Tagovi

LHC - počinje najveći eksperiment u povijesti

10. rujna 2008. ujutro nešto poslije 9.30. započelo je paljenje najvećeg svjetskog akceleratora - Large Hadron Collider, Velikog hadronskog sudarača, impresivnog eksperimentalnog uređaja, čime je zapravo započeo projekt u kojem će slijediti niz eksperimenata; bez obzira kakvi rezultati bili, LHC je definitivno znanstveni eksperiment koji će obilježiti prvih 10- 20 godina 21. stoljeća, a njegovo će ime u povijest znanosti biti zapisano zlatnim slovima.

Pitate se, kakve to veze ima s politikom? Ima, itekakve. Hrvatska se manje više smatra "društvom znanja" (ili barem tome teži), a projekt LHC bez premca u dosadašnjoj povijesti znanosti ali i povijesti čovječanstva postavlja neka vrlo važna pitanja, ne samo ona striktno vezana uz fiziku.

U ovom dnevniku pokušat ću, ukratko, opisati o čemu se tu radi i kakav je to eksperiment, zatim, pokušat ću istaknuti ulogu i značenje tzv. fundamentalnih istraživanja, te isto tako ukratko postaviti Hrvatsku u taj kontekst; a isto se tako nadam da će se o ovome otvoriti rasprava. Činjenica je da se kod nas o takvim znanstvenim temama premalo govori, iako one imaju svoju veliku važnost, ne samo za društvo, nego i za politiku, i to posebno u Hrvatskoj, maloj zemlji kojoj je znanje jedna od šansi za dobar život u sadašnjosti i budućnosti. To što političari ili poslovično "žuti" mediji o tome ne govore dovoljno - govori samo o njima.

CERN je europska organizacija za nuklearna istraživanja smještena nedaleko Ženeve u Švicarskoj, ali s određenim "postrojenjima" na obje strane granice - ustvari, područje unutar CERN-a je područje s posebnim statusom, pa se po njemu možete kretati slobodno, usprkos tome što Francuska jest u Europskoj uniji ali i u Schengenskoj zoni, dok Švicarska nije u EU a nije ni unutar Schengena (iako je de facto integrirana u Europu puno više nego što su to neke EU- zemlje). CERN je osnovan 1954. godine, a jedna od zemalja osnivačica bila je i Jugoslavija (koja se kasnije, točnije 1961. povukla). CERN je danas vrlo živo mjesto istraživanja, radno mjesto za više od 10 000 istraživača (od kojih je oko 3000 i zaposlenih tamo). CERN je prototip za sve međunarodne znanstvene institucije danas: suradnja na top znanstvenim temama bez nepotrebnih sukoba i rasprava na nacionalnoj osnovi ili slično; tamo doista znanstvenici iz svih naroda svijeta zajedno rade na vrhunskim znanstvenim temama. CERN je danas glavni laboratorij za tzv. fiziku elementarnih čestica, granu fizike koja istražuje sastavne čestice tvari na njihovom najmanjem nivou, a isto tako i na vrlo visokim energijama (visokima u usporedbi s tim česticama) - tako se zapravo istražuju one najfundamentalnije zakonitosti svemira.


Pogled iz zraka na lokaciju ispod koje se nalazi LHC

A da je CERN doista mjesto za vrhunske znanstvene teme, potvrđuju i njegovi rezultati: nekoliko velikih otkrića napravljeno je na CERNu, dodijeljeno nekoliko Nobelovih nagrada za rad na CERNu ili za rad povezan s CERNom. CERN je isto tako mjesto gdje je izumljen web (world wide web) - pa dakle, da nije bilo CERNa, ne bi bilo ni pollitike :)

LHC, odnosno veliki hadronski sudarač, je veliki akcelerator čestica koji se na CERNu počeo graditi prije desetak godina. Dakle, to je zapravo ogroman ubrzivač koji ubrzava snopove protona (koji su sastavni dio atomske jezgre, spadaju u grupu hadrona) i zatim ih sudara. Budući da je po onoj slavnoj Einsteinovoj formuli E=mc2, odnosno energija i masa su ekvivalentne, iz kinetičke energije čestica prilikom sudara nasatju mnoge nove čestice i mogu se promatrati mnogi novi procesi.

Koliko je to zapravo impresivan projekt, mogu pokazati ovi podaci:
- opseg akceleratora je 27 km, a smješten je na dubini od oko 100 m u prosjeku ispod tla
- temperatura unutar cijevi je 1.9 kelvina, odnosno -271 celzijus, što je drugo najhladnije mjesto u čitavom svemiru (ipak nije prvo, jer ima i jedno još hladnije mjesto)
- oko 96 tona tekućeg helija potrebno je za održavanje takvih niskih temperatura
- smješten je na granici između Francuske i Švicarske
- ukupni broj magneta (koji služe za reguliranje puta snopova) je 9300
- magnetsko polje je 8.3 tesle (za usporedbu, magnetsko polje Zemlje jest 0.00006 tesla)
- energija protona u snopu ekvivalentna je automobilu koji vozi brzinom od 1700 km/h
- brzina protona je 99.9997828 % brzine svjetlosti
- protoni pređu cijeli opseg akceleratora od 27 km 11 000 puta u sekundi, a sudari će se događati svakih 25 nanosekundi
- za tako ogroman broj sudara razvijen je nevjerojatan kompjutorski sustav koji može obraditi po 600 milijuna događaja (sudara) u sekundi, a isto tako može i prenijeti 1.1 terabajta podataka preko udaljenosti od 7000 km za manje od 30 minuta

Ovo definitivno čini LHC najvećom mašinom na cijelom planetu.
A sada malo i o trošku:
- cijeli LHC će trošiti oko 120 MW energije, odnosno 700 GWh kroz cijelu godinu - što je ipak tek oko 10 % potrošnje energije cijelog kantona Ženeva
- koliko sve to košta? Troškovi izgradnje procjenjuju se na 6 milijardi švicarskih franaka , odnosno više od 30 milijardi kuna.

A čemu sve to? LHC je dizajniran tako da sadrži više eksperimenata. On će zapravo u sebi kreirati uvjete koji su vrijedili neposredno nakon Velikog praska, odnosno stvorit će nove čestice i nove procese na vrlo visokim energijama. Jedan od ciljeva koji LHC traži jest i famozna "Božja čestica", odnosno tzv. Higgsov bozon. To je čestica koja je jedan od temeljinih sastojaka tzv Standardnog modela (koji objašnjava naš svemir, odnosno one njegove mikroskopske sastojke), i to je čestica koja bi mogla dati odgovor na pitanje, otkud drugim česticama uopće masa? Otkud i nama masa? Pitanje se možda na prvi pogled čini naivno, no činjenica je da je to jedno od najtežih pitanja suvremene znanosti, ali i znanosti općenito.

A koji je razlog za sve to, zašto je uopće potrebno davati tolike visoke svote novaca za nešto što nema nikakve praktične koristi? Uopće, koja je korist od takve "čiste znanosti"?

Kao prvo, razlog je onaj fundamentalni - znatiželja. Tzv. fundamentalna znanost bazira se na znatiželji (između ostalog :) i ona zapravo pokreće granicu ljudskog znanja. Tehnološka istraživanja to ne rade: primjenjena znanost koristi i primjenjuje već postojeću razinu znanja i spoznaja na razvoj onih uređaja koje koristimo u svakodnevnom životu. Da nije bilo istraživanja o temeljnim svojstvima tvari, ne bi se došlo do otkrića poluvodiča, a time ni do otkrića tranzistora; posljedično, ne bi postojali kompjutori. Ili, nikakvo istraživanje svijeće ne bi nas dovelo do električnih žarulja :)
CT, kojeg koristimo u medicini, razvijen je u fizici u potpuno drugom kontekstu, i primarno bez ikakve komercijalne svrhe. Činjenica je da bi za pronalazak nekih stvari koje danas smatramo samorazumljivima trebalo bi uložiti enormne količine novaca, energije i ljudskog znoja. Granice ljudskog znanja ne pomiču se novcem i financiranjem tehnologije, granice se pomiču u fundamentalnoj znanosti, u kojoj su znanstvenici svugdje u svijetu zapravo premalo plaćeni, a znatiželja, a ne želja za profitom ostaje jedan od temeljnih pokretača takvih istraživanja. Osim toga, fundamentalna istraživanja služe i obrazovanju istraživača, koji tada kasnije mogu ostati ili u toj "čistoj znanosti" ili otići u primjenjenu znanost ili tehnologiju.
No, nek malo i drugi progovore o tome:
Physics in a knowledge- based economy
Why pure science?
A fundamental base for the future

No, od svih tih istraživanja i čiste znanosti ima (ipak) i neke konkretne koristi. Pri razvoju novih detektora i novih instrumenata namijenjenima čistoj znanosti, razvijaju se i neke nove tehnologije, neki novi principi, neki patenti, ono što se zove "transfer tehnologije". Tako zapravo svi investitori imaju i vrlo praktične koristi od "čiste znanosti".
Technology Transfer @CERN

Na kraju, pitamo se kakva je uloga Hrvatske u svemu tome? Hrvatski znanstvenici sudjeluju već više godina u istraživanjima u CERNu. To su prvenstveno grupe na Institutu Ruđer Bošković, Fizičkom odsjeku Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u ZG i grupa na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (zajedno s Prirodoslovno- matematičkim fakultetom u Splitu).
Prema podacima MZOS-a, RH za rad na CERNu (financiranje i sufinanciranje projekata, no HRvatska nije formalna članica pošto je Jugoslavija napustila CERN) izdvaja godišnje oko 500 000 kn. Previše? Premalo? Ne znam, no uvjeren sam da je to dobro utrošen novac, za razliku od nekih drugih milijunčića u našem proračunu :)
Poduzeće Končar također sudjeluje u izradi nekih dijelova za CERN (npr zavojnice), a već nekoliko godina na CERN redovito odlaze i hrvatski studenti.

Zapravo nigdje nisam uspio naći točan podatak koliko Hrvatska ulaže u fundamentalna istraživanja. Dokument o znanstvenoj i tehnologijskoj politici na stranicama MZOS-a kaže slijedeće:
Ulaganja u znanost, istraživanje i tehnologijski razvoj, koja iznose 1,25% BDP-a u 2004. godini (Eurostat, 2006.), neadekvatna su i prema ukupnom opsegu i prema strukturi te ne omogućuju razvojni pomak, nego samo očuvanje postojećega, razmjerno neučinkovitoga stanja.
Isti dokument navodi sredstva Nacionalne zaklade za znanost (koja ima i program poticanja temeljnih istraživanja) od 111 milijuna kuna, a isto tako navodi i podatak da je od 2001. do 2005. u tehnologijske projekte uloženo oko 222 milijuna kuna.

Pitanje je, treba li Hrvatska, kao mala zemlja koja treba svoje društvo bazirati na znanju, ulagati u fundamentalna ili tehnološka istraživanja? Europska unija je na primjer shvatila kako zaostaje u inovacijskom i znanstvenom području, posebno za SAD, između ostalog i zato jer je previše ulagala u tehnologiju (koja se bazira samo na postojećem znanju), a premalo u fundamentalna istraživanja. SAD, još uvijek najveća svjetska znanstvena velesila (koja je ipak u slučaju CERNa primat morala prepustiti Europljanima, otkazujući svoj projekt supersudarača u Texasu 1993. godine), ulaže jako puno u fundamentalna istraživanja. A što je s Hrvatskom? Moje mišljenje je, kao prvo, da Hrvatska treba ciljano ulagati i u jedno, i u drugo: fundamentalna istraživanja se ne smiju zanemariti, no isto tako se mora razviti specijalizirana strategija tehnoloških istraživanja. Primjer je recimo Njemačka, koja ciljano ulaže u znanost i u tehnologiju, pod motom "Wissen schafft Wohlstand" - "Znanje stvara blagostanje".
Wissen schafft Wohlstand

Je li i u Hrvatskoj tako? Pogledajmo što kaže dokument o znanstvenoj politici:
Javnost još ne prepoznaje i nedovoljno priznaje ulogu i mogućnosti znanosti i tehnologije u stvaranju novih vrijednosti i ekonomskoga blagostanja, stoga, postoji jaka potreba da se probudi svijest o korisnosti razvoja znanosti i tehnologije te promijeni slika znanstvene struke u javnosti. Nužno je demistifi cirati ulogu znanosti i učiniti ju privlačnom mladim ljudima. Uloga znanosti u
svakodnevnome životu trebala bi se prikazati na način blizak javnosti. Građane bi trebalo informirati o troškovima i ulaganjima novca poreznih obveznika u znanost i tehnologiju te o njihovim krajnjim rezultatima.

To je nažalost točno.
Drugo, dilema o ulaganju u fundamentalna i/ili tehnologijska istraživanja povlači se ipak pred prioritetnim ciljevima: a to su restrukturiranje sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj tako da on bude efikasan, te povećanje ulaganja u znanost i visoko obrazovanje. To pravilno identificira i dokument MZOS-a; no, je li u stvarnosti tako? Pomaci su još uvijek premali i još uvijek vlada status quo u mnogim područjima: posebno kaos na sveučilištima. Zato, u Hrvatskoj još ima mnogo posla oko toga, oko cjelovite reforme cijelog sustava.

Na kraju, citirao bih dva značajna fizičara; prvi od njih je Robert Aymar, generalni direktor CERN-a, koji kaže:
Fundamental science has a vital role to play in today’s competitive world. It is fundamental science that lays the long-term foundations for innovation and prosperity
Fundamentalna znanost ima vitalnu ulogu u današnjem kompetitivnom svijetu. Upravo fundamentalna znanost je ta koja polaže dugoročne temelje za inovacije i prosperitet.
Drugi je Abdus Salaam, Pakistanac koji je za svoja teorijska istraživanja dobio Nobelovu nagradu, ali isto tako i znanstvenik koji se borio za razvoj znanosti u tzv. trećem svijetu, pa je tako osnovao i specijalan institut za fiziku u Trstu koji upravo potpomaže znanstvenike iz manje razvijenih zemalja:
In the final analysis, creation, mastery, and utilization of modern science and technology [are] basically what distinguishes the South from North. On science and technology depend the standards of living of a nation.
U konačnoj analizi, stvaranje, savladavanje i korištenje moderne znanosti i tehnologije je ono što zapravo razdvaja Jug od Sjevera. O znanosti i tehnologiji ovisi standard života nacije.

Zaključak: Fundamentalna istraživanja su važna, važnija nego što mi to možemo zamisliti, važnija od stjecanja profita: ona su temelj za blagostanje nacije, pa tako i Hrvatske. Hrvatskoj je ključno ulaganje u znanost i tehnologiju, pritom ne zanemarujući, nego upravo potičući i ciljana istraživanja u fundamentalnoj znanosti, no prije svega potrebno je refomirati cijeli sustav znanosti i visokog obrazovanja. Upravo je CERN jedan primjer par excellence koliko je važna znanost, koliko je važna fundamentalna znanost, i koliko je važna međunarodna suradnja u cijeloj toj priči. Onih 6 milijardi s početka priče nije utrošeno uludo: kakvi god rezultati ovih fascinantnih pokusa bili (a već sada je sigurno da će oni donijeti potpuno novu fiziku, čak i ako bude neka neočekivana), ti novci su se zapravo već isplatili. Na praktičnoj razini je to razvoj novih tehnologija i novih znanja, no značenje LHC-a za povijest znanosti i povijesti čovječanstva je nemjerljiv - što je izvrstan profit za takvu cijenu od (samo) 6 milijardi franaka.

Na kraju, par linkova:
CERN
Uživo prenošenje otvaranja LHC-a
LHC guide
Prezentacija o CERNu

A evo kako izgleda presjek kroz LHC:

Presjek kroz LHC

Komentari

pa alo ljudi...hoce li mi

pa alo ljudi...hoce li mi netko dati podatAK o tome sto je to "BOŽJA ČESTICA"

Tko je glasao

http://en.wikipedia.org/wiki/

http://en.wikipedia.org/wiki/Higgs_boson
ili ugrubo, čestica svih čestica :-)

Bert

Tko je glasao

Pokus je privremeno

Pokus je privremeno zaustavljen na dva mjeseca zbog poteškoća sa magnetima.

http://www.guardian.co.uk/global/2008/sep/20/cern.particlephysics

Tko je glasao

Čini se da su bili slabi

Čini se da su bili slabi električni kontakti između dva supravodljiva magneta, pa je došlo do istjecanja tekućeg helija i povišenja temperature. Zato je cijeli LHC ugašen, odnosno, sam popravak će trajati nekoliko dana, a onda kompletno zagrijavanje i kompletno hlađenje nakon popravka oko dva mjeseca. Tako se čini da će do prvih sudara doći s minimalno dva mjeseca odgode, no, ionako je predviđeno da testna faza uređaja traje prvih godinu- dvije - tako veliki uređaj ne može sam od sebe proraditi savršeno - bilo bi "preglatko" :)

Tko je glasao

LHCu, kako je spomenuto,

LHCu, kako je spomenuto, treba ogroman computing power, daleko veći od farme PCa koju imaju na CERNu. U tu svrhu, posegnulo se za Gridom. CERN je razvijao svoj software za upravljanje tim ogromnim pogonom; u razvoju softwarea sudjelovao je i tim s Ruđera (surađivao sam s njima samo kratko prije cca 3-4 godine, pa ne znam više detalje). Recimo, njihov je software za nadzor clustera, AFFAIR (A Fine Fabric and Applications Information Recorder), dio projekta ALICE (A Large Ion Collider Experiment; zanimljivo je i ovdje baciti oko). Drugi projekt je AliEn (ALICE Environment) kojeg razvija međunarodna ekipa pod vodstvom P.Bunčića (rođen u Hr, zaposlen na nekom - cini mi se - Njemackom sveucilistu).

Koga zanimaju brojke (produkcija podataka LHCa), može baciti oko na Wikipediju.

Usput, prije koju godinu je bila velika pompa po novinama (trajalo dan-dva, jer je to ipak fizika, a ne Big Brother :-P) kako je ekipa s Ruđera otkrila neku česticu (nisam fizičar, pa ne pamtim detalje oko toga)... to je (barem djelomično) ista ova ekipa od AFFAIRa (Dva vodeća čovjeka su isti; ne znam za ostatak ekipe). :-D
--
Ne zove se to za džabe "politics", gdje "poli" znači "mnogo", a "tics" su "krpelji". ;-)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Usput, prije koju godinu je

Usput, prije koju godinu je bila velika pompa po novinama (trajalo dan-dva, jer je to ipak fizika, a ne Big Brother :-P) kako je ekipa s Ruđera otkrila neku česticu (nisam fizičar, pa ne pamtim detalje oko toga)... to je (barem djelomično) ista ova ekipa od AFFAIRa (Dva vodeća čovjeka su isti; ne znam za ostatak ekipe). :-D

Radilo se o tzv. pentakvarku, čestici, odnosno "čestici" koja se sastoji od 5 kvarkova - a kvarkovi su sastavni dio protona i neutrona, koji su pak sastavni dio atomske jezgre (dakle, ima i nečeg manjeg od protona). Protoni se sastoje od 3 kvarka, a nešto što se sastoji od 5 kvarka je užasno teško naći, odnosno do sad ima nekoliko eksperimentalnih rezultata koji ukazuju na to, no koliko je meni poznato, to je još uvijek područje istraživanja. Ta ekipa s Ruđera je ista ekipa koja sudjeluje i na ovom projektu LHC, konkretnije na eksperimentu CMS (i možda ALICE, nisam siguran) - btw, i taj pentakvark opažen je u rezultatima s CERNa, ali na tzv. LEP-u, "mašini" koja je prethodila LHCu.

Tko je glasao

Usput, prije koju godinu je

Usput, prije koju godinu je bila velika pompa po novinama (trajalo dan-dva, jer je to ipak fizika, a ne Big Brother :-P) kako je ekipa s Ruđera otkrila neku česticu (nisam fizičar, pa ne pamtim detalje oko toga)... to je (barem djelomično) ista ova ekipa od AFFAIRa (Dva vodeća čovjeka su isti; ne znam za ostatak ekipe). :-D

Radilo se o tzv. pentakvarku, čestici, odnosno "čestici" koja se sastoji od 5 kvarkova - a kvarkovi su sastavni dio protona i neutrona, koji su pak sastavni dio atomske jezgre (dakle, ima i nečeg manjeg od protona). Protoni se sastoje od 3 kvarka, a nešto što se sastoji od 5 kvarka je užasno teško naći, odnosno do sad ima nekoliko eksperimentalnih rezultata koji ukazuju na to, no koliko je meni poznato, to je još uvijek područje istraživanja. Ta ekipa s Ruđera je ista ekipa koja sudjeluje i na ovom projektu LHC, konkretnije na eksperimentu CMS (i možda ALICE, nisam siguran) - btw, i taj pentakvark opažen je u rezultatima s CERNa, ali na tzv. LEP-u, "mašini" koja je prethodila LHCu.

Tko je glasao

Reci cu samo dvije: Bravo

Reci cu samo dvije:
Bravo majstore.

Tko je glasao

Odlična prezentacija LHC

Odlična prezentacija LHC eksperimenta, koja će valjda pomoći rasvijetliti pitanja o prirodi materije i crnih rupa, nastanku svemira, tamnoj masi, i međusobnoj vezi elektriciteta, magnetizma i gravitacije.

Tko je glasao

Fundamentalna istraživanja

Fundamentalna istraživanja u svim područijima su temelj za dalje. Kakv je naš odnos, odnosno, odnos naše vlasti, najbolje se vidi iz projekta prof. Radmana. Dok je bio "naš" u svijetu svi su ga dizali u zvijezde, tapšali po ramenima. Onda on odluči raditi nešto kod nas, po uzoru na svijet u fundamentalnom dijelu istraživanja. E tad je postao sumnjiv, lopov, skepsa je rasla, ministar je uskratio novce, novine su "istraživale" afere i tako redom.
Problem je da je došao veliki žabac i uzburkao malu žabokrečinu, pa su se naši mali žapci našli ugroženi.

Tko je glasao

A evo kako su CERNovi

A evo kako su CERNovi znanstvenici protestirali (štrajkali) još tamo 2006. - nije ni u Europi uvijek idealno :)
slika

Na bannerima piše:
LHC - da, nerealistični uvjeti - ne
Istraživanje bez proračuna, Europa bez budućnosti

Tko je glasao

ovo sve sam pročitala a da

ovo sve sam pročitala a da od toga ne kužim ništa i žao mi je zbog toga. mislim da bi naša zemlja trebala ulagati u takve stvari daleko više - osobno sam protiv dvorana i sportskih događanja jer tu svaki put ispušimo i plaćamo njihove promašaje.
imamo znanstvenike svjetskog glasa i doma i vani a o njima znamo samo ako se zakače u neki trač....tužno....
bilo je emisija o našim mladim ljudima koji postižu zadivljujuće rezultate u stvarima koje nisam znala ni da postoje i nisam baš sigurna ni čemu služe, ali da postoji neki telefon da se takvima donira, e zvala bih svaki dan...

Tko je glasao

Jaso je da nije idealno. Ali

Jaso je da nije idealno. Ali je je očito da su digli glas i da je taj glas uvažen. Kod nas niti tko diže glas, a niti se pretjerano uvažava. Obasipaju nas izjavama i komentarima kojekakvih stručnjaka, koji su u sukobu sa zdravom pameti. A prave znastvenike, osbito one koji su već renomirani u svijetu ignoriraju ili nipodaštavaju, čim see usude pomisliti na vraćanje. Slavna prepiska Primorac - Đikić i društvo.

Tko je glasao

Smatram da je izmedu ostalog

Smatram da je izmedu ostalog i upravo slavna prepiska doprinos ignoranciji. Pa stoga moj mali doprinos u vidu ukazivanja na npr Dr sc Danka Bosanca http://www.irb.hr/users/bosanac/index.htm i konferenciju http://www.brijuni-conference.irb.hr/ (ima odlicnih materijala).
PS Zaboravih napomenuti da je tip prakticki 96 dobio Nobela za kemiju http://www.seed.slb.com/en/scictr/watch/fullerenes/prize.htm, tj bio je u timu koji je otkrio fulerene

Tko je glasao

I post i komentari su prava

I post i komentari su prava poslastica !

Tko je glasao

Hyeronimus, sviđa mi se

Hyeronimus, sviđa mi se što si napisao i na koji način si argumentirao i sastavio tekst.
Drago mi je da na pollitici postoji kvalitetan i ozbiljan tekst o ozbiljnoj znanstvenoj temi koji je "user friendly" i gdje se svakome može objasniti o čemu se radi u LHC-u.
Bilo bi bolje da ima više takvih tekstova. K+!

Albert Einstein je razbio svoju glavu pitanjem: "Što bi se desilo kada bi se neka čestica kretala brže od brzine svjetlosti".
U novijoj znanosti, Einstein je Newtonowsku i Kopernikansku paradigmu promijenio. Promijenio je viđenje znanosti, promijenio je VIĐENJE na sva znanstvena dostignuća koja su bila temelj za razvoj znanosti.
Isto kako je Kopernik promijenili biblijsku paradigmu i vjerovanje da je zemlja centar svijeta te Newton koji je promijenio fiziku zauvijek.
Einstein je to promijenio utoliko da Zakoni koji su vrijedili u apsolutnom, više nisu bili toliko čvrsti i postojani te je sve je postalo relativno u odnosu na Newtona.
Upravo zato jer se na nivou "čestica" pokusi, eksperimenti i te same čestice se ne ponašaju kao na nivou Newtonovskog poimanja fizike.
Na kvantnom nivou znanstvenici su došli do "zida znanja" gdje s daljnjim eksperimentima i jedino tako mogu POKUŠATI razumjeti kvantnu prirodu stvari.

Tu se više ne radi o "dobroj investiciji" već o promjeni paradigme u znanosti, gdje čovječanstvo može krenuti dalje i gdje smo korak dalje u shvaćanju prirode svijeta te pomak dalje u količini znanja.

Zaboravio si spomenuti Rontgena koji je također sasvim slučajno otkrio X zrake. Nepravilnost u eksperimentu je dovela do novog otkrića koje nam živote čini puno jednostavnijima.

Stoga svaka čast i tebi i svim znanstvenicima koji su se potrudili napraviti tako velik pothvat. Čovječanstvo to treba više od nas.

A za politiku... Naši političari i naša država nije država. To je despotija, pokraden teritorij kojeg drži mafija koja se ni ne brine za svoju obitelj, svoje građane. Glupa i meni osobno, nemoralna i nepoštena, nesuverena tvorevina skupine kriminalaca. Za koju su nažalost, poginuli mnogi ljudi. I žao mi je što Hrvatska nema smisla za kreirati suverenu, pravnu državu koja će se temeljiti na znanju. Mislim da je to utopija.

Stoga, u ime znanosti - pozdrav svim znanstvenicima u CERNU i..Sretno!

Ezekiel 25:17...

Ezekiel 25:17...

Tko je glasao

Stoga svaka čast i tebi i

Stoga svaka čast i tebi i svim znanstvenicima koji su se potrudili napraviti tako velik pothvat

Ja tu nemam nikakvih zasluga za taj pothvat..samo pišem o LHCu :)

Tko je glasao

nema veze što nemaš

nema veze što nemaš direktni zasluga ali ima veze što pokušavaš informirati i educirati plebs i što pišeš o nečemu što je doista relevantno i bitno za ovaj svijet pa tako i za nas. da skratim: pišeš o budućnosti a ne o mrtvim partizanima, izmiksanim kostima i sličnim nekrofilnim temama. već i ZATO je tvoj dnevnik bitan.

CC

Tko je glasao

Mislil sam na pollitiku..

Mislil sam na pollitiku.. Ono, da nema sranja već objektivan tekst. :)

Ezekiel 25:17...

Ezekiel 25:17...

Tko je glasao

Meni je najznakovitiji datum

Meni je najznakovitiji datum kad eksperiment kreće. 10.9.2008. se može napisati i u slijedećem obliku u stilu odbrojavanja 10, 9, 8...možda je zbilja počelo odbrojavanje.

Dobar dnevnik, ali obzirom da je dio znanstvenika izrazio strah od ovakvog eksperimenta mislim da si nam mogao donijeti i tu stranu priče. Makar kroz komentar da sad ne mijenjaš dnevnik.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

LHC je zapravo trebao biti

LHC je zapravo trebao biti startan ranije, još na proljeće, no pokvarili su se magneti dostavljeni iz Fermilaba, američkog istraživačkog laboratorija koji predstavlja najveću konkurenciju CERNu. Naravno da je to potaklo mnoge zlobne komentare :)) no, istina je jedino da su se Amerikanci tu gadno izblamirali...

Što se tiče sigurnosnih rizika, oni postoje. No, LHC nije od jučer. Na njemu se radi od 1993., a planiranje traje još od desetak godina prije 1993. Sve je vrlo detaljno proračunato i izračunato. Inače, energija snopa čestica u cijevima dovoljna je za momentalno isparavanje bloka od 40 tona bakra! No, zato je LHC i smješten duboko u tunel. Razina radijacije izvan tunela i na tlu je dopuštena, odnosno, jednaka onoj prirodnoj svakodnevnoj koju svaki dan primimo.

Drugi sigurnosni rizici vezani su uz sam eksperiment. U eksperimentima u LHC-u koriste se snopovi visokih energija, no, priroda zapravo iste procese ponavlja svaki dan: na gornje slojeve naše atmosfere upadaju visokoenergetske čestice, pa čak i dospijevaju do tla. Postoje mehanizmi koji štite bioorganizme od takvih visokoh energija (prije svega atmosfera), tako da to nije opasno. Čak i u ovom trenutku dok ovo čitate, kroz vas i vaše tijelo prolaze neutrini (zvuči kao znanstvena fantastika, ali nije), čestice koje mogu proći milijune kilometara a da ne reagiraju s normalnim tvarima - pa zato nisu ni opasne za ljude.

Šot se tiče drugih stvari, postoje neke spekulativne teorije koje recimo predviđaju nastanak mikroskopskih crnih rupa. No, čak i ako nastanu, takve crne rupe su mikroskopske i još k tome isparavaju vrlo brzo (preko procesa znanog kao Hawkingovo zračenje). U svakom slučaju, zaključeno je da takve pojave ne mogu biti opasne.

Da se LHC pripremio i puno prije nego što su "zabrinuti građani" pokušali sudskim putem zabraniti "zločestim znanstvenicima" da unište svijet, pokazuju i vrlo detaljne sigurnosne analize.
Neki linkovi:
http://public.web.cern.ch/public/en/LHC/Safety-en.html
http://lsag.web.cern.ch/lsag/LSAG-Report.pdf

Još jedna napomena o temama. Potraga za famoznom česticom koja objašnjava porijeklo mase je možda najrazvikanija, ali nije jedina tema ovog velikog istraživačkog projekta: između ostalog, tu su i potraga za tzv tamnom materijom i tamnom energijom, "nečime" od čega se sastoji čak 96 % svemira (a mi nemamo pojma što je to) - drugim riječima, tvar koju vidite čini samo 4 % svemira. Zatim, odgovor na pitanje: zašto u svemiru ima više materije i antimaterije; kakvi su uvjeti vladali u svemiru nakon Velikog praska, postoje li neke skrivene čestice i skrivene simetrije koje dosada nismo vidjeli? i td.

Na CERNovoj stranici vidi se da je gumb stisnut i da je mašina proradila. No, prvi sudari počet će se događati tek 21 listopada, a kalibracija i uštimavanje uređaja trajat će minimalno godinu dana..Prvi znanstveni rezultati mogu se vjerojatno očekivati nakon 2009 - 2010.

Tko je glasao

Eksperiment već pokazuje

Eksperiment već pokazuje rezultate. Na mom računu - crna rupa:)

Tko je glasao

Hyeronimus, Ostavil si me

Hyeronimus,

Ostavil si me momentalno bez rječi.

Po mojem si napisal jedan od naj boljih dnevnika i u njemu sve objasnil kak treba. Pratil sam i ja malo taj projekt, no samo ko zaljubljenik u nekaj novog.

Moram ti reči da ni večina njemačkog stanovništva ne prepoznaje sve te stvari i nema interesa za to.
Slično je i u drugim zemljama i nije to samo problem u Hrvatskoj.

Tko je glasao
Tko je glasao

A pa nije se okladio u neki

A pa nije se okladio u neki veliki iznos, barem vjerujem da za njega 100 funti nije puno :)

LHC je tako dizajniran, uz mnogo istraživačkog rada, da se Higgsov bozon jednostavno mora pokazati. Ako se ne pokaže, to bi značilo doslovno revoluciju u fizici, i opet će biti vrlo značajno otkriće; a opet, bez obzira što bilo, jer otkrivanje Higgsovog bozona nije jedini cilj LHC-a, LHC će sigurno pokazati neku novu i dosad neočekivanu fiziku. U svakom slučaju, bit će posla, pa i za teoretičare kao što je Hawking :)

p.s. Higgsov bozon (taj "Higgsov" je ključan u nazivu - ima i drugih bozona)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Plenković nastavlja izgubljenu Arbitražu s MOL-om, da bi krivnju za 5 milijardi kuna gubitka svalio s MOST-a i B.Petrova na HDZ od ppetra komentara 0
  2. NAŠA MISIJA od petarbosni4 komentara 0
  3. ŠEFovi reformiraju Republiku Hrvatsku od aluzija komentara 2
  4. Hrvatski nacionalni interes i kako ga steći od Feniks komentara 16
  5. Vrh HDZ-a onemogućava HDZ-u preuzimanje vlasti od ppetra komentara 3
  6. Može li Trump doživjeti i preživjeti inauguraciju od sjenka komentara 15
  7. Kao i hrvatsku državu, INU je prodala detuđmanizacija od MKn komentara 14
  8. Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović od sm komentara 6
  9. Fašizacija hrvatskog društva nesmetano napreduje od Feniks komentara 12
  10. Svemir je integralni organizam; uključuje i Kolindu od bube komentara 6
  11. Leakovina - Autodanuncijada - Nije li ljevica preživjela dovoljan broj 'Markovina'? od doza komentara 4
  12. iskustvo proizvodi vrijednost preživljavanja od aluzija komentara 0
  13. Božo Petrov i MOST napravili su 250 puta veću štetu RH, nego Hanžeković svojim ovrhama i spinovima od ppetra komentara 22
  14. Stop formatiranju diskova od robot komentara 13
  15. čovjek (SLUGA) MORA biti pokoran i poslušan čovjeku (ŠEF) od aluzija komentara 0
  16. dama s hermelinom i još 86 000 umjetnina od indian komentara 7
  17. Šteta od preko 5 milijardi kn građanima RH, traži ostavku Bože Petrova i hitnu akciju DORH-a od ppetra komentara 14
  18. Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina? od vkrsnik komentara 11
  19. Politika Donalda Trumpa: ako su znanstvene činjenice suprutne mojoj politici, treba ukinuti znanost od Zoran Oštrić komentara 23
  20. O bankrotu ljevice u doba globalizacije od Zoran Oštrić komentara 4
  21. Međunarodni kazneni sud od Zlatno doba kap... komentara 1
  22. Veleizdaja Ustavnog suda RH od sjenka komentara 11
  23. Igra Plenkovića i Petrova, MOST-a i HDZ-a, odigrana na Badnjak, vulgarna je kao gluma Frljićevih glumica s državnom zastavom od ppetra komentara 5
  24. Izgubljena arbitraža: Upravljačka prava u INA-i nije predao Sanader, nego hrvatska vlada od sm komentara 49
  25. satnica obiteljskog preživljavanja od aluzija komentara 0

Tko je online

  • aluzija

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 43

Novi korisnici

  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199
  • Puležan