Tagovi

Ljubav i zloba: čin prvi – granica na moru

Zanimljiva se rasprava razvila oko Whateverovog dnevnika „ZERP: Lako za tehniku i novce, samo da je pameti...“ Potezali su se razni argumenti, tražili međunarodni linkovi i slično. Obilje materijala koje se pri tom pojavilo nagnalo me da se malo "pozabavim" odnosima susjeda („ljubavni“ trokut HR-SLO-I): ovo je „pilot epizoda“ serijala „Ljubav i zloba“ o granici na moru i što to naše susjede tišti.

Malo povijesti: U bivšoj SFRJ nije bilo administrativnih morskih granica između ondašnjih republika, unutrašnje morske vode odnosno teritorijalno more bili su savezni - jugoslavenski. Čim su bivše YU republike postale subjekti međunarodnoga prava, za njih je na snagu stupilo opće međunarodno pravo, među ostalim i pravila o vlasti država nad morskim prostorima, odnosno o razgraničenju.

Italija je (premda uz poteškoće zbog raznih domaćih pritisaka) priznala novonastale države kao slijednice SFRJ i mirno promatra što se događa s druge strane odavno utvrđene granice, njima je granica i dalje tamo gdje je bila i do sada.

Slovenija se zalaže „za očuvanje cjelovitosti Savudrijske vale pod njezinim suverenitetom i jurisdikcijom i za izlaz u otvoreno more na temelju dopuštenih kriterija međunarodnog prava te uvažavanja specifične situacije Republike Slovenije“. Tvrdi da je obavljala jurisdikciju i vlast u Piranskom zaljevu u bivšoj SFRJ (otkud kad je more bilo savezno – sjetite se nedavnog argumenta carinarnice), pa zahtijeva uvažavanje „povijesnog naslova“ i „posebnih okolnosti“ a isto traži i za razgraničenje u Tršćanskome zaljevu gdje treba još uvažavati i načelo «pravičnosti» (načela normirana međunarodnim konvencijama i potvrđena presudama Međunarodnog suda u Haagu).

Stajalište Hrvatske je da se granica na moru sa Slovenijom ima povući primjenom načela ekvidistance, odnosno povlačenjem crte sredine. Takvo stajalište je izraženo u Deklaraciji o stanju međudržavnih odnosa RH i R Slovenije, koju je donio Zastupnički dom Sabora 26. ožujka 1999.

Članak 15. Konvencije UN o pravu mora iz 1982. (identičan čl. 12. ženevske Konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu iz 1958) a obje su države vezane uz te konvencije i pozivaju se na istu normu kaže:

„Kad obale dviju država leže sučelice ili međusobno graniče, nijedna od tih dviju država nije ovlaštena, ako među njima nema suprotnog sporazuma, proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine, kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora svake od tih dviju država. Ova se odredba, međutim, ne primjenjuje u slučaju gdje je zbog historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti potrebno razgraničiti teritorijalna mora dviju država na drukčiji način.“

To se pravilo uzima kao cjelina: ako nema sporazuma o granici, ni posebnih okolnosti, primjenjuje se crta sredine. Razlika u stajalištima dvaju država je što slovenska strana smatra da u zoni razgraničenja posebne okolnosti postoje, a hrvatska strana to negira. Dalje, ako bi se željelo usvojiti zahtjev Slovenije za izlazom u otvoreno more Hrvatska bi se morala odreći morskog i podmorskog prostora uz obale Istre, koji je neprijeporan dio hrvatskog državnog teritorija (hrvatsko teritorijalno more), a prostorno je udaljen od slovenske obale (nije u izravnom dodiru s tom obalom).

Slovensko ribolovno more kako ga vide Slovenci
Uvjeti za postojanje «historijskog naslova» su dugotrajno, kontinuirano i miroljubivo ostvarivanje isključive vlasti nad određenim morskim prostorom i, što je osobito važno, priznanje historijskog naslova od strane ostalih država. Traži se, dakle, miran posjed protekom dugog vremena. Slovenija je, kao i Hrvatska, nastala 1991. godine kao neovisna država, pa ne postoji uvjet dugog proteka vremena. Znamo da je morski prostor prije neovisnosti bio zajednički. Hrvatska se, čim je saznala za zahtjev Slovenije za cjelovitošću Piranskog zaljeva pod njenom vlašću, tome usprotivila poslavši Sloveniji oštru protestnu notu. Ukoliko vam nije jasno kako svoje more vide Slovenci, tu je karta napravljena na osnovu slovenske Uredbe o određivanju ribolovnog mora (objavljena u Uradnom listu Republike Slovenije br. 00715-65/2005/8 dana 5. siječnja 2006).

Nova država, ako ima dodir s morem, odmah postaje obalna država i pripada joj morski prostor uz obalu jer more je akcesorij kopna. Teritorijalno more se ne proglašava – ono jest samim činom postojanja države. More unutar Savudrijske vale stoga pripada Hrvatskoj kao i Sloveniji, jer su u toj vali obalne države. Zaljev se ne može jednostrano podvrgnuti režimu unutrašnjih morskih voda ako obale zaljeva pripadaju dvjema državama - takav slovenski zahtjev je protupravan.

Hrvatska drži da u zoni razgraničenja na moru sa Slovenijom nema «posebnih okolnosti» (npr. pličine, međunarodni plovni putovi, izrazita izbočenost nekog dijela obale, izbočeni otoci ili druge slične, prvenstveno geografske značajke kakvih u Savudrijskoj vali nema). Kako tamo nema ni obilja ribe, niti se u njoj obavlja intenzivan ribolov, nema ni «radikalne nepravičnosti» i «katastrofalnih posljedica» po slovensko gospodarstvo primjenom crte sredine. Naseljenost slovenske a nenaseljenost hrvatske obale (što je jedina specifičnost područja) nema utjecaja na razgraničenja, a nepovoljan geografski položaj obalne države ne čini posebnu okolnost. U svijetu ima tridesetak obalnih država u nepovoljnome geografskom položaju - niti jedna se nije pozivala na tu činjenicu tražeći pravo na morski koridor do otvorenoga mora, ili suverenost na nekom morskom području koje nije u izravnom dodiru s njezinim kopnom.

Sporazum Račan-Drnovšek koji je završio samo na parafu ovdje neću opisivati. Hrvatska Vlada je odbacila taj sporazum i proglasila ga ništetnim. Njime bi Hrvatska Sloveniji prepustila većinu Savudrijske vale i veći dio mora izvan te vale u Tršćanskome zaljevu. Iako je parafirani sporazum bez pravnog učinka, slovenske vlasti se stalno pozivaju na njega tvrdeći da je bio izraz političke volje jedne hrvatske vlade. Slovenci smatraju da je tim nacrtom dosegnuta razina kompromisa ispod koje se ne može ići. Ukazuje se i na dvoličnost i nepouzdanost Hrvatske u pregovorima oko zaključenja međunarodnih ugovora.

Razlike u gledištima su očigledno velike. Zbog toga – nakon više od 15 godina neuspješnih pregovora - Hrvatska opetovano predlaže iznošenje graničnog hrvatsko – slovenskog spora pred međunarodni sudski organ, uvjerena u pravnu utemeljenost svojih gledišta. Čak ni eventualno sudsko (ili arbitražno) rješenje kojim bi se odstupilo od crte sredine vjerojatno ne bi u znatnoj mjeri odstupalo od načela ekvidistance. Slovenija za sada odbacuje iznošenje spora pred bilo koje međunarodno pravosudno tijelo. Spor smatra političkim, a ne pravnim (iako se retorika sa slovenske strane zadnjih dana lagano mijenja). Slovenija želi pregovarati, naravno, o svom vrhunaravnom rješenju (zdušno ga je na ovom portalu zagovarao i jedan pollitičar iz Dežele i izazivao reakcije pollitičara s ove strane Sutle).

O čemu je riječ?

Prevrtljiva je veljača, 2001 godine (Slovenija još uvijek pregovara s EU, pregovore će zaključiti sljedeće godine).

"Slovenci i Hrvati još uvijek dijelimo zajedničko Jugoslavensko more. Treba ga podijeliti. U ovom trenutku ne postoji hrvatsko ili slovensko more. Točka T5, koja se nedavno pojavila u javnosti je samo jedno od mogućih rješenja. Tek moramo započeti ozbiljne razgovore s Hrvatima. Ovo je tek faza u razmatranju problema. Ukoliko netko ima bolje rješenje neka ga iznese. Bit ću veoma sretan" ovako je otprilike (uz isprike za kakvoću prijevoda) glasila izjava ministra Rupela kada je slovensku javnost upoznao s misterioznim planom "Točka 5". Prema Rupelu, T5 je čudotvorno rješenje podjele dugogodišnjeg sporenja oko morske granice između Hrvatske i Slovenije: T5 je „tek nedefinirana točka u sjevernom Jadranu u kojem bi se granice Italije, Hrvatske i Slovenije dodirivale s međunarodnim vodama. Odnosno, bilo bi to ishodište postojanja četiriju mora“.

"Genijalnost" Rupelovog izuma, prema njegovim vlastitim riječima, je da T5 ne predstavlja posezanje za osimskom granicom između Italije i Hrvatske. Tako bi Slovenija dobila (odnosno kako oni kažu „zadržala“) dodir s međunarodnim vodama u Jadranu a Hrvatska ne bi izgubila svoj prioritet – dodir s talijanskim teritorijalnim vodama (ako se sjetite Račan-Drvnovšekovog „dimnjaka“ ništa vam više neće biti jasno, kako je moguć i slovenski koridor i hrvatski doticaj s talijanskim teritorijalnim vodama), ako znamo da se u točki T5 razdvajaju teritorijalna mora Italije i Hrvatske? Ovo je prema Rupelu trebalo biti "lijepo rješenje" da bi "svatko bio u pravu" prema principu "vuk sit i koza cijela". Jedini nedostatak u cijelom planu, kako je Rupel priznao na kraju, jest postojanje tog posebnog koridora koji bi povezao Sloveniju (slovensko teritorijalno more) s točkom T5. A tu se očekuje da Hrvati malo okrenu glavu u stranu (budući je talijansko priznaje sljedništva osimskog sporazuma Hrvatskoj prošlo bez velike pompe, najjednostavnije je našim susjedima tvrditi da do njega nikada nije ni došlo, jer onda je T5 samo njihova, uz zanemarivanje HR teritorijalnog pojasa, ali to su tek sitni detalji – sjetite se argumenata npr. CarlaContea u komentarima gore spomenutog dnevnika).

Rupel se volio hvaliti i na široko opisivati otkud mu ta „briljantna“ ideja (premda mu se nije svidjela usporedba s Francekovim črčkarijama na salveti). William Perry mu je 1999., kada su se susreli u njegovoj radnoj sobi u Stanfordu, rekao da je ova ideja nešto neuobičajeno - „izlazak iz kutije“: „Sjedili smo u njegovoj radnoj sobi, razmišljali i šarali po mapi. Kada sam mu objasnio situaciju, on je primijetio da je slovensko more u Piranskom zaljevu (Savudrijskoj vali) kvadratnog oblika odnosno oblika kutije. Tada je i izrekao da je ovo rješenje poput izlaska iz kutije. U tom kontekstu, najelegantnije, najčišće i najjednostavnije rješenje je upravo s koridorom do točke u kojoj se susreću četiri mora“.

Preciznije objašnjenje tog događaja te mogućeg načina provedbe te Rupelove vrhunaravne ideje pojavio se u intervjuu odvjetnika Gregora Velkavrha, u magazinu "Delo" nekoliko dana kasnije. On, kao slovenski stručnjak, objašnjava mogućnost da susjedi onemoguće Plan T5: "Ukoliko bi došlo do razmimoilaženja između Slovenije i Hrvatske, i ukoliko bi pri tome Hrvatima Talijani bili saveznici, vjerojatno bi nas i jedni i drugi pokušali spriječiti u prolasku ratnih brodova kroz T5. Ipak, ne bi smjeli zaustaviti slovenski ratni brod dok je ovaj u slovenskim teritorijalnim vodama, tj. dok ne dođe do točke T5 a tada bi unutar sekunde ili dvije brod dospio u međunarodne vode". Velkavrh pak nije odgovorio što bi se dogodilo ukoliko bi na slovenski brod bilo koji od susjeda otvorio vatru u trenutku dok je ovaj u točki T5 odnosno i u njegovim teritorijalnim vodama.

Točka „sad me vidiš sad me ne vidiš“ znatno ovisi o benevolentnosti susjeda koji bi se morali odreći dijela svoga suvereniteta (a vrijeme je pokazalo da susjedi nisu bili spremni na to) kako bi Slovenija mogla ostvariti svoje želje, odnosno ispuniti Rupelovu i Perryjevu fantaziju. Ovo „nevidljivo“ prolaženje velikih brodova kroz jednu točku, koje predviđa plan razumljivije je ukoliko znamo da je sudionik u njegovom osmišljavanju, bivši ministar obrane SAD William J. Perry – doktor matematike i jedan od autora "stealth" (nevidljive) tehnologije (Perry je odlikovan Zlatim častnim znakom svobode Republike Slovenije).

U stvarnosti ovaj navodno Rupelov plan nije niti tako genijalan a ni nov. Rupel je kod Perryja kući bio samo neinventivni plagijator i ponovio prijedlog jednog od slovenskih pregovarača, Iztoka Simonitija, koji je istu ideju iznio 5 godina ranije. Simoniti je predlagao određivanje koridora koji bi povezao slovenske teritorijalne vode s točkom T5 koja bi, u tom slučaju, bila ne samo točka nego nešto malo veće: „slovenski prozor u svijet veličine oko 200 metara. Tada he taj prijedlog imao i protuprijedlog, Slovenci su nudili u zamjenu tzv. "Tomšičevu parcelu" (sporno zemljište na kopnenom dijelu granice između Slovenije i Hrvatske). Rupel nije predlagao prozor nego točku (pa valjda stoga nije ništa nudio u zamjenu), ali koridor i sve ostalo je isto!

Slovenske teritorijalne vode u svakom su slučaju ograđene Hrvatskim odnosno Talijanskim teritorijalnim vodama. Slovenija je 16.06.1995. godine, prilikom notifikacije sukcesije jugoslavenske ratifikacije Konvencije o pravu mora, dala službenu izjavu Tajništvu Ujedinjenih naroda kojom izražava svoje uvjerenje da je režim isključivoga gospodarskog pojasa postao dijelom općega običajnog međunarodnog prava te ističe svoja prava kao država u geografski nepovoljnom položaju: 'Right of geographically disadvantaged States'. Slovenija dakle sa svojim brodovima može „neškodljivo proći“ kroz teritorijalne vode druge zemlje pri izlasku na otvoreno more. Hrvatska mora tolerirati „neškodljivi prolaz“ drugih brodova kroz svoje teritorijalne vode: npr. slovenska ribarica smije proći kroz teritorijalne vode Hrvatske ali pri tom ne smije ribati!

„Neškodljivi“ prolaz znači da ni u kom slučaju prolazak broda ne smije predstavljati opasnost za mir, red i poredak obalne zemlje kroz koju brod prolazi. U praksi to znači da bi Hrvatska mogla zaustaviti ratni brod koji prolazi kroz njene teritorijalne vode ukoliko zaključi da joj to predstavlja opasnost, odnosno da taj prolazak nije „neškodljiv“ te da ugrožava hrvatsku sigurnost. Naravno da je ovo detalj koji je Slovenija pokušavala izbjeći pa otud sve majmunade koje su se u međuvremenu dogodile.

Iz načina na koji je Rupel predstavio „svoj plan" razvidno je da je ideja „Plan T5“ prvenstveno imala za svrhu divljenje i aplauz domaće publike. Rupel je sa svojim komadićem papira (nije salveta, molim lijepo) koji je u lucidnom trenutku „isčrčkan“ na nekom stolu u Stanfordu, pokazao ne samo veliku dozu samoljublja, već i prezir prema mišljenju renomiranih stručnjaka: desetine međunarodnih pravnika, geodeta, povjesničara i diplomata proteklih su godina crtali mape i razbijali glave oko ovog (u biti trivijalnog) problema. Zasigurno ovo rješenje ni jednom (ozbiljnom) stručnjaku nikada ne bi (moglo) pasti na pamet. Ali sada odstupiti od njega značilo bi priznati pogrešku.

T5 i teritorijalne vode

Komentari

Evo jedan političko

Evo jedan političko nekorektni, nadam se da mi Smučar neće zamjeriti:
Zašto se Slovencu digne kita kad se gleda gol u ogledalu?

Jer nije vidio veće pizde u životu.

Tko je glasao

Pitao sam Smučara da mi

Pitao sam Smučara da mi ispriča jedan grdi vic o Hrvatima koji se priča u Deželi da ga dodam u komentar ovdje, ali nije mi znao ispričati niti jedan...

Tko je glasao

jako dobar dnevnik. u to

jako dobar dnevnik.
u to ime, evo i jednog prigodnog:

Pricaju Hrvat i Slovenac (već se duže vremena prepiru oko jednog komadića Jadranskoga mora).
Kaže Hrvat: 'Jao Janez, sinoć sam ti sanjao Ljubljanu, sva u plamenu, srušene kuće, avioni bombarduju, ljudi mrtvi po ulicama.... uzas!'
Kaze Slovenac: 'Kakvi ste vi Hrvati, samo loše sanjate... Eto i ja sam sinoć sanjao Zagreb... sve u nekoj svečanosti, trobojke vise na kućama, muzika se čuje iz svake kuće, ljudi se vesele na ulicama, neki veliki plakati unaokolo...'
Pita ga Hrvat: 'Pa što piše na plakatima?' - 'Ne znam, ne čitam ćirilicu...........' - odgovori mu Slovenac.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Prepričao sam ga za večeru

Prepričao sam ga za večeru konobaru na Bledu. Vic je propao, čovjek piše i čita ćirilicu!!!!
A čovjek je stvarno, rekli bi Miho i Attila, "fetivi" Slovenac...

Tko je glasao

Kao nadopuna dnevniku. Rupel

Kao nadopuna dnevniku.

Rupel u zadnjim svojim izjavama nagovijesta trgovinu u stilu - tvoje za tvoje. I to potkrjepljuje izjavom da je .... Slovenija morala mijenjati Ustav (zbog prodaje nekretnina talijanskim drzavljanima).... aludirajuci da ce i Hrvatska morati odstupiti od - necega. Jasno, u pregovorima moze biti svasta, no Rupel doslovno tvrdi da ZERP - ne prolazi.
Ukoliko ga shvatimo kao politicara u izbornoj godini, onda u redu. No ukoliko ga uzmemo kao ministra vanjskih poslova Slovenije koja je i zemlja predsjedateljica EU onda je upravo ovo poprilicno ozbiljan politicki problem. Ne i pravni jer - nemaju pravnoga uporista.
Dakle, sto se namece? Prvo apriorno se nalaze (Rupel izjava OVDJE ) da se nesto ukine. Suvereno pravo - ukinuti?????? Ne moze - iz principa. I to zato jer bi onda to bio upravo dobrodosao presedan u predstojecim pregovorima i tko zna koji bi se jos zahtjevi postavili pred RH.
Dogovor da, ali u smislu Konvencije UN-a o pravu mora gdje su definirane i takve mogucnosti.
Dakle, sto zapravo Rupel hoce i s cim zeli trgovati? Kratko i jasno - teritorijalne pretenzije. Slovenija zeli nepripadajuci dio mora te zaseoke na lijevoj obali Dragonje.
Zbog svega toga je i ta famozna tocka T-5 i famozno "talijansko priznavanje Sloveniji sljednistva Osimskih sporazuma" sto ne znaci bas nista u razgranicavanju dviju susjednih drzava te konstantna teritorijalna pretenzija i ucjena RH.

Jos jedan mali dodatak diskusiji.
I da se, nekojim slucajem, ostvari taj prolaz prema otvorenom moru, brodovi bi u Sloveniju i iz Slovenije opet MORALI ici teritorijalnim morem drugih zemalja. I to zato jer je Slovenija potpisnica Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Talijanske Republike i Vlade Republike Slovenije o uspostavi zajedničkog sustava plovidbenih pravaca i sustava usmjerene i odjeljene plovidbe u sjevernom dijelu sjevernog Jadrana .
Dakle, smjer je plovidbe odredjen medjudrzavnim dogovorom i svaki prolaz broda kroz "dimnik" bi bio - voznja u suprotnom smjeru.

Tko je glasao

Dakle, samo smo nakratko na

Dakle, samo smo nakratko na pollitika meetingu u Deželi prokomentirali i ovaj dnevnik i priču oko toga: usuglasili smo se da je T-5 nedvojbeno i slovenska (ali s talijanske strane odkad je ušla u EU), međutim sada ide zanimljivost koju sam čuo od Smučara: pitanje je što će se dogoditi za primjerice 50 godina ako bi se EU i Slovenija razišli... Nisam siguran da će tada brodovi ploviti morem...

Tko je glasao

Živio Schengen.;))) Ali

Živio Schengen.;)))

Ali stvarno ... oko razgraničenja na moru bit će još zanimljivo - kao i dosad ... čas dizanje tenzija pogoduje jednoj, a čas drugoj Vladi ... A uz predizbornu kampanju ove godine kod nas ... vidjet ćemo.

A zatopljenje je sasvim druga priča, koju smo na neki način komentirali na jučerašnjem tulumu s prijateljem, koji slavi 40 - godišnjicu i ustanovili, da zapravo naša djeca poslijepodne, kad dođu iz škole, ni nemogu da stave skije na ramena i odu do kraja naselja na breg, kao što smo mi to radili pre 30 godina ... Šteta.

Pozdrav iz Ljubljane.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Ako i bude brodova na moru,

Ako i bude brodova na moru, nece biti riba ni u moru, a i niti okolo njega...

Zoross

Tko je glasao

Što se tiče ZERP-a,

Što se tiče ZERP-a, hrvatska politika bi trebala izbiti slovencima zube. Kako je dobro primjetio DCroat:
Kako tamo nema ni obilja ribe, niti se u njoj obavlja intenzivan ribolov
pojas mora koji je upitan (teritorijalno more koje nije još bilateralno razgraničeno) se može izuzeti iz ZERP-a amandmanom na isti.

Proces bi mogao teći ovako:
1. točka - upit slovenskoj strani da točno definira svoje teritorijalne pretenzije, tj svoj prijedlog morske granice. Nakon toga se nevezano za još neriješeno pitanje razgraničenja iz ERP-a izuzme taj pojas (Sabor RH na prijedlog Vlade tj MVP).
2. točka - jednoznačno prikazivanje hrvatske teritorijalne pretenzije u morskoj granici na Jadranu i traženje od Slovenije za izuzećem te zone iz njihovog ERP-a

Ako nakon toga Slovenija i dalje traži od Hrvatske suspenziju ZERP-a onda znamo na čemu smo. A i sve članice EU.

Ako pak prizna Hrvatskoj pravo (legitimno) koje je i sama provela (nelegitimno, na još nerazgraničenom moru) i ne povuče svoj ERP unutar nedisputiranog pojasa, također pokazuje unilateralnost koja nije poželjna za članicu EU, kamoli za trenutno predsjedavajuću državu.

Ako obje države konsenzusom postupe proaktivno u sređivanju tog otvorenog pitanja i povuku svoje ERP-pove iz disputirane zone, umnogo bi se poboljšao odnos između nas. A Italija bi ostala sama na braniku ribo(krivo)lova, na koju je ZERP i ponajviše ciljao.

Iskreno mislim da bi Slovenija bila spremna vratiti Italiji za p...arije koje je morala pretrpjeti pri ulasku u EU.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Iskreno mislim da bi

Iskreno mislim da bi Slovenija bila spremna vratiti Italiji za p...arije koje je morala pretrpjeti pri ulasku u EU.
A tko jamči da sve ovo nisu upravo talijanske zvizdarije a da je Slovenija samo "proxy"?

Tko je glasao

Pa i jesu, a taj proxy bi

Pa i jesu, a taj proxy bi razotkrili. Slovenija je talijanski red herring, samo je moramo prokazati!

Pregrizem si jezik, ali daj Bijesu reci Jandrokoviću da nešto pametno napravi

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Još jedna "sitnica". Ono

Još jedna "sitnica". Ono što je meni upalo u oči je njegova izjava na sastanku sa Jandrokovićem u Muenchenu u subotu, kako (je) Slovenija oduvijek podržava(la) Hrvatsku na putu na EU. Međutim, potvrđeno je i kako je upravo Slovenija još od 2006. u pregovorima blokira poglavlje o ribarstvu.

Tko tu i što podržava ... ?

Tko je glasao

Možemo priču postaviti i

Možemo priču postaviti i ovako: dvojbeno je da li ova (naša) vlast ima zbiljski interes uvesti zemlju u EU, ili pričekati još neko vrijeme da lakše može još neke stvari "odraditi" (eto, primjerice, Vukelić je prešao u MORH, znamo što i kako je radio u vladi Sanadera I (npr. slučaj Brodosplit): MORH-u predstoji nabavka nove tehnike radi usklađenja s NATO-om a za to je on "idealan").
Ako HDZ želi još malo pričekati prije nego završi (doista da bi nešto završio prvo moraš i započeti) s provođenjem reformi i ostalog, onda im Slovenija upravo pomaže u tome. Oni na miru rade ono što žele, a kada ih prozovemo zbog sporog ili nikakvog ne provođenja reformi, Sanader kaže postoji jedna susjedna zemlja koja nas usporava u pregovorima, da nije nje već bismo mi bili u EU, pa sve smo reforme proveli (pravisudje, korupcija, potpore, ...)

Tko je glasao

Svaka cast, za ovakav

Svaka cast, za ovakav analiticko informativni clanak bilo je potrebno mnogo truda i mislim da bi priloga ove kvalitete trebalo biti vise da bi inicirali raspravu. Ovim ne ulazim u ispravnost pojedinih navoda jer bi mi trebali sati rada. Ispada da je raspadom savezne drzave nastala kolateralna steta u vidu prominjene situacije koju svatko tumaci prema svojim ineteresima, a izgleda da je medjunarodno pravo postalo savitljivo prema tekucoj politici. U prevodu SLO je u velikoj prednosti i samim clanstvom u EU ima pregovaracki kapital, dok je HRV sada ucijenjena strana bez obzira na pravo. To se dogadja kada se razvod ne obavi do kraja na zakonski nacin. Sada je najlakse dati sve na upravu novoj saveznoj drzavi EU i problem je rjesen.
Malo karikiram ali hocu naglasiti da se mora reafirmirati pitanje medjunarodnog prava od vrha do dna (UN do drzave kao i unutar) jer ako prepustimo politickim vjetrovima onda jedan slucaj vuce drugi i na kraju ce sve postati tekuca politika i pravo jacega. Tu HRV drzava treba dato svoj pun doprinos i zauzeti stav po svim slicnim pitanjima u svijetu, pa ce zauzvrat dobiti podrsku i za svoje slicne probleme. Mislim da ovaj problem nece ostati usamljen nego ce se izradjati novi koji ste vec natuknuli.

Zoross

Tko je glasao

Tu smo gdje smo, činjenica

Tu smo gdje smo, činjenica je da imamo različite pristupe i različita tumačenja.

Najveći problem Hrvatske je (u znatno manjem dijelu Slovenije, jer dok smo mi, recimo to tako grubo, "gubili vrijeme" Slovenci su marljivo radili...) da se vanjska politika prvenstveno vodi radi unutarnje (u jednom sam komentaru napisao "i po cijenu da jedemo travu").

Naravno da se vanjska politika ne može voditi autistično i da mora biti u funkciji domaće politike, no ipak...

Tko je glasao

Ispravak netočnih navoda

Ispravak netočnih navoda (znao si, da ću komentirat, jel'da?);))):

Čim su bivše YU republike postale subjekti međunarodnoga prava, za njih je na snagu stupilo opće međunarodno pravo, među ostalim i pravila o vlasti država nad morskim prostorima, odnosno o razgraničenju.

Granice se utvrđuju i definiraju međudržavnim dogovorima. Hrvatski i slovenski parlament su se dana 25.06.1991 obavezali, da do potpisivanja i ratificiranja međudržavnog ugovora o razgraničenju važi status quo ante.

Slovenija se zalaže „za očuvanje cjelovitosti Savudrijske vale pod njezinim suverenitetom i jurisdikcijom i za izlaz u otvoreno more na temelju dopuštenih kriterija međunarodnog prava te uvažavanja specifične situacije Republike Slovenije“.

Ova ti je opaka ... Molim te, koji to slovenski medij govori o Savudrijskoj vali?

Inače, s nestrpljenjem očekujem nastavke ...

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Nadam se da nema netočnih

Nadam se da nema netočnih navoda (slaganje s istima je nešto drugo), možda sam pogriješio kod nekog prijevoda (vjerujem da nisam promijenio smisao izjava), ostaviti sve izjave na slovenščini mi nije bilo všeč.

Jedan sitan (i ne odveć bitan) detalj - Perry je dobio orden ili medalju (ne znam što je onaj vaš Znamen) 1997. "za zasluge in osebni prispevek pri mednarodnem uveljavljanju Republike Slovenije ter za ohranjanje vrednot zgodovinskega zavezništva med slovenskim in ameriškim narodom iz časa NOB in druge svetovne vojne", da ne bi netko pomislio da je medalja dodijeljena zbog Plana T5 koju godinu kasnije (možda je ovo bilo Perryjevo odrađivanje nagrade ;-).

Cijenio bih tvoj trud da nam prokomentiraš malo tko su Simoniti i Velkavrh, a ne samo da prepričavamo ista stajališta (naravno ne dvojim da li će komentari biti ograničeni samo na ovo ;-).

Tko je glasao

Nema netočnih navoda. Kad

Nema netočnih navoda.

Kad su postale neovisne nastupa (implicira) opće pravilo, kao moguća polazna točka. Ako je dogovore drugačije, onda važi to nešto novo. A u međuvremenu valjda važi ovo na što su se dotični parlamenti obvezali...

Molim te, koji to slovenski medij govori o Savudrijskoj vali?
Nemoj trollati, dobro znaš o čemu se tu govori i priča ...

Tko je glasao

gjuro, Molim te, koji to

gjuro,

Molim te, koji to slovenski medij govori o Savudrijskoj vali?

Nemoj trollati, dobro znaš o čemu se tu govori i priča ...

DCroat je upotrijebio navodnice. To za mene znači, da preuzima tekst doslovce. Ako želimo preciznu, poštenu debatu, onda treba poštivati određeni fair play - a točno citiranje je preduslov za tako nešto. Prema tome ...

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Ako je samo to sporno onda:

Ako je samo to sporno onda: prenosim dio iz teksta:

... (uz isprike za kakvoću prijevoda) ...

Doista Rupel je rekao Piranski zaljev, ali ja sam sve što je izrekao preveo na hrvatski pa tako i toponim...

Tko je glasao

Smučar, T5 je točka u

Smučar,
T5 je točka u kojoj završavaju tri ljinije, ak misliš i ti tak onda dobro ak ne onda mi reči kaj ne štima u tome.
Oko jedne točke nema nikakav krug koji ne pripada nikom.
Sad mi objasni od koje crte razgraničenja buš uzel i jedan milimetar za prolaz.
Pozdrav iz Stuttgart-a.

Tko je glasao

Gospon Skviki, secirat ću

Gospon Skviki,

secirat ću dnevnik, ako bude vremena, kad vidim cijeli serijal, koji nam obečava DCroat ...

U mom komentaru nisam pominjao T5, a na vaše pitanje

Sad mi objasni od koje crte razgraničenja buš uzel i jedan milimetar za prolaz.

odgovaram, da ja od nijedne. Plačam (skupo) naše političare, da brane i zaštite nacionalni interes.;)))

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Nastavku se ne nadaj tako

Nastavku se ne nadaj tako brzo, pa ne misliš da ću na Bledu (pored bazena ili uz masažu) pisati o Osimskom sporazumu ili o Esulima i optantima (to su sljedeće teme)?

Tko je glasao

Ma jesi li ti DCroat sikur

Ma jesi li ti DCroat sikur da ćeš nakon svega otići na Bled na odmor?

Tko je glasao

Gospar Miho, a što ne

Gospar Miho, a što ne bi?

Jel' vam izgledam, ko da grizem? A paušal sam već uplatio;))))

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Ne samo da sam siguran da

Ne samo da sam siguran da ću na Bled, nego ću i Smušara pozvati na kavu i kremšnite/kremne rezine! Ako se uspijemo organizirati (mobitele smo razmijenili), napisat ću i report o prvom međunarodnom Pollitika.com okruglom stolu (ili nekog drugog oblika).

Tko je glasao

Pozdravi Smučara i zamoli

Pozdravi Smučara i zamoli ga da ne zamjeri na mojoj i Mihovoj zaj..... To je tipično južnjački ;) ali nema zlobe :). Ako ništa drugo mogli bi doć' u nas na koju lekciju iz simpatije, toga imaju u deželi koliko i mora (bez T5) :-D.
Ustvari sam ti želio čestitati na ovom dnevniku, poučno štivo. Tema me jako zanima već dugo vremena ali nemam nikakvog znanja (zato se i šalim samo, kao skromni doprinos opuštenijoj atmosferi ;)).
Odličan posao, hvala tebi i ostalima koji su dali ovako dobar doprinos boljem razumijevanju "problema".

Tko je glasao

Prenio sam pozdrave

Prenio sam pozdrave Smučaru, održali smo kratki barakaški sastanak na Bledu (ne znam da li će se ovo brojati kao drugi susret pollitike.com ili kao prvi susret pollitičara u dijaspori).

Smučar je obećao i pokoji dnevnik kada uhvatu vremena - vjerujem da će to biti zanimljivo mnogima.

Tko je glasao

Ma neka si ti nama živ i

Ma neka si ti nama živ i zdrav, pa makar i u Deželi. A ja se bio ozbiljno zabrinuo...
I sada nam reci to njihovo more, Bled, kakvo je? Ima li tu kakva točka T-5 pa da započnemo pregovore i oko nje (imamo li kakve šanse Sava je blizu, Sava je najdulja hrvatska rijeka, možemo li mi tražiti bokun rijeke deforo, u njihovim vodama (kako i oni traže naše)?

Tko je glasao

Gosparu Miho, moraš mi dati

Gosparu Miho,

moraš mi dati preciznije upute. Imaš ovdje u krugu par kilometara tri Save: Savu Bohinjku i Savu Dolinjku koje zajedno tvore Savu (kod Radovljice). Možda bismo T-5 mogli staviti po sredini ušća Save B i Save D, tako da "zahvatimo" od sve tri rijeke...

Tko je glasao

Ma sve ti je to blizu,

Ma sve ti je to blizu, cijela Slovenija je u krugu od kojih 100 km, možeš postaviti točku gdje hoćeš, samo neka je neka zgodna gostilnica blizu, da se ne smrzavamo na vjetrometini...

Tko je glasao

Usput Miho, Kažeš za Bled

Usput Miho, Kažeš za Bled da je more. Kada su me zvali iz agencije da potvrde rezervaciju, potvrdili su da je soba s pogledom na more, i nisu razumjeli što je tu smiješno... (agencija je u Zagrebu)

Tko je glasao

Nevjerovatno koji Zabari...

Nevjerovatno koji Zabari...

Zoross

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 1
  2. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 6
  3. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 71
  4. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 15
  5. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 27
  6. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 30
  7. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  8. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  9. Delanec od pravednik vz komentara 22
  10. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  11. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 73
  12. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 37
  13. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 39
  14. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 24
  15. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  16. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  17. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  18. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  19. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  20. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  21. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  22. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  23. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  24. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  25. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • marival

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko