Tagovi

Lažna obećanja ljevice ili jesmo li spremni snositi posljedice

Profesionalni analitičari postavljaju vrlo ozbiljno pitanje vezano uz državne krize kojih su uzrok zaduženja i trošenje države mimo mogućnosti: može li ljevica u okvirima svojih ideoloških stavova dati odgovore na pitanja izlaska iz krize kada su odgovori isključivo u domeni ekonomskih načela koja nisu nimalo blaga i često ih ne želimo niti čuti.
Naprosto se moramo odreći onoga što nam ne pripada i što nam zapravo nikada nije ni pripadalo, a što smo dugogodišnjim dobivanjem smatrali obvezujućim.
Država to jest mi sami smo na račun kredita koji je suštinski anticipativna potrošnja (potrošnja unaprijed, dakle potrošnja onoga što nemamo) godinama živjeli u iluzijama i lažnim obećanjima pri čemu lavovski dio krivice snose političari koji su nuđenjem svega i svačega (autocesta, posebnih mirovina, raznih prava…) kupovali glasove i izbore Prvo smo prodavali a onda se zaduživali i dijelili šakom i kapom.
Veliki problem ovakvog načina „upravljanja“ državom je gubljenje svih kriterija a posebno kriterija znanja, rada i odgovornosti. Novac nije dolazio temeljem rada nego zaduživanjem. Glavni problem nam nije bila konkurentnost privrede (dakle rad) nego kreditni rejting agencija. I danas nam je glavni problem kako „užicati“ fondove a ne kako pružiti bolje uvjete radu - realnom sektoru.
Kad tad „dođe maca na vratanca“ i ljudima treba reći jasno „u bebu“ da će morati slijediti politiku reformi koja će im oduzeti mnogo (zapravo svesti stvari u realne okvire), ali da imaju varijantu da izgube još mnogo više. Ima mnogo istine u onoj židovskoj „dabogda imao pa nemao“.
A sada pogledajmo koja je suštinska razlika u ideološkim stavovima između ljevice i desnice.
Ljevica preferira socijalne stavove u društvu i u prvi plan stavlja kriterije raspodjele. Ovi stavovi su potpuno ispravni i imaju svoju punu vrijednost kada se radi o bogatim društvima i pitanjima pravde i društvenih interesa. Preferiranjem socijale dovodimo se u opasnost da se zanemarujemo temeljna ekonomska načela.
Desnica preferira kapitalizam bez obzira kako to nazvali (liberalizam…) i ekonomske zakone koji često nisu nimalo nježni ali su neophodni (otpuštanje viška radnika i slično) Nemojmo zaboraviti slijedeće: moramo prvo raditi i zaraditi pa tek onda možemo govoriti o raspodjelama. Ako se želimo izvući iz krize moramo se okrenuti štednji i potrošnji unutar mogućih granica a prioritet je rad i samo rad (i naravno znanje).
Kresanje mnogih prava, izmjene zakona o radu, uvođenje ekonomskih normi u poslovanje javnog sektora… mjere su koje nisu karakteristične za ljevicu.
Prisjetimo se samo Grčke i ljevice koja je davala lažna obećanja i nade koje se ne mogu ostvariti i time dovodila grčki narod svjesno ili ne u još goru situaciju.
U ekonomiji postoji uzrečica „besplatan ručak ne postoji“. Mi smo očito pokušavali i još pokušavamo besplatno i ručati i večerati. Rekli bi zagorci „ne bu išlo“.
Važna napomena: kada mislim na desnicu ne mislim na HDZ koja je nekakva čudna mješavina primitivizma, partikularizma i spornih nacionalnih obilježja.
Slična je situacija i sa SDP–om koji se teško može nazvati ljevicom.
Najsličniji klasičnoj desnici (i bliže centru) koja nudi ekonomska rješenja su predstavnici Mosta na čelu sa premijerom Oreškovićem. Oni su nam jedina nada.

Tagovi

Komentari

Ako

Ako su nam Orešković i MOST jedina nada onda je najbolje da izvršimo kolektivno samoubojstvo. Manje ćemo patiti.

Po pitanju bezbroj libertijanskih gluposti o našim visokim socijalnim pravima i drugim stvarima navesti ću samo dvije:

Kresanje mnogih prava, izmjene zakona o radu
IFO institut koji definitivno nije prijatelj socijale tvrdi da niža radna prava, više ugovora na određeno vrijeme rezultira s padom nataliteta. Znači idemo smanjiti radna prava i ....... demografiju.

moramo prvo raditi i zaraditi pa tek onda možemo govoriti o raspodjelama
Hrvatska jedina u Europi nije mijenjala II stup na koji mi ćemo ovu godinu potrošiti 7.8 milijardi kuna (direktna uplatu + kamate). Ako iz našeg proračunskog manjka odbiješ tu stavku onda dobiješ da mi danas trošimo koliko zaradimo (zajedno s kamatama na dug). Sada ako će neko ustvrditi da IFO podržava II stup moj odgovor je Da, ali ne ovakav kakav je u Hrvatskoj.

Tko je glasao

...sve je isto k´o i prekprekpreklani

indian — Čet, 29/12/2011 - 19:05.

Dakle - ispucaj još koji prijedlog! :) (ali i dalje imaj na umu.. 1.3.2012.. bonitet...)

...što se boniteta tiče, ocjena ne ovisi jedino od statistike,koliki je rast,
ovisi o općem dojmu, imaju li političke i fiskalne promjene smisao i
konzistenciju, od dojma je li imaju šanse za rezultat. Kada bi se politički
odlučili na odduživanje (znam, naučna fantastika u ovoj političkoj
konstalaciji) kao najnepopularniju odluku, a to bilo popraćeno odgovarajućim
fiskalnim promjenama sa izgledom uspjeha, vjerovnici ne bi reagirali bijegom
od Hrvatskih papira. Iako im naizgled to rješenje ne odgovara. Promjenilo se
vrijeme, dužnik s dobrim izgledima je zlata vrijedan.
John Key, premijer Novog Zelanda od 2008-e, prvo što je učinio po nastupu
u kabinet, dao je rasprodati sve što je mogao unovčiti (oko 4 mlrd$ mislim) s
ciljem otkupa dugova a ne kupovanja mira. Kao investicijski bankar došao
s Wall streeta znao je što je prioritet u ova vremena.

Tko je glasao

Možda ovo

"Najsličniji klasičnoj desnici (i bliže centru) koja nudi ekonomska rješenja su predstavnici Mosta na čelu sa premijerom Oreškovićem. Oni su nam jedina nada."

načelno stoji. No ostaje činjenica da se radi o neiskusnim naivčinama koji grizu "durdubak" i upuštaju se u igre kojima nisu dorasli.

sve dobro...

Tko je glasao

Najsličniji klasičnoj desnici

Najsličniji klasičnoj desnici (i bliže centru) koja nudi ekonomska rješenja su predstavnici Mosta na čelu sa premijerom Oreškovićem. Oni su nam jedina nada.
Šta nudi Orešković i MOST? Koliko ja mogu vidjeti rasprodaju nekih pozicija državne imovine, da bi se tim novcem vratio jedan dio ovogodišnjih rata kredita. Pogrešno, jer kad se jednom smanji imovina, nikada se više neće vratiti. Imovinu treba prodati da bi se investiralo u drugu imovinu.
Uvođenje novih poreza i aktiviranje fantomskih državnih nekretnina, koje su u takvom stanju, zemljišno-knjižno i fizički, da ih nitko neće.
Ostatak je propagandnog karaktera o nacionalnom interesima, ne damo INU, vode i šume....itd.
To je knjigovodstveni repertoar ekonomskih poteza, na jednom mjestu isknjižiš, na drugom uknjižiš, a neto kapital je svake godine je sve manji, ali normalno, knjigovodstveni mozak ne funkcionira na vizionarski način. Glavno da je sve proknjiženo dva puta, duguje-potražuje.
Planiraju prosječan rast od 2 posto do 2020, a kamata na kredite je 6 posto, s time da se spirala duga mora nastaviti, inače nema penzija.

Tko je glasao

o ekonomskoj ekologiji

..ako je novac socijalno povezivanje, kakvu društvenu povezanost može ostvariti novac koji ima utemeljenost na nečemu što još ne postoji?
Povjerenja (credere) ne može postojati u nekoga tko se u nemogućnosti da plati hipotetskih 1000 zaduži za još hipotetskijih 200 da bi dužio 1200...niti certificirani astrolozi novog doba, ekonomisti, tu ne mogu naći razloga za vjeru.
...bez te vjere društva ljudi koji se međusobno ne poznaju su osuđena na rastakanje po svim osnovama. Po svim osnovama to vodi prema neprijateljstvima...
O klasnom neprijateljstvu su pisali, a poslije pisanih traktata došle su i fizičke aktivnosti usmjerene na razriješavanje klasnih dilema nepovjerenja. I to je povijest...
Danas klasa nema. Danas čak i najnaprednija društva u sebi sadrže ljude razvijenog svijeta, ljude zemlje u razvoju i ljude trećeg svijeta...za takvu raznolikost naći, ne mora se nikuda putovati. Ponegdje je dovoljno samo otići na periferiju, ili još desetak kilometara dalje. Ponegdje u susjedno selo, ponegdje u najbliže susjedstvo...
(...pojednostavljeno, "prvi" uvjeravaju "druge" da zbog dobra "trećih" treba posuditi od "četvrtih" (onih iz budućnosti) još samo malo, pa sa sljedećim deficitom "samo još malo" pa ponovo isto...
...pa jednom hoće-neće mora doći na red i pitanje povjerenja, a to je esencija novca, to povjerenje...pa onda jedne godine u Timeu bude čovjekom godine Hitler, pa sljedeće Staljin
...uf, nešto sam pomješao razdoblja?
Bolje da stanem....)
A svi oni za jedini formalni izraz međusobnog povjerenja priznaju novac u međusobnoj razmjeni. Svima se, uglavnom, drugi izrazi međusobne interakcije čine smješnim u poredbi s ostalim mogućnostima.
Zato o novcu, jer ga svi priznaju važnim...
I nemam ambicije špekulirati, što bez povjerenja...ili kako to promjeniti, ili je li moguće resetirati situaciju, ili nešto drugo.
prvo, prije svega, zdravi novac,
...koji oko sebe formira zdravu ekonomiju,
koja, opet, podržava zdravu kolektivnu psihologiju, ...
a koja ne može stvarati neprirodni pritisak na životni okoliš i da hoće...jer nema uvjete.
..."održivi razvitak, održiva potrošnja" je nonsens u svijetu kreditnog novca.
Niti se može "održivi razvitak, održiva potrošnja" ikakvim environmentalističkim mantrama ostvariti u uvjetima pritiska financijskih mogućnosti neograničenog stvaranja kreditnog novca...
...kreditni novac je vrijednost iz budućnosti silom dovučena da se spiska ovdje i sad´...
...daklem, omogućuje proizvesti i konzumirati u skraćenom vremenu ono što je prirodno dato da se proizvodi i konzumira kroz više godina, desetljeća ili više generacija.
...sa svim pogodnostima najednom i sa svim otpadom i smećem na hrpi odjednom koje ta produkcija i potrošnja prirodno nosi sa sobom...sve to odmah i sad´...
Održivi razvitak i održiva potrošnja je jedino razvitak i potrošnja na gorivo izvornih prihoda...koliko prirodno živi čovijek i njegiva znanja može stvoriti za svoje potrebe i potrebe trenutnog tržišta. Ono što nemere? nemere, ´bi ga...
...trošenje iz izvornih prihoda...to je jedino ekološko čisto gorivo ekonomije.
Sve ostalo? Wishful Thinking u najboljem slučaju...
ili je sirovi boj za novac ili političku moć ili oboje...
(a ljevica-desnica-aperkat, falš-altruisti, medijski egzibicionisti,
etnobiznismeni, gender-warriorsi,
cajke i nirvanisti, kupljeni žurnalisti,
... i ostalo društvo u kutu ne bi baš nešto skupili para za egzibicije koje izvode po medijskom ekosustavu...)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci