Tagovi

Lažna potrošačka groznica

Početkom prosinca 2006. godine jedna je nacinalna televizijska kuća u informativnoj emisiji izbacila procjenu (neimenovanih) stručnjaka kako će Hrvatice i Hrvati za Božić potoršiti 11 milijardi kuna. Taj je podatak pratio vijest o početku potrošačke groznoce koja nas već početkom prosinca zahvaća kao pandemija gripe.

Samo nekoliko dana kasnije taj se podatak o 11 milijardi kuna koje ćemo spiskati samo zbog Božića pojavio i na druge dvije nacionalne TV dalekovidnice.. Iznoseći taj podatak voditelj HTV-ovog Dnevnika brojku 11 izgovarao je krajnje dramatično ( J E D A N A E E E E E S T M I L I J A R D I kuna) kao da najavljuje opći potop. Doduše, HTV je tom podatku dodao i kritičku tvrdnju da se taj vjerski blagdan u potpunosti komercializirao. I svake večeri do samog dana Božića taj se podatak vrtio u Dnevniku uvijek kao dokaz da smo JAAAAKO bogati jer eto, samo zbog Božića trošimo J E D A N A E E E E S T milijardi kuna.
Danas pak je objavljen podatak da čak 200 tisuća Hrvata i Hrvatica ide na skijanje i to u inozemstvo. Novi dokaz rastrošnosti bogatih građana siromašne Hrvatske.

A zapravo se radi o velikom neznanju ili još večoj podvali.

Nečiju računicu kako će građanska prosinačka potrošnja u Hrvastkoj iznositi 11 milijardi kuna mediji su preveli da će ta potrošnja za 11 milijardi biti VEĆA od uobičajene mjesečne potrošnje građana Hrvatske.

A što govore podaci? Građani Hrvatske prosječno mjesečno troše 10 milijardi kuna. U tu se potrošnju dakako računa i ona potrošnja u trgovačkim centrima ali i ona koju ostvarujemo kupnjom auta, stana, plaćanje komunalnih prireza i dopronisa, odvoza smeća, struje, vode, plina, školskih potrepšita, potrošnja za kulturu i razonodu, telefona i interneta... Ako tih 10 milijardi prosječne mjesečne potrošnje preračunamo na prosječnu obiteljsku potrošnju ispada da prosječna hrvatska obitelj mjesečno potroši 6.667 kuna.

Ako se dakle ostvari procjena da će prosinačka potrošnja biti oko 11 milijardi kuna to samo znači da će građani ove države što zbog Božića i NOVE GODINE (ali i činjenice da oko 500 tisuća ljudi ne radi u vremeni između Božića i Nove godine čime povečavaju potrošnju kod kuće) potošiti samo milijardu kuna više ili 667 kuna po obitelji u prosjeku. Toliko zapravo iznosi ta „potrošačka groznica“ u Hrvata.

Komentari

Fini člančić, predlažem

Fini člančić, predlažem da tekstopisac ipak proradi na č i ć.

Tko je glasao

mislim da bi najkorisnije

mislim da bi najkorisnije istraživanje bilo što se trošilo u toj potrošačkoj groznici, točnije na što su trošili prosječni građani (kao recimo ja) ili što su dobivali:

iskreno sram me i reći ovo: stvari poput, pidžame, donjeg veša, košulje i sl... i ironija je upravo u tome da obični i prosječni hrvati "poklanjanju" ono što im zapravo treba, ono što se smatra normalnim? pitam se da li bi jedna ministar ili premijer bio tako sretan sa jednim parom čarapa kao što sam to bio ja? jer one u ladici gotovo sve imaju rupe... ON bi se vjerojatno obradovao jenom zlatnom satu...

eto na to se više troši... pa kad si već ne možemo priuštiti tokom ljeta...

eto to su iskrene priče nas običnih malih hrvata koji su se za Božić veselili gačama i čarapama dok su se ostali veselili poklonima od zlata i sl. ali ja u svojim gačama i pidžami barem mirno spavam...

Tko je glasao

Dobio sam plaću. Dobio sam

Dobio sam plaću. Dobio sam božićnicu. Moja prosinačka potrošnja je povećana u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju točno u lipu za iznos božićnice. Vrlo jednostavna matematika.
Naravno, ima i onih koji pretjeraju pa svoj Božić otplaćuju do Uskrsa.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Drago mi je bilo pročitati

Drago mi je bilo pročitati tekst koji se kritički osvrće na lakrdiju koju mediji rade od brojki iskopanih 'od nekud' samo da bi imali tzv. vijest. Neću ulaziti u način kako izračunati stvarnu potrošnju ili njen porast vezano uz blagdane. Svatko tko ima doticaj s potrošačima, tko radi nekih 10-15 godina ima sasvim točan uvid u kretanje stvari. A stvari se kreću opasno nizbrdo. Ovaj je narod bez love kao nikad! Prošla su vremena kada se doista trošilo, ali tako trošilo da nisam mogla vjerovati što su sve ljudi u stanju odnijeti s polica u zadnji čas. Nisu se ljudi promijenili, samo su im se džepovi potpuno ispraznili. Nema bomba vijesti, nema booma potrošnje. Ostaje tek za sms i tu se jedino dignu novci od kojih se čovjek zapita ima li tu još itko normalan.

MasterMind - NeverMind

Tko je glasao

11 milijardi dijeljeno na

11 milijardi dijeljeno na 1,4 milijuna zaposlenih daje 7.857 kn potrošnje. Ako ugrubo ima 1,4 milijuna penzionera koji će potrošit 2.000 kn, ostaje 5.857 kn potrošnje po zaposlenome. 30% više od prosječne plaće.

Tko je glasao

Tja, ova ti je računica

Tja, ova ti je računica samo djelomićno točna. Umirovljenika je točno 1. 080 000 a ne 1,4 milijuna. Zaposlenih je oko 1. 350 000. Ali to nije najbitnije. Bitno je da se potrošnja računa ili po stanovniku ili po obitelji.
Isto kao i "dohodak po glavi" ili "obiteljska primanja" nasuprot "obiteljske potrošaćke košarice".

Tko je glasao

mislim da je Ladišić uz

mislim da je Ladišić uz kreveljenje s "J E D A N A E E E E E S T M I L I J A R D I kuna" dodao i komentar nešto u stilu da hrv. građani malo lage kad vele da su siromašni ..

Tko je glasao

Uljepasavanje stvarnosti i

Uljepasavanje stvarnosti i jeste bit ove "vijesti".

Tko je glasao

Nemoj kao kardinal,

Nemoj kao kardinal, optuživati Hrvate da bez veze troše. Problem je što ne mogu trošiti VIŠE. Bilo bi otprilike dosta čekanja svjetle budućnosti. To se radi još od prije potopa. Sad bi malo da živimo onako kako su nam obećavali kad su nam crtali svjetlu budućnost. Slobodnu, suverenu, samostalnu i sl. Hrvatsku.

Tko je glasao

I sam sam se nasmijao na

I sam sam se nasmijao na slične izjave, ali sam drukčije došao do računice. Hrvatski bruto društveni proizvod je ~200 milijardi kuna godišnje, od čega pola troši državni proračun (~100 milijardi). Ostalih ~100 milijardi je godišnja potrošnja građana i tvrtki. Podjeljeno na dvanaest mjeseci ispada red veličine od ~10 milijardi kuna mjesečno. Za precizne podatke bi trebalo pogledati na http://www.dzs.hr.

Dakle, iako potrošnja u prosincu skače, nije toliko izvan mjesečnog prosjeka, a sasvim sigurno ne dokazuje da smo nacija pijanih milijardera ;-)

http://www.simun.info

Tko je glasao

BDP ne možeš dovesti u

BDP ne možeš dovesti u direktnu relaciju s potrošnjom

naime BDP (ne znam točnu definiciju ali onako napamet) je zbroj ukupne dodane vrijednosti u cijeloj državi minus deficit

no možeš uzeti jednu drugu mjeru, naime ako znamo da u državnoj upravi ima oko 250-260.000 zaposlenih i da ima ukupno 1.400.000 zaposlenih ukupno; a ovih državni imaju godišnju plaću oko 25 milijardi kuna i oni manje-više drže državni prosjek onda je ukupna suma svih plaća oko 150.000mlrd kuna, oduzmeđ od toga poreze i doprinose i dođeš do nekih 90mlrd netto podijeljeno s dvanaest mjeseci je nekih 7.5mlrd mjesečno i ako oduzmeš režije (struja, voda, stanarina + štednja) mislim da možeš računati s nekih 5mlrd mjesečno u dućanima pa stoga ovih 11mlrd je duplo više od mjesečnog prosjeka

ovo je vrlo, vrlo gruba kalkulacija ali je barem red veličine dobar (kao i ukupna metoda)

Tko je glasao

BDP ne možeš dovesti u

BDP ne možeš dovesti u direktnu relaciju s potrošnjom naime BDP (ne znam točnu definiciju ali onako napamet)

Ja znam točnu definiciju :-)
Tako da je moja kalkulacija sasvim dobra.

http://www.simun.info

Tko je glasao

a gle pa i nije ti točna

a gle pa i nije ti točna kalkulacija (pogledao na googleu definiciju GDPa i postoje razlike) no ako uzmemo tvoju definiciju;

imamo 100mlrd slobodnog novca koji se troši; a znamo da u prosincu potrošimo 11mlrd, onda u preostalih 11mj potrošimo 89mlrd ili oko 8mlrd mjesečno tako da je potrošnja u prosincu skoro pa 40% veća od potrošnje u prosječnom mjesecu a to je fakat značajna razlika

Tko je glasao

Mogu li cisto informativno

Mogu li cisto informativno pitati otkud je podatak o 10 mlrd mjesecne potrosnje?

neutrino

Tko je glasao

Iz podataka HGK-a. Aku lažu

Iz podataka HGK-a. Aku lažu oni , lažem i ja.
Još i ovo Mraku: BDP s ovim nema neke logične veze. Potrošnja nije nikada bila u vezi s BDP-om.
Radi se o procjenama koje čestom s stvarnošću nemaju veze. Poanta je o manipulacijama s podacima. Zar zaista misliš da Hrvati u prosincu troše 40 % više nego u ostalim mjesecima?

Tko je glasao

drlesar napisao: BDP s ovim

drlesar napisao:

BDP s ovim nema neke logične veze. Potrošnja nije nikada bila u vezi s BDP-om.

???????????

Može li netko tko se razumije u ekonomiju pojasniti ovu tvrdnju?

Do sad sam živio u uvjerenju da novostvorena dobra (robe i usluge) moraju biti i potrošene.

Prosvjetljenje molim.

B-52

Tko je glasao

Potrošnja nije nikada bila

Potrošnja nije nikada bila u vezi s BDP-om.

Može li netko tko se razumije u ekonomiju pojasniti ovu tvrdnju?

Tvrdnja je neistinita, a ti si u pravu. Uobičajeni način prikazivanja BDP-a je upravo preko potrošnje:

GDP = consumption + investment + government spending + (exports − imports)(wikipedija).

Mrak i drlesar u ovom threadu uglavnom previše kompliciraju, pa da ne odgovaram na svaku rečenicu. Ovo su jednostavne stvari koje engleska wikipedija ima dobro objašnjene.

BDP je zbroj vrijednosti svih finalnih dobara i usluga u zemlji u nekom periodu. Finalna dobra i usluge su ona koja se ne koriste dalje u proizvodnji nego se konzumiraju odnosno na hrvatskom potroše.

Ako Pere ulovi ribu i proda ju Stipi za 10kn, Mile iskopa krumpir i proda ga Stipi za 15kn, a Stipe to ispeče i proda u restoranu za 50kn, BDP iznosi 50kn. Gleda se samo finalni proizvod. To je cijela mudrost.

Vratimo se na naš problem dobivanja prosječne mjesečne potrošnje. Nije to nikakva misterija. Ako nekoga stvarno zanima, negdje na stranicama državnog zavoda za statistiku imate brojke u kunu i lipu za svaki mjesec.

Osobno me ne zanimaju detalji zato jer smatram da bi tek potrošnja dva ili više puta veća od prosječne mjesečne bila vijest. 30,40,50,60 posto veća potrošnja je zanimljiva, ali nije, po meni, ništa strašno jer se lako objasni. Neki će dobiti božićnicu pa je potroše i prije nego sjedne, a i niz tvrtki, pa i država, pred kraj godine poplaćaju neke račune koje vuku cijele godine, pa se taj novac potroši. Zapravo, nemam pojma koja je točno struktura povećane potrošnje, ali čini mi se da je ta potrošnja dio normalne ekonomske aktivnosti u našoj zemlji.

http://www.simun.info

Tko je glasao

pa to ti je točno naime BDP

pa to ti je točno
naime BDP je zbroj dodane vrijednosti svih roba i usluga koje stvori neka država (u ovome slučaju hrvatska)

ako ti digneš kredit i tim novcem kupiš auto, tada objektivno tvoj potrošeni novac (osim u jednom malenom dijelu) ne ulazi u BDP

to je i razlog zašto zbroj svih prometa koje sve tvrtke i institucije naprave u jednoj godini nije niti približan BDPu (dakle BDP je vjerojatno za red veličine manji)

Tko je glasao

Hvala na pomoći Mrak.

Hvala na pomoći Mrak.

Tko je glasao

A ako ga ne kupim na kredit?

A ako ga ne kupim na kredit? Ili uopće ne kupim auto već kreditom kupim stroj i otvorim obrt, pa proizvodim nešto i nakon prodaje naplatim, vratim kredit i dalje zarađujem?

Mislio sam na ono da svaka roba i usluga mora biti naplaćena. Ako se je nekad takozvana proizvodnja za skladište (roba koju nitko ne treba) i ubrajala u BDP, to kod usluga ne ide. Usluga mora biti naplaćena.

Ako robe i usluge ne moraju biti naplaćene, te tako na neki način verificirane, "šupalj" je BDP. U tom sam kontekstu mislio na potrošnju jer bi to podrazumijevalo i stvarnu "realizaciju", odnosno realan BDP.

Ne može li se on ipak promatrati i kroz potrošnju, bilo javnu ili osobnu, a da se realan izračun i njegove korekcije vrše upravo kroz razliku ukupne (naplaćene) proizvodnje roba i usluga i kreditnih zaduženja države?

To bi bila ona priča o dobrom i lošem dugu države. Loš je dug onaj koji ode u potrošnju jer ne diže BDP, a dobar je dug koji se uloži u proizvodnju roba i usluga (dodana vrijednost) realizacijom kojih zaradiš više nego si se zadužio i tako pozitivno utječeš na rast BDP-a.

B-52

Tko je glasao

razlika je u tome što je

razlika je u tome što je BDP dodana vrijednost i to je u stvari najkorektniji oblik mjerenja (barem se meni tako čini)

ako izvadiš novce koje si zaradio iz madraca (dakle tvoje prethodne plaće tj. tvoju prethodnu dodanu vrijednost) i tim novcem kupiš automobil, tada doprinosiš BDPu samo u onome dijelu kolika je provizija auto dealera jer je sam automobil u cijelosti proizveden negdje drugdje i sastavni je dio BDPa neke druge države

ako digneš kredit i kupiš automobil, ponovno doprinosiš BDPu samo u onome dijelu koliko je provizija prodavača, no svoju buduću dodanu vrijednost unaprijed vežeš na otplatu kredita za auto

te diskusije o industrijskoj proizvodnji su glupost, to je komunistička metoda mjerenja i ne znači apsolutno ništa, nisam se dosada bavio time da o tome pišem ali trust_me to je totalni idiotizam (barem po metodologiji koja se trenutno koristi)

Tko je glasao

Mogu ali odustajem. O izvozu

Mogu ali odustajem. O izvozu i strukturi, zaduženju države, zaduženju građana, uvozu i njegovoj strukturi, inflaciji, strukturi BDP-a i strukturi potrošnje kao i o utjecaju doznaka iz inozemstva se uči u određenim školama u kojima je školarina skupa i nema besplatne poduke. . Statistika pak je poseban predmet.

Tko je glasao

Čemu aluzije o školovanju?

Čemu aluzije o školovanju?

Završio sam 16,5 godina škola (ne ekonomija) i doista ne razumijem zašto mašeš školovanjem. Na kraju krajeva, ako ti životopis nije neažuran, vidi se da ni ti nisi baš akademik (srednja trgovačka škola-vjerojatno trogodišnja, i nejasno školovanje uz rad za organizatora prodaje).

Sindikalne i političke funkcije koje obnašaš od 22.godine života doduše daju iskustvo, ali ipak ne toliko da bi bilo kome trebao ili smio na ovaj način odgovarati na dobronamjerno pitanje.

B-52

Tko je glasao

Kada češ postaviti pitanje

Kada češ postaviti pitanje bez cinizma i sarkazma, dobiti češ i jednostavan i iskreni odgovor.
Drugo, nema iluzija, naročito ne na TVOJE školovanje jer o tebi ništa neznam niti pak me to interesira. Pokušao sam ti iskreno skrenuti pozornost da se radi o pitanjima koje nisu iz domene JA TAKO MISLIM i tako to mora biti. Kada ja nešto neznam ili nerazumijem pitam stručnjake. I tek tada se usudim upustiti u javne izjave ili polemike.
Što pak se moga školovanja tiće,( i ono što je tebi nejsno-školovanje uz rad znači raditi i ići u školu) kao i cijeli životopis iznio sam javno, ništa ne skrivam niti se ičega sramim. A posebno sam ponosan na svoje vrijeme provedeno u sindikatu.

Tko je glasao

Nema ni cinizma ni sarkazma

Nema ni cinizma ni sarkazma u pitanju može li netko stručan pojasniti određenu tvrdnju koja se kosi s onim što sam ja učio ili mojim uvjerenjem.
Ovdje pišu ljudi koji se i tek kako razumiju u određena područja, a neki su se i odazvali mojoj molbi (Mrak, Šimun).
Jedan je dao za pravo tebi, a drugi meni. Niti jedan od njih nije vidio ništa loše u pitanju i normalno su odgovorili. Hvala im na tome. I nisu odgovarali s visine. Tako i treba na ovakvim forumima.

Btw, današnji Jutarnji http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,12,29,bdp_procjene,56400.jl opet daje za pravo meni.

B-52

Tko je glasao

"sm", da si znam izračunati

"sm", da si znam izračunati plaću počevši sa ukupno potrebnim, to bih si sam radio. no, niti imam volje niti vremena za to, pa mi je jednostavnije taj posao povjeriti firmi koja to radi i koja za to ima školovani kadar. čini mi se da ti je "drlesar" to htio i reći. u financijama barem pravila jesu jasna, druga je stvar što ih puno ljudi ne razumije. isto mi se tako čini da ovo nije ni mjesto ni vrijeme da tebi ili meni netko objašnjava stvari koje su iz struke. ako se meni neki članak čini realnim i logičnim - podržat ću ga, ako ne, neću i klikam dalje. i jedna digresija, pratim tvoje komentare od samog početka i mogu ti otvoreno reći na koga jesi a na koga nisi alergičan. pozdrav, mas

Tko je glasao

Hvala na konstruktivnoj

Hvala na konstruktivnoj kritici.

Slažem se da ovo nije mjesto za predavanja, ali pitati se može. Netko će se i odazvati. Primjer, Mrak i Šimun (hvala im još jednom). Usput, i današnji Jutarnji je pokazao da sam bio u pravu (tamo je novinar razgovarao s Lovrinčevićem), odnosno da potrošnja ima veze s BDP-om.

Što se tiče alergija, jesam alergičan na to kad se bilo tko ovdje drugima obraća s visine i na to reagiram.

Nema tu ništa osobnog, stvar je principa.

B-52

Tko je glasao

samo kratko: a) unatoč tome

samo kratko:

a) unatoč tome što je lovrinčević priznati autoritet ja bih ga ipak uzeo s zrnom opreza (do not ask why)

b) citat koji je ključan je slijedeći:

Ipak, ekonomski rast i dalje najviše vuče osobna potrošnja, koja čini više oko 60 posto ukupnog BDP-a. Uglavnom pod utjecajem kredita

Smatram da je to kritično (baš kao i u priči o nekretninama) jer se zaduživanjem (dakle žrtvovanjem budućeg prihoda) financiraju današnje potrebe (aka. potrošnja) i ne vidim kako to može biti dobro.

Tko je glasao

Naravno da nije dobro kad se

Naravno da nije dobro kad se rast BDP-a temelji na rastu potrošnje, pogotovo one poticane kreditnim zaduženjima. Sve je to zaduživanje budućih generacija.

Podržavam zaduživanje kako bi se investiralo u proizvodnju, i to onu za izvoz jer jedino ono što se izveze daje pravu i čistu korist, naravno ako uvoz nije veći. Sve drugo unutar nacionalnog gospodarstva je zapravo unutrašnja preraspodjela od jednih ka drugima.

Uključio sam se zapravo samo zbog tvrdnje da potrošnja nema veze s BDP-om

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Plenković nastavlja izgubljenu Arbitražu s MOL-om, da bi krivnju za 5 milijardi kuna gubitka svalio s MOST-a i B.Petrova na HDZ od ppetra komentara 6
  2. NAŠA MISIJA od petarbosni4 komentara 0
  3. ŠEFovi reformiraju Republiku Hrvatsku od aluzija komentara 2
  4. Hrvatski nacionalni interes i kako ga steći od Feniks komentara 28
  5. Vrh HDZ-a onemogućava HDZ-u preuzimanje vlasti od ppetra komentara 3
  6. Može li Trump doživjeti i preživjeti inauguraciju od sjenka komentara 15
  7. Kao i hrvatsku državu, INU je prodala detuđmanizacija od MKn komentara 14
  8. Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović od sm komentara 6
  9. Fašizacija hrvatskog društva nesmetano napreduje od Feniks komentara 12
  10. Svemir je integralni organizam; uključuje i Kolindu od bube komentara 6
  11. Leakovina - Autodanuncijada - Nije li ljevica preživjela dovoljan broj 'Markovina'? od doza komentara 4
  12. iskustvo proizvodi vrijednost preživljavanja od aluzija komentara 0
  13. Božo Petrov i MOST napravili su 250 puta veću štetu RH, nego Hanžeković svojim ovrhama i spinovima od ppetra komentara 22
  14. Stop formatiranju diskova od robot komentara 13
  15. čovjek (SLUGA) MORA biti pokoran i poslušan čovjeku (ŠEF) od aluzija komentara 0
  16. dama s hermelinom i još 86 000 umjetnina od indian komentara 7
  17. Šteta od preko 5 milijardi kn građanima RH, traži ostavku Bože Petrova i hitnu akciju DORH-a od ppetra komentara 14
  18. Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina? od vkrsnik komentara 11
  19. Politika Donalda Trumpa: ako su znanstvene činjenice suprutne mojoj politici, treba ukinuti znanost od Zoran Oštrić komentara 23
  20. O bankrotu ljevice u doba globalizacije od Zoran Oštrić komentara 4
  21. Međunarodni kazneni sud od Zlatno doba kap... komentara 1
  22. Veleizdaja Ustavnog suda RH od sjenka komentara 11
  23. Igra Plenkovića i Petrova, MOST-a i HDZ-a, odigrana na Badnjak, vulgarna je kao gluma Frljićevih glumica s državnom zastavom od ppetra komentara 5
  24. Izgubljena arbitraža: Upravljačka prava u INA-i nije predao Sanader, nego hrvatska vlada od sm komentara 49
  25. satnica obiteljskog preživljavanja od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 40

Novi korisnici

  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199
  • Puležan