Naslovnica › Dnevnici › luka dnevnik

Liste čekanja i reforma zdravstva: Iskorijeniti korupciju ili omogućiti dostupnost?

zamirzine
Ned, 06/07/2008 - 01:02 — luka

Reformirati zdravstvo: Iskorijeniti korupciju ili omogućiti dostupnost?

ako netko glasa nogama
obično ima za to razlog

temeljni problem koji uočava korisnik
je dostupnost
cilj bilo kakve reforme zdravstva mora biti dostupnost
vrijednost bilo koje reforme jedino se može procijeniti kroz utjecaj na dostupnost
javnu otvorenu transparentnu (realnu dostupnost)
a trenutno stanje je:
1. liste čekanja su jednim dijelom licemjerni pokušaj
prebacivanja odgovornosti
sa ministarstva i hzzo-a na nekog drugog
2. jednim dijelom su dobar način rada (dobro iskustvo lionking)
3. jednim dijelom svjedoče o lošoj organizaciji, pa ne vrijede puno kao način rada,
ali su dobar pokazatelj što treba popraviti

npr. lista čekanja za bilo što,
morala bi imati i stručni komentar,
koliko to uopće ima smisla
npr. operacija srca za 3 godine

ekonomski komentar
koliko bi koštalo da se to ubrza
npr. da se svih operira unutar ... mjesec, dva mjeseca, šest...

politički komentar

koliko dio problema će riješiti dosljedno vođenje lista
a koliki dio se ne može riješiti listama
(mrak je to komentirao, opisujući kvalitetnu informatizaciju),
vjerovatno bi glavni dobitak dosljedne informatizacije bio što bi
odmah bilo jasno koliko nam i čega fali/nedostaje)
tko radi i koliko radi

npr. vrlo općenito i neprecizno
dostupnost liječnika opće medicine
podjednaka za sve građane, rijetki izuzetci - otoci, putnici, turisti

dostupnost hitne
vrlo raznolika po brzini dolaska, kvaliteti (razini opremljenosti, broju)
između različitih regija, centara i periferije

dostupnost obične bolnice (slijepo crijevo, prijelom, tumor debeloga crijeva)
podjednaka za veći dio građana, nešto bolja u manjim gradovima

dostupnost visokostručne bolničke medicine
(dr House, dr Kurjak, dr Šimić - likovi iz legende simboli redom
vrhunske dijagnostike, umjetne oplodnje, kvalitetne i skupe kardiokirurugije)
vrlo nejednolika, po regijama, po strukama

a rješenje?
razumno tražiti uzroke nedostupnosti
jedno od neloših sredstava su liste čekanja
bile bi jasnije da su liste dobrovoljne,
ona/onaj koji ustanova/struka/djelatnost misli da može, neka objavi listu,
koja ne može neka objavi/objasni zašto

i sa ponešto ozbiljnog, ali ne preteškog napora,
mogli bismo optimizirati sustav
u nekoliko godina
ne više od deset
Misao dana:
suze chucka norrisa liječe rak,
ali chuck norris nikada ne plače...

Komentari

Sri, 09/07/2008 - 09:09 — sm

Na Galetovoj temi od prije

Na Galetovoj temi od prije mjesec dana smo raspravljali o listama čekanja, JOT i raznom oko zdravstva. Tamo sam pojasnio uzroke stvaranja lista čekanja ali si u pravu kad kažeš da sustav mora postići da kad se naručiš u neko vrijeme, makar to bilo i mjesec-dva unaprijed, u to vrijeme doista budeš primljen. To je stvar medicinskih ustanova.

Vezano za problem privatne prakse koja se obavlja u javnim ustanovama i na opremi koja je u njihovom vlasništvu, valja znati da toga nema svugdje i nije omogućeno svim liječnicima. To je davni izum kako dio državnog novca namijenjenog javnom zdravstvu preliti u privatne džepove odabranih.

Od tuda apsurd da se ista usluga istog liječnika na istome mjestu i na istome aparatu prije podne može dobiti tek za mjesec-dva ali besplatno a popodne odmah ili brzo ali se plaća njemu u džep.

Sigurno je da takav sustav ne stimulira sudionike da traže bolja rješenja za prije podne kad im "popodnevni sustav" donosi veću korist.

Btw., dužan sam informirati da se plitvički zaključci sa susreta ministra zdravstva i ravnatelja bolnica koji se odnose na povećanje bolničkih limita realiziraju u praksi, odnosno da, barem za sada, nisu mrtvo slovo na papiru namijenjeno potrebama PR-a.

Koprivnička bolnica kojoj je mjesečni limit s cca. 9,5 milijuna podignut na 12 taj novac doista dobiva i on pokriva mjesečne potreba tako da se ne stvaraju novi gubitci. Dobrim planiranjem i još nekim uštedama je postignuto da se dio starih dugova smanjio, ne za puno ali ipak.

Na ministru Milinoviću je da natjera ministra Šukera da doista i da onih 2,4 milijarde navodnog suficita državnog proračuna kako bi se stari dugovi zdravstva riješili. Na taj dio bolnice ne mogu utjecati.

Pon, 07/07/2008 - 13:59 — goxic

Evo osobnog iskustva.

Evo osobnog iskustva. Zaključke donesite sami.

Mjesto radnje: KBC Rebro - pedijatrijska kardiologija

Slučaj 1.) Bolnički specijalista radi poslije radnog vremena privatno u bolnici na bolničkoj opremi. Naplačuje pregled 300 Kn. Naručujemo se privatno jer je popodne pa ne trebamo uzimati godišnji kako bi s djetetom obavili pregled. Sestra nas naručuje u 18:15. Dođemo tamo u 18, ima dvoje djece prije nas. Mi dolazimo na red skoro pa točno u 18:20. Kompletni pregled je trajao 10 minuta. Neka uspije obraditi 4 pacijenata u 1h (konzervativna procjena), a po iskustvu je to nekih 6-8, satnica je 1.200 Kn. I neka je, nije se zabadava cijeli život školovao. Uz to je stvarno vrhunski stručnjak, k tome vrlo drag i pristojan.

Slučaj 2.) Isti taj doktor i njegova sestra u redovitoj ambulanti u jutarnjoj smjeni. Naručimo se za pregled. Termin smo dobili za 2 mjeseca u 7:30. Dođemo gore u 7:15, a tamo vec 10 prije nas i uzimamo broj 11. Nakon nas do 8:00 jos je doslo nekih 15-ak. Razgovaram s ljudima i pitam ih kada su naručeni. Oni me gledaju u čudu i kazu, kao i uvijek u 7:30. OK. Doktor je dosao oko 9:20, a mi smo na red došli u 12h. Dijete nam je skoro prošvikalo gore u onoj gužvi a i mi se ubili od napora da mu boravak učinimo što zanimljivijim.

Poanta, kada je u pitanju stimulacija (novčana naravno) tada se sve lijepo da ubaciti u excel tablicu i organizirati vrijeme, a kad je u pitanju socijala onda te organizacije nema. E sad, da li u bolnice uvesti procesne managere koji ce organizirati rad s ciljem poboljšanja efikasnosti, ocjene, normiranja i kreiranja plaća prema radu ili cemo im svima dati vece place pa ce sami organizirati posao kako treba jer sam se osvjedocio da se ista ekipa, u istoj bolnici, na istoj opremi vrlo dobro zna organizirati sama....

Prica je krajnje istinita, tuzna i porazavajuca...

Uto, 08/07/2008 - 01:18 — luka

vruće, vruće, još malo i

vruće, vruće,
još malo i ...
ali kako u liječenju doktoru treba i malo čarolije i malo osobnosti
to doktor zavodi i kad neće
i običnome se smrtniku, a posebno bolesnu
doktor čini moćan
i kad je totalno nemoćan
ujutro doktoru pomažu HZZO, ministar, ravnatelj, šef klinike, odjela, odsjeka, uprava, analitika, nabava ...
što rade svi ti ljudi ?
organiziraju posao onima koji liječe ljude
i rezultat je prečesto nered

popodne, kad odu doma, ili u privatnika gdje ih nema
ostanu bolesnici i oni koji ih liječe
doktori, sestre i bolesnici
i uglavnom je red

istinito, tuzno i porazavajuce...
nešto nije dobro u sustavu koji proizvodi nered

jedino kroz
suradnju
bolesnika i liječnika
takav se sustav može urediti

a pojam koji nas povezuje je dostupnost
vrlo jednostavni lijekovi
dostupnost kao lijek:
učiti ljude na što imaju pravo,
pomoći im da se za to izbore,
da ono što je obećano bude dostupno

a za početak, pitat onog koji radi što bi popravio
da može (npr. kad radi popodne)
zašto bolesnici svi moraju doći u 07.30, a svi znaju da bolnički doktor teško može doći na polikliniku prije 09.00

nije problem u novcima
nego u glavama
ap to zove maoizam
piramida se sastoji od ljudi koji ne znaju svoj posao
i baš zato su tu gdje jesu
jer da znaju
ne bi mogli
sakriti
temeljnu licemjernu postavku
svim bolesnicima, sve lijekove i svako liječenje, optimalno i maksimalno
i bez čekanja
nije moguće dati

veliki dio se može,
ne može se sve

vrlo je ozbiljan težak odgovoran posao izabrati
od svega ono što je najvažnije
jer je to i etika, i politika, i medicina, i ....
puno je lakše da to rješava
stihija nestašice
(biti pošten i priznati da licemjerje dijele i političari - koji manipuliraju,
i građani - koji se daju manipulirati)
teško je izabrati
lakše je prihvatiti riječi političara koji obećava da nije potrebno birati
jer je SVE moguće
(i ovce i novce)
političari znaju i zato su bitno odgovorniji
građani ne znaju, ali kad počne revolt, kritika, nezadovoljstvo,
imaju priliku i obavezu da nešto nauče
ne treba postati stručnjak za reformu zdravstva
dovoljno se informirati o svojim pravima
i
boriti se za dostupnost

jer na prvi sloj licemjerja
(svima sve)
nadograđuje se organizacijska piramida
na principima
poslušnosti i iracionalne štednje
počnimo je grickat

u vrijeme interneta neće se moći izbjeći
(danas je moguće) u taj izbor onoga što hoćemo
od zdravstva
uključiti laike
bolesnike, rodbinu, građane
javno otvoreno transparentno

Pon, 07/07/2008 - 23:44 — jedinohrvatska

Prica je krajnje istinita,

Prica je krajnje istinita, tuzna i porazavajuca...

Nemoj se ljutiti ali ovo 'poražavajuća' bih preformulirao u 'uobičajena' kada su u pitanju zapadni standardi kojima svi, u krajnjem slučaju, težimo- zar ne?
Dajem dva primjera:
1. Prije nekoliko godina otkrio sam kako bolujem od tromboze.
Za one koji možebitno ne znaju to je začepljenje tzv. unutarnjih vena, u mojem slučaju, riječ je bilo o obje noge- potkoljenični dio.
U razdoblju od 4 godine dvaputa sam ležao u bolnici 'Sestre milosrdnice' po tjedan dana da bi mi se heparinom (kojega primate intravenozno) razbili ugrušci nakon čega sam pušten kući uz obvezu da do kraja života, svakodnevno, pijem marivarin koji sprječava zgrušavanje krvi u svrhu suzbijanja stvaranja novih ugrušaka koji mogu rezultirati: srčanim udarom, moždanim udarom i u najboljem slučaju embolijom koja se jedina od navedenih liječi koliko- toliko uspješno da 'pacijent preživi'. Kod otkrivanja bolesti na samome početku ključno je bilo otići u privatnu ordinaciju te platit pregled tzv. color doppler vena koji je koštao- 2000 god.- 400 kuna. Zašto? Zato jer se na taj pregled u bolnici čekalo 6 mjeseci!
Love nemam na bacanje, ali zdravlje je najvažnije pa sam platio pregled- tada i još dva puta nakon toga u iduće dvije godine. Usprkos svoje 'veze' koja mi je jamčila besplatan pregled u bolnici no najbrže moguće je bilo za 3 tjedna i, naravno, nisam pristao već platio privatno. Zaključak: tko hoće zdravlje mora platiti.
E da ne bih ispao bezdušan povući ću paralelu sa vlastitim bratom kojemu je u SAD-u rođeno sivh petoro djece.
Primjer 2:
Brat je radio 20 godina kao inženjer u tvrtci koja je razvijala računalni program za nuklearne podmornice klase 'trident'. Plaćao je jedno od najboljih zdravstvenih osiguranja u državi (da ne bih slagao... radilo se o približno 15000 USD godišnje). Kada mu je supruga rađala djecu (svih petoro) zadržavala se u bolnici sveukupno 3 dana od trenutka rođenja djeteta; osiguranje je pokrivalo 80 % svih troškova vezanih za porod i boravak djeteta i rodilje u bolnici. Usprkos tome račun kojega je morao platiti za ta 3 dana iznosio je u prosjeku 4500 USD .
Zaključak: želiš li imati 'poštenu' bolničku skrb u SAD-u... moraš platiti premda si do tada izdvojio hrpetinu novca za istu. Mi smo tek na početku takvih, kako bi 'ap' rekao, poslovanja. Tko zna što nas tek čeka u bližoj i daljnjoj budućnosti? Po mojem mišljenju ne 'miriše na dobro', ali zar ne želimo postati dio te 'zapadnjačke elite'?
Plaćamo puno toga (mnoge stvari bespotrebno) pa nam ne bi trebalo biti problem plaćati za svoje zdravlje i zdravlje vlastite obitelji.

Pon, 07/07/2008 - 16:54 — bet

Bolnički specijalista radi

Bolnički specijalista radi poslije radnog vremena privatno u bolnici na bolničkoj opremi.

Ovaj model je u osnovi neodrživ i destruktivan za javni zdravstveni sistem, i to iz osnovnog razloga što je popodnevna/večernja praksa dotičnog liječnika u direktnom sukobu interesa s njegovom praksom u javnoj bolnici: što radi manje i neefikasnije ujutro (dok je na javnoj plaći), više će biti pacijenata, odnosno zarada veća, poslijepodne/navečer.

Postoji li u Hrvatskoj zakon koji to izričito dozvoljava? Ako ne, bez obzira ako u zakonu to nigdje nije eksplicitno zabranjeno i/ili kakve dogovore dotični liječnik možda ima s šefom bolnice ili bilo kime drugim, onda je slučaj jasan za pučkog pravobranitelja, jer je tu javi interes direktno ugrožen. A možda ima i kriminala, ako ne postoji ugovor of najmu prostora, opreme i ostalih resursa javne bolnice koji se koriste u privatnoj praksi, jer bi se u tome slučaju radilo o direktnoj kradji.

Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj postoji kombinacija javnog i privatnog zdravstva. To je prije pravilo nego iznimka. I sukob interesa se svugdje javlja kada isti ljudi rade u obadva sektora. To su, medjutim ekscesi koji se promptno rješavaju. Problem se tako svodi na pitanje odljeva kvalitetnog kadra iz javnog u privatni sektor, a ovakvo eklatantno i otvoreno podredjivanje interesa javnog sustava privatnom, teško da se može i zamisliti.

Pon, 07/07/2008 - 18:30 — goxic

Ta praksa je izbacena iz

Ta praksa je izbacena iz sustava. Morali su se odluciti ili bolnica ili u privatnike skroz. Zato smo se i narucili redovito pa smo otkrili i drugu stranu medalje.

Pon, 07/07/2008 - 18:47 — Abies

NE vjerujem da radi popodne

NE vjerujem da radi popodne bez znanja ravnatelja !

u mom Domu zdravlja radiolog radi pola sedmice za siromašne a pola sedmice za bogate... izuzetno je sposoban i referentna marka...

Pon, 07/07/2008 - 18:17 — Abies

trebali bi se i specijalisti

trebali bi se i specijalisti uključit u ove rasprave...
ako on kroz jutro pregleda 30-tak pacijenata koji su čekali po nekoliko mjeseci, neznam kako on to može brže ili sporije...trebalo bi više specijalista, bolja organizacija...sad su svi na godišnjem itd...
tih 30-tak su siromašni, nemaju novaca za poslijepodne... kako riješit siromaštvo i neimaštinu ?

kako je u Danskoj ?

Pon, 07/07/2008 - 21:42 — bet

Danska nije dobar primjer za

Danska nije dobar primjer za najbolje organizirano zdravstvo. Standardi usluga su generalno visoki, iako su u nekim segmentima rezultati ispodprosječni (npr. preživljavanje raka). Liste čekanja za specijalističke preglede i neke operacije su apsurdno dugačke - donedavno čak i za akutne stvari kao npr. skeniranje kod sumnje na dijagnozu raka: mnogi umru dok dočekaju pregled ili operaciju.

Groteskno je to što novaca ima, ali nema dovoljno kvalitetnih liječnika specijalista, a to nikakvi novci ne mogu nadomjestiti. Tako da skupi skeneri rade jednu smjenu i nikada weekendom, a ljudi čekaju. razlozi za to su komplicirani, izmedju ostalog kruta sindikalna pravila (ne može se nikoga prisiliti da radi više od normalnog radnog vremena). U posljednje vrijeme masovnije dolaze Poljaci i Indijci.

Vlada je uvela neke garancije (mislim 4 tjedna u slučaju raka), tako da ako se ne može ispuniti, pacijent se šalje u privatnu kliniku ili u inostranstvo (tipično u Njemačku ili Švedsku).

Inače, liječnici opće prakse (familijarni liječnici) i specijalisti koji nisu zaposleni na nekoj klinici, su samostalni privatnici, koji usluge naplaćuju od regionalne (prije županijske) uprave, kojoj je zdravstvo jedna od najvažnijih funkcija. Tkzv. "Regije" upravljaju i javnim bolnicama, i na dnevnom redu je racionalizacija u smislu ukidanja malih bolnica i stvaranja centara izvrsnosti za pojedine bolesti, umjesto "svaštarenja" u svim bolnicama.

Situacija s opadajućom kvalitetom javnog dijela zdravstva (prije svega pravovremenosti) posljedica je liberalne vlasti kojoj je cilj oslabiti javni sektor na korist privatnog. Takav razvoj čini da je postalo uobičajeno da bolje plaćeni ljudi kupuju dodatna osiguranja koja garantiraju trenutno liječenje za sve kritične bolesti u privatnim klinikama. Tako da se privatne bolnice naglo razvijaju.

Problem javnih bolnica je što kvalitetni kadrovi (liječnici i med. sestre) masovno, najprije dodatno weekednom, a zatim potpuno, prelaze u privatne bolnice, zbog boljih plaća. U kojoj mjeri tamo preusmjeravaju pacijente, to je teško reći. Ali, sasvim sigurno je da ne rade privatno u javnim ambulantama - to bi bio prvorazredni skandal.

Osobno, (srećom!) nemam velikih iskustava kao pacijent javnog zdravstvenog sistema iz prve ruke, ali ono što sam vidio i čuo od ljudi oko mene uglavnom je dobro.

Pon, 07/07/2008 - 16:08 — seneka

E sad, nemaju svi zeleno

E sad, nemaju svi zeleno svijetlo da to mogu napraviti. To može do deset posto specijalista koji imaju odriješene ruke, i koji spriječavaju da se u državnoj službi slučajno šta ne promijeni /jer HZZO sustavno uništava istu krivo postavljenim mjerama štednje/. Znači to je ekipa koja vedri i oblači jer su podobni i samim time imaju licence to kill poštenog zdrav.radnika. Zato zbog takve ekipe ne valja generalizirati, jer ostali zdravstveni radnici su u istim problemima kao i ostali građani.

Pon, 07/07/2008 - 11:00 — seneka

Da se medicinskim rječnikom

Da se medicinskim rječnikom izrazim, zdravstvo nam je na aparatima za održavanje života, decerebrirano, a prolongacijom agonije i odgađanjem eutanazije neće se imati ništa zdravo eksplantirati za transplantat. Kao insajder precizno dijagnosticiram da je stanje gore nego što ljudi misle i vide. Samo neka nevidljiva sila se suprotstavlja entropiji da pacijenti ne padaju svaki dan kao snoplje od banalnih stvari.

Let the force be with you.

Ned, 06/07/2008 - 09:37 — Abies

U toku je informatizacija

U toku je informatizacija primarne zdravstvene zaštite, a Ivo smatra da ''će se smanjit i mogućnost korupcije zbog transparentnosti cijelog postupka''

zdravi bili pa vidili...

(kliknite i na e-pravosuđe, zbogom korupcija itd)

Pon, 07/07/2008 - 17:32 — seneka

Što se e-naručivanja u

Što se e-naručivanja u praksi tiče, to je samo formalno, da se može reći da postoji. Izabere se po nekoliko liječnika koji će dati po tri termina tjedno za pregled. To je znači maksimalno nekoliko desetaka pacijenta tjedno koji se tako naruče. Istovremeno bi u te iste termine ionako pregledavao pacijente koje sad neće moći, tako da je sve ostalo isto osim što su se neki naručili internetom. Reklo bi se isto sranje drugo pakiranje.

Pon, 07/07/2008 - 16:31 — vipera

Informatizacija je jednako

Informatizacija je jednako čudotvorna kao i suze Chuck Norrisa, ali pristupačnija.

Ned, 06/07/2008 - 13:06 — fuminanti

kako sam i sama iskusila tu

kako sam i sama iskusila tu listu mogu samo reći:

Riba smrdi od glave, čisti se od repa!

Uto, 08/07/2008 - 10:26 — fuminanti

kao i svakom drugom poslu,

kao i svakom drugom poslu, postoje liječnici i liječnici! riječ doktore, mogu izreći jedva dvojici od mase onih kojima moram ići!
svi smo osjetljivi a naročito kad smo bolesni mi ili nama netko drag, a nedajbože djeca!
zdravstvo funkcionira ko jehovci u mom kraj: zaskoče te kad si najranjiviji: liječnik te isprepada - čistačica se sažali pa ti "otkrije" kako ćeš to brže rješit! jadan ti ako u tvojoj generaciji nitko nije završio medicinu! obrijat će te ko ovcu!
Ipak, zbog istine, gdje rade i s čim rade - skidam kapu!

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.
WriteSomething knjiga
Syndicate content