Tagovi

Laži i obmane o ekološkoj proizvodnji hrane

Ovaj dnevnik pišem jer me rasrdil gospon Zoran Oštrić svojim dnevnikom
„Sjeme promjene: Veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj“
Proizvodnjom povrća i voća za osobne potrebe bavim se već 25 godina. Posjedujem jutro i pol obradive zemlje. Išao sam na razne tečajeve, položio ih, a na kraju shvatio da su mi samo vadili novac iz džepa . Onaj pravi nauk dali su mi susjedi, suseljani za koje sam najprije bio vikendaš a nakon trideset i pet godina postao „domaći“.
Da ne duljim. Ekološkim uzgojem hrane možete se baviti na dva načina.
Uz sve dozvole i certifikate na jednom jutru možete uzgojiti hrane za potrebe četveročlane obitelji. A što vam je za početak potrebno.

1. presliku rješenja o registraciji uz obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u (pravne osobe) ili obrtnicu i rješenje o upisu u Obrtni registar (obrtnici);
2. presliku rješenje o registraciji poljoprivrednog gospodarstva s MIBPG brojem (pravne osobe, obrti i OPG);
3. preslike vlasničkih listova i/ili ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta za sve parcele i registrirane objekte skladištenja i prerade koje želite podvrgnuti stručnoj kontroli;
4. preslike posjedovnih listova i katastarskih planova za sve parcele i registrirane objekte skladištenja i prerade koje želite podvrgnuti stručnoj kontroli;
5. presliku Zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta APPRRR (ID ARCOD)
6. presliku ispunjenog obrasca Osnovnih podataka o poljoprivrednom gospodarstvu i Zahtjeva za izravna plaćanja u poljoprivredi za tekuću godinu (dostupni na: http://www.apprrr.hr);
7. rezultate analize tla i foto-dokumentaciju (ako postoje); 8. PLAN PRIJELAZA NA EKOLOŠKU PROIZVODNJU, koji sukladno odredbama članka 2. Pravilnika o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN br. 68/11) mora sadržavati:
a) detaljan opis jedinice i/ili radnog prostora i/ili djelatnosti;
b) sve mjere koje treba poduzeti na razini jedinice i/ili radnih prostora i/ili djelatnosti kako bi se osigurala sukladnost s pravilima ekološke proizvodnje;
c) mjere predostrožnosti koje treba poduzeti kako bi se smanjila opasnost od prisutnosti nedozvoljenih proizvoda ili tvari i mjere čišćenja koje treba poduzeti na mjestima skladištenja i u proizvodnom lancu subjekta; te
9. ovjerenu Izjavu subjekta da će se sve radnje obavljati u skladu s pravilima ekološke proizvodnje.

http://www.zakon.hr/z/427/Zakon-o-ekološkoj-proizvodnji-i-označavanju-ekoloških-proizvoda

Onda slijedi sjeme bilja. Gdje pronaći domaće sjeme ? U sjemenarama možete kupiti mnoštvo sjemenja. A hrvatska zapravo nema svoje već uvozi i prepakirava hibridno strano sjeme. Baze domaćeg sjemenja tek se naslućuju. Svaki hibrid je genetski modificirana stara sorta.
Pojedino sjemenje koje nađete na tržištu ne podnosi organsku gnojidbu (stajski gnoj )
a osobito ne jagode koje su u posljednje vrijeme hit. Dalje slijede boleštine kod kojih kopriva ne pomaže a ni ostali prirodni pripravci. Bilo bi lijepo da se možemo vratiti
unazad 50 godina na stare domaće sorte. No nemojmo zaboraviti da samo u Zagrebu gdje su bili najplodniji vrtovi danas su naselja, neboderi i

industrijske zone. Proizvođači hrane bačeni su daleko od tržnica i naravno da su skuplji.
Još jedan razlog koji može biti odlučujući govori kontra ekološke proizvodnje.
Radna snaga. Za ekološku proizvodnju zaboravite herbicide. A tko bu kopal zemljicu. Dedek i bakica kaj jedva hodaju ? Selo umire. Sve je manje kravica i organskog gnoja. Da može se raditi kompost. No na zemlji gnojenoj kompostom
treba uvijek motika više za suzbijanje korova. O voću da ne govorim. Ne znam kako bi suzbili kruškinu buhu ili kovrčavost breskve.
Ima tu na portalu dosta kolega iz Slavonije i Posavine. Neka slobodno kažu koliko je potrebno slavonskoj fajferici ili turopoljki (s dlakom ko da ima vaser velne ) da na ekološki uzgojen način ( pašom, žirenjem, kukuruzom i napojem) dosegne težinu 120 do 150 kg. Landrasi, piatreni, potpomognuti raznim smjesama to učine za 10 mjeseci. A gdje su tu kravice ? Razne silaže ? Tko bu napravil silažu od domaće osmoretke ? Za pravu silažu treba veliki klip i zelena stabljika.
Sjetimo se samo mog suseda sa Srednjaka, Željka Mavrovića. Nije mogao opstati iz tisuću i jednog razloga.
A tko onda opstaje? Onaj koji prijavi 2 hektara zemlje na kojoj se redovito vrše analize kako bi zadržao eko certifikat a na tržištu kupuje proizvode koje nudi kao ekološke. Najveću zaradu ima opet država koja debelo naplaćuje sve potrebne dozvole i certifikate. Tu su i banke koje se nakon kreditiranja i propasti korisnika kredita domognu zemlje i izvrše prenamjenu.
Najvažnije ne smijem zaboraviti.
Svijet može podnijeti 4 – 5 milijardi stanovnika da bi uopće smio razmišljati o bilo kakvoj prehrani dostojnoj čovjeka. Monsanto, BASF i ostali vide svoju priliku i alo pomalo naturaju svije GMO proizvode.
Glad i profit ne poznaju granice tako da nam ni „ Kartagenski protokol „ ne pomaže.

http://www.gmo.hr/cro/Kartagenski-protokol/Pridrzavanje/Pregled-clanka-3...

Tagovi

Komentari

Nije me bilo nekoliko dana i,

Nije me bilo nekoliko dana i, vidim, rasprava je ovdje završila točkom an “i”, da se ovo s ekologijom, ni manje ni više, radi o paklenom planu zloćudnog Rimskog Kluba, kojem je cilj smanjenje ljuske populacije i porezno podjarmljivanje svjetskog stanovništva. Osim toga, naučili smo da ekološka hrana nije hranjivija i da nije bitno zagađenija od konvencionalne. Milozvučno odzvanjaju takve “istine” u ušima potlačenih – istine dijelom probrane, dijelom polovične, a dijelom fabricirane u tvrdjavama neograničenih individualnih sloboda, koje uključuju i pravo na oduzimanje budućnosti generacijama koje dolaze.

Nitko ozbiljan (osim trgovaca) ne proklamira opću biološku superiornost ekološke hrane (ne računajući dodatak otrovnih kemikalija) nad konvencionalom. To istina s puno nijansi - znam da ima ekoloških proizvoda koji su po nekim kriterijima prehrambeno čak i lošiji, npr. ekološka pšenica sadrži manje proteina od konvencionalne – ali je sasvim sigurno da neki proizvodi kvalitetno „profitiraju“ ekološkim uzgojem. Životinjski proizvodi, kao meso, jaja, mlijeko i prerađevine, proizvedeni konvencionalno-industrijskim načinom, nisu i ne mogu biti prehrambeno jednaki ekološkom, iz jednostavnog razloga jer je trajanje ekološke proizvodnje dulje i uz neka druga krmiva, što se direktno odražava na omjere raznih tipova masnoća, kvalitet proteina, sadržaj vitamina i mikroelemenata i slično. Može biti da određeni broj ljudi pod utjecajem komercionalno uvjetovanom propagandom (u čemu nema razlike s bilo kojim drugim proizvodom na tržištu), misli da sve ekološki proizvedeno ima više vitamina, proteina i drugog, ali nisam primjetio da to netko ovdje tvrdi.

Dalje, tvrdnje da ekološki i konvencionalni proizvodi sadrže sličnu količinu zagađenja je iskrivljavanje istine, a tvrdnje da su ta zagađenja ispod dopustivih granica (pa time i bezopasna) su u najmanju ruku kontroverzne. Pozadinsko zagađenje koje se širi atmosferom jest jednako za sve, ali ono predstavlkja tek mali dio ukupnog zagađenja. Tome jasno u prilog govore činjenice koje pokazuju da hrana uzgojena u gradu nije značajno zagađenija od one na selu – ono što je značajno je način na koji je hrana proizvedena (i uz pomoć čega) a ne gdje (osim u slučaju direktno zagađenog tla).

Činjenica je da ekološki proizvodi sadrže značajno manje reziduala pesticida nego konvencionalni proizvodi, odnosno u pravilu, ne bi ih uopće sadržavali da ih kolaterarno ne zagadjuje konvencionalna proizvodnja. Miller & co tvrde da su granične vrijednosti toliko niske da ne predstavljaju nikakvu opasnost. To je upitna tvrdnja, jer ne postoji egzaktan način njihovog definiranja. Uostalom, te postavljene granice se prečesto prekoračuju, a da bi se sustav kontrole mogao proglasti sigurnim (s obzirom da se uzorkuje i analizira tek mali dio proizvoda). Npr. u izvještaju danske prehrambene inspekcije piše za 2010 godinu:

U prosjeku 52% danskog voća i 12% povrća sadrži ostatke pesticida. Od toga, 1% i 0.4% povrća voća prelazi granične vrijednosti. U proizvodima iz drugih EU zemalja, pesicidi su nađeni na 74% voća i 41.2% povrća, od čega 2% voća i 1.2% povrća prelazi granične vrijednosti. Iz trećih zemalja, čak 75% uzoraka voća i 34% povrća je sadržavalo pesticide, od čega je 4% voća i 11% povrća prelazilo granične vrijednosti.

Treba uzeti u obzir da su granične vrijednosti postavljene kao kompromis interesa potrošača i industrije (jer interes potrošača je nula), i tvrditi da su one posve sigurne nije utemeljeno, s obzirom da se stvarne posljedice nekog sintetičkog otrova mogu vidjeti tek nakon dugogodišnje upotrebe, što brojni primjeri pokazuju. Minoriziranje činjenica , npr. o „samo 1% prelazi dozvoljen vrijednosti“ odražava apriorno prijateljski sav prema pesticidima i zanemaruje princip opreznosti kada se radi o najosjetljivijem – o prehrani.

Dakle, imamo dva kriterija – prehrambena vrijednost i sadržaj sintetičkih otrovnih tvari (nepotpuno i tendenciozno argumentirana) po kojima se ekološka proizvodnja proglašava u najmanju ruku besmislenom, a u krajnjem i kao dio nekog paklenog plana elitnih grupacija za ovladanjaem Svijetom. A svi koji to prihvaćaju su glupe, zavedene ovce. Takav zaključak je apsurdan do mjere da se objektivan promatrač mora zapitati o stanju duha na ovome portalu.

Uspoređivati ekološku i konvencionalnu proizvodnju po selektivno odabranim kriterijima, i na temelju takve usporedbe donositi definitivne, radikalno negativne zaključke nije baš mudro, a ovako servirano ne predstavlja ništa drugo nego spin. Osim ovih dvaju aspekata (hranjiva vrijednost i zatrovanost) , ekološka prozvodnja se manje ili više razlikuje (u pozitivnom smislu) od konvencionalne u još mnogo stvari.

- Pesticidi (koji su imanentni konvencionalnoj proizvodnji, a nema ih u ekološkoj) prodiru u podzemnu vodu i čine je neupotrebljivom za piće. Zbog sporog kretanja podzemne vode i nepovoljnih uvjeta za razgradnju, zagadjeni bunari postaju ponovno upotrebljivi nakon više desetljeća. (googlati pod „pesticides groundwater pollution“)

- Pesticidi koji potječu od konvencionalne poljoprivrede se u značajnim količinama nalaze u potocima i rijekama, potencijano utječući negativno na floru i faunu (googlati pod „pesticides watercourses pollution)

- Pesticidi (insekticidi, fungicidi i herbicidi) i mineralna gnojiva u manjoj ili većoj mjeri utječu na biologiju tla, pretežno na životinje. Tlo s konvencionalnim intenzivnim uzgojem monokultura nerijetko postaje biološka pustinja. (googlati pod npr. „pesticides soil biology“)

- Nakon više desetljeća i spina o elektromagnetskom zračenju, tajanstveni pomor pčela opravdano se pripisuje određenim insekticidima (googlati pod „bees pesticides“). Značaj pčela za cijeli ekosistem i oplođivanje kultura ne treba elaborirati

- Tretman životinja u ekološkoj proizvodnji je neusporedivi humaniji - uvjeti življenja životinja u prirodnijem manje skučenom okruženju, zabrana sakaćenja mladih životinja zbog optimizacije proizvodnje (rezanje kljunova peradi i rezanje repova svinjama), prirodnija krma, itd..

- Organska gnojiva su neusporedivo povoljnija u smislu dugotrajnog djelovanja zbog polagane mineralizacije (tj. manje ispiranje nutrijenata u podzemnu vodu i vodotoke, s posljedicom zagadjrenja, eutrofikacije i slično) (googlati pod „mineral versus organic fertlizers“)

- Organska gnojiva zaokružuju ciklus poljoprivredne proizvodnje ratarstvo/povrtlarstvo plus stočarstvo/peradarstvo bez potrebe unošenja eksternih tvari. Integrirana proizvodnja je imanentna ekološkim principima, dok u konvencionalnoj proizvodnji postoji permanentan debalans (manjak nutrijenata u ratarstvu i višak u stočarstvu) što dovodi do narušavanjja ravnoteže – s njedne strane nekontrolirane emisije nutrijenata u okoliš, s druge unos velikih količina nutrijenata izvana

- Organska gnojiva poboljšavaju strukturu tla i njegovu sposobnost zadržavanja vode

- Mineralna gnojiva se proizvode centralizirano iz fosilnih izvora, uz značajan utrošak energije u proizvodnji i transportu

Osim toga, kao ekstra bonus, neki ekološki proizvodi imaju (puno) bolji okus nego „konvencionalni“. U to se uvjeravam svakodnevo empirijski: „plastične“ jagode i rajčice, maslac, mlijeko, piletina i ostalo meso iz konvencionalne proizvodnje zaostaju okusom, mirisom, bojom, teksturom a vjerojatno i biološkim svojstvima (pesticide, antibiotike i ostalu kemiju ovdje ne spominjem) iza onih iz ekološkog uzgoja. Sve to ukupno doprinosi onome što zovemo „kvalitet“. Nažalost, razlike u cijeni su često previsoke, što odražava i omjer konvencionalnih i ekoloških proizvoda u prodaji, čak i u zemljama koje su otišle najdalje.

Sve to ima stvarni ideološki naboj utoliko što stavlja logiku kolektivne odgovornosti (za Svijet sada i u budućnosti) ispred sebičnog interesa pojedinca da kupi najjeftiniji proizvod bez obzira kako je nastao i na štetu čega. Ako je potrošač spreman skuplje platiti proizvod koji (možda) nije prehrambeno bolji (osim što vjerojatno sadrži značajno manje sintetičkih otrova), da bi osigurao da je proizveden s manjim opterećenjem za okoliš, to znači da se on odriče nečeg svojeg u korist kolektiva - cijelog ljudskog društva. Tek manji dio razlike u cijeni uživa on sam kroz konzumaciju (boljeg) proizvoda.

I upravo je takav način razmišljanja nespojiv s filozofijom individualizma i nesputane eksploatacije prirodnih resursa u ime profita, kakvu zastupaju američki konzervativni krugovi, i kojom širokim frontom napadaju Europu. Zato se oni „rukama i nogama“ upinju „prokazati“ ekologizam kao nešto pogrešno i strano američkom društvu, a takve stavove i uspješno „izvoze“. Evo npr., u aktualnim pregovorima s EU, na stolu je prijedlog da države koje se usude donijeti pooštrene kriterije zaštite, bi morale platiti odštetu kompanijama čiji bi interesi time bili ugroženi.

Zato se tu više radi o ideologiji, a manje o hrani i o znanosti. To dokazuje i podjela na „nas“ i vas“ koju ovdje neki komentatori prizivaju.

The Observer

Tko je glasao

ideološka toksikologija

"
a manje o hrani i o znanosti.
"
osim lijepog i dugog upisa, ne vidim nikakav link koji bi me razuvjerio u izrečeno, niti slova koje bi ukazalo na znanstvenu utemljenost iznesene kontrateze. rimski klub je spomenut u kontekstu vas koji ste izvukli millera iz konteksta i odvukli raspravu od znanstvenih istraživanja u sferu nagađanja ideoloških uvjerenja millera i websitea na kojem je iznio komentar znanstvenih istraživanja o "zdravosti" organske grane...
glede relativiteta "prirodnosti" zanimljiv je ovaj link
http://jameskennedymonash.wordpress.com/2013/12/12/ingredients-of-an-all...
opet se vraćam na toksikologa kojem su otrovi posao
http://www.novilist.hr/Lifestyle/Zdravlje-ljepota/Otrovi-su-oko-nas-ali-...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...
"
-Treba jasno razlučiti opasnost od rizika. Čujem kako neki govore kako je dovoljna jedna molekula dioksina i eto ti raka! To su gluposti! Dioksini i furoni ne znače mi ništa dok ne znam o kojima se točno radi. Pa zapalite logorsku vatru i dobit ćete dioksine. Ponavljam, doza je bitna. Ljudi se boje bez veze, a paniku je najlakše proširiti – veli.Na predavanju je također iznio i niz podataka koje je prikupio županijski i Hrvatski zavod za javno zdravstvo vezanih za učestalost pojave raka kod djece u Kaštelima u odnosu na ostale gradove i općine Splitsko-dalmatinske županije
"
Prof. Plavšić istaknuo je kako je, primjerice, općepoznata činjenica da je opasni benzen koji je po kancerogenosti svrstan u prvu kategoriju, a to znači da je ustanovljeno kako može izazvati rak, sastavni dio benzina.

-On kao takav ne bi smio na tržište i nitko ne prigovara jer su u pitanju interesi velikih korporacija. Formaldehid je, nastavlja, svojevremeno proglašen najvećim zlom, a ima ga svuda oko nas – u iverici, voću i povrću, čak i u shitake gljivama, koje liječe rak! Znači li to da nećemo jesti voće i povrće? – pita se prof. Plavšić.
"
Nakon svih ovih godina, ime li neki otrov koji vas plaši? Da vas, recimo, nisu ovi zagovornici ekoloških sredstava svake vrste okrenuli na svoju stranu?
– Nisu. U mojoj se kući troši sve što troše i drugi građani, samo se malo više treba paziti. I moji suradnici kada idu na benzinsku crpku obavezno stave rukavice.

Zašto!?
– Zato, jer trošite benzin, a benzin sadrži benzen, a benzen je kancerogen i može kod čovjeka izazvati rak. I u Ini priznaju da bi na spremnicima s gorivom trebala stajati i mrtvačka glava. No, na postajama su napravili veliku stvar kad su u svrhu zaštite radnika uveli samoposlugu. Radnici ne toče gorivo i to je dobro, jer bi ga točili cijeli dan. Mi to ipak radimo tu i tamo, ali se, za svaki slučaj i s obzirom da se radi s kemikalijom koja je kancerogena, preporučuju rukavice.
Ljudi to ne znaju.
"
Ispast će da šetamo ulicom, lagano se trujemo i pojma nemamo.
– Sve ovisi o dozi. Čovjek je uvijek bio okružen opasnim tvarima. Uvijek. Počevši od biljaka raznoraznih, ili životinja otrovnih. Danas svi navališe na pesticide, zeleni se pogotovo bune, a život je takav da ako nemate pesticide imate male prinose, a na skladištima će se pojaviti pljesni, bakterije koji imaju svoje otrove. Ja pokušavam ljudima objasniti kako više nemamo masovnih trovanja, a prije 200, 300 godina smo ih imali. Imali smo, primjerice, otrovanje koje se zvalo Vatra Svetog Antuna, bolest suhe gangrene. Otpadaju udovi. Noge, ruke. A sve zato što se jedna plijesan naselila na žitaricama. Ljudi su to jeli, skladišta su bila loša, nisu imali silose. A zašto se to zvalo Bolest Svetog Antuna!? E, pa, ako ste bili dovoljno pobožni i svjesni svojih grijeha, išli ste u Švicarsku u samostan Svetog Antonija i stanje vam se popravljalo. Zašto? Jer tamo ta plijesan nije mogla živjeti! Danas toga nema.
"
još bolje je izloženo ovdje
http://www.cficroatia.com/ideoloska-toksikologija-kao-religiozni-pokret/

kada pogledate svu silu otrovnih tvari u koje smo uronjeni od rođenja do smrti pesticidi se čine poput nekog začina...
http://www.poison.org/prevent/common.asp
nakon napornog dana u organskom vrtu i spremanja ultrazdrave večere, upališ štednu žarulju iznad glave i ode mast u propast...
http://commcgi.cc.stonybrook.edu/am2/publish/General_University_News_2/S...

Tko je glasao

oprosti na spamu

@bet
Nekaj si preveč stiskal objavi stoga sam spamiral

Tko je glasao

OK. Hvala. Nešto je

OK. Hvala.

Nešto je "štekalo". A sami ne možemo brisati i popavljati komentare.

The Observer

Tko je glasao

Nije me bilo nekoliko dana i,

The Observer

Tko je glasao

Nije me bilo nekoliko dana i,

The Observer

Tko je glasao

Nije me bilo nekoliko dana i,

The Observer

Tko je glasao

Nije me bilo nekoliko dana i,

The Observer

Tko je glasao

i šta sad?

Sve to stoji u ovom tekst, ali postavljam opet pitanje; i šta sad? Žaliti se i dalje na ovaj sustav i sjebanu državu... raspravljati o tome kako promijeniti na bolje ovaj truli sustav i državu..... sustav koji jednostavno triba srušiti i igraditi na zdravim temeljima i na način da je čovjek i Bog na prvom mjestu. Demokracija, komunizam, totalitarizam, sve je to vladavina rulje, a danas vladavina visoko školovane bezbožničke rulje. S njima nema rasprave i kompromisa, takve triba sasjeći kao loš korijen. Dakle i šta sad???

Jugoslaven

Tko je glasao

čija je kita veća

obzirom da mi namjera nije trolati boltekov dnevnik, a drugi dnevnik na sličnu temu, do minusiranja mojih postova, (i jetkih primjedbi o tobožnjem boltekovom neznanju) nisam čitao, jer oštrićeve dnevnike dulje vrijeme ne čitam iz razloga mentalne higijene, ovaj put sam se prisilio i pročitao njegov dnevnik, pa onda opet boltekov kako bih povukao paralele.
oštrićev dnevnik je pročitana knjiga, poput većine njegovih dnevnika dijelom crosspostan, odnosno daje link na njegov blog u kojem nadugo i naširoko prezentira svoja politička i životna ubjeđenja kojima bi se mi plebejci kao trebali diviti. tu se zna naći zanimljiva stvar, no sve je uzaludno jer je zakriljeno megaegotripskim izjavama samog autora kojem nije strano voditi ekspertne rasprave o filozofiji, energiji, fizici, religiji, povijesti sa quasiakademskim stilom, što je prilično neobično, obzirom da nema akademskog stupnja iz niti jedne od navedenih disciplina, što ga u praksi, čini malo informiranijim internetskim lurkerom. to samo po sebi nije loše, no loše je kada ta ubjeđenja smatra isključivim i neupitnim, isključujući u raspravi oponente, difamirajući ih ad hominem zajedno sa jatom trolova istomišljenika, dok je sami sadržaj pretežito reciklaža i (opet) krospostanje biltena raznih zelenih organizacija koje su od stidljive političke prezentacije postali globalni mainstream koji sudjeluje u formiranju uvjerenja pojedinaca i zajednice preko javnih medija.
najapsurdnija činjenica je da nešto što je u početku začeto kao mainstream alternativa, no čim se materija malo zagrebe, možete utvrditi gdje su oni koji vuku konce, i to je sve čvrsta hardcore jezgra kapitalističkog društva, čisti mainstream. sličnu situaciju imate kao kada festival alternativnog filma organizira ministarstvo kulture ili predsjednik republike. ili kao kada se bivši ministar primorac umiješa među studente i skandira protiv sebe. :)))
srž onoga što svjesno ili nesvjesno promoviraju grupacije zelenih i svih njihovih podružnica, i njihovih agitera, su, između ostalih, dobro poznata agenda rimskog kluba, teza o prenaseljenosti zemlje, prepopulaciji, i nestanku hrane, klimatskim promjenama koje će uništiti čovječanstvo ako ne...(stvorimo milijune novih poreza, poskupimo energiju, hranu, sve to ovako ili onako ide wall streetu...("svi putevi su isti ne vode nikamo"don juan - c.castaneda :)) dakle, elementarno neomaltezijanska ideologija čiji se ideološki pipci protežu kroz politiku klimatskih promjena, ekologije, bioodrživosti, obnovljivih izvora i samoodrživosti, da o tome ne davim...
http://www.clubofrome.org/?p=326
gle, jedan od njihovih članova
http://www.clubofrome.org/?p=728
http://www.triodos.com/en/about-triodos-bank/news/press-releases/club-rome/
pročitajte njegov curriculum vitae, i sve će vam biti jasno(jedan od osnivača "organskog" u amsterdamu..."obnovljivo bankarsvo"... Wtf?!!?).
slično tome, vrhunski cinizam je kada bivši, kako oni vole reći tea-party milijarder ted turner doživi obraćenje i postane "obamist" i sada kaže da vozi prius i jako brine o zemlji, klimi i svemu tome, a onda pročitate negdje kako pilotira svojim privatnim challengerom između svojih 14 rančeva, 28 kuća i ljubavnica širom amerike, u velikoj brizi za okoliš, dakako i trošeći više co2 svojm malim štedljivim reoplanom nego neka omanja afrička državica...
tim više su su upravo smiješne tvrdnje da su sva znanstvena istraživanja o dvojbenoj hranjivosti i čistoći organske hrane koja su proveli kredibilni instituti, poznatih svjetskih sveučilišta i institucija. reći da su ta znanstvena istraživanja neistinita, politički uvjetovana ili nekompetentna je prilično neinteligentno, nakon čega počinje rasprava ad hominem, radi koje sam i napustio komentiranje pojednihi autora dnevnika ovog websitea.
boltek je dnevnik napisao vjerojatno revoltiran činjenicom da je u praksi pokušao napraviti ono što se u oštrićevom futurističkom dnevniku čini na domak ruke, i samo treba pružiti rukicu, dakako bez motikice u njoj (većina njegovih tvrdnji u dnevnicima je pisana u futuru, često puta linkajući samog sebe ili svoj blog kao autoriteta u materiji, još jedan od bisera :).
moja malenkost se nadovezala u raspravu, dajući bolteku za pravo (osim naslova dnevnika koji malo baca na žutilo) jer sam o toj materiji davno pročitao negdje na bespućima neta (nedavno je pisao o tome ugledni toksikolog, koji valjda zna kolike su dozvoljene razine otrova koje pojedinci ovdje osporavaju, dakako opet voluntaristički, jer oni sve znaju) i znao za spomenuta istraživanja nutritivnim i biokemijskim usporedbama organske i neorganske hrane, te to potvrdio čvrstim znanstvenim dokazima, kredibilnim linkovima poznatih sveučilišta, koji su doduše rađeni u ograničenom uzorku, no ne vidim razloga da bi rezultati bili bitno drugačiji u većem uzorku.
već sam prije napomenuo da mi je davno u neobaveznom razgovoru poznati hrvatski botaničar m.p. rekao da su njegova istraživanja bilja u prirodi pokazala da je razina koncentracija otrovnih tvari bilja u prirodi i bilja urbanim sredinama slična (otrovne tvari koje atmosferom dolaze iz industrijskih krajeva sjeverne italije) što na neki način korelira sa ranije spomenutim istraživanjima; jednostavno činjenica je da smo uronjeni u štetne tvari u okolišu, koje je rezultat industrijske revolucije i urbanizacije. dakako da sam i sam protivnik trovanja okoliša, no treba biti realan, nema više čiste prirode, valjda više ne bacaju orange agens na polja kada uzgajaju pšenicu :))
sa druge strane i posljednjem laiku je jasno da bi hrvatska mogla hraniti barem dva puta više stanovnika, a ne da uvozimo milijardu dolara poljoprivrednih proizvoda kao sada, često puta sumnjive kvalitete, da ne govorimo o krahu domaće mliječne, mesne i općenito prehrambene industrije. mislim da bi primarni cilj hrvatske države trebao biti nahraniti sebe kvalitetnim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a eko-farme i slične samoodržive bajke ostaviti onima koji to žele, mogu si priuštiti, ovako to izgleda kao u onom vicu o prekratkom džemperu, potegneš ga naprijed i pokriješ trbuh, a ono gola guzica. dakle treba pokrit i trbuh i guzicu, pa onda ćemo lako vidjeti...ista priča je o obnovljivim izvorima, prvo bi gradili skupe, pa onda bazne, opet trbuh-gola guzica princip...

Tko je glasao

Why Toxic Sludge is Good for You

Kao i obično, plahte nepovezanih lupetanja gdje je nadrobljeno sve i svašta (a kao obično to bi trebali biti krunski dokazi :) - moš mislit).

Što se tiče zagađenja bilja, zbog tolike masovne upotrebe pesticida gradska područja su u boljem stanju od ruralnih:
http://www.jasam.hr/novi-trend-zasto-se-i-pcele-sele-u-gradove/

Prema tome, tvoja želja da dokažeš da je sasvim svejedno da li pesticidima masovno trujemo tlo, zrak, vodu i živi svijet ili ne, besmislena je.

dobro poznata agenda rimskog kluba, teza o prenaseljenosti zemlje, prepopulaciji, i nestanku hrane, klimatskim promjenama koje će uništiti čovječanstvo ako ne...(stvorimo milijune novih poreza, poskupimo energiju, hranu, sve to ovako ili onako ide wall streetu...

Sve to ide Wall Streetu... :)))) Uobičajeno robotsko bulažnjenje.

Efekt staklenika, klimatske promjene, antropogene klimatske promjene su naprosto znanstvena istina. Znam da "republikanski um" to ne može pojmiti, ali to je druga priča. Dakle ti nemaš posla s nikakvim zelenima već imaš posla isključivo sa znanošću.
Kolike su samo štete bile od nedavnih "tisućljetnih" poplava u Srbiji, Bosni, Slavoniji, što je samo jedan mali primjer.. Kolike su štete od dugotrajne suše u Kaliforniji, od požara u Australiji, od poplava u Britaniji.. Ali ne, i dalje ćemo lupetati o porezima :)) A sve ovo samo je početak, uz porast temperature od 0,8 stupnja. Zbog termalne inercije oceana ovo što danas vidimo rezultat je emisija od prije 40 godina (koje su bile znatno manje). Gotovo je sigurno da će porast temperature biti veći od 2 stupnja, vjerojatno 3 i više..
I ta priča o "milijunima novih poreza".. Ako se ne učini ništa da se izbjegne katastrofalni nivo klimatskih promjena, ekonomske štete bit će neusporedivo veće od bilo kakvih poreza koji bi se uveli sada. Osim toga, postoje prijedlozi da porezni obveznici ne plaćaju dodatne poreze, već upravo suprotno, da se prikupljeni porezi njima distribuiraju:

http://www.worldwatch.org/node/5962

In his plan, Hansen recommends levying a rising tax on fossil fuels and redistributing 100 percent of the proceeds to taxpayers

The New Flat Earth Society

"Teze o prenaseljenosti Zemlje" - pa naravno, robote, kao uvijek, ti si u pravu, Zemlja može trpjeti neograničeni broj ljudi, koliko god možemo nula napisati na papiru, 10, 20, 100, 1000, 100 000 nula, sve to Zemlja može pretrpjeti! I svi ti ljudi će imati sve veći i veći standard!

Ali kakva Zemlja? Plosnata Zemlja, koju se po volji može proširivati u dvije dimenzije - da se dobije mjesto za sve te ljude, i u dubinu, da se za sve te ljude čiji broj opisuje 1000 nula i njihov uvijek rastući standard nađu resursi, minerali, nafta, plin, voda, itd. Prema tome, sasvim je jasno da si ti član kluba koji podržava takvu koncepciju Zemlje: "The New Flat Earth Society"
http://www.albartlett.org/articles/art1998jan.html

Knjiga "Granice rasta" Rimskog kluba bila je izraz elementarnog zdravog razuma, potkrijepljenog kompjuterskim simulacijama. Nakon 40 godina napravljena je nezavisna studija koja je pokazala da je svijet danas u stanju upravo onakvom kako su simulacije Rimskog kluba predviđale.

I na kraju, tvoj pokušaj blaćenja Zorana Oštrića, na primjer zbog toga što daje linkove na vlastite uradke (a to je kao dokaz ego-tripova :)) ) zaista je smiješan, pogotovo kad se usporedi s tvojim uradcima, na primjer sa zadnjim dnevnikom o klimatskim promjenama, koji je bio trećerazredna, petparačka, iracionalna teorija zavjere koja nema veze s ničim smislenim.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

salty

zahvaljujući nogometnom prvenstvu nisam primjetio nastavak trol proliva koji je nakon minusiranja odlučio podijeliti pamet sa pastvom. kako je naslov dnevnika vezan uz laži i obmane, ponovit ću po stoti put u ovom dnevniku, linkao sam na relevantne dokazive činjenice potkrijepljene kredibilnim znanstvenim linkovima vrhunskih svjetskih sveučilišta, tako da je smiješno inzistiranje na "znanstvenosti". trol prolivu to nije dovoljno nego on nastavlja po svome, niti jednom riječju o temi dnevnika, i o biti mog komentara kojega bi razumio retardirani papagaj, no slanom psu nije dovoljno. dakako da tvoj ograničeni papagajski mozak nije razumio bit mojeg i boltekovog posta, i rado bih vidio koliko bi on i njegova zelena alijansa othranio ljudi bez uporabe pesticida i umjetnih gnojiva. dakako na globalnom nivou, a ne proizvodeći za čopor skorojevića koji kupujući u dućanima organske hrane umišljaju da spašavaju zemlju. ostatak posta je opet neznanje, neznanje i neznanje, koje je postalo naporno ispravljati...moj savjet ti je da ti je lakše minusirati moje postove, nego naširoko pokazivati razmjere svoje ignorancije...

Tko je glasao

Robot, Neznam kolko si star i

Robot,

Neznam kolko si star i jel se sječaš vremena kad su nam prodavali bilježnice od tamnijeg papira, jel navodno onaj bijeli nije bio ekološki.

Cjene su za taj novi proizvod bile i više od 30% više, no mi osvješčeni roditelji smo našoj djeci kupovali te bilježnice.
Tinta se je razljevala na njima, a svaka upotrjeba gumice za brisanje je bila katastrofalna.

Proizvodnja tih istih je bila puno povoljnija, a zarada enormna.

Vjerujem da je i sa hranom tako.

Tko je glasao

ne dopustiti

da te Oštrić živcira

pa on je šarlatan kao oni što su prodavali vodu koja liječi sve, od ćelavosti do impotencije

međutim, upornim i upornim ponavljanjem počevši još od vrtića polako postižu cilj

sad kad su se pojedini obogatili, industrijalizirali izmišljaju kako bi nas ostale učinili što više ovisnim o sebi i svojim proizvodima

sve dobro...

Tko je glasao

jedno mišljenje - iole

jedno mišljenje - iole komercijalna eko poljoprivreda je oksimoron,

par fakti - hibridni kukuruz nije gmo, nema na svijetu tog majstora koji može proizvesti eko delišes, oduvijek imamo eko povrtnjak i ne osjećam baš da mi rastu krila,

moj cilj - integrirani certifikat,

par zanimljivosti -

EU planira strože propise za organsku hranu

Njemačka bio-poljoprivreda na zalasku

GM crops: organic farmer loses court case over alleged contamination

Tko je glasao

a još sam bio blag

@svima

Drage dame i gospodo. Ima jedna stvar o kojoj nisam želio govoriti.Vidim da su se mnogi prebacili na ekološki uzgojenu hranu u Austriji, Njemačkoj i slično pa je red da malo i te napredne zemlje objasne neke stvari. Ili je sve skupa obmana i trka za profitom.
Kak ja volim po domaćem reči " Drek s makom i tri oreha". Danas ljudi moraju platiti da po šumama beru gljive,šparoge, jestive trave i bobice.
Svima želim dobar tek no nemojte zaboraviti slijedeće:
Prošlo je 20 godina od Černobila. Oblak radijacije je zahvatio srednju Europu te Englesku i škotsku Ni mi nismo bili pošteđeni. Gospođu Alicu Bauman htjeli su hapsit kada je objavila mjerenja o količini radioaktivnosti.

http://www.jutarnji.hr/dr--alica-bauman--u-jugoslaviji-je-te-godine-bilo...

Koliko je godina potrebno Ceziju 137 da se u potpunosti raspadne, i da više ne bude posljedica za ljude. I onda se pitam da li je uopće moguće govoriti o ekološkoj proizvodnji hrane. Uzimaju li ti znanstvenici u obzir sve što narušava ekološki sklad ili pišu prema narudžbi ili da zadovolje potrebu za objavo znanstvenih radova.

Tko je glasao

...

Prošlo je 20 godina od Černobila.

nije 20, već 28 godina, što je sasvim blizu vremenu od 30 godina koliko je potrebno da se poluraspadne cezij 137 koji se potom raspada u izotop barija 137, a on nije radioaktivan i nema posljedica po ljude...

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Pravi trenutak za -

Fukushimu....

Tko je glasao
Tko je glasao

umjesto komentara link

http://www.visionweeding.com/

Suvremena ekološka proizvodnja je danas nešto sasvim drugo nego što većina ovdje zamišlja.

Naglašeni pesimizam u dnevniku tumačim kao izraz autorovog nepoznavanja tehnoloških mogućnosti (beyond motike) koje su danas na raspolaganju proizvodjačima, što komercijalnu ekološku proizvodnju danas čini gotovo jednako industrijaliziranom kao i konvencionalnu, ali uz druge principe i metode.

Pravi izazov je u ekonomiji, jer su ekološki proizvodi nužno skuplji u proizvodnji (neki manje, neki više), a tek manji dio te razlike u cijeni doprinosi boljem proizvodu (manje štetnih kemikalija, bolji okus i veća biološka vrijednost kod nekih proizvoda, npr. meso i mlijeko). Veći dio ostaje nevidljiv za krajnjeg potrošača, a sastoji se u očuvanju bioraznolikosti u tlu, zraku i vodi, etičkom postupanju sa životinjama, itd., što traži osvještenog potrošača sa viškom u novčaniku. Takvih je puno u bogatijim dravama, a malo u Hrvatskoj. Idealna situacija za izvoz.

The Observer

Tko je glasao

eko promocije me podsjećaju

eko promocije me podsjećaju na aktualno naturanje da na opg uspostavljamo turističku djelatnost kao izvor dopunskih prihoda - isplativost ikad ili nikad (čast izuzecima)

Tko je glasao

da, samo se treba odlučiti o

da, samo se treba odlučiti o čemu uopće govorimo, kao što se Oštrić ne može odlučiti. Eko-proizvodnja kao BAU (business as usual), ili integrirani ekološki sustav koji ne proizvodi vanjske eksternalije.
BAU nije ništa novo i postoji od jugoslavenskih vremena, npr u proizvodnji dječje hrane. Dječje kašice i mlijeko su iz eko uzgoja i na analizi plinskim kromatografom ne smiju pokazati pesticida ni u tragovima, i PLIVA ih je tako proizvodila prije 50 godina.Cijena mora biti subvencionirana, jer to bi rijetki mogli kupiti po cijeni na bazi stvarnih troškova proizvodnje.
Ili, stvarno postoji velika potražnja za svježim jagodičastim voćem u bogatoj europi. Eko jagoda se ubere, nakon mukotrpnog uzgoja na eko površini, smrzne u stanici za brzo smrzavanje dušikom i ide na avion, koji ostavlja 10tona kerozina u atmosferi.
To je eko jagoda, ali nije eko avion.
Hoću reći, treba se dogovoriti o čemu govorimo. Integrirana ekološka poljoprivreda isključuje "globalizaciju" i tržišta eko proizvoda na drugoj strani planete (kao jabuke iz Perua), jer troši ogromne količine fosilnih goriva na transport i energije na konzervaciju proizvoda za vrijeme transporta i distribucije po trgovačkim centrima.
Svi ti eko zelembači prodaju priču o eko proizvodnji koja se plasira kroz globalizirana tržište, ne mijenjajući ni stil ni obrazac života. E, ali tu je kvaka...

Tko je glasao

....

http://www.project-syndicate.org/commentary/henry-i--miller-exposes-the-...
"
In other words, consumers who buy expensive organic foods in order to avoid pesticide exposure are focusing their attention on 0.01% of the pesticides that they consume.
"
Ironically, in both Europe and North America, the designation “organic” is itself a synthetic bureaucratic construct – and it makes little sense. It prohibits the use of synthetic chemical pesticides, with some pragmatic exceptions. For example, the EU’s policy notes that “foreseen flexibility rules” can compensate for “local climatic, cultural, or structural differences.” When suitable alternatives are lacking, some (strictly enumerated) synthetic chemicals are allowed.
Similarly, in the US, there is a lengthy list of specific exceptions to the prohibitions. But most “natural” pesticides – as well as pathogen-laden animal excreta, for use as fertilizer – are permitted.
"
According to a recent British meta-analysis, ammonia emissions, nitrogen leaching, and nitrous-oxide emissions per unit of output were higher in organic systems than in conventional agriculture, as were land use and the potential for eutrophication – adverse ecosystem responses to the addition of fertilizers and wastes – and acidification.
"
An anomaly of how “organic” is defined is that the designation does not actually focus on the food’s quality, composition, or safety. Rather, it comprises a set of acceptable practices and procedures that a farmer intends to use.
"

Tko je glasao

Vaš lokalni foxpert za organsku poljoprivredu ponovo u akciji!

Henry I. Miller is a Robert Wesson Fellow in Scientific Philosophy and Public Policy at Stanford University's Hoover Institution, a conservative public policy think tank in the United States.[1] He was an official at the National Institutes of Health (NIH) and the U.S. Food and Drug Administration (FDA) from 1977 to 1994.[2] He co-authored The Frankenfood Myth with Gregory Conko. He is a strong proponent of DDT, arguing that its use should be revived in the United States to control mosquitoes.[2][3] He is also a defender of Bovine Growth Hormone (rBST), a genetically engineered hormone given to cows in the United States to increase milk production.

"a strong proponent of DDT" - dovoljno rečeno!

(http://www.urbandictionary.com/define.php?term=foxpert)

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

klasika..

salty oštrićev trbuhozborac, po tko zna koji put pokazuješ kolika si neznalica.
bigi me toliko ne zabrinjava jer nije zločesta, no ti si zločesta neznalica. ne zaslužuješ obrazloženje, no da si učinio klik više na linkanom članku došao bi do izvora istraživanja, i sažetka rezultata...
http://annals.org/article.aspx?articleid=1355685
i onda bi našao podatak gdje se nalazi izvor desničarske urote. trovatelji diditijem su
http://healthpolicy.stanford.edu/publications/are_organic_foods_safer_or...
sada izgleda znanstvena istraživanja ne igraju, kao kod klimatskih promjena?
"
17 studies in humans and 223 studies of nutrient and contaminant levels in foods met inclusion criteria. Only 3 of the human studies examined clinical outcomes, finding no significant differences between populations by food type for allergic outcomes (eczema, wheeze, atopic sensitization) or symptomatic Campylobacter infection. Two studies reported significantly lower urinary pesticide levels among children consuming organic versus conventional diets, but studies of biomarker and nutrient levels in serum, urine, breast milk, and semen in adults did not identify clinically meaningful differences. All estimates of differences in nutrient and contaminant levels in foods were highly heterogeneous except for the estimate for phosphorus; phosphorus levels were significantly higher than in conventional produce, although this difference is not clinically significant. The risk for contamination with detectable pesticide residues was lower among organic than conventional produce (risk difference, 30% [CI, -37% to -23%]), but differences in risk for exceeding maximum allowed limits were small. Escherichia coli contamination risk did not differ between organic and conventional produce. Bacterial contamination of retail chicken and pork was common but unrelated to farming method. However, the risk for isolating bacteria resistant to 3 or more antibiotics was higher in conventional than in organic chicken and pork (risk difference, 33% [CI, 21% to 45%]).
"
Zaključak:The published literature lacks strong evidence that organic foods are significantly more nutritious than conventional foods. Consumption of organic foods may reduce exposure to pesticide residues and antibiotic-resistant bacteria.
inače, salty ima još desničara u hrvatskoj, neuki su i skloni teorijama zavjere:
http://www.24sata.hr/zdravlje/toksikolog-plavsic-prestanite-se-bojati-hr...
"
Za pretjerivanje “krivi”, prije svega, tzv. ideološke toksikologe.
- New age nam je donio mnogo dobra, ali i mnogo lošeg. U sklopu njega stvorile su se skupine koje imaju svoje ideje i šire ih. Oni u javnosti prikazuju da je gotovo sva hrana opasna iako za to nemaju dokaza - tvrdi i nastavlja:
"
- U prošlosti DDT, jedan od najpoznatijih pesticida, spasio je mnoge živote od malarije i tifusa. Ne tvrdim da nije loš, ima svojstva kancerogenosti, no ako ljudi stradavaju od neke bakterije, onda je logično upotrijebiti pesticid - kaže. Danas se iznimno pazi na pesticide. Europa je prilično stroga i čim je nešto malo sumnjivo, odmah se zabranjuje.
"
onda čovjek objašnjava što je jedino "zdrava hrana",
"
Zbog straha da će im industrijska hrana naštetiti, ljudi su postali opsjednuti zdravim namirnicama pa su se sve više okrenuli domaćoj hrani.
- Ne vidim razlog zašto bi domaća hrana bila zdravija od ove iz trgovina. Tko vama uopće može jamčiti to?! Kako možete znati kakvi su pesticidi korišteni, kakvo gnojivo i sl. Priznajem, finiji je sir od kumice, ali tu nema jamstva. Prirodne hrane jako je malo: šparoge, gljive, srdele, sve drugo je zapravo uzgoj - objašnjava. Smatra kako se kod nas hrana ne kontrolira dovoljno, a i sve ovisi o tome koliko ima novca. Na granici hranu koja se uvozi analiziraju inspekcije za uzorkovanje.
"
čovjek je izdao zanimljiv tekst
http://www.otrovno.com/book/karcinogena/pages/assets/downloads/publicati...

Tko je glasao

Project an image of rationality..

Dodatna informacija. Henry I. Miller nalazi se na listi govornika "instituta" George C. Marshall, notorne institucije poricatelja klimatskih promjena (među ostalim):

www.desmogblog.com/george-c-marshall-institute

Bivši izvršni direktor te insitucije rekao je slijedeće o svom iskustvu s inistitutom:

… certain perversities became apparent as I settled into the job. It sometimes required me to reason backward, from desired conclusion to suitable premise. The organization had taken certain positions, and there were some facts it was more fond of than others. As its figurehead, I was making arguments I didn't fully buy myself. Further, my boss seemed intent on retraining me according to a certain cognitive style — that of the corporate world, from which he had recently come. This style demanded that I project an image of rationality but not indulge too much in actual reasoning.

"I was making arguments I didn't fully buy myself"
...
"my boss seemed intent on retraining me according to a certain cognitive style - that of the corporate world"
...
"This style demanded that I project an image of rationality but not indulge too much in actual reasoning."

:)))

Pametnom dosta.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

:)))

"Pametnom dosta.
A salty dog, this seaman's log: your witness my own hand
"

ovo ću si dati uklesati na pročelje kuće.

Tko je glasao

...

Da, pametnom je dosta kad pročita iz prve ruke izvještaj o tome kako funkcioniraju ultradesničarski "instituti" kojima se ti i ostali ovdašnji "ljubitelji čaja" toliko inspirirate.

reason backward, from desired conclusion to suitable premise

Započinje se od željenog zaključka i kreće prema fabriciranju pretpostavki.

Pametnima je dosta, ali lokalnim dilerima pseudoznanosti poput tebe očito nije.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

yes my baby no, ili kako je salty ulovio raka govnjara

zaista da si toliko pametan kao što se pretvaraš možebitno bi shvatio da je miller prepričao u svojoj kolumni rezultate istraživanja stanfordskog sveučilišta, istraživačkog odjela koji sa tea party konzervativcima ima veze koliko vas trojica sa pameću.

http://usatoday30.usatoday.com/news/health/story/2012-09-03/organic-food...
(istraživanje je započeto u jazbinama tea-party "lubanja i kosti":)))
"
The four-year project began when two doctors wondered what advice they should give their families and patients about whether to buy organic or conventional foods.
"
Eventually, 12 researchers looked at 240 studies conducted from 1966 to 2011 covering nutrient and contaminant levels in foods.
Among the findings:
•There were no significant differences in the vitamin content of organic and conventional fruits and vegetables. The studies looked specifically at vitamins A, C and E.
•Detectable pesticide residue was found in 7% of organic produce and 38% of conventional produce. However, only three studies found pesticide residue that exceeded maximum allowed limits in the European Union on organic or conventional produce.
As to how pesticides could be in organic product that must be grown without them by law, Smith-Spangler said it could either be long-lasting, now-banned pesticides in the soil or drift from nearby fields.
•Both organic and conventional foods were at similar risk for bacterial contamination.
"

http://www.health.harvard.edu/blog/organic-food-no-more-nutritious-than-...
http://med.stanford.edu/news/all-news/2012/09/little-evidence-of-health-...
"
Medical Disciplines and a physician-investigator at VA Palo Alto Health Care System, did the most comprehensive meta-analysis to date of existing studies comparing organic and conventional foods. They did not find strong evidence that organic foods are more nutritious or carry fewer health risks than conventional alternatives, though consumption of organic foods can reduce the risk of pesticide exposure.
"
For their study, the researchers sifted through thousands of papers and identified 237 of the most relevant to analyze. Those included 17 studies (six of which were randomized clinical trials) of populations consuming organic and conventional diets, and 223 studies that compared either the nutrient levels or the bacterial, fungal or pesticide contamination of various products (fruits, vegetables, grains, meats, milk, poultry, and eggs) grown organically and conventionally. There were no long-term studies of health outcomes of people consuming organic versus conventionally produced food; the duration of the studies involving human subjects ranged from two days to two years.
After analyzing the data, the researchers found little significant difference in health benefits between organic and conventional foods. No consistent differences were seen in the vitamin content of organic products, and only one nutrient — phosphorus — was significantly higher in organic versus conventionally grown produce (and the researchers note that because few people have phosphorous deficiency, this has little clinical significance). There was also no difference in protein or fat content between organic and conventional milk, though evidence from a limited number of studies suggested that organic milk may contain significantly higher levels of omega-3 fatty acids.
The researchers were also unable to identify specific fruits and vegetables for which organic appeared the consistently healthier choice, despite running what Bravata called “tons of analyses.”
čak sam citirao i "vaš" guardian
http://www.theguardian.com/environment/2009/jul/29/organic-food-nutritio...
"
The report looked at evidence published over the past 50 years of the different nutrient levels found in crops and livestock from both types of farming and also at the health benefits of eating organic food. The findings, partly published today in the American Journal of Clinical Nutrition, contradict previous work that has found organically grown food to be nutritionally superior.
Dr Alan Dangour, who led the review by the London School of Hygiene and Tropical Medicine, said: "Most studies were based on the hypothesis that eating organic food is beneficial to health. Looking at all of the studies published in the last 50 years, we have concluded that there's no good evidence that consumption of organic food is beneficial to health based on the nutrient content."
He said that while small differences in nutrient content were found between organic and conventionally produced food, they were "unlikely to be of any public health relevance".

.... još jedno tea party istraživanje...

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19640946
"
BACKGROUND:
Despite growing consumer demand for organically produced foods, information based on a systematic review of their nutritional quality is lacking.
OBJECTIVE:
We sought to quantitatively assess the differences in reported nutrient content between organically and conventionally produced foodstuffs.
DESIGN:
We systematically searched PubMed, Web of Science, and CAB Abstracts for a period of 50 y from 1 January 1958 to 29 February 2008, contacted subject experts, and hand-searched bibliographies. We included peer-reviewed articles with English abstracts in the analysis if they reported nutrient content comparisons between organic and conventional foodstuffs. Two reviewers extracted study characteristics, quality, and data. The analyses were restricted to the most commonly reported nutrients.
RESULTS:
From a total of 52,471 articles, we identified 162 studies (137 crops and 25 livestock products); 55 were of satisfactory quality. In an analysis that included only satisfactory-quality studies, conventionally produced crops had a significantly higher content of nitrogen, and organically produced crops had a significantly higher content of phosphorus and higher titratable acidity. No evidence of a difference was detected for the remaining 8 of 11 crop nutrient categories analyzed. Analysis of the more limited database on livestock products found no evidence of a difference in nutrient content between organically and conventionally produced livestock products.
CONCLUSIONS:
On the basis of a systematic review of studies of satisfactory quality, there is no evidence of a difference in nutrient quality between organically and conventionally produced foodstuffs. The small differences in nutrient content detected are biologically plausible and mostly relate to differences in production methods.
"

dakako, nakon štp sam vam malo izložio materiju, postavlja se logično pitanje, koliko čovjek treba biti tvrdoglav ili glup, nakon svih ovih argumenata, nastavi tamburati svoje i što vrlom mudracu ostaje, nego prebaciti lopticu na misteriozne think tank desničarske institute.
obzirom da je ovo jedino istraživanje ove vrste logika nalaže da mu vjerujemo više nego vašem grinpisovskim marksizmom koji se bazira na nekoj imaginarnoj povezanosti održive engergije sa proizvodnjom organske hrane, te o teorijama zavjere o povezanosti big oila i big fooda. kao da se ovdje ne vrti također velika lova...
doduše možemo zabiti glavu u pijesak i vjerovati da je to sve što ste rekli istina, kako je pokazao nielsonova studija
"
The data don't fit well with consumers' stated motivations for buying organic foods. A 2010 Nielsen study found that 76% bought them believing they are healthier, 53% because they allowed them to avoid pesticides and other toxins, 51% because they are more nutritious and 49% because organic farming is better for the environment.
"
ili "vjerujem u boga svemogućega, zdravlje ekološke hrane, obnovljivi razvitak, jeftine obnovljive izvore i u konsenzus da je globalno zatopljenje uzrokovao čovjek",

Tko je glasao

Tko traži taj i nađe

najgori junk science na netu., kao što je ovaj konzervativnog pseudoznanstvenika Henry I. Millera, inače poznatog kao žestokog protivnika GMO labelinga, a bio je i veliki denier štetnosti pušačke industrije.

Zapravo, kolko glup moraš bit za popušit spiku kako je organsko i ekološko zapravo čak i štetnije od onog oplemenjenog pesticidima i herbicidima...

Inače, usput bih spomenula i to da se preko 40% američke hrane, za koju se nota bene troši 10% ukupne energije, 50% ukupne zemljišne površine i 80% ukupne vode - baca!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

;)

"
Zapravo, kolko glup moraš bit za popušit spiku kako je organsko i ekološko zapravo čak i štetnije od onog oplemenjenog pesticidima i herbicidima...
"
postavi stvar obrnuto, koliko glup trebaš biti da vjeruješ da je baš sve organsko zdravo i da li pečat "eco", automatski znači da je stvar zdrava...?
inače kada me već vučeš za jezik, za tvoju informaciju, nekoliko godina sam prakticirao isključivu makrobiotsku prehranu, jer sam imao u bližoj obitelji slučaj teškog malignog oboljenja, i osoba je pored klasičnog medicinskog liječenja prakticirala čistu makrobiotičku prehranu, te sam se pridružio radi solidarnosti(osoba je još uvijek živa i zdrava). tri godine u usta nisam stavio kruh, meso niti mliječne proizvode, vodu za pripremanje banče i hrane sam donosio sa izvora u mosoru, i sve sam pripremao na vatri-plinu. zanimljivo iskustvo koje me koštalo cca 2000 kn mjesečno, i koje ne mogu više sebi priuštiti, osim recimo miso-juhe, ili umeboshi octa. inače, oboljeli je preživio, a ja sam nažalost zbog troškova napustio taj način prehrane...

Tko je glasao

ha? fulala samo tako...

junk? project syndicate ti je najmainstream stranica koju možeš zamisliti
...nedavno je njihov suradnik postao guverner Indijske centrane banke na primjer
Pogledaj popis kolumnista...

http://www.project-syndicate.org/columnists/a

Tko je glasao

...

Ideja da je sve što se objavi na nekom portalu "sveto pismo" izuzetno je loš način odabira onoga čemu treba vjerovati a čemu ne. Sama činjenica da dotični portal objavljuje članke Henry I. Millera znači da je jako daleko od vjerodostojnosti.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

Da, i?

Nema medija u kojem ne piše... on je jedan od najjačih GM lobista u Americi, a time i u svijetu.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

...ok, onda se može reći da

...ok, onda se može reći da piše uz bok japanskog, irskog, turskog i još nekoliko desetaka premijera svijeta, predsjednika, ministara, mnogo nobelovaca, vrhunskih priznatih znanstvenika, kraljeva, ...u stvari, uz bok svih koji u svijetu službeno nešto znače...
...nije loše za jednog debila kojeg smatraš za marginalca? ne?

Tko je glasao

Marginalac?

Učinilo mi se da sam napisala kako se radi o jednom od najjačih GM lobista na svijetu...

Prethodno sam napisala da mu je članak junk.

Idiot i marginalac je tvoj kreativni dodatak, ali nije loše :P

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

...šmrc, cvil, ne možeš više

...šmrc, cvil,
ne možeš više vjerovati ni project syndicatu...žalosno
Kome da se obratim sad za istinitu informaciju?
Ickeu? Fox tv-u?...ebote, odoh lovit´ zmije...

Tko je glasao

ne možeš vjerovati više

ne možeš vjerovati više nikome, nema više egzaktnih znanosti....
pazi sada, jedna epizoda iz insiderskog aspekta, jer je moja malenkost jedno duže vrijeme bila insider u industriji pesticida, hoću reći zarađivao sam za život proizvodeći pesticide....shame on me

lansira se novi proizvod, u načelu to je uvijek koncentrat koji treba pravilno razrijediti za kontroliranu upotrebu. Uputstvo za upotrebu mora biti vrlo precizno jer se ipak radi o vrlo toksičnim materijama.

recmo da se radi o 10%tnoj otopini, koja se može onda direktno primijeniti.
Ali,šta je sad 10%tna otopina, jer uputstvo treba jednostavnim jezikom uputiti ljude u primjeni kako pripremiti 10%tnu otopinu?
Sastanu se ljudi iz istraživanja i razvoja, inženjeri iz proizvodnje, inženjeri iz marketinga i prodaje, pravnici iz pravne službe, titula do titule....

i, jedni tvrde da je 10%tna otopina 1 litra koncentrata na 10 litara vode (sve zajedno 11 litara), a drugi da je to 1 litra koncentrata na 9 litara vode (sve zajedno 10 litara)
riječ po riječ, povišeni tonovi, sve glasnija polemika, i na kraju smo se potukli...

zamisli sada čovjeka u DDD službi na nekom PIK-u, ili OPG-u, koji na kraju ipak mora donijeti odluku?

Tko je glasao

@hlad 1:10 :) nevezano za

@hlad
1:10 :)

nevezano za temu - mene uvijek smeta što na deklaracijama nije nužno napisana preporučena koncetracija otopine

krumpir mi dobrano požutio (plamenjača kažu) i sa OVIM planiram večeras škropiti svojih 450 rovića i sad ja moram uzeti metar u ruke i mjeriti površinu, a znam da mi je za tu površinu dovoljno 7 l škropiva (ako zalegne prelazim na paradajz....ako vidim da će usfaliti, malo požurim...)

Tko je glasao

Project-syndicate nije mjesto

Project-syndicate nije mjesto na kojem se mora vjerovati u sve što tamo piše. istina je da svi koji tamo pišu jesu utjecajni, ali to niti približno ne znači da svi pišu objektivno i da se moramo s njima složiti. Radi se o idološkom poligonu.

Taj Miller predstavlja Hoover Institute standfordskog sveučilišta, jedan od najjačih konzervativnih think-tankova uopće.

Na području hrane,opus mu je impresivan: osim za GMO, Miller se zalaže za ukidanje zabrane DDT-ja, te zagovara primjenu sintetičkog hormona rasta u proizvodnji mlijeka. Jedno simpatičnije od drugoga.

Citirati Millera u diskusiji o ekološkoj poljoprivredi je obična provokacija.

Njegova benevolentna izjava u ovome članku da tek 1% uzoraka hrane pokazuje prekoračenje propisanih granica za količine sintetičkih pesticida (kao daje to malo!) ukazuje na način razmišljanja nespojiv s današnjim znanjem o korelaciji porasta upotrebe pesticida u proizvodnji hrane i učestalosti pojave karcinoma kod onih koji ju proizvode i troše.

Radi se o duboko ideloškom tekstu zamotanom u znanstveno ruho.

The Observer

Tko je glasao

sjajno...

...kako smo se samo usplahirili? zaboljelo nešto? malo autoritativnim mjestima možeš vjerovati pa opet malo ne?
...naravno da je citiranje dotičnog Millera @robotova provokacija već izvorom s kojeg je kopiran.
...i naravno da si se ti ponovo dao isprovocirati i docirati ovdje kao da se obraćaš maloj djeci kojoj sve treba razjasniti
Project-syndicate nije mjesto na kojem se mora vjerovati u sve što tamo piše. istina je da svi koji tamo pišu jesu utjecajni, ali to niti približno ne znači da svi pišu objektivno i da se moramo s njima složiti. Radi se o idološkom poligonu.
...to bez tebe inače ne bi znali, to da ne moramo baš sve vjerovati što negdje pročitamo?
...ili treba uvijek nekoga od vas ovdje pitati kada da vjerujemo ili ne?...i koje je to mjesto kojemu možemo vjerovati bespogovorno? ima li ga? ako postoji, pa, navedi to ovdje lijepo i ljubazno da znamo i mi...to je jedino što bih volio vidjeti odgovoreno.
...bome, teška vremena za department of explenation...

Tko je glasao

Moj komentar nije bio

Moj komentar nije bio namjenjen provokatorima koji namjerno "truju" diskusiju podmetanjem "muda pod bubrege" i koji, naravno, to sve znaju, nego većini onih drugih koji bi takve provokacije mogli doživjeti kao dobronamjerne doprinose diskusiji.

The Observer

Tko je glasao

...kako sam se bavio

...kako sam se bavio vjerodostojnošću medija koji se koriste kao referencije, tako sam očekivao, i to jasno izrazio, želju da razjasniš
...koji su legitimni a koji ne za korištenje u ovim našim prijateljskim uvjeravanjima?
Ni manje ni više...
Da sam uvjeren u Millerovu ispravnost, vidio bi moju podršku pod njegovom umotvoriniom...
...ali te podrške s moje strane nema.
No, iskoristio sam kao dobrodošlu situaciju gdje taj i takav Miller objavljuje u poštovanom i visokocijenjenom objektivnom mediju kakav je Project Syndicate...
Dakle, ako mi možeš ljubazno odgovoriti na postavljeno pitanje u prethodnom komentaru?

Tko je glasao

Ne znam o kojem se pitanju

Ne znam o kojem se pitanju točno radi. Bilo ih je više, ali ću ipak pokušati.

Moj komentar nije uopće dotaknuo pitanje "legitimnosti" medija, a pogotovo ne Project syndicate. Ono moje da se ni na project syndicate ne mora svemu vjerovati znači upravo to što piše: project syndicate djeluje tako da poziva utjecajne ljude da pišu što misle - tako da ne postoji nikakva garancija da sve što tamo piše je objektivno vjerodostojno. Npr., ako samo pogledaš članke o čuvenoj Pikketyjevoj knjizi - mogu se uočiti dijametralno suprotni stavovi s brdom spina i damage control-a

To ne znači da project syndicate nije "legitiman" izvor, ali nekritičko prenošenje bilo čega što je tamo napisano, a pogotovo krajnje kontroverznih stavova, bez odredjenja konteksta, nije "legitiman" način vodjenja objektivne diskusije kada se kao argumenti koriste citati nekih autoriteta ili direktne interpretacije. Zato sam smatrao potrebnim reagirati.

The Observer

Tko je glasao

Zmija u njedrima

Ne možeš kad pišu gluposti, inače da...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Eko jagoda se ubere, nakon

Eko jagoda se ubere, nakon mukotrpnog uzgoja na eko površini, smrzne u stanici za brzo smrzavanje dušikom i ide na avion, koji ostavlja 10tona kerozina u atmosferi. To je eko jagoda, ali nije eko avion.
Hoću reći, treba se dogovoriti o čemu govorimo.

Naravno, pojmove treba raščistiti. Ja govorim o large-scale ekološkoj proizvodnji, kao načinu da se poveća dodatna vrijednost hrvatske poljoprivrede i zaposle mnogobrojni mladi na poslu koji svojom temeljnom idejom o brizi o kvaliteti hrane, o okolišu, o etici proizvodnje, itd. apelira upravo na mladju generaciju i tako potencijalno prekida bijeg mladih sa sela, odnosno privlači jedan dio urbane omladine. Plodne zemlje u državi ima dovoljno, a potencijalno tržište postoji - prije svega domaće, cijeli turizam te okruženje bogatijih EU zemalja. Industrijskim radnih mjesta nažalost ima premalo (niti će ih u dogledno vrijeme biti puno više), a ne mogu svi niti neće raditi u uslugama ili u javnim službama.

Možemo li zamisliti hrvatski hotel-resort ili restoran koji servira isključivo ekološku hranu - taj bi bio rasprodan bez problema i bez obzira na ponešto višu cijenu,. Ili cijelu Hrvatsku, čiji su poljoprivredni proizvodi manje više nepoznati na vanjskom tržištu, brendirati kao zemlju ekološke proizvodnje!

Slažem se da transport na udaljena tržišta poništava dobar dio"održivosti" ekoloških proizvoda i da je važan faktor u cijeloj priči kratki put od polja do stola, ali inzistiranjem na idealnome koči ono što je realno moguće.Ne moraju se hrvatski proizvodi voziti na druge kontinente, ali transporti unutar EU (posebno bliži nam zemalja), nisu nikakav problem.

Unutar toga kompleksa može biti i isključivih biodinamičara, localvore-a, i dr., ali isključivo kao sub-kulture ekološkog mainstreama.

Problem su ograničenja koja si sami postavljamo i ne činimo ništa da se ona uklone - neznanje i opći pesimizam, osjećaj nemoći i ugroženosti od vanjskog svijeta. Trebali bi se pitati: zašto ne bismo i mi mogli i znali kako to da drugi znaju i mogu?

The Observer

Tko je glasao

"Eko jagoda se ubere,.., smrzne u stanici za brzo smrzavanje .."

Pitam se gdje počinje a gdje završava pojam ekološkog produkta?

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

@hlad: ovo je tipšična projekcija:

da, samo se treba odlučiti o čemu uopće govorimo, kao što se Oštrić ne može odlučiti.
Vrlo česta pojava da se vlastiti nedostaci projeciraju u druge, koji ih nemaju!

Naravno, shvaćam da neki ljudi naprosto imaju potrebu svesti diskusiju na ekstremno pojednostavljene pojmove (da ne govorimo o čistim predrasudama koje se ponavlju s tvrdoglavošću mazge, tipa "ja ZNAM da u Hrvatskoj nema potražnje za ekološki proizvedenom hranom, jer Hrvati nemaju novca!" - a je eto ZNAM da Hrvati ne kupuju tenisice poznatih marki nego samo one na placu od 100 kuna, jer nemaju novaca...i da hrvati ne piju pivo u kafićima jer nemaju novaca... i nikad ne idu na skijanje jer nemaju novaca...), pa im je naprosto nepojmljivo, da neki od nas proučavamo razne izvore, razne aspekte problema i govorimo, o strave i užasa, paralelno o različitim stvarima! I da mi neki imamo tu sposobnost da kažemo "aha, u ovom pasusu govorimo o tržišnim prilikama, u slijedećem o ekološkim učincima..." Bljek, dosadno! :-)

BAU nije ništa novo i postoji od jugoslavenskih vremena, npr u proizvodnji dječje hrane.
Ahaaaaa, tako je to! Ajme kako su glupi ovi papci po Europama, sveučilištima, institutima, ministarstvama, ovi koji donose nekakve regulative, ovi koji obrađuju onih 11 milijuna hektata.... PA SVE TO NIJE NIŠTA NOVO!

Hm čekaj malo... Pa zašto onda uopće to uzbuđenje? zašto se recimo meni nešto zamjera? Da ste mi odmah rekli "ma to su sve stare i poznate stvari", OK, da se ne nerviram, a ne me napadat kao da pričam nešto nemoguće! :-(

Integrirana ekološka poljoprivreda isključuje "globalizaciju" i tržišta eko proizvoda na drugoj strani planete (kao jabuke iz Perua), jer troši ogromne količine fosilnih goriva na transport i energije

Pa, očito je: ne isključuje. Iako naravno redovno svi koji se time bave preferiraju lokalnu potrošnju, empirijska je činjenica da ipak jabuka iz Perua, koja ima certifikat, dolazi u Njemačku i postiže višu cijenu. Da se dogovorimo da to naprosto percipiramo kao činjenicu?

Svi ti eko zelembači prodaju priču o eko proizvodnji koja se plasira kroz globalizirana tržište, ne mijenjajući ni stil ni obrazac života.
Aha, točno. Baš svi, sto posto njih. Nijedan zeleni uopće nikad ne govori o "mijenjanju obrasca života". O tome govore samo žuti, crveni, crni i raznih drugih boja vragovi. :-)

Vidiš, kako rekoh na početku: projeciraš vlastitu manu, jer ovdje zbrda-zdola pričaš o raznim stvarima.

Oh, dosta više. Jasno je da se ovdje kod vas nekolicie ne radi o RAZ-GOVORU, ne radi o ARTIKULIRANOM GOVORU, nego naprosto o psihološkoj potrebi, da se isijavaju negativne emocije i mazgovski ustaje u predrasudama.

Hvala vam ma materijalu za psihosocijalnu analizu inracionalih diskursa!

Tko je glasao

cijenim to

@bet
Prije 8 godina sam gospodinu Ratku i gospođi Ivanki Mlinarić ovdje u Jamničkoj Velikoj pomagao saditi 3000 sadnica kupina ( prijateljski i dobrosusjedski) Čak je TV imala intervju s gospođom Mlinarić koja je nedugo zatim postala i predsjednica zadruge eko proizvođača kupina. Jako obro znam što im je sve trebalo da dođu do eko certifikata. Još bolje znam da su danas ostali samo stupovi i žica. Boleštine u "preporučenim" sadnicama uništile sav trud i muku. Kredit od 80.000,00 kn treba vratiti. Da bi nasad opstao ekološki su imali samo zrak.
Zalijevanje vodom iz vodovoda koja sadrži klor nitko nije branio. Razne freze, atomizeri , i ostali strojivi mogu pomoć između redova. Ispod žice i oko biljaka potrebna je motika.
Kad netko preporuči sadnju bilja za sideraciju (zelenu gnojidbu) ili živi malč ima svojih nedostataka.

Efikasnot sideracije i uzgoja pokrovnih usjeva treba procjenjivati, s jedne strane kroz podizanje
plodnosti i obogaćivanje tla hranivima, spriječavanje erozije, redukcije korova, zadržavanje
hraniva i spriječavanje onečišćenja podzemnih voda, ali i s aspekta ekonomske isplativosti. Naime,
kratkoročna korist često može biti niža od uloženih sredstava i rada te potrebu za zelenom
gnojidbom i sjetvom pokrovnih usjeva treba razmotriti za svaki konkretni slučaj, posebice
analizirajući dugoročnu korist (spriječavanje erozije i onečiščenje okoliša, podizanje produktivnosti
tla, eliminacija korova i dr.). U ekološkoj proizvodnji hrane, sideracija i sjetva pokrovnih usjeva,
zapravo i nema alternativu.

Možda su u svijetu napredniji, no kod nas je za sada tako.

Tko je glasao

asocijacija na plantaze kave ili pamuka posve je slucajna..

izuzetno je rijetko baviti se profitabilnom proizvodnjom ako ne postoji domace trziste.. posebno se to odnosi na lako kvarljivu robu.. i sto je jos simptomaticnije u primjeru koji komentiramo - uzgoju hrane - proizvodu koji je po defautu namijenjen lokalnoj sredini da bi stvarno bio "organic", udaljena destinacija kupca znaci i raniju berbu, posebno tretiranje te hrane kemijom da bi ostala svjeza..
povrtnice, cak i voce, sve sto se konzumira svjeze prestaje stvarno biti "eko" duzim konvencionalnim (jeftinim) transportima i posebno velikim veleprodajnim skladistenjima i distribucijom..

time se ekoloska proizvodnja u rezervatima siromasnih u praksi svodi na relativno mali izbor proizvoda.. dakle ne moze biti osnova za neki novi poljoprivredni uzlet "juznjackog drustva" u europama..

o ostalim idejama koje su prodane kroz "zelenu" ideju europskih stiftunga i polit-programera... pa meni je prilicno gadljivo prihvatiti "prosperitetnu eu-ideju" koja zamislja moju zemlju i moje sugradane rezervatom za proizvodnju hrane bogatih i eko-osvijestenih, naprednih i civiliziranih sjevernijih susjeda dok se "NEW-PIGS" hrani otpadnim napojima business sposobnih.. kupljenih u posve zapadnim, svugdje dostupnim "shopping" veletrgovinama ukrasenim staklenim perlicama i raznim "zrcalima"..

ps
asocijacija na plantaze kave ili pamuka posve je slucajna..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci