Tagovi

Male nacije su karikatura povijesti

Misao navedenu u naslovu posudio sam od slovenskog filozofa Tarasa Kermaunera. Doduše, on ne misli dobro niti o velikim zajednicama: velika društva su kao velike kolja?ke bande. Navodim ove izreke da bih navukao ?itatelja na kratko analizu i vrednovanje pojmova kao što su nacija, nacionalna država, suverenitet, integracije i globalizam u uvjetima po?etka 21. stolje?a.. Zaslijepljenost starim vrijednostima, kao što je inzistiranje na zadataku realizacije modela nacionalne države, koji nas je iscrpio svojim medunacionalnim svetim ratovima u 90-ima, onako kako je to bilo u Zapadnoj Evropi od sredine 19. do sredine 20. vijeka – suo?ava nas danas sa ?injenicama života. Pogledajmo ukratko rezultate naših nastojanja.

Uzmimo za po?etak tzv. intelektualno stvaralaštvo. Jesmo li uop?e svjesni novih hegemonija u kojima živimo. U ovoj našoj provincijskoj zabiti ljudi su uglavnom dislocirani od matice svjetske kulture. Ukoliko netko želi recipirati o ?emu se govori i što se danas radi u teoriji, u umjetnosti, u kulturi, oni ?e sav taj input dobiti na stranim jezicima. Gotovo ništa se više ne proizvodi na našem jeziku, srpskom, hrvatskom, bosanskom i tako dalje. Tako?er, ukoliko imate nešto za re?i, to ?ete tako?er morati raditi na nekom drugom jeziku, u prvom redu na engleskom, zato da vas uop?e netko ?uje, zato da taj vaš glas uop?e bude relevantan.

Posljednje vijesti koje mediji donose sa izdava?kog tržišta ne idu na ruke našim srbofobima. Pod naslovom „Izdava?ki desant na bivšu Jugoslaviju“ donose nam pri?u o tome kako jedna djelatnost, odnosno njeni nositelji – izdava?i, spas iz prokletstva malog tržišta i slabih ?itala?kih navila Hrvata nastoje kompenzirati svojim prodorom na tržišta „nehrvatskog jezika“ poput srbijanskog, bosanskog ili crnogorskog. Je li dr. Snježana Kordi? u pravu kada tvrdi da je grani?na zona za uvrštavanje jezika pod zajedni?ki nazivnik (jezik) nalazi izme?u 75 i 85 posto me?usobne razumljivosti. U našem se slu?aju i ne dovodi u pitanje da smo iznad tog postotka, pa onda izdava?i – hrabro naprijed. Ako žele da im se prijevodi stranih izdanja isplate ili pak da doma?a izdanja budu komercijalna ne preostaje im ništa drugo nego prodrijeti na „strana“ tržišta.

A kakva je situacija sa „pravom“ privredom? Kada je prije nekoliko godina naša Hrvatska gospodarska komora shvatila da je vrag odnio šalu Nadan Vidoševi? je napunio avion sa hrvatskim privrednicima i otišao u Beograd. Lep kao greh – rekle su srpske novinarke za našeg Nadana, no to je bio po?etak krpanja poderanog ekonomskog prostora iz razdoblja 90-ih. Danas se ve? vide neki rezultati.

Tako je posljednjih mjeseci, konkretno u kolovozu ovog ljeta, u tišini realizirana ideja o ponovnom povezivanju željeznica Srbije, Hrvatske i Slovenije, to?nije o osnivanju zajedni?ke tvrtke koja bi se bavila prijevozom tereta na 10-tom koridoru.

Hrvatski proizvo?a? gra?evinskog materijala Nexe d.d. iz Našica je postao jugoslavenska tvrtka sa tvornicama razasutim po Srbiji (Novi Be?ej, Novi Sad, Sremski Karlovci, Jelen Do) i Bosni (Doboj, Sarajevo) i Hrvatskoj (Našice, Feri?anci; Vinkovci, Osijek, Koprivnica). I Agrokor i Delta, dvije najve?e trgova?ke firme na ovom prostoru žele akvizirati slovenski Merkator, pri ?emu se tržišta ove dvojice velikih igra?a na mnogim mjestima preklapaju, ostaje za sada neizvjestan veliki potez njihovog fuzioniranja, a ne bih se iznenadio na vijest da bi i to bila uvertira za dolazak velikog svjetskog igra?a poput Wal-Mart , Lidla, Tesca ... koji bi ih preuzeo.

Po ugledu na željeznice postoji inicijativa za sli?no takvo udruživanje i aviokompanije tih država. Ideja je stigla iz Srbije, a pozvane su zrakoplovne kompanije iz zemalja bivše Jugoslavije da se pridruže ve? udruženom JAT-u i Montenegro Airlinesu. Misli se na našu Croatia Airlines, koja je u gubicima, i Adria Airways iz Ljubljane. Motiv okupljanja aviokompanija iz država bivše Jugoslavije, navode srbijanski mediji, bio bi bolje poslovanje, odnosno smanjivanje troškova te bolja organizacija letova.

Kada je pak rije? o avijaciji šaljiva je nakana ovih malih državica za posjedovanjem i vojnog zrakoplovstva. Neki se rugaju tvrde?i da na našem nebu vojni zrakoplov ne može uzeti niti zalet a da ne u?e u zra?ni prostor susjedne države. A da se o troškovima niti ne govori. Zato se nedavno pojavila ideja o kontroli neba od strane združenog vojnog zrakoplovstva Slovenije, Hrvatske, BiH i Crne gore.

Naše estradne zvijezde su bile prve laste koje su osvojile srbijansko glazbeno tržište, a Balaševi?, Bajaga, Halid Bešli? i sli?ni su kod nas normalna pojava. O kriminalcima ne?u puno: oni nisu niti razarali zajedni?ko „tržište“ od prije rata – osobito su bili aktivni tijekom najžeš?ih me?unacionalnih sukoba na ovim prostorima. Ako tome pribrojimo i aktivnost generala ?ermaka po?etkom 90-ih, onda niti naftaši nisu prekidali suradnju tijekom rata...

Najnovije ekonomske vijesti govore o aktivnostima srbijanskog kralja še?era Miodraga Kosti?a koji se navodno „upucava“ u naš turizam, a nije mu strana ideja o okrupnjavanju svih proizvo?a?a še?erana (Viro u Virovitici, Sladorana u Županji, osje?ka Kandit Premijer...) na ovim prostorima u jedan konzorcij. Željko Zadro, vlasnik Vira, kaže da je jedini uvjet opstanka – udruživanje.

Ostaje nam još stvaranje jedne „normalne“ nogometne lige, po mogu?nosti od klubova iz ranije YU lige, zatim udruživanje sredstava u novu lutriju (ne mora se zvati „jugoslavenska“) kako bi dobitci bili ve?i, itd., itd.

Pa, dobro, što se to sada dešava ovdje? Zar nismo po?etkom 90- ih odlu?no rekli - a sve to popratili sa krvavim ratovima i razaranjima, sa etni?kim ?iš?enjima, masovnim ratnim zlo?inima, stotinama tisu?a mrtvih i milijunima prognanih, sa uništenom perspektivom barem jedne, ako ne i više generacija naših ljudi – da sa nekadašnjim sunarodnjacima više nemamo ništa. ?ak smo u Ustav RH ugradili velike brane za bilo kakve budu?e asocijacije tipa Jugoslavija. Uz put smo razgradili sve ekonomske i infrastrukturne sustave naslije?ene iz 70-godišnjeg zajedni?kog života na ovom prostoru. To je bio šok nevi?enog intenziteta: prekinuti poslovne veze svim tvrtkama i partnerima u okolnim republikama, a u infrastrukturi smo rasto?ili poduze?a koje su poslovale nadnacionalno, ?ak smo išli dotle da smo prekinuli telefonski i poštanski promet sa susjedima, a platni promet se uspostavio tek nakon 15-ak godina. Naši privrednici, koji su ostali u nekadašnjim poduze?ima su se nasukali kao ribe na suhom – bez tržišta i sirovinske baze, bez energetskih izvora u Bosni i Srbiji, bez prometne povezanosti, bez kulturnih spona... A da ne govorimo o razdvojenosti osoba i obitelji.

Dok se na forumima još vodi rat izme?u „?etnika“ i „ustaša“, sa onih drugih portala – ekonomskih, odjekuju druge poruke:
Josipovi?: Srpski kapital nije nepoželjan u Hrvatskoj
Vidoševi?: Hrvatska i Srbija moraju se vratiti na tržište nesvrstanih
Tadi?: Srbija i Hrvatska mogu zajedno u metalnoj i vojnoj industriji

Tekst ?u završiti citiranjem izjave uglednog slovenskog ekonomiste Jože Mencingera: „Poznat sam po tvrdnji kako Slovenija i nije država, nego regija EU, jer pored ostalog i ne odlu?uje o svom privrednom sistemu. Naš privredni sistem su direktive Europske komisije“. Drugo, on smatra da ?e se u budu?nosti ekonomska snaga mjeriti demografskom snagom...

Komentari

Dvije teze..

Ove dvije stvari ne idu zajedno. Jedno je pitanje malih nacija kao takvih a drugo pitanje je ekonomija i njena uspješnost.
I male nacije mogu biti velike ako su uspješne, u bilo čemu i ako mogu biti pozitivan primjer drugima "malim" i "velikim" nacijama. Da li je velika američka nacija kad glumi svjetskog policajca? Ili kineska kad žrtvuje generacije svojih građana da rade za 50-100 dolara mjesečno radi vjerojatne, svjetske dominacije i prerastanje u silu broj jedan?
Ili je velika nacija norveška ili Tibetanci? Jesu oni mala ili velka nacija kad utječu na opći pogled na svijet i život?
Drugo pitanje je ekonomska uspješnost nacije. A to ima puno više veze s tradicijom, nasljeđem i političkim elitama. I ne zavaravajte se s razmjenom sa susjedima - struktura naše robne razmjene sa svijetom indentična je robnoj razmjeni EU, drugo su bajke,,
Horvatova vizija je u svijetu multinacionalki i velesila Rusije, Njemačke, u odnosu na Srednju Europu na žalost utopija.
To je isto kao Santinijeva teza da je Tito trebao napraviti auto za nesvrstane i prodavati im ga, lijepo zvuči ali nije bilo realno..

Tko je glasao

prokletstvo malih brojeva

Sviđa mi se ova misao našeg pokojnog akademika Eugena Pusića. Gledajući ovako statistički ne možeš u maloj populaciji naći niti dovoljno pametnih da popune sve funkcije jednog ozbiljnog društva. Lakonski bih rekao da mi na pr. nemamo niti dovoljno sposobnih sudaca, niti ambasadora, znanstvenika, ministara... , kamo god se okreneš vidiš potkapacitiranost. To ima odraza na ukupno stanje zajednice.

U povijesti ima primjera relativno uspješnog razvoja malih sredina poput Nizozemske, Španjolske, Portugala... u srednjem vijeku i renesansi, ali se mora dodati da se radi o predindustrijskom dobu i da su te zemlje bile već tada globalizirane, odnosno da su od nekuda crple „energiju“ (kolonije), što je dalo priliku pojedinim slojevima da se izraze umjetnički, znanstveno, graditeljski, državnički...

Moja teza se odnosi na suvremenu civilizaciju sa svojom masovnom proizvodnjom gdje je tržište presudan faktor. SAD sa svojih 300 milijuna stanovnika je takav primjer, a EU ga svojim ujedinjenjem pokušava slijediti. Kina i Indija su bez premca u tom smislu i neki autori im proriču svjetsku supremaciju (ekonomsku, vojnu, političku, znanstvenu...).

Mislim da je Horvat shvatio da ove srednje u manje razvijene zemlje Europe u srazu sa civilizacijom zapadne Europe nemaju velike šanse. U tom smislu je zamišljao jedan blok zemalja sa prilično velikim tržištem, donekle zaštićen od tih predatora iz zapadne Europe...

Tko je glasao

Richard, Sviđa mi se ova

Richard,

Sviđa mi se ova misao našeg pokojnog akademika Eugena Pusića. Gledajući ovako statistički ne možeš u maloj populaciji naći niti dovoljno pametnih da popune sve funkcije jednog ozbiljnog društva. Lakonski bih rekao da mi na pr. nemamo niti dovoljno sposobnih sudaca, niti ambasadora, znanstvenika, ministara... , kamo god se okreneš vidiš potkapacitiranost. To ima odraza na ukupno stanje zajednice.

Onda bumo u u tim velikim nacijama ko na primjer Srbija, našli pametne, koji buju vodili nas bedaste male Hrvate.
Ili si ti nekaj drukčije mislil.

Mislim da je Horvat shvatio da ove srednje u manje razvijene zemlje Europe u srazu sa civilizacijom zapadne Europe nemaju velike šanse. U tom smislu je zamišljao jedan blok zemalja sa prilično velikim tržištem, donekle zaštićen od tih predatora iz zapadne Europe...

Pa da, imat čemo velke šanse, kupovali bumo Yugiće, televizije od EIN ili Rudi Čajevac, a nosili bumo JNA pušku na ramenu, umjesto NATO.vu kak neki veliju.

Kaj čekamo?

Tko je glasao

Dobro, Skviki...

...ti voliš Opele, Siemense, Grundige..., a što buš ti njima ponudil za razmjenu? Bio bi im konobar, kuharica ili bi tim pederima iz EU dal malo guze... za razmjenu...? :):)

Tko je glasao

Richard, Makar smatram da je

Richard,

Makar smatram da je svaki zvanje časno i da ima svoju funkciju u društvu, moram reči:

Ak neko nije sposoban izučit nešto bolje, onda se i sa tim mora zadovoljit.

Mi bi svi trgovali, bili advokati, suci, direktori, a nismo sposobni zadržat poslovno povjerenje, koje su nam na početku nudili ti pederi, kak ih ti nazivaš.

Ja sam kod tih pedera zaslužil penziju, nije bilo lagano, no respekt i ime se nikad nije lagano sticalo.

Onak realno:

Yugići su se sklapali sa dobivenim novcima, a čekalo se je na njih po godinu i više dana. Na parkiralištu gotovih vozila su skidali djelove i ugrađivali ih na traci, jel ih nisu imali.

Tko je glasao

Mali narodi nece postrati

Mali narodi nece postati ljepsi i pametniji ako se udruze sa susjedima.Ekonomsko ukrcavanje u iskljucivo bijednije drzave je bumerang koji se vrati u celo.
Savez Ugande i Ruande bas mi se ne cini jako obecavajucim poslom.
Uzimanje kredita na Zapadu a prodaja robe iskljucivo na Istoku je sasvim suluda strategija.
Ili si konkurentan globalno ili propadas.
Male drzave poput Norveske ili Svicarske nisu bogate i uspjesne jer imaju pare i naftu, nego zato sto trose onoliko koliko je optimalno.
Norvezani nemaju autoceste, ne kupuju trkace automobile balavcima koji ne razlikuju auto-cestu od piste, zive u jednostavnim kucama i uvijek trose onoliko koliko im nije problem zaraditi.
Ostali a tu je veliki dio Europljana i Amerikanaca ocito rade na drugaciji nacin pa su sad gdje jesu.

Tko je glasao

Eh...

Pa, dobro, što se to sada dešava ovdje? Zar nismo početkom 90- ih odlučno rekli...

Dešava se ona stara - para vrti gdje burgija neće.

Tko je glasao

Branko Horvat mora da se

Branko Horvat mora da se okreće u grobu.

Tko je glasao

bacija si kost i uteka :-)

a ti si radio s Horvatom !?

Bert

Tko je glasao

dobro kažeš, Žac

Da, njegova (Horvatova) ideja je bila ekonomska (i politička) asocijacija zemalja sličnog stupnja civilizacijskog razvoja (ekonomske moći), a to je značilo da se udružuju svi ovi na istoku Europe, od Baltika do Jadrana. Računao je na populaciju od 150 milijuna duša, što je već respektabilno tržište na kojem se sve isplati proizvoditi i organizirati. Uz neke oblike protekcionizma možda bi to i pristojno funkcioniralo...

Tko je glasao

Da, njegova (Horvatova) ideja

Da, njegova (Horvatova) ideja je bila ekonomska (i politička) asocijacija zemalja sličnog stupnja civilizacijskog razvoja (ekonomske moći),

Nisu Englezi bili u Sjevernoj Koreji i na Kubi vec u Hong Kongu i Singapuru.
A i da se primjetiti ;)

Tko je glasao

Branko Horvat kao prorok??

@Richard
Slušao sam često očitovanja Branka Horvata devedesetih godina, kada je vodio UJDI. I privatno sam jednom bio njegovoj vili podno Sljemena kada je okupio desetak ljudi želeći čuti naša mišljenja o budućem razvoju događaja
.Žalosno je da su upozorenja što će se dogoditi nakon raspada Jugoslavije, u 95 % prognoza, bila točna. Velika se nepravda čini njemu što se vrlo malo podsjeća na te njegove vizije. Imam i neke zabilješke tih negativnih vizija i trebalo bi ih objediniti i objaviti. Zapravo, tada kritiziran, bio je vrlo dalekovidan. Ova ideja o stvaranju tržišta od Jadrana do Baltika je manje zanimljiva - daleko više je zanimljivo proročanstvo da će male države, nastale na području ex-Jugoslavije biti slabe, ekonomski ranjive, pod pritiskom drugih, moćnijih zemalja. Znao je zakonitosti tržišta, bio je zapravo jedan od svjetski vodećih ekonomista, i iz ekonomsko-političkih znanja izvlačio je točne prognoze.
Danas u Hrvatskoj nemamo ni jednog ekonomistu formata Branka Horvata.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Počivali u miru

Otkad su umrli Branko Horvat, Ivan Supek i nedavno Vladimir Devide, u Hrvatskoj više nemamo intelektualaca. Kakva nam je obrazovna politika - nećemo ih više nikada niti imati!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigulica, Otkad su umrli

Bigulica,

Otkad su umrli Branko Horvat, Ivan Supek i nedavno Vladimir Devide, u Hrvatskoj više nemamo intelektualaca. Kakva nam je obrazovna politika - nećemo ih više nikada niti imati!

Čudno da je pokojni Supek bil više na meti komunista u jugoslaviji, nego u slobodnoj Hrvatskoj.

Tko je glasao

nista cudno!

ivan supek je odlicno kotirao u vrijeme komunista, za razliku od njegovog brata rudija supeka.
veliki konformista i "intelektualac" leonardo da vincijevskog tipa(petljanac u sve i svasta)!:)

Tko je glasao

Što ima loše

u intelektualcu de vincijevskog tipa?

O Rudi Supeku ne znam toliko puno, osim što su i za njega tvrdili da je homo universalis, dakako, u pozitivnom smislu.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dva Supeka, oba na svoj način pozitivni...

Rudi Supek je lao ljevičar preživio KZ Buchenwald, a kao vrhunski intelektualac i antifašist, predstavljao je jugoslavensku logorašku zajednicu koja se ilegalno opirala teroru u logoru. Bio je član ilegalnog komiteta KZ Buchenwald, uz neke tada Europi poznate intelektualce i antifašiste. Preživio je logor a poslije bio izvrstan sociolog, (udžbenik za gimanzije i druga djela), humanistički angažiran, kritičar totalitarne struje u jugoslavenskom socijalističkom pokretu, blizak "Praxisu".
Negdje l975. zajedno smo se našli u jednoj delegaciji koja je posjetila memorijalni centar Buchenewald u Istočnoj Njemačkoj. Uz sebe je nosio, u novčaniku, originalnu fotografiju tjelesa (leševa) koja su saveznici zatekli u u logoru, oslobodivši ga.
Zaista, čovjek se pita gdje je nestala hrvatska kritička inteligencija??? Ili postoji, a ne dobiva riječ...??? Kada se sjetim Rudija Supeka (i Ivana) i slušam što mudruje dr. Letica u "Petom danu" (referendumi su opasnost::????) pomislim ne samo da su Hrvati brojem mala nacija, nego nas neki tzv.intelektualci neprestano guraju u podrum Europe.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

biti "univerzalac" u naucnom

biti "univerzalac" u naucnom smislu je danas nemoguca misija, za razliku od vremena leonarda da vincija kad je naucna misao bila tek u povojima i kad je on mogao biti i naucni univerzalac!
pojam naucnika ne mijesaj sa pojmom intelektualac!:)
na zalost, o pozerima se vise zna nego li o samozatajnim ljudima.

Tko je glasao

Pitanje definicije

pojam naucnika ne mijesaj sa pojmom intelektualac!:)
Bojim se da pojmove ne miješam ja, nego ti.

Pođimo od definicije intelektualca:1. onaj koji se bavi umnim radom i ima visoku naobrazbu; 2. mislilac koji javno djeluje kao moralna i humana snaga u društvu.

Naučnik je partikularni genijalac koji često nema potrebu društveno javno djelovati.
Postoje još i stručnjaci, ljudi koji su vrlo specijalizirani za neko usko područje, a o nekim drugima pojma nemaju, niti ih zanima.

Za razliku od njih, niti naučnik, niti stručnjak ne može biti intelektualac ako je po nekim pitanjima, pogotovo od onih koji se dotiču morala i humanosti - partikularni idiot.

Upravo je takvih ljudi (intelektualaca), bojim se, sve manje.
Naučnici bježe van (kao i stručnjaci), a nove ćemo stručnjake sve teže proizvoditi, sudeći prema trendovima u obrazovanju.

(Usput, uopće se ne slažem s tezom da je leonardu bilo "lakše" biti univerzalac nekad, nego što bi mu bilo danas - ali to bi zahtjevalo komentar od 3 metra;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

"Svjesno opredjeljeni idioti"

tako je tu pojavu nazvao jednom sedamdesetih jedan profesor, intelektualac, stručnjak

Za razliku od njih, niti naučnik, niti stručnjak ne može biti intelektualac ako je po nekim pitanjima, pogotovo od onih koji se dotiču morala i humanosti - partikularni idiot.
i tu je kvaka. A zove se sustav u kojem je kolektivna odgovornost. Bilo koja budala može raditi bilo šta, zato je sustav podobnosti i veza jedini zakon koji dovodi do "odgovornih" mjesta na koja u pravilu zasjedaju nekompetentni ljudi. Ososbna odgovornost, pogotovo kod zaposlenih po institucijama, ne postoji - time se čvrsto drži politička "volja" kao jedini odlučujući faktor. To je znamen održivosti stanja kakvog imamo.

Tko je glasao

moral i svijest nas inače

moral i svijest nas inače dijele od ostalog živućeg na Zemlji. Pa, s obzirom da je svjetski poredak komu težimo amoralan, pitam se, nismo li možda gori od životinja. Ništa nam nije sveto, sve je na prodaju...osoba sa takvim stavom ne može biti počašćena nazivom intelektualac. Životinjski je svijet "moralniji" od našeg...

Tko je glasao

ne boj se, potpuno se u

ne boj se, potpuno se u definiciji slazem sa tobom, iako po meni, za definiciju intelektualca nije presudna "visoka naobrazba", ako pod tim podrazumjevamo verificirano visoko obrazovanje.
pod 2.-briga me dali se ti slazes samnom:), ali da je leonardu bilo lakse biti "sveznadar"
u vrijeme kad je nauka bila jos u povojima, nego li sto je to danas.. kad su "partikularni strucni idioti" postali nuznost, jer je cijeli zivotni vijek potreban samo da u odredjenom segmentu znanosti steknes znanje "strucnjaka", to itekako stoji.
no, kako ova prica i nema bash neke veze sa zadanom temom, slazes li se da je ipak okoncamo?!:)

Tko je glasao

ma hebeš copy/paste

ma hebeš copy/paste intelektualce koji nisu u stanju probiti okvire indoktrinacije...u RH možemo na prste jedne ruke nabrojati intelektualce. također, ovi su drugorazredni "intelektualci" u zadnjih 20 godina pod tepih pomeli sve što je dobro i vrijedi, a toga ima. ima ovdje jako pametnih i samozatajnih ljudi.

Tko je glasao

Na ovim prostorima pametni

Na ovim prostorima pametni ljudi su uvijek bili nepoželjni.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

zato smo tako napredni

na tome počiva ustroj

Tko je glasao

"Kakvu državu imamo, a kakva nam treba" ...

...je naslov knjige koju je Horvat predstavio kod nas (2002.).
Zanimljiv je bio dio njegovog izlaganja posvećen tzv. pretvorbi i privatizaciji tzv. društvenih poduzeća, što je kamen spoticanja naše sadašnjosti i budućnosti (Kulić). Kaže da su ga pozvali na neko savjetovanje ekonomista 91. na tu temu. To je bilo prvi i zadnji put da su ga nešto pitali...
Bio je oštro protiv "privatizacije", a zalagao se za egzistenciju svih oblika vlasništva, što znači i onog radničkog, a navodio je svjetska iskustva uspještog upravljanja tih samuopravljača. U prilog njegovom zalaganju ide nedavni nastup već spomenutog Mencingera koji u svom tekstu u Globusu u naslov ističe činjenicu da je samoupravljanje efikasnije od liberalnog kapitalizma.
Horvat se zalagao za tržišno natjecanje samoupravnih poduzeća i onih drugih u privatnim i dioničarskim rukama, pa što bude, a ne ovako sve nacionalizirati i onda dijeliti svojima koji to nisu znali voditi...
Kada je napunio 65 godina izbacili su ga sa faksa da ga se što prije riješe...

Tko je glasao

mali i veliki

I naslov i ideja su bezobrazni !
Kad bolje pogledaš i nema velike nacije, ima samo velikih zbirki malih nacija.
Prisilno udružene nacije u velike Države ne možeš zvati Nacijom.
Koliko Indija ima nacija?
Pa i čuveni Amerikanci počinju poštovati svoje irske, obojene i ostale korjene i
njihove vrijednosti.
Napokon , i veliki počinju shvaćati vrijednost malih i vrijednosti
različitosti, zasad na nivou intelektualnih elita ali širi se ideja.
A male, "prgave" nacije zapravo smetaju samo pohlepnim globalističkim
konzorcijima koji bi sve "uravnili" kako bi svi željeli njihov isti proizvod.
A di smo tu mi?
Ne tako davno sam razmjenjivao srpske granate sa crnogorcima na jugu Hrvatske.
Izraženo kalibrom i brojem.
Nedavno sam crnogorcima poslao ponudu za baržu sa srpskom hidraulikom .
Izraženo eurima.
Neka tako i ostane!

Bert

Tko je glasao

veliki i mali - još malo

Kad bolje pogledaš i nema velike nacije, ima samo velikih zbirki malih nacija.
Prisilno udružene nacije u velike Države ne možeš zvati Nacijom.
Koliko Indija ima nacija

Bert, vidim tu neku zbrku oko tih pojmova države ili nacija: što je prije, kokoš ili jaje, odnosno nacija ili država…? No, ne bih sada o tome jer smo to već „rasturili“ ranije…

Dobro navodiš primjere država gdje se „nacije“ ne zarezuju ni koliko je crno pod noktom. Spominješ US, zatim Indiju, možda je i Kina tamo sastavljena od mnoštva tih izdvojenih zajednica koje niti ne govore istim jezikom. Kažu da je klinasto, slikovno pismo u Kini izmišljeno da se savladaju jezične razlike u CARSTVU.

Sada nam se pojavljuje EU na obzoru. Hoće li ona biti sastavljena od nacija-država kao Jugoslavija ili će se u njoj sve te etničke skupine, narodi, kulture i jezici stopiti u jednu univerzalnu europsku zajednicu koja će se zvati Europljani (Kao što su u US svi Amerikanci…). Znaš da je kod nas bilo Jugoslavena, … Glavni razlog stvaranja i širenja EU je potreba za velikim tržištem što je diktat globaliziranog kapitala. EU traži Hrvatsku, a ne obrnuto…Ulazimo u EU, vrlo brzo…

No, a što će dalje biti u političkom smislu. Ako „nacije“ budu inzistirale na „svoj na svome“ vrlo brzo će se EU raspasti. Kao Jugoslavija.

Da li mogu postojati nadnacionalne demokratske zajednice?

Na pr. Jugoslavija je propala s ideologijom komunističkog internacionalizma, koji ju je držao na okupu. Tu ideologiju nije zamijenila nikakva nova, koja bi otvorila perspektivu nadnacionalne demokracije, nego je zamijenjena regresivnom ideologijom nacionalizma, odnosno demokracije fiksirane u okvirima nacionalne države.

Jugoslavija nije propala jer je bila socijalni i politički eksperiment, nego zato jer se nije usudila eksperimentirati u daleko radikalnijem smislu od onoga koji je omogućavala stara internacionalistička, komunistička ideologija.

U tom smislu nije se dogodio nikakav napredak na našim prostorima (to sada vidimo…).

Referendumi u Francuskoj i Nizozemskoj su nam potvrdili da je dosadašnji koncept evropskog ujedinjenja, kao neke vrste najprije ekonomske a onda kulturne evolucije – problematičan. Mi još ne znamo hoće li se Evropa ujedinjavati u smislu tradicionalnog koncepta nacionalne države, neke vrste federacije dakle (kao Jugoslavija), ili u nekom sasvim novom smislu nadnacionalne demokracije.

Svjedoci smo da je Jugoslavija, pala na tom pitanju. Evropa možda ima još šansu, ali samo ako se neće bojati radikalnosti, samo ako će znati da je njezina demokracija rođena iz revolucionarne akcije, a ne iz beskonfliktne kulturne evolucije.

EU = Jugoslavija :):)

Tko je glasao

bivse "jugoslavensko trziste"

bivse "jugoslavensko trziste" je interesantno za sve drzave nastale nakon raspada jugoslavije i taj ekonomski aspekt se nikako ne moze mijesati sa politickim, a pogotovo se ne moze u pojedinim cisto ekonomskim asocijacima(tipa cargo 10), paranoicno traziti embrio neke nove jugoslavije!
konkretno, kad smo vec kod cargo10 ...
... rat je u bivsoj jugoslaviji preusmjerio promet robom, sa najbrzeg zeljeznickog koridora od srednje europe prema turskoj iz najkrace rute kroz jugoslaviju, na dulju rutu preko koridora cetiri(madjarska, rumunjska,bugarska) kojim i danas putuje 90% tereta iz srednje europe prema turskoj.
za usporedbu, koridorom 10 danas vozi 700 vlakova, dok koridorom 4, sedam tisuca vlakova.
do nedavno se od ljubljane do instanbula islo 57 sati, a koridorom 4 koji je dulji 900 kilometara, stizalo se za deset sati krace.
realna mogucnost je, da se koridorom 10, put do instanbula skrati na svega 35 sati i da se sav transport "madjarskim koridorom" usmjeri na "nas" koridor.
cargo 10 koji je nastao kao zajednicko poduzece slovenskih, hrvatskih i srpskih zeljeznica i koji ce uskoro krenuti u modernizaciju vagona i lokomotiva, te ukupnu modernizaciju zeljeznicke infrastrukture ,bi u tom slucaju ostvarivao ogromnu dobit(koja se dijeli na tri dijela).
modernizacijom pruga i uvodjenjem "ro-la" prevoza, preusmjerio bi se gotovo i sav kamionski transport prema zeljeznicki.
sve u svemu, cargo 10 ima izuzetno kvalitetnu poslovnu logiku i iz tog posla bi sve tri drzave mogle odlicno zaradjivati(uz austriju, makedoniju,bugarsku, bih), koje takodjer zele uci u taj cargo 10!
i kakve veze ovaj kvalitetni poslovni potez ima sa politikom, nacijom ili "jugoslavijom"?

Tko je glasao

rat je preusmjerio uobičajeni transport

a stari putevi su od tad slobodni za nove vrste roba i usluga
Piše:Jasna Babić/PortalOko.hr
Osobno sam svjedok: Srđa Popović ne griješi. Ni najmanje.
Za likvidaciju Zorana Đinđića mjesecima se pripremao teren, s raznih strana nekadašnje Jugoslavije, uključujući Hrvatsku. Sama egzekucija, kako će se pokazati, bila je tek problem tehničke izvedbe. No, dugačkom uvertirom u kojoj se, iz daleke pozadine pomalja čak William Montgomery valjalo je unaprijed zamutiti njezine političke motive. Druga je stvar što smjer uvodnih događaja dugo ostaje nejasan dok se ne zaokruži finalna posljedica.
Po novinarskom zadatku, koji je definiran u redakciji zagrebačkoga Nacionala, u kasno proljeće 2001. srela sam Vojislava Koštunicu, predsjednika tada još udružene Srbije i Crne Gore. Rečno mi je kako Koštunica raspolaže senzacionalnim dokazima o umiješanosti srbijanskoga premijera Zorana Đinđića u poslove crnogorske duhanske mafije. Za razliku od Nacionala, koji je do toga trenutka bio objavio dva teksta o toj temi, srbijanske novine, navodno, nisu imale dovoljno slobode, želje i hrabrosti da se pozabave mračnom pozadinom srpskog političkoga miljenika..........

http://www.zokster.net/drupal/node/11522

Tko je glasao

All Along the Watchtower

koji je suvisli razlog za ubojstvo đinđića teško je otkriti iz svjedočenja nepouzdanih sudionika događaja i vremena kao što je jasna babić
izgleda da je bila toliko blizu ljudi i događaja da ništa ne razumije
(drago mi je da ne razumije, jer da razumije, netko bi joj morao objasniti da ne govori i ne piše, možda ne bi shvatila dovoljno brzo i poslije bi nam svima bilo žao. Ona je ipak ugledna novinarka i nije sasvim svejedno u koga pokazuje prstom)

ali
ako se poslužimo dedukcijom
jednostavnom metodom
i ne gledamo što je tko rekao (mada to nije sasvim nevažno)
niti što je tko uradio (iako je to prilično važno)
nego što je posljedica rečenog i učinjenog
stvari postaju prilično jasne

bez đinđićevog ubojstva
neke stvari jednostavno ne bi bile moguće ...
niti mađioničarima kojima gledamo lijevu ruku
dok desnom vade republiku srpsku iz šešira

luka

Tko je glasao

kakve veze tu ima Watchtower?

čak i bilo koji drugi svjetovni svjedoci
pa i da se točno zna neka istina o nečemu
da li će wilkileaks stvarno ulaskom u srce manipulacije sam postati manipulator
valjda i jesmo u matrixu

tako da sve izgleda stvar izbora, komu ili čemu vjerovati je jedno
a totalitarnost koju pratimo kroz farsična procesuiranja sasvim drugo

Tko je glasao

Zato se nedavno pojavila

Zato se nedavno pojavila ideja o kontroli neba od strane združenog vojnog zrakoplovstva Slovenije, Hrvatske, BiH i Crne gore.

rikardo, ovo je vec losa zajebancija!?
zaboravio si na NATO!?:)

Tko je glasao

Kina i Istočno Carstvo (Oesterreich)

Hrvatska bi mogla onda malo upopriječiti, pa se odmah združiti s Kinom, kad je već bit u demografiji?
A i društveni sustav je tu negdje, etatistički ''komunizam'', ili kako god o nazvali, komunistički kapitalizam, etc.
zašto misliš da bismo se s, recimo, Kinom, trebali udruživati putem Srbije.?
I, najzad, i Austrija je dosta mala, pa bi se trebala združiti s Njemačkom, mislim, ili?

Tko je glasao

@beatrice l2

Nema se što Austrija udruživati s Njemačkom. Faktički, Austrija je danas jedna od njemačkih pokrajina... a Hrvatska pokrajina Austrije..I Austrijanci ( a pomalo i Nijemci) pitaju se ZAR NAM JE SVE OVO TREBALO? Pa cirkus u Hrvatskoj (smjena Sanadera) je počela onda kada je Merkelica shvatila da je Njemačka kupila Hypo banku kao mačka u vreći... Hypo je baš u Hrvatskoj popušila najviše kredita, svaki treći bio je nepokriven u hipotekama...
I kad Njemačka malo kihne, cijela Austrija se trese, a kad Austrija kihne, cijela Hrvatska se trese.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

2007.g. njemacka javna

2007.g. njemacka javna regionalna banka ( bayernLB) je postala vecinski vlasnik austrijske hypo banke(50%+1 dionica), da bi u prosincu 2009g. austrijska vlada nacionalizirala hypo banku kako bi je spasila od stecaja i likvidacije.
do tada je BLB bio u vlasnistvu 67% te banke.
steta koju danas BLB potrazuje od koruske vlade je 650 milijuna eura, a ukupna steta oko kupovine te macke u vreci BLB je kostala oko tri milijarde eura.
po ovoj hypo prici se nebi bash dalo zakljuciti da je austrija samo njemacka pokrajina, a pogotovo ne da je hrvatska austrijska pokrajina.
austrijska vlada je odlucno nacionalizirala hypo banku i to banku koja je stvorena zahvaljujuci pokradenom novcu iz hrvatske i kojoj je ta ista hrvatska politicka mafija(zbog neosiguranih plasmana) i presudila.
iskreno receno, kad bi gledali prema ovoj "hypo prici", ispalo bi da je austrija hrvatska pokrajina, dok je njemacka austrijska!
mislim, na pricu..tko je koga zajebo oko te banke!:)

Tko je glasao

@edi3

Sve bi "štimalo" da nisi napisao da je ta banka nastala od pokradena novca iz Hrvatske. "Tajni" računi za plaćanje oružja za Hrvatsku otvarani su u toj ranije maloj banci uglavnom zbog blizine Klagenfurta. Zatim, nije samo stvar samo u banci, stvar je u količini austrijskog i njemačkog kapitala koji je, uz lance trgovina, ušao u Hrvatsku i, uz pomoć domaćeg lobija, opšustošio je. Austrija i Njemačka pobrale su vrhnje jer su prve dobile koncesije i širom im su otvorena vrata, PREŠIROKO, kao protuusluga za lobiranje l99l/92.
Još prije 3-4 godine čudom sam se čudio jednostranoj orijentaciji u pogledu uvoza kapitala i smjeru ekonomije - katastrofalno je bilo vezati se za ovaj "germanski" kapital, iako kapital, na prvi pogled, nema nacionalnost.. U svakom slučaju, da smo imali ravnotežu, pa imali investicije u većem obimu iz Velike Britanije, Francuske, Rusije, Kine, Indije, nekih arapskih zemalja, Hrvatskoj bi danas bilo lakše.

Možda zvuči heretički, ali vezivanje Zagreba za Beč i Berlin, NIKADA nije donijelo sreće Hrvatskoj i hrvatskom narodu i bojim se da to neće biti ni ovaj put. A što se tiče Hypo banke, znam da će Austrija i njena vlada učiniti sve da naplate kreditna potraživanja. Ne bi bilo iznenađenje da se krediti vraćaju hrvatskom vodom, drvetom i još kojim prirodnim resursom.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

zato više od njih imamo love

koja ne zna što bi sama i jadna po raznim bankama, a nitko je neće

Tko je glasao

i trece, da ne

i trece, da ne zaboravim!
ulaskom u eu, niti jedna nacija se nije odrekla svoje drzave, vec monopola na svoje nacionalno trziste!
koliko je to dobro ili lose, jedino ovisi o pameti pojedine nacije!:)

Tko je glasao

kad sam vec trece, mogu ja i

kad sam vec trece, mogu ja i cetvrto?:))
richard, mislim da si u ovom svom dnevniku (namjerno!?) pobrkao ekonomiju i politiku i time upropastio svaku mogucnost da se kvalitetno raspravlja o mogucoj ekonomskoj suradnji poduzeca sa prostora bivse jugoslavije.
ekonomska integracija je u svakom slucaju pozeljna, jer se vodi zdravom logikom businessa, logicna je i ona kulturoloska, dok je svaka pomisao na politicku integraciju danas potpuno apsurdna.

Tko je glasao

Politička ekonomija

mislim da si u ovom svom dnevniku (namjerno!?) pobrkao ekonomiju i politiku i time upropastio svaku mogucnost da se kvalitetno raspravlja

Ova bi primjedba bila na mjestu kad ekonomija ne bi imala veze s politikom - toga nikad nije bilo, a u skorijoj budućnosti niti neće!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

odnos se itekako promjenio

odnos se itekako promjenio bigulice!
nekad je politika presudno utjecala na ekonomiju, dok je danas utjecaj nacionalnih drzava na ekonomiju a pogotovo na "krupni kapital", gotovo minoran i on(kapital) sve vise odredjuje samu drzavnu politiku.
odnos je isti(politika i ekonomija) samo su parametri utjecaja danas potpuno drugaciji.
ulaganja hrvatskih poduzeca u srbiju i obrnuto, nisu motivirana nikakvim skrivenim politickim interesima vec jedino interesima kapitala.
ono sto taj kapital ocekuje od politike je to, da postoji odredjena stabilnost politickih odnosa izmedju drzava, sto njemu jamci primarnu sigurnost.
uostalom, radi se o kapitalnim ulaganjima privatnog, a ne drzavnog kapitala.
hrvatski kapital(srpski, makedonski..etc) je osudjen na trziste bivse jugoslavije, ne zbog neke "jugonostalgije", vec jedino zbog toga sto nije dovoljno jak i prodoran da bi osvajao neka nova trzista.

Tko je glasao

Odnos se promijenio...

...u smislu da ekonomija (krupni kapital) diktira politiku. Usputne manifestacije suprotnog su samo predstave za puk.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

pazi na riječ "puk"...

pazi na riječ "puk"...

Tko je glasao

Veli Jože, pazi na riječ

Veli Jože,

pazi na riječ "puk"...

Nek kaj, mogli bi ju prozvat ustašoidom.

Tko je glasao

Torija zavjere?

Projekt EU prema ovim prostorima i Ex Yu i jest bio rascjepkati i preuzeti.Kada govorimo o Ex Yu ostavimo se naših balkanskih plemenskih bljezgarija ,govorimo o tržištu od 22 mil.ljudi što je solidni kolač za svaku multinacionalku.Govorimo takodje i o gospodarskoj moći (čitaj vojnoj moći) od 22 miljuna ljudi.Govorimo nadalje o geostrateškoj poziciji (uzmi u obzir projekt južnog toka , LNG terminal etc) pa rastegni to na cjeli prostor bivše države i vidi sinergijski učinak.

Vjerojatni scenarij

Poučeni povjesnim iskustvom i umjesto da osvajaju prostore Ex Yu vojno, mudri Europljani odlučili su potaknuti da se pokoljemo medjusobno, zdušno tome pomažući tajno preko svojih itekako učinkovitih agencija za djelovanje preko granica (čitaj MI i pandani) i javno nedjelovanjem (sjetimo se EU promatrača u narodu nazvanih "sladoledari")
Kada su se balkanska plemena dohvatila za vrat -sami razorili svoju infrastrukturu razorila gospodarstvo izvršila razne Pretvorbe ( riječ pretvorba usput nije moguće naći u Ekonomskom leksikonu ali je moguće naći je u Alkemijskim priručnicima) ulaze prosvjećeni narodi Europe putem svojih Bankarskih kartela i s njima povezanih multinacionalki te za siću preuzimaju sve što je od iole kakvog značaja (Telekom,Nafta;Banke).

Teza:

Nijedna od novonastalih država ustvari to nije.Država je puno više od grba ,himne i zastave a uzevši striktno primjer Hrvatske- niti je Hrvatska puška na Hrvatskom ramenu (NATO)
niti je Hrvatska lisnica u Hrvatskom džepu (Unicredito,SCG)

Koliko mislite da je gore navedeno vjerojatno ? 8)

Tko je glasao

"promatrači" Europljani (a i šire) nisu jedinstveni

Ova teorija zavjere koja slijedi fifti fifti raspodjelu (prije Jalte po Churchill-Staljin dogovou) ne bi bila tako lako moguća da se široki puk nije navukao na mrkvicu bez pokrića. Na djelu je tupost nastala na logici "i oni su krali pa su nama dali", tako da se niti nije očekivalo odgovorno ponašanje vladajućih. Osim toga samo kada se letimično baci pogled na zbirku likova, jasno je da je mišljenje nešto što ne stanuje u tim glavama.
A ni ezropa se ne može baš pohvaliti sa velikanima, na sceni su manekeni
a hapačina i derivati jedinstveno otkriće

Tko je glasao

Praksa a ne teorija

Mantra o teorijama zavjere je sama zavjera. Zavjera ili je praktična (znači ostvaruje se kao u slućaju 11/9) ili je nema. Naravno da se konci vuku iz pozadine...

Tko je glasao

imamo i mi svoju ulogu u povijesti, štoviše, unaprijedili smo je

U 1974. godini na ime super provizije isplaćeno je 27 miliona, 1975. godine 96 miliona i prošle godine 73 miliona novih dinara.
Korisnci su bili iz 30 zemalja, najviše nesvrstanih i zemalja u razvoju iz Afrike, Azije i Latinske Amerike, dok je onih iz evropskih zamalja bilo znatno manje (Grčka, SR Nemačka, Danska, Luksemburg, Poljska, ČSSR, DDR, Mađarska i SSSR). Neposredni korisnici su uglavnom državni i armijski funkcioneri.
Iako se radi o državnoj tajni, sa ovakvim davanjima upoznat je širok krug ljudi (u jednom slučaju odluka je doneta na zboru radnih ljudi). Stoga postoji stalna opasnost da za ova plaćanja sazna šira javnost u inostranstvu što bi imalo veoma nepovoljne političke i, u krajnjoj liniji, ekonomske štete po našu zemlju. (Časopis „Karetas“ iz Lime objavio je da je „Energoprojekt“ isplatio proviziju od 1% majoru Alfredu Valesku Alvaradu, bratu bivšeg peruanskog predsednika; jedan libijski rukovodilac postavio je konkretno pitanje našim predstavnicima koliku su proviziju isplatili jednom njihovom funkcioneru itd.).
Organi gonjenja i inspekcije otkrili su nekoliko slučajeva isplaćivnja super provizija. Za neke od njih vođen je ili se vodi krivični postupak. Okrivljeni prilikom saslušanja navode u svoju odbranu činjenicu da su plaćanja vršili u skladu sa propisima i odlukama nadležnih organa.
Osnovano se pretpostavlja da ima i radnih organizacija koje praksu ovakvih plaćanja primenjuju, a da o tome ne obaveštavaju Narodnu banku Jugoslavije.
Dobijena su obaveštenja o tome da su primaoci super provizija i neki naši građani na radu u inostranstvu, a osnovane su sumnje i da neposredni isplatioci super provizija stranim licima takođe učestvuju u podeli.
Konačno, postavlja se i pitanje da li organi gonjenja smeju tolerisati praksu koja sadrži sve elemente krivičnog dela davanja mita iz člana 326. Krivičnog zakonika...............
.....Petar Stambolić: Ja sam za dobre odnose i sa drugom zemljom, ali tu ipak moramo stvoriti komisiju, jer, recimo, dao je najnižu ponudu, a posao nije dobio. Zašto ga nije dobio?
Predsedavajući Stevan Doronjski: Dobro drugovi, idemo dalje.

http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/

Tko je glasao

Zajednički nastup protiv EU diktature

Dnevniku sam dao + iz jednog jedinog, ali ključnog razloga: Slažem se da Hrvatska i Srbija okrupne godpodarstvo (gospodarskom suradnjom) i kao takvi nastupe protiv grabežljivosti EU kapitala i bankara.
Smatram da je to korisno za obje države i ne mislim da to mora odmah i nikada značiti neku novu Yugoslaviju niti bih to ikada podržao.
Bojim se da su ovi "naši" toliko toga uprskali da je to skoro pa nemoguće.
Osim toga, Srbija ima pozitivan rast gospodarstva u brojci o kojoj mi možemo samo sanjati i upitno je koliko je stvarno Srbiji u interesu da surađuje sa hrvatskim gospodarstvom; - bez obzira što je Tadić danas naglasio kako srpski poduzetnici imaju utisak da ovdje nisu dobrodošli, oni to možda stvarno i ne žele.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci