Član europskog parlamenta, doajen i vodja anti-EU grupe u Parlamentu, Danac Jens-Peter Bonde ovih je dana objavio kompiliranu, “reader-friendly” verziju Lisabonskog Ugovora (može se downloadati na ovome linku kao pdf, na engleskom jeziku).
To je najnovija od ukupno četrdesetak knjiga u bogatom opusu ovog energičnog čovjeka koji je postao članom Europskog parlamenta još davne 1979 godine, a napušta ga zbog umirovljenja ovih dana, točnije 9 svibnja, tj. upravo na Dan Europe. Sve njegove knjige tiču se EU, a izmedju njih treba istaknuti ranije “reader-friendly” verzije Ugovora iz Nice te neuspjelog EU Ustava.
Vrijednost ove knjige visoko ocjenjuju kritičari. Jedan od njih (i Bondeov istomišljenik), Anthony Coughlan , sekretar irskog Nacionalnog centra za istraživanja i informacije o EU i umirovljeni professor socijalne politike na Trinity College u Dublinu smatra da knjiga koju su stvorili Bonde i njegov pravnički tim pruža izvanrednu podršku svima od 500 milijuna europskih gradjana u razumjevanju značaja i dosega Lisabonskog Ugovora, a posebno Ircima koji su jedini narod koji se o ugovoru izjašnjava referendumom.
Coughlan piše da europski gradjani uglavnom nemaju pojma kako će Lisabonski Ugovor promijeniti Europu kakva je uspostavljena Ugovorom iz Maastrichta sada već daleke 1993 godine u strukturno sasvim novu i drugačiju Europsku Uniju. Europljani postaju europski gradjani (citizens) u pravom smslu te riječi, a ne kao dosada u izričajnom ili počasnom smislu kao sada.
U “reader-friendly” verziji Lisabonskog Ugovora, postojeće odredbe dosadašnjih ugovora koje otpadaju su izbačene, a one nove i izmjenjene su dodane masnim slovima (bold). To omogućuje čitateljima da odmah uoče novine koje donosi Lisabonski Ugovor. Bez takvog načina prezentacije ove ogromne količine kompleksnih informacija, jednostavno nije moguće razumjeti što Lisabonski ugovor zapravo znači.
Belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht prošle je godine o Lisabonskom Ugovoru rekao slijedeće:: “Cilj Europskog Ustava (the Constitutional Treaty) bio je veće čitljivost; cilj ovoga Ugovora je da bude nečitljiv. Ustav je stremio jasnoći, dočim je ovaj Ugovor morao biti nejasan. I uspjelo je.”
Ova “reader-friendly” verzija djelomično poništava rad EU premijera i predsjednika koji su nastojali da sakriju od vlastitih naroda strukturnu revoluciju koju Lisabonski Ugovor donosi u vezi europske Unije i njenih 27 zemalja članica.
Indeks je najvrijedniji dio knjige. U svojoj detaljnosti on je daleko iznad svega drugoga što se može naći u sličnim izdanjima Ugovora. Uz pomoć Indeksa gradjani mogu u trenutku pronaći što Ugovor mijenja u odnosu na postojeće stanje u vezi s pitanjima od njihovog interesa – bilo to pitanju poreza, neutralnosti država, pobačaja, EU Komisije, klimatskih promjena ili bilo kojeg drugog pitanja koje je predmetom javne diskusije.
Različitim simbolima, objašnjenima u “ključu” na početku knjige, jasno je obilježeno tko i na koji način donosi odluke o različitim pitanjima. Na lijevoj margini, jednostavnim riječima napisana je srž svake odredbe Ugovora.
Ova knjiga je neutralna i objektivna, i biti će dobro prihvaćena kako od protivnika, tako i od pristalica EU.
Svi s nestrpljenjem očekuju završetak procesa ratifikacije Lisabonskog Ugovora. Za sada sve ide glatko, a najveća prepreka je referendum u Irskoj, u lipnju. Ako sve bude kako su EU političari isplanirali, Ugovor bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2009.
S obzirom da je Hrvatska duboko u procesu pridruživanja EU i očekuje se puno članstvo u EU za nekoliko godina, u cilju jačanja demokracije bilo bi i više nego potrebno da Vlada, Sabor ili neka druga državna instanca organizira da se ova knjiga prevede na Hrvatski i odmah po stupanju Lisabonskog Ugovora na snagu objavi u velikoj nakladi. Knjiga bi služila kao podloga za javnu diskusiju oko dolazećeg referenduma, u koju bi se moglo uključiti znatno više ljudi, a ne samo vrhunski pravni eksperti, koji uz to moraju biti i dobri poznavatelji engleskog jezika.
Ukoliko se hrvatski političari boje da bi jasnoća i široka dostupnost informacija o EU bila „opasna” po ishod referenduma, pa ignoriraju ovakav ili sličan način informiranja javnosti (što ne bi bilo iznenadjujuće), onda bi tu obvezu trebale preuzeti organizacije civilnog društva, kao jedan od važnih zadataka u dolazećem razdoblju.
NAPOMENA: I Jens-Peter Bonde i Anthony Coughlan su ogorčeni protivnici daljnje integracije EU, a posebno Lisabonskog Ugovora. Ta činjenica ne bi trebala umanjiti vrijednost ove knjige, pod pretpostavkom da sadrži faktografski točne informacije. Bondeov renome kao ozbiljan autor garantira da se ovdje radi o ozbiljnom djelu a ne o manipulaciji sentimentima nacinalnih nostalgičara.
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
http://www.youtube.com/watch?
http://www.youtube.com/watch?v=4OivEcnZ_mE&feature=PlayList&p=291E8677D8...
S obzirom da je Hrvatska
S obzirom da je Hrvatska duboko u procesu pridruživanja EU i očekuje se puno članstvo u EU za nekoliko godina, u cilju jačanja demokracije bilo bi i više nego potrebno da Vlada, Sabor ili neka druga državna instanca organizira da se ova knjiga prevede na Hrvatski i odmah po stupanju Lisabonskog Ugovora na snagu objavi u velikoj nakladi.
Bojim se da taj film nećemo gledati s obzirom na dosadašnje djelovanje političke elite i njihova odnosa prema građanima ove zemlje kada su u pitanju euroatlantske integracije.
U tom ugovoru (koji je zapravo Ustav, ali se to ne smije kazati) piše da će se od godine 2017. sve ključne odluke vezane i za vanjsku kao i za unutarnju politiku unije donositi 55 % brojem glasova stanovništva. S obzirom da tu brojku čine stanovnici V. Britanije, Francuske, Njemačke i Italije nije teško zaključiti da od navedene godine sve "počinje i završava" u tim članicama. Kako je njihov isključivi interes NOVAC (umotan u plašt demokracije, pravde, slobode i inih demagogija) nije teško zaključiti kako će se brzo složiti oko svih važnih pitanja. S obzirom da će Hrvatska činiti manje od 1 % stanovništva unije jasna vam je "golema" uloga i utjecaj Hrvatske u njoj. Ulazak Hrvatske u uniju koja će funkcionirati po načelu "veliki jedu male" označit će vrhunac izdaje nacionalnih interesa i konačan pozdrav nacionalnoj državi koja je, nakon 9 stoljeća, krvavo izborena u ratu.
Zbog toga mali narodi kao što je hrvatski ne bi smjeli dopustiti ugrozu svoje slobode onima koji su tu slobodu kroz povijest nebrojeno puta oduzeli takvim istim narodima.
EU kao "naddržava" u kojoj vlada zakon novca, novca velikih korporacija čiji glasnogovornici sjede u svim tijelima EU (puno je europskih parlamentaraca koji nakon isteka mandata sjede u upravnim odborima velikih korporacija pa se ponovno vraćaju u parlament) nije, ne može i nikada neće biti rasadnikom istinske ljudske i nacionalne slobode i demokracije.
Politička elita, kupljena novcem tih korporacija, to vrlo dobro zna i radi u vlastitom interesu ne želeći narod o tome potpuno i objektivno informirati.
Stoga se teza iz citata vjerojatno neće nikada realizirati.
"U tom ugovoru (koji je
"U tom ugovoru (koji je zapravo Ustav, ali se to ne smije kazati) piše da će se od godine 2017. sve ključne odluke vezane i za vanjsku kao i za unutarnju politiku unije donositi 55 % brojem glasova stanovništva."
U žaru protivljenja ulaska Hrvatske u EU iznosiš nepotpune pa zato i netočne informacije. U Europskoj uniji odluke se donose DVOSTRUKOM VEĆINOM. To znači da se odluka donosi ako za nju glasa 55% država članica koje čine 65% sveukupne populacije Europske unije. Manjinski veto mora uključivati najmanje 4 države članice. Ovakvim određenjem dvostruke većine u Lisabonskom ugovoru napravljen je značajan korak ka smanjivanju demokratskog deficita i ka većoj efikasnosti EU odlučivanja.
grgo
ps
Prije no što ponovno odlučiš pisati o EU, preporučam Ti da se bolje informiraš. Ne bi Ti trebalo biti teško, jer je bet dolje dao vrlo korisne linkove.
Imaš pravo. Mea culpa.
Imaš pravo. Mea culpa. Nisam sam provjerio nego sam se oslonio na izvadke tajnika stranke koji je još prije nekoliko mjeseci izvukao, po njegovom mišljenju, za Hrvatsku nepovoljne članke ugovora.
No, neumitno je smanjenje identiteta nacionalnih država i uzdizanje "moći EU kao naddržave".
Vjerojatno je zbog toga Ustav i bio odbačen na referendumima u Nizozemskoj i Francuskoj.
Oni su ipak manje pi... od naših političara i drže do svoga. Nitko od stanovnika tih pa i ostalih država neće reći za sebe da je "Europljanin" pa zatim, recimo, Francuz nego je obrnuto.
Bojim se da će kapital velikih korporacija riješiti i taj problem novim Ugovorom i da će mali narodi to teže podnijeti jer oni za razliku od velikih nemaju novca.
Stoga, iako sam progriješio u prvom dijelu komentara ostatak istoga stoji i mislim da ćete se složiti s tim.
Istina je da je ujedinjena
Istina je da je ujedinjena Europa prije svega projekt političke elite bez jasno izraženog mandata europskih naroda. Narodi, odnosno "obični" ljudi su po tome pitanju konzervativni iz razumljivih razloga - strah od nepoznatog i želja za sačuvanjeg postojećeg stanja vidjenog sa razine pojedinca. Ali, radi se o tome da postoje i neke druge razine s kojih se dalje i bolje vidi.
Jasno je da u tome procesu ujedinjenja oni jači (brojnošću, novcem, pameću...) nastoje iskoristiti svoje prednosti i zauzeti bolje pozicije na štetu onih drugih. To se ne može izbjeći i bilo bi neobično da nije tako. Protutežu takvim pojavama i neku minimalnu ravnotežu trebala bi osigurati povećana demokratizacija u odlučivanju.
Mali narodi i države, ako žele sudjelovati, moraju progutati neke gorke "pilule", ali to je samo odraz nekih realiteta koji proizlaze iz danas prevladavajućih odnosa diktiranih kapitalom, sigurnosnim pitanjima, političkim utjecajem, itd. U modernom Svijetu suverenost naroda u klasičnom smislu i tako postoji samo u glavama naivnih nacionalista romantičara.
Mogućnost nesudjelovanja za svakoga postoji, a definiran je precizno i postupak izlaska iz Unije.
Pitanje je samo koja je alternativa i tko može preuzeti odgovornost za njen izbor. Jer 1% stanovništva Hrvatske u odnosu na EU se neće promijeniti bez obzira bila hrvatska u EU ili ne. A biti za stolom gdje se odlučuje, makar i s malim utjecajem, bolje je nego biti potpuno izvan.
Ja sam duboko uvjeren je anakrono i štetno raditi protiv članstva Hrvatske u EU. To jasno ne isključuje borbu "do zadnje kapi krvi" za najbolje moguće očuvanje hrvatskih interesa u procesu pregovaraja i stvaranja što bolje platforme za članstvo.
Istina je da je ujedinjena
Istina je da je ujedinjena Europa prije svega projekt političke elite bez jasno izraženog mandata europskih naroda. Narodi, odnosno "obični" ljudi su po tome pitanju konzervativni iz razumljivih razloga - strah od nepoznatog i želja za sačuvanjeg postojećeg stanja vidjenog sa razine pojedinca.
EU je prastari zaista vizionarski projekt i moze se reci uzi dio projekta planetane unije koja bi trebala s obzirom da povijest nikad nije uspjela zaustaviti "opravdane" razloge za ratovima, harmonicnije ujednaciti razvoj svih ljudi na planeti.Ali bez gusenja i kocenja referentnijih.I to bez ikakvog demagoskog altruizma, vec iz pukog zajednickog interesa i koristi.Cini se da su aktualne globalne klimatske promjene jedan od boljih primjera kako se treba rijesavati izazove koji se ne mogu zaprijeciti iza zica, ograda i carinskih prepreka.Slicno je sa problemom imigracije, gladi, nedostatka vode i resursa...
Da bi uopce stigli do ovog rezultata po kojem se nauka i zbroj sveukupnog ljudskog znanja udvostrucila u zadnjih 50 godina u odnosu na cijelu povijest ljudskog roda, trebali su neki ljudi sabrati glave i razmijeniti misljenja.Kako, zasto i na koji nacin...Kao ljudi ispred vremena nisu uspjeli sprijeciti tzv. politicku demagosku elitu da izvede jos jedan i do danas najveci rat svega 10-ak godina nakon toga.No nakon njega su se ove ideje pocele uzimati u ozbiljnije razmatranje.
Organizator i sponzor zanimljivih skupova vodecih umova znanosti, a pogotovo fizicara i kemicara je organizirao nekoliko vrlo uspjesnih skupova prijatelja knjiga u
Solvayskoj knjiznici. Jedno od "zla" koja su se tamo diskretno pripremala npr na konferenciji 1927. se zove - kvantna mehanika.Ali i ekonomija nije izostala u radu hiperaktivnog ljubitelja knjiga Solvaya.Kao i mnoge druge teme.
Stvar se dakle zaustavila pocetkom 2 svj. rata, da bi nakon njega dobila jos jedan razlog ZA.
Jasno da je mir primarni posao nove asocijacije, a zatim i gospodarski napredak.
Jasno je da u tome procesu ujedinjenja oni jači (brojnošću, novcem, pameću...) nastoje iskoristiti svoje prednosti i zauzeti bolje pozicije na štetu onih drugih.
Nisam siguran da je veca steta od koristi za Cesku, Madjarsku ili Slovacke od pristupanju EU, nego sto je korist starih clanica.Meni se cini da je zapravo korist obostrana, a prije svega jacanjem konkurentnosti pred nadirucom i zahuktalom Azijom.Barem dok se ne ujednaci i razvoj tog podrucja, da bi se za stolom mogle dogovoriti razumne kvote i opcije za razmjenu roba, resursa i zastitu okoline.To je sve skupa proces koji ce trajati krace nego mnogi misle.Jednako kao sto je i ovaj internet ili prije njega mobilna telefonija iznenadila i najoptimisticnije futuriste.Zato mi se cini da je najkorisnije educirati pojedince o ovim procesima i promisliti o pronalazenju nacina kako najbolje iskoristiiti ovaj trend u nasoj okolini.Za sad se bojim da se sve svelo na investiranje u nasu duznicku omcu.Estonija, Slovacka, Ceska i sl. su primjer da to ne mora biti pravilo.
Nisam siguran da je veca
Nisam siguran da je veca steta od koristi za Cesku, Madjarsku ili Slovacke od pristupanju EU, nego sto je korist starih clanica.Meni se cini da je zapravo korist obostrana, a prije svega jacanjem konkurentnosti pred nadirucom i zahuktalom Azijom.
Nikako ne mislim da procesom ujedinjenja dugorocno bilo tko gubi. Nasuprot.
Ono na sto sam se osvrnuo jest cinjenica da Lisabonskim Ugovorom dolazi do mijenjanja odnosa snaga u procesu odlucivanja u EU u korist velikih zemalja, tj. utjecaj malih zemalja se smanjuje. I jasno je da do toga ne dolazi dobrovoljno, nego u igri u kojoj se pomaci dogadjaju iskljucivo zbog realnih odnosa snaga. To ne mora znaciti da je krajnji rezultat los, ali iz perspektive malih zemalja trenutni razvoj je svakako nepovoljan. Pristajanje na to (niti jedna zemlja nije najavila izlazak iz EU iz protesta) proizlazi iz svjesti da krajnji rezultat ipak vodi u smjeru zajednicke vizije.
Fino dorađena
Fino dorađena “reader-friendly” obrada. Za korisnike su još praktičnije slične obrade sa linkovima između naslova iz sadržaja i indeksa sa djelovima (koje će kod nas sigurno netko prirediti i pokušati tržiti, cijena sličnih save as nečijih obrada profesionalnih dokumenata starta uvijek od najmanje 50.000 kuna na crno, pa se potom proširi gratis).
Iako je to možda prvenstveno humoristično rečeno, mi smo među najspremnijim za buduće građanstvo po Evropi. Nismo ni blizu čangrizavi niti zahtjevni oko raznog kao razni deformirani i razmaženi evropski građani a uz to smo vičnije raznom, i jedno i drugo u najvišem stupnju varijabilnosti spremnosti. Pop trash (smeće) kultura je kod nas odavno apsolvirana i u modi da smo u stanju, ako zatreba imati obrnuto, pop trash je apsolutni mainstream a i alternativa može biti maintsream, istovremeno naši mogu ući u najuži izbor za pisanje njemačkih enciklopedija i slično. U sferi rada i znanja i naročito oko bilance poslovanja smo još spreminiji, nema varijanti i varijacija koje ne prolaze.
A najjači smo oko vizija, politike i raznog s tim u vezi, i tu ćemo igrati značajniju ulogu i stvaranju nove evropske arhitekture. Ovi znalci su dobro istakli da nije bilo jednostavno sastaviti i nametnuti jedan ovako zamuljani evropski osnovni zakonik, od 90.000 stranica paragrafa cijela Evropa stenje, a kod nas je osnova većine poslovanje sa 5 x više i 10 x zamuljanije i međusobno nelogičnije od toga. tako da naši profesionalci s takvom materijom rade stalno i kao dobar dan, politika je glatko uigrana biti za sve to tako skupa stalno i bez ikakvog vidljivog znaka teškoća od toga a najviši nivo, vizionari i arhitekti vizija, od kardeljističkih nadgradnji na ovamo, jedino čime s bave jest igra oko takve materije, pa su naprosto velemajstori, u stanju i Evropi uvaliti znanje oko toga, ako ništa drugo više toga uvale nego što njihovi istraživači i razbijači šifri stignu proniknuti u to.
Non stop oni pokušavaju pručiti i shvatiti fine nijanse naših znanja i poslovanja i stalno dopru do nekih razina gdje dalje ne ide, pa se obraćaju s molbom za tumačenje. Ni kineski stručnjaci nisu to uspjeli, aiko su dobili zadatak uspjeti. Osim specifičnog položaja i duge inercije, u tome su umješane razne arome i fini sastojci, koje je nemoguće apsolvirati i za nas, sa instinktima mirisa i okusa, a za njih je praktički nemoguće.
Naravno da će uticaj biti obostran, interakcija, ali očigledno ipak oni više uče od nas nego mi od njih, zbog privlačnosti nekih rezultata i ambijenta.
Sve navedeno se možda i promjeni, brzo. Ušli smo u razdoblje zrelosti i sinteze, naročito jer su vjetrovi novca okrenuli smjerove. Idu lokalni izbori, gdje se da finih razina bitki za sve naj stvar snažno usmjerava u središte, sav građanski pop-trash i sve mode, u okolnostima gdje dvorane i stadioni te razni JPP projekti bujaju kao gljive poslije kiše a svježi planovi za razvitak 5x više svega vape, dok stara materija naglo oživljava i traži svoje (preplaćene poreze i razno). tako da bi se moglo desiti i neočekivano, da neplanirano postanemo prvi novoharmonizirani EU građani, ako nas ne preteknu građani Crne Gore.
Bilo kako bilo, sada nam je bet podario ključni alat za orjentiranje.
Za korisnike su još
Za korisnike su još praktičnije slične obrade sa linkovima između naslova iz sadržaja i indeksa sa djelovima (koje će kod nas sigurno netko prirediti i pokušati tržiti, cijena sličnih save as nečijih obrada profesionalnih dokumenata starta uvijek od najmanje 50.000 kuna na crno, pa se potom proširi gratis).
Da, savršenije verzije će sigurno doći. A 50.000 kuna i nije previše za dobru obradu, ako barem malo razbistri gustu maglu oko ovih pitanja u hrvatskom djeliću Europe. Samo, trebalo bi biti oprezan oko "copy rights" - bio bi to vrhunac parodije biti uhvaćen u kradji nečijeg djela u vezi s temeljnim EU dokumentom!
Zato ja eto upozoravam na linkove besplatno. Koga zanima i možda misli nešto ušićariti na ovoj tematici, i ovo je relevantno:
http://www.j.dk/exp/images/bondes/BOOK_New_name_-_same_content_EN.pdf
http://shop.ceps.eu/BookDetail.php?item_id=1554
http://www.tepsa.be/Collection_Secondary_Resources_Lisbon_Treaty.doc
Ali nemojte reći tko vam je dao link.;-D