Tagovi

Lijep ?lanak o penzi?ima

Prije tri godine se na internetu pojavio jedan tekst o mirovinama koji sažima više-manje sve što se može re?i o tom problemu. Budu?i da sam malo zaostao, ja sam ga tek sada pro?itao. Ukratko ?u ga prepri?ati, pa ?u malo komentirati iz naše hrvatske perspektive.

Izvor se nalazi ovdje, na engleskom: From Bismarck’s Pension Trap to the New Silver Workers of Tomorrow: Reflections on the German Pension Problem.

Dakle, Bismarck je bio njema?ki kancelar koji je smislio neke korisne stvari, npr. kako proširiti Prusiju, te pobijediti Austriju i Francusku, a izme?u ostalog i mirovinski sustav. Takav sustav, osim Njema?ke, imaju i još neke zemlje, uklju?iju?i i Hrvatsku.

Bismarck, je, op?e je poznato, postavio doba za državnu mirovinu na 65 godina, iako je tada tek mali broj ljudi doživljavao takvu starost.

Autor ?lanka, pisanog iz njema?ke perspektive, postavlja šest pitanja:

  1. Zašto je Bismarck postavio dob na 65 godina? Zašto nitko nije povisio tu dob u 100 godina?
  2. Zašto smatramo da je pove?anje životne dobi u posljednjih 100 godina samo pove?anje razdoblja provedenog u mirovini?
  3. Zašto imamo javni sustav mirovina s tri generacije na strani ponude, ali samo dvogeneracijski na strani potražnje?
  4. Zašto ?ini se vjerujemo da umirovljenje zna?i da je svaki dan nedjelja?
  5. Zašto suvremeno društvo nije uspjelo integrirati starije u tržište rada?
  6. Gdje su nestala sva djeca u naprednim gospodarstvima?

Autor, Patrick M. Liedtke na to kaže: Bismarck je originalno postavio dob za umirovljenje na 70 godina. Kasnije je smanjeno na 65 iz politi?kih razloga i tako je ostalo. Sam Bismarck je imao 74 godine kad je uveo sustav mirovina. Ideja je da su ljudi iznad neke starosti nesposobni na rad, a u istom paketu je uvedena i invalidnina.

Autor na kraju, nakon opsežne argumentacije, predlaže fleksibilan pristup, u kojem bi se ljudima u visokoj dobi smanjivao broj radnih sati u prijelaznom razdoblju, koji bi trajao od 5 pa i do 15 godina!

I naše perspektive, zanimljivo je tradicionalno doba umirovljenja u bivšoj SFRJ, a donedavno i u RH: 55 godina za žene i 60 godina za muškarce. Nikad nije bio jasan razlog za odabir te dobi, samim time što je socijalisti?ko drušvo naglašavalo ravnopravnost spolova.

I naše perspektive, uvijek smo imali probleme s nezaposlenosti, to je naš kroni?an problem. I u socijalizmu smo imali nezaposlenost, što je ne?uveno!

30.6.98. Govoreci o konacnome tekstu zakona o mirovinskom osiguranju ministar Joso Skara u razgovoru za Hinu podsjetio je kako se prvotno predlagalo da zene u mirovinu odlaze kao i muskarci sa 65 godina zivota. Uz navedenu izmjenu, prema kojoj u starosnu mirovinu odlaze zene sa 60 godina, predlaze se da muskarci pravo na prijevremenu mirovinu imaju s navrsenih 60 godina zivota i 35 godina staza, a zene s 55 godina zivota i 30 godina staza.
Izvor

Naravno, Ustavni sud je takvu odredbu poništio, ali je trebalo dosta godina za to.

Možemo postaviti naša pitanja:

  1. Koji je cilj umirovljenja u Hrvatskoj? Jesmo li sigurni da u mirovinu idu samo nesposobni za rad zbog starosti?
  2. Kolike mirovine može izdržati hrvatsko gospodarstvo?
  3. ?emu služe prijevremene i povlaštene mirovine, ako je rije? o ljudima koji su o?ito sposobni za rad, jer bi ina?e primjenjivali invalidnost?
  4. Na osnovu ?ega je odre?ena starosna granica za umirovljenje, i koja je bila uop?e argumentacija za razli?ite dobi umirovljenja muškaraca i žena?
  5. Ho?e li se itko usuditi reorganizirati ovo podru?je? (Osim ako smo zadovoljni, i mislimo da ništa ne treba mijenjati)

Moj zaklju?ak je da su povjesno mirovine bile na?in osiguranja politi?ke podrške jednog dijela stanovništva, jednostavnim dijeljenjem novaca. I danas je tako, što zna?i da ?e onaj koji dirne u to podršku tog dijela stanovništva izgubiti, što zna?i da u ostatku glasa?kog tijela mora postojati velika podrška.

Ina?e, jednostavno smanjimo dob na 40 godina, zašto ne? Svatko bi radio 15-20 godina max. a nakon toga uživancija!

Komentari

Za realizaciju takvog

Za realizaciju takvog projekta potrebno je na svakom čošku postaviti kazan pučke kuhinje!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Privatizacija ! To vam je

Privatizacija !
To vam je ključ
Mirovinski fond je nekada bio najjači.
Gdje su nestala sredstva?
Ne se brinuti za umirovljenike,samo im vratiti njihovo.
Ali došlo je do preraspodjele ukupne vrijednosti u našoj državi.

ZAGOR

Tko je glasao

ljudima u pedesetima je

ljudima u pedesetima je teško naći i zadržati posao pogotovo ako su zaposlenih kod privatnika. ima tu puno posla pogotovo na području prava radnika , radnog zakonodavstva, povećanja zaposlenosti.

ovoliki broj umirovljenika je posljedica problema u gospodarstvu, a tolika panika u svijetu oko mirovinskog sustava je posljedica pohlepe gadova i lešinara iz financijskog sektora koji tu vide dobar izvor svježeg novca za njihove igrice. slično je i sa zdravstvenim sustavom.

Tko je glasao

ma koje smo mi izdržljive

ma koje smo mi izdržljive beštije! nakon svega što smo izdržali tamo od 90-ih po našim firmama čudo da nismo svi na psihijatriji. radit do 60 godina, ma daj sad sam već luda de fešta a za deset godina ću bit u košulji vezana!

moj direktor ima godina života malo više nego ja radnog staža. sad je shvatio da dolaze gladne godine pa je unaprijed odlučio podjelit otkaze i smanjit plaće da se vidi kako on misli na sutra! neš ti obrazovanja, još tri kompa nek objesi za vrat! jača mu je taktika!

Tko je glasao

To znači da imamo 'višak

To znači da imamo 'višak stanovništva', drugim riječima. Ne znamo što ćemo s nekim ljudima, za njih nema posla, pa hajdemo ih umiroviti.

Tko je glasao

U Hrvatskoj su mirovine u

U Hrvatskoj su mirovine u prevelikoj mjeri uključene u politiku tržišta rada i to političari koriste preko svake mjere: prerana umirovljenja su sigurnosni ventil za regulaciju nezaposlenosti. Jer, socijalna slika nije ista ako imaš 1,000,000 umirovljenika i 200,000 nezaposlenih, ili 800,000 umirovljenika i 400,000 nezaposlenih.

Veliki dio umirovljenika (povlaštenih), od partizana,branitelja, dužnosnika, lažnih invalida itd. provodi u mirovini veći dio života nego na tržištu rada.

Ali, veliki dio onih koji su u mirovini a još su mladi i sposobni za rad - oni i rade, samo što se to nigdje u službenim statistikama ne vidi.

Hrvatskoj nema napretka dok se broj zaposlenih u produktivim djelatnostima radikalno ne poveća.

The Observer

Tko je glasao

e da je to tako! nije dušo,

e da je to tako! nije dušo, umirove se oni koji su klinički živi i oni koji imaju love da kupe da su bolesni, onda neki koji se otmu kontroli ili su toliko bedasti da ih moraš stavit na sigurno, ili su kriva opcija pa da te ne hebu po novinama ga skloniš u penziju (poslije pucaš od zavisti jer vidi čuda, on ne sjedi doma niti pati, ima si biznis i uz penziju zaradi još sa strane).
a sa stanovništvom ti jako loše stojimo - pitaj svećenstvo još malo pa će umjesto kondoma djelit vijagru po ulici.... e da se prizna intelaktualni sex, bilo bi nas više od kineza a ovako - slabašno.....

Tko je glasao

Ovo je zaista ozbiljno

Ovo je zaista ozbiljno pitanje i sigurno da je dio krize kod nas izazvan i preranim umirovljenjem mnogih zdravih i radno sposobnih ljudi, koji su ni krivi ni dužni preko noći postali višak radne snage tamo gdje su generacijama stvarali sebi i društvu dohodak. Naime dolaskom pretvorbe i privatizacije napunila se kvota umirovljenika samo tako, a istovremeno se debelo ispraznio mirovinski fond. Lažni invalidi, mirovina oko četrdesete ili ispod, borci, kupljene ortopedske, psihijatrijske i domovinske invalidske, stare partizanske, a sad i domobranske, četničke, ustaške i svakorazne, one s pol radnog vremena i trajne, kakvu trebaš-kolko daš. Mnogi od njih već su preko desetak, petnaestak i više godina u mirovini- Na žalost, to što mislite, potjerati ih na posao pa neka rade - ne ide. Prvo posla nema, drugo kroz sve ove godine oni nisu postali mlađi nego stariji i svaki dan su zreliji za pravo umirovljenje - u penziji već tak-i-tak jesu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci