Tagovi

Liberalizam i neoliberalizam

Liberalizam i neoliberalizam

Reći koju suvislu riječ o ovim stvarima nije tako lako kako se može učiniti na prvi pogled. No to je zadatak, a odnekud se mora početi.

Recimo, dakle, za početak, da je liberalizam nekakav ekonomsko-društveni poredak. Obično se misli na liberalni kapitalizam. Sama riječ (lat. libertas – atis - sloboda i liber, a , um – pridjev slobodan) ukazuju na to da se radi o društvu koje je utemeljeno u nekakvoj slobodi.

No, što je Sloboda?

Promišljanje slobode ozbiljno počinje sa Rousseauom, nastavlja se sa Kantom, Fichteom, Schellingom i Hegelom u kojem dostiže vrhunac, da bi se kasnije opetovalo prvenstveno u Marxovim radovima i radovima njegovih sljedbenika.

Prvo eksplicitno definiranje slobode dugujemo Kantu. On smatra da je sloboda pojava koja nastaje prekidanjem lanca prirodnog kauzaliteta i uspostavljanjem kauzaliteta koji se korijeni u ljudskoj volji.

Jednostavnije rečeno, sloboda nastaje suspendirnjem prirodnih zakona i uspostavljanjem nekih zakona koji su utemeljeni u svrsi. Ove zakone ili kauzalitet slobode uspostavlja čovjek. Moć ljudske volje da prekine prirodni kauzalitet i uspostavi svoj, umjetni i svrsishodni je tzv. sloboda volje – sposobnost volje da djeluje u suprotnosti sa prirodnim zakonima.
Eto, samo toliko, ako i ovo nije bilo previše.

Korak natrag ka teologiji.

Čudo.

Teolozi su čudo definirali kao moć da se suspendiraju prirodni zakoni i da se usprkos njima djeluje na neki čovjeku poželjan način.

Nije li to zapravo definicija slobode, i nisu li sloboda i čudo ista stvar.

Naravno da jesu, ali teolozi koji, po svom običaju, nisu razumjeli ono što govore, čak ni onda kad su iznosili brilijantne stvari, pomišljali su da je čudotvornost nekakva supremađionoćarska vještina, a sam Bog supermađionočar prema kome su Houdini i Coperfielld prosti mačji kašalj.

No vratimo se sad korak naprijed

Kreativnost

To je također moć da se suspendiraju zakoni prirode i da se stvori nešto što opstoji na temelju zakona koje stvorio čovjek – ljudski um i ljudska volja.
Kreativnost je sposobnost ljudske individue i ljudske vrste da stvori nešto bićevito.
Raniji mislioci su tu ontogeničku (bićetvornu) sposobnost pripisivali isključivo Bogu. Meni se čini da se ona može pripisati i čovjeku, a razlika između božanske i ljudske kreativnosti je u tome što Bog - ako nešto stvara – onda stvara prirodno biće, prirodu, a čovjek umjetno – umjetnost, znanost, društvo, kapital, civilizaciju...

Sloboda je, dakle, kreativnost – moć stvaranja umjetnog bića.
O božanskoj moći stvaranja nekom drugom prilikom.

Sloboda, dakle, čudotvornost, i kreativnost su ista stvar.

Ta je spoznaja minimalni preduvjet za razumijevanje liberalizma.

Jedna živa slika

Na jednom malom plavkastom planetu, koji kruži u trećoj orbiti oko zvijezde Sol, planetu kojeg sami njegovi urođenici zovu Zemljom, a sebe ljudima, u zadnjih pedesetak tisuća godina kontinuirano se zbiva čudo. Mi danas, nakon tih pedeset tisuća godina živimo usred toga čuda kojeg - i ne znajući sasvim jasno njegovu pravu narav - zovemo civilizacijom. Zbivanje čuda bio je zapravo ontogenički proces, proces stvaranja umjetnog bića, koje treba poslužiti kao oruđe samooslobađanja ljudske vrste, vrste koja je pokazala da ima neke božanske osobine, i moguće je da će se ovaj proces samooslobađanja kreativnog duha proširiti na velik dio univerzuma oko onog sićušnog plavog planeta.

Umjetno biće

To je, dakle, ono što je čovjek, na ovom planetu stvarao u zadnjih nekoliko desetina tisuća godina. Stvaranje umjetnog bića dovršava se i uspješno privodi kraju zadnjih nekoliko stoljeća. Ono je poznato, a i nepravedno ozloglašeno, pod nazivom „kapital“. Govoriti da je kapital nekakvo zlo jest pravo zlo, jer taj kapital nije ništa drugo do civilizacija, a ta civilizacija je pak nešto bićevito, autopoietično, ponos svih čovjekovih napora i žrtava u zadnjih pedesetak tisuča godina i dokaz božanstvenosti, numinoznosti ljudskih gena. Osim toga, govoreći jezikom starih mislilaca, kapital je „oruđe spasa“ ljudske vrste.
Glavni elementi umjetnog bića su: Novac, tehnika, znanost, tehnologija i društvo.
Novac mu je krv; tehnika muskulatura i kostur; znanost mozak; tehnologija mu je genitalni aparat, koji stvara nove generacije elemenata od kojih se ono sastoji, a društvo je umjetni organizam koji sve to nosi i čini sposobnim za svrsishodno djelovanje.

Da ne bi bilo zabune, ponavljam i naglašavam da je stvaranje umjetnog bića je bio cilj povijesti, a taj povijesni cilj koji je uspješno ostvaren bio je: stvoriti bićevito oruđe kojim će ljudska vrsta moći ostvariti svoje ultimativne ciljeve.
Ciljevi povijesti i ciljevi vrste su dvije različite stvari. Čovjek je ostvario tek povijesne ciljeve. Tek je stvorio oruđe kojim kani ostvariti one svoje najvažnije ciljeve.

Ljudska vrsta u svom prirodnom obliku ne može stvoriti ništa. A da bi mogla stvoriti nešto - a to nešto jest i treba biti bićevite naravi - mora se transformirati u društvo. Mora postati umjetni organizam – političko ili organizacijsko oruđe za ostvarivanje svojih ultimativnih ciljeva.
Društvo - umjetni organizam, nije uvijek bio ovakav kakav je danas, nego se razvijao. Najprije je opstojao kao plemenska zajednica, zatim kao robovlasništvo i tek na kraju kao liberalno građansko društvo. Prethodni stupnjevi razvoja odbačeni su zato jer nisu bili dovoljno svrsishodna politička ili organizacijska oruđa za ostvarivanje ciljeva ljudske vrste. Istu je sudbinu dijelio i komunizam koji je nastao naknadno.

Liberalno građansko društvo je ozbiljeni cilj društvenog razvoja - zgotovljeno političko ili organizacijsko oruđe pomoću kojega se mogu ostvariti ciljevi vrste.

Zašto'

Zato što je slobodu, kreativnost ili čudotvornost stavio u temelje svog opstanka i djelovanja. Otklonio je sve zapreke kreativnom djelovanju na bilo kojem području sadašnje i buduće ljudske djelatnosti.

Koja je djelatnost kreativna, čudotvorna ili slobodotvorna?
To je ona pomoću koje neki društveni subjekt ostvaruje svoje interese i ciljeve tako da tom djelatnošću istovremeno ostvaruje i ciljeve ljudske vrste, tj, doprinosi njihovom ostvarivanju.

Sloboda je moguća isključivo u društvu, a društvo može opstati isključivo ako se transformira i skruti u nekakvu državu – svoj nužni epitetički oblik. Sloboda je, dakle, moguća jedino u državi. Državni zakoni (ako su ontogenični i eunomični) su zakoni na kojima opstoji sloboda. Ne priznavati ili kršiti te zakone znači odreći se slobode, što se - ha, ha, ha - jasno vidi i dokazuje time da takvi subjekti završavaju zatvorima, u kojima su čak i na najbnalnije moguće načine lišeni slobode.

Ovo će vam potpisati svaki ozbiljniji mislilac od Aristotela do Marxa

Da se vratimo građanskom društvu ili liberalnom kapitalizmu. Ako je ono ostvareni cilj društvenog razvoja, onda bi se moralo moći održati u postojanju, jer sinteza razvoja svakog bića je moć samoodržanja, Što nema tu moć, to propada, ili se mora dalje razvijati dok ju ne stekne. Liberalni kapitalizam mora, dakle, dokazati da je cilj povijesnog razvoja, a to dokazuje sposobnošću da se održi. Održati se pak može jedino ako je sposoban razvijati sve bolje načine samoodržavanja, dakle, ako je sposoban evoluirati.

A sad jedna druga melodija.

Vlasništvo – ključna društvena funkcija o kojoj direktno ovisi opstanak, napredak ili propast društva.
Umjetno biće razvilo se najviše zahvaljujući institutu privatnog vlasništva. Ono je i motiviralo i prisiljavalo ljude na rad i razvoj - stvaranje umjetnog bića. No umjetno biće je zgotovljeno. Uloga i posao privatnih vlasnika se radikalno mijenja. Živi privatni vlasnik, s druge strane, više nije sposoban obavljati svoje vlasničke funkcije, jer su postale suviše kompleksne

Dalje, prioritetni zadatak više nije stvaranje umjetnog bića, nego njegova upotreba, Ono počinje raditi umjesto čovjeka i za čovjeka. Potrebno je - šta potrebno!!??- najpotrebnije je - kontrolirati pravednost raspodjele dobara koje stvara umjetno biće, što živi privatni vlasnici više ne mogu, jer su faktično već razvlašteni. Političari to ne žele, jer su upravo njihove ruke uvijek u tuđim džepovima. Oni su ti, društveni ili politički manageri koji „raspolažu tuđim novcem bez vlastite odgovornosti.“

Društveno vlasništvo je iluzija koja ne može funkcionirati. Arisotel je do te spoznaje došao deduttivnim putem, a istinitost njegove spoznaje je ksnije puno puta pokazala i praksa. Propast raznih filantropskih i utopističkih pokreta i komunizma. Communio est mater rixarum a ja dodajem – et miseriae. Zajedničko je vlasništvo majka svađa ...i bijede.

Što, dakle?

Potrebno je stvoriti umjetnog vlasnika. Jedino je on sposoban dalje voditi razvoj civilizacije i doprinositi ostvarivanju ciljeva vrste. Stvaranje umjetnog vlasnika je ključna stvar. On može držati na oku i pod šapom ne samo bussines managere koji vode i pljačkaju poduzeća, nego i političke ili društvene managere koji vode i (upropaštavaju) cijele države. A kontrolirati će i efikasnost svjetske vlade kad bude oformljena.

Stvaranje umjetnog vlasnika je onaj ključni akt kojeg liberalni kapitalizam mora učiniti da bi istinski evoluirao i da bi mogao ljudske ciljeve ostvarivati bitno bolje od klasičnog liberalnog kapitalizma, utemeljenog na vlasnikovanju živog privatnog vlasnika.

To do sada nije učinjeno i zato živimo u jednom anomičnom „društvu“ , točnije, na ruševinama liberalnog kapitalizma, ruinama koje sebe bezobrazno nazivaju neoliberalinm društvom, a zapravo su ništa, degeneracija društva, sranje.

Govoriti o neoliberalizmu znači govoriti o nečemu što ne postoji, a trebalo bi postojati. Kritizirati ga, također znači obrušavati se na nešto čega nema.
Eto, samo toliko o neoliberalizmu, a i to je, s obzirom na njegovo nepostojanje, bilo previše.

Ovdje ističem da ne treba zamjerati povijesti ili ljudskoj vrsti što još nije stvorila neoliberalizam, post-kapitalizam, ili, kako ja kažem: antropotehnološko društvo i antropotehnološku civilizaciju.
Ne može nestrpljivost individue određivati brzinu povijesnog zbivanja. No, ako su već spoznati i znani putevi daljnjeg napretka, vrsta ne bi smjela biti inertna i rigidna, nego bi se trebala prihvatiti nužnog posla.

Tagovi

Komentari

Guste Santini

Santini nema pojma.

Tko je glasao

Sjenka

Jel poredak uzrok ili posljedica?

Ha ha ha ha ha ha ha ha...

Čuo...ha ha ha ha ha ... čovjek negdje za uzrok i posljedicu...ha ha ha ha , pa što ne bi upotrebio te riječi...ha ha ha ha

Upotrebljavaju ih učeni ljudi.ha ha ha ha ...

Vidila žaba da se konj potkuje pa i ona digla nogu...ha ha ha ha ha ....

A znam još jednu od Ezopa.

Vidila svraka da se orao stuštio na jagnje, zgrabio ga i odnio, pa i ona pokušala isto, ali se zaplela u vunu. Pastir ju uhvati poreže pera na krilima i odnese doma svojoj djeci da se igraju. Djeca ga upitaju:

"Kakva je to ptica" - a pastir odgovori.

"Kako ona misli , orao, a kako ja mislim, svraka."

Ima još i ona o žabi koja je vidjela vola i počela se napuhavati da bi bila velika ko on.

Mračne Sjenke se izdužuju i postaju sve veće kad je sunce na zalazu. One su glasnici mraka tame, mrakonoše. Iako su samo sjenke, nebića, nisu bezopasne, dapače. Tama može zavladati i cijelim svijetom i zaviti ga u crno. Već su se događale takve stvari, a sve je počelo sa ovakvim, naizgled bezazlenim pojavljivanjima Sjenki.

Tko je glasao

Kad početak ode ukrivo

Recimo, dakle, za početak, da je liberalizam nekakav ekonomsko-društveni poredak.
Kolega, vi ste ko neki pop kad počne o komunizmu... odakle vam ova fraza koja nema veze sa stvarnošću. Hajde molim te da mi navedeš koje to zemlje imaju ekonomsko-društveni poredak (!?) kako ga vi ovdje krstite. Jel moguće da ne razumijete razliku između poretka i ideologije-doktrine te nasljedne posljedice jednog i drugog.Jel poredak uzrok ili posljedica!?

Tko je glasao

Sjenka

Kad početak ode ukrivo

Recimo, dakle, za početak, da je liberalizam nekakav ekonomsko-društveni poredak.

Kolega, vi ste ko neki pop kad počne o komunizmu... odakle vam ova fraza koja nema veze sa stvarnošću. Hajde molim te da mi navedeš koje to zemlje imaju ekonomsko-društveni poredak (!?) kako ga vi ovdje krstite. Jel moguće da ne razumijete razliku između poretka i ideologije-doktrine te nasljedne posljedice jednog i drugog.Jel poredak uzrok ili posljedica!?

Ha ha ha ha ha ha ha ha ...Kad budala počne pravo...tj. sebi svojstveno....ha ha ha ha ha ha ha ha ha....

Tko je glasao

tek

sad pročitah ovo, zanemari veliku većinu pitanja u komentaru na dnevniku o solidarnosti, tu si pojasnio dosta toga što me zanimalo.

a ako ništa drugo, plus si zaslužio samo zbog tagova :)

Tko je glasao

koliko sam shvatila.. a ne

koliko sam shvatila.. a ne znam da li je to korektno.. kazes da je cilj eunomicno drustvo... no to je drustvo u kojem nema ekonomije, u kojem je ona nepotrebna... naprosto nema svrhe.. dakle nema ni domacinskog ponasanja..

nema zakona odrzanja, nema zelja za vise, bolje ili sto god da pojedinaca zvanog poslodavac, individua tjera naprijed..

onako, sa strane gledajuci, sasvim povrsno, na to "tvoje" idealno drustvo... izgleda mi da je to drustvo koje ce,ikad , ako dosegne taj stupanj recimo zvan "gea" stati.. ostati.. i naprosto izumrijeti.. u savrsenstvu bez ideja i zelja..

svjesna sam da trazis mehanizam "umjetnog upravljaca" .. no cini mi se da on vodi upravo i jedino stanju "gea".. u kojoj je svijet jedno, kolektivno bice bez posebnih individualnih zelja, jako u svojem kolektivnom umu i savrsenstvu ali

sasvim slabo, odumirujuce bez ludosti, zelja i ideja.. prohtjeva ... tako karakteristicnih ljudskom rodu..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Lunoprof

koliko sam shvatila.. a ne

koliko sam shvatila.. a ne znam da li je to korektno.. kazes da je cilj eunomicno drustvo... no to je drustvo u kojem nema ekonomije, u kojem je ona nepotrebna... naprosto nema svrhe.. dakle nema ni domacinskog ponasanja..
nema zakona odrzanja, nema zelja za vise, bolje ili sto god da pojedinaca zvanog poslodavac, individua tjera naprijed..
onako, sa strane gledajuci, sasvim povrsno, na to "tvoje" idealno drustvo... izgleda mi da je to drustvo koje ce,ikad , ako dosegne taj stupanj recimo zvan "gea" stati.. ostati.. i naprosto izumrijeti.. u savrsenstvu bez ideja i zelja..
svjesna sam da trazis mehanizam "umjetnog upravljaca" .. no cini mi se da on vodi upravo i jedino stanju "gea".. u kojoj je svijet jedno, kolektivno bice bez posebnih individualnih zelja, jako u svojem kolektivnom umu i savrsenstvu ali
sasvim slabo, odumirujuce bez ludosti, zelja i ideja.. prohtjeva ... tako karakteristicnih ljudskom rodu..
lunoprof
(Lun the Midnight King)

Krivo.
Karakteristično ljudske, kreativne živosti, nema u anomičnim i kakonomičnim društvima. Tu se javlja depresija, apatija, defetizam, rezignacija, sklonost drogama, alkoholu itd.

Ako bi vladao umjetni vlasnik, procvala bi prije svega lojalna, ali bespoštedna konkurencija, Eunomija, tj. dobri zakoni, sami za sebe ne znače ništa. Oni su tek osnova za razvoj produktivne ekonomije, mislim na gospodarsku djelatnost. Isključivo od dobrih zakona se ne živi, ali oni daju smisao radu od kojeg se živi, i volju za rad, volju za život.

Moje geslo je : Mir neka vlada na grobljima, a na svijetu život! Pod životom mislim prije svega na kreativni nemir.

Tko je glasao

ma moj problem sa citanjem

ma moj problem sa citanjem tih tvojih ideja je sto me ... cim je malo vise teksta...

citav taj tvoj novi svijet... harmonican i sa dobrim zakonima neodoljivo podsjeca na svijet Stanislava Lem-a, SF romane od pred barem nekih 40tak godina...

Bosnicev eunomicni svijet ... nesto izmedu Lem-ovog Edena i Solarisa

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Lunoprof

Hm...hm

Vjerujem, i mislim da nisi jedina koja tako doživljava moje ideje, tj njihovu moguću realizaciju. Ima ljudi koji, premda najvjerojatnije sasvim nesvjesno, to doživljavaju i kao novi pokušaj sličan komunizmu.

Nenormalno bi bilo da nema takve percepcije.

Ono čega sam se ja najviše plašio, jest upravo to da ne postavljam temelje za neku novu jalovu utopiju.

Da bih to izbjegao pribjegavao sam principima na kojima je bilo stvarano Rimsko pravo, kojim se koristimo i danas, te koje i danas stvara, tj održava realne društvene odnose koji su produktivni.

To u praksi znači: ne stvrarati neko novo društvo, niti novi tip države, a niti novi ustav, kao što je učinio Platon, nego uvidjeti na koju nogu šepa postojeće društvo i izliječiti tu nogu, pa ga pustiti da se vidi hoće li ono moći bolje hodati.

Moj je posao bio da izlučim temeljne društvene i pravne subjekte: inidviduu, obitelj, poduzeće i državu i da im omogućim daljnje produktivno funkcioniranje skidanjem nepotrebnog zakonodavnog balasta sa njih, i dodavanjem nekih novih elemenata koji bi im omogućili da bolje funkcioniraju u postojećoj situaciji.

Umjetni vlasnik, kad se dobro i strogo pogleda, nije nikakva novotarija, nego iskristalizirano privatno vlasništvo kakvo je postojalo i do sada, i predano u ruke subjektu koji ga danas jedini može obnašati tako da spreči pljačke i varanje, i kojemu se ne može dati "provizija".

Zakoni koje sam sačinio, razlikuju se od već postojećih samo po tome što efikasno mogu sprečavati malverzacije.

Npr:

Uvođenjem računala nismo uspostavili neku novu matematiku niti logiku, nego smo ovu postojeću malko, tek izvana modificirali da bi ju mogli ugraditi u umjetni mozak - računalo, koje sada puno bolje brže i točnije računa umjesto nas. A umjetni radnik, automat ili robot, neke stvari rade puno bolje i brže nego mi.

Inače, Lem-a smatram genijem, ali moj najdraži pisac na tom području je moj pokojni prijatelj i suradnik, Sir Arthur C. Clarke

Tko je glasao

...uz pohvalu, dvije

...uz pohvalu, dvije rezerve....
Uvođenje Smithove misli o "spontanom poretku" uz autopoiesis liberalnog društva bi možda kompletiralo sliku slobodnog društva.
...e, a u tom slučaju ne vidim mjesto za umjetnog vlasnika u spontanom autopoietičnom poretku.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 12
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 1
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 1
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 85
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived