2
Manjine.............8.......................8

Varijanta 1. Najbolja varijanta za SDP i najgora za HDZ
varijanta 2. Najbolja varijanta za HDZ i najgora za SDP

Ukratko, ako Milanović gadno ne zabrlja koalicije (scenarij 2.) tijekom ljeta, biće gusto (scenarij 1.). HDZ jednostavno ima nepopularnog vođu koji nije uspio pridobiti birače centra i zato će ovisiti o puno predizbornih i još više postizbornih partnera.

Komentari

jednostavno a neostvarivo

essekeru

bit će zanimljivo,
milanović sigurni gubitnik,
karamarko sigurni pobjednik
posvetit će najveći dio svoje energije, limitiranju rasta vlastite konkurencije
na ljevici, i desnici
jer o tome koliko budu jači od, na lijevoj strani, ORAHa, laburista, josipovića
a na desnoj od HDSBa, ruže,
ovisit će njihova budućnost,
milanoviću opstanak i nastup na izborima za 5 godina (ovi su izgubljeni)
karamarku uvjerljivost vladanja, i opet šanse da opstane i nakon neizbježnih reformi za 5 godina
sredina će biti prazna
prešutnim paktom, dogovorom, o metodi vođenja izborne kampanje,
forsiranjem sukoba lijevo desno, odnosno oko svjetonazorskih tema
udrobljeno s prenemaganjem o ekonomskim rezultatima (milanović)
ili govorom o budućim mudrim ekonomskim odlukama (karamarko)

ovaj put će oba glavna tabora imati sanaderovu taktiku
(ko se dobreo sjeća parole: glas za prvaše je glas za sdp)
realne teme stavljat će na dnevni red vanjski suradnici
pa će nas sud u muenchenu podučavati o važnosti suočavanja sa zločinima i zločinačkim načinom vladanja za izgradnju demokratskog društva
a EU komisije podsjećati na ekonomske teme, o tržištu

niko u hrvatskoj nije u stanju ni u obično vrijeme
a pogotovo ne u predizborno
pokrenuti niti jednu važnu temu, na ozbiljan način
i dati jasan program
o kreditima u švicarcima i dužničkom ropstvu
o izračunu kamate na kredite
o ogromnom gubitku stranih banaka i šutnji HNB
ni o promjeni izbornog sustava,
o lustraciji medija, sigurnosnih službi, sudstva
o održivom sustavu mirovinskog osiguranja
o nizu neophodnih, jednostavnih reformi (koje su druga društva i države raspravile, testirale, provele, pa su nam omogućile da učimo na tuđim greškama)
u upravljanju državom

luka

Tko je glasao

Realna prognoza

Mislim da je prognoza realna. I sam sam vrlo slično pisao.

Postoje greške, površnosti i pogrešne premise u nekim detaljima.

Kod broja i načina izračuna mandata, gdje D`Hondt daruje jedan mandat više listi sa najviše glasova, nije bilo promjena. Zbog veličine dva najveća bloka, za samostalni prelazak praga treba najmanje 5,5 % glasova.
To nije točno. D'Hondov sustav ne "daruje" nikome ništa. Obično će jake liste (obično prve dvije) imati veći postotak osvojenih mandata nego što je postotak osvojenih glasova, a ostale će imati manje. Ali nije uvijek tako.

Prag je 5,0% i to se ne mijenja. Koliko je pak dovoljno za osvajanje mandata, ovisi o raspodjeli drugih glasova. Možda 5,0% bude dovoljno, a možda i više od 6% ne bude dovoljno. Apsolutno sigurn ose osvaja mandat tek s 1/15 osvojenih glasova.

Odredba da se moraju prikupiti potpisi potpore je dobrodošla. Ipak, mislim da neće biti samo 4-5 lista, nego desetak u svakoj izbornoj jedinici.

Tvrditi da je ORaH »stranka socijalističkih konzervatora« neozbiljni je izraz osobne svjetonazorske antipatije Kuljiša prema zelenima.

Živi zid nisu nikakva ljevica, niti su anarhisti. Pisao sam o tome kakav im je bio diskurs na predsjedničkim izborima, a što će s njima biti, vidjet ćemo.

Petrina nije s MOST-om.

Tko je glasao

Drago mi je da odobravaš, i

Drago mi je da odobravaš, i ja pratim tvoje tekstove sa zanimanjem.

A stvari koje navodiš nisu "greške, površnosti i pogrešne premise" već više liče na cjepidlačenje zbog razlike u vrijednosnom sudu. Ovo je autorski komentar, a ne zakonski tekst, da bi morao biti suhoparan i doslovan.

D`Hondt ne "daruje" mandat pobjedniku, stvarno ?
Rekao bih da je to točno objašnjenje utjecaja načina izračuna, koja dobrim dijelom objašnjava razlog za formiranje "kobasica koalicija". A zašto su ga onda izmislili, ako ne zbog nadzastupljenosti u saboru u odnosu na broj dobijenih glasova ? Zašto ne koriste raspodjelu mandata srazmjerno prosječnom broju glasova ?
"Ladonja" je pošli put osvojila više od 5,0 % i ostala bez mandata.

Što više glasova osvoje dva najveća bloka, to će veći broj glasova biti potreban trećeplasiranom za prelazak praga. A ako i uspiju, šanse za drugi mandat im drastično padaju. Ukratko ovakav izborni zakon GARANTIRA dvostranačje.

Da je HDZ/SDP stalo do izbjegavanja propadanja glasova, mogli su uvesti kompenzacijske mandate. Mogli su ujednačiti broj glasova potrebnih za osvajanje mandata po izbornim jedinicama, Ali nisu, namjerno.

Za one koje detaljno baš zanima D`Hondt u zakonu, poslije izmjena glasi:
"...ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se
brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih
dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14
brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva
onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među
14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata
dobila ta lista,"

Drugo, više od polovine stranaka za koje je dovoljno 100 osnivača, koje su se kandidirale na prošlim izborima osvojile su manje od 1500 glasova. Uz postojanje blokovskih koalicija, tko uopće ostaje kao potencijalni kandidat ? Pogotovo ako se blokovi konsolidiraju laburistima i pravašima. Josipovićeva koalicija, Željka Markić, Orah, Živi zid i tko još ?

Opis ORaH-a kao "socijalističkih konzervatora", ne konzervativaca, je prilično jasan, oni jesu za jaku ulogu države, visoke poreze i za zadržavanje državnog vlasništva nad tvrtkama. Ako to nije socijalizam, što je ? Konzervatori se odnose na njihov "zeleni" status, na "Održivi razvoj".

Živi zid je više protestni pokret, a manje stranka, oni su protiv cijelog sustava vlasti. Oni svojim djelovanjem jasno pokazuju da osporavaju autoritet vlasti. Srećom za sada su u okviru građanskog neposluha, ali njihova retorika je puno radikalnija.
Oni poručuju da žele promjene ne samo parlamentarne politike (Sabor i Vlada), već i revoluciju (ne mora biti nasilna, potpuni preokret), koja obuhvaća promjene centralne banke, policije i pravosuđa, radikalnu decentralizaciju.
Imaš bolji opis takve ideologije od anarhizma ?

Tko je glasao

D`Hondt ne "daruje" mandat

D`Hondt ne "daruje" mandat pobjedniku, stvarno ?
Stvarno. Ništa slično nema.

A zašto su ga onda izmislili, ako ne zbog nadzastupljenosti u saboru u odnosu na broj dobijenih glasova ?
Izmislio ga je jedan belgijski matematičar. to je jedan od dvadesetak matematičkih metoda, da se riješi problem nužnog zaokriživanja pri podjeli mandata (stranka koja dobije recimo 23,75% glasova ne može dobiti točno 23,75% madnata. Netko mora dobiti malo više, netko malo manje. D'Hondov izračun temelji se na vrlo jednostavnoj zdravorazumskoj logici i jednostavnoj matematičkoj jednadžbi, pa je zato najviše primjenjivan.

U nejasnim slučajevimač, češće će vodeće liste imati veći postotak mandata nego glasova, a slabije liste manje, ali to nije nužno.

"Ladonja" je pošli put osvojila više od 5,0 % i ostala bez mandata.
Da, to se može dogoditi, kao što sam i napisao. Nije granica 5,5%, jer je moguće da neka lista osvoji i 6%, pa ne osvoji mandat. Tu se ništa nije promijenilo.

Što više glasova osvoje dva najveća bloka, to će veći broj glasova biti potreban trećeplasiranom za prelazak praga.
Da, uglavnom je tako. ako, recimo, u jednoj izbornoj jedinici dvije liste imaju po 45% glasova, treća lista treba 6,43% za osvajanje mandata. Ako pak tri liste imaju po 30%, onda je četvrtoj listi za mandat dovoljno 6,01%. Kombinacije mogu biti razne.

Ukratko ovakav izborni zakon GARANTIRA dvostranačje.
Nije "dvostranačje", jer su u pitanju dvije liste s ukupno čak 12 stranaka. Međutim, nije se ništa bitno rpomijenilo. Manji broj lista ukupno značit će manje lista, koje ostaju ispod 5%, a to ne ide u prilog "velikima".

naravno, u pitanju je i strategija koaliranja, u čemu su stranke često bile iracionalne. HSS i HSLS su 2007. išli zajedno i osvojili osam mandata, a 2011. samostalno, osvojili zajedno malko manje glasova, ali samo jedan mandat (HSS). S druge strane, Kukuriku koalicija je godine 2011. osvojila zapravo 4% manje glasova nego četiri stranke zajedno 2007.. Da su 2007. išli zajedno, vrlo vjerojatno bi izbore uvjerljivo dobili.

Ja sam osobno za zabranu zajedničkih lista, kao u Njemačkoj.

Visoka polarizacija je i dosad bila na izborima. 2011. dvije vodeće snage su osvojile 126 mandata od 140 u 10 izbornih jedinica. Vrlo vjerojatno će sad zbroj biti manji.

Da je HDZ/SDP stalo do izbjegavanja propadanja glasova, mogli su uvesti kompenzacijske mandate.
Da, ja sam odavno za takav sustav, pisao sam o tome još 2000. g.. Sustav kakav je u Švedskoj ili Nizozemskoj meni se najviše sviđa.

Ali eto, oni koji su najjači, preferiraju sustav koji više ide na ruku najjačima. Nema se smisla nervirati zbog toga. Moglo bi biti i gore. U Grčkoj najjača stranka, makar imala jedan glas više od druge, dobiva "gratis" 50 mandata. U Velikoj Britaniji i SAD, stranka koja osvoji 30% glasova može dobiti više od 50% mandata, itd..

U tvoje ideološke oznake ORaH-a i ŽZ-a ne bih ovdje ulazio. Nije tema, a i nikad se ne bismo složili.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci