Tagovi

Kulturna baština i projekt „My Europeana“!

Ebook Maloprije sam slušajući Euromagazin na HTV-u čuo da je pri EU osnovan kulturni fond nacionalnih i europskih vrijednosti prenesenih u elektronički oblik i kao takav dostupan svima koje kulturni doprinosi Europi interesiraju. Projekt Europeana je u eksperimentalnoj fazi, no kao EU projekt će svakako dobivati dosta sredstva da bi se razvijao. Smisao projekta je da sve članice (i nečlanice) Europske unije prezentiraju svoje kulturne doprinose ukupnoj EU zajednici, jer svi smo mi Europe, a tu spada i Hrvatska koja je u Europi uvijek dodavala svoj značajni kulturni doprinos (kako reče na TV jedna od za taj projekt zaduženih osoba). Kako sam pomalo fan e-knjige pošao sam posjetiti tu stranicu u nadi da ću pronaći nešto interesantno. Čitanje se nikada neće izgubiti kao kulturna vrijednost, samo treba prihvatiti da se tehnike čitanja mijenjaju, kao i to da je širenje znanja elektroničkim putem već odavno stvar sadašnjosti (ne ni prošlosti niti budućnosti). Spoznavanje vlastite prošlosti i kulturnih dosega je temelj budućnosti, pa tako i Europske budućnosti u kojoj se trebaju čuvati sve posebnosti.

Možda netko ne zna, ali već odavna postoji poveliki fond elektroničkih knjiga na Projektu Gutenberg, gdje ćete naći mnoštvo digitaliziranih knjiga i slobodno ih skidati u više formata (od HTML, PDF, txt ili ručnih čitača pa i mobilnih telefona). Na Gutenbergu postoji fond od preko 27.000 knjiga na glavnom Gutenberg portalu, ali i preko 100.000 knjiga na pridruženim portalima – među kojima srpskog ima - ali hrvatskog nema.

Na Gutenbergu su dostupni razni jezici:
• Jezici koji su zastupljeni s više od 50 naslova su Kineski, Holandski, Engleski, Esperanto, Finski, Francuski, Njemački, Talijanski, Latinski, Portugalski, Španjolski, Taglog (Filipinski);
• Jezici koji su zastupljeni s do 50 naslova su razni, od Afrikanskog, aleutskog do Jidiša – dakle još 47 jezika. Ima, i bugarski i mađarski, i srpski, ali ne i hrvatski.
• Ima više kategorija, od audio-knjiga (za slušanje), muzike, nota, slika, filmova.
• Glede autorskih prava, uglavnom se mogu naći djela kojima su istekla ta prava, ili ako su ih se autori odrekli.
• Rad na tom globalnom projektu se odvija volonterski, ili uz donacije!

Može se ustvrditi da je Projekt Gutenberg bio uspješan, jer se na njemu mjesečno skidaju milijuni knjiga, a postoji i rangiranje 100 najskidanijih naslova i autora u kategorijama „Jučer“, „Prošli tjedan“ „Prošli mjesec“. Kad pogledate tamo vidjet ćete da je jučer, dana 26.12.2008. godine, skinuto 63.335 naslova, da je proteklog tjedna skinuto 440.662 , a tijekom proteklog mjeseca 2,339.132. Jučer je recimo bio najuspješniji autor Charles Dickens (s 1.508 downloada) i Tales of the Jazz Age by F. Scott Fitzgerald (s 575 downloada). Unutar proteklog mjeseca su najpopularniji bili The Outline of Science, Vol. 1 (of 4) J. Arthur Thomson-a (s 19.552 skidanja) i opet Charles Dickens (sa 50.703 skidanja – to je inače u Božićno vrijeme najpopularniji autor)

Projekt Gutenberg je uglavnom vrlo efektno ostvareni globalni kulturni projekt koji može biti uzorom po svojoj uspješnosti u digitalizaciji svjetske kulturne baštine. O Hrvatskoj se u tom fondu knjiga nažalost može tek ponešto naći ali unutar drugih knjiga nehrvatskih autora i na drugim jezicima (uglavnom engleskom) .

O hrvatskoj kulturnoj baštini pisane riječi je kod nas snimljen tek jedan CD u nakladi Bulaje, koji su ga dakako zaštitili autorskim pravima, mada nikako nije jasno što su to oni zaštitili – da li svoj CD (što je logično), da li sam postupak digitalizacije (skeniranja - što bi bilo neobično kao predmet zaštite autorskih prava), ili samih djela (kojima su inače istekla autorska prava)?

Postoje i razne manje web stranice na kojima ćete naći i hrvatskih djela za skidanje, ali nesustavnih i vrlo ograničenih po broju autora i djela (a na nekima se uz recimo Šenou ili Kranjčevića, navodi da je tekst dostupan uz dozvolu Bulaje !?). Svakako, nakladnici će se uskoro zaista naći u vrlo teškoj siuaciji, ali se tome oni sami trebaju nastojati prilagoditi, no ne kroz monopoliziranje nečega na čemu se ne može niti smije vršiti monopol, nego poduzetničkim uklapanjem u novo elektroničko doba. A i država bi ih u tome trebala stimulirati odvajajući sredstva za pripomoć u digitalizaciji hrvatske kulturne baštine, a da o ukidanju poreza (na knjige i elektronska čitala ni ne govorimo).

Projekt Europeana zasigurno ima ambiciju da bude paneuropska kulturna baština dostupna svima u EU ili izvan nje, i ne bi trebalo sumnjati da će biti uspješna u broju autora i djela koja će se tamo naći kao općedostupna baština. Zasada je tamo ukupno mali broj dijela, no to će rasti i uskoro postati globalno obuhvaćena i globalno dostupna, i bit će čast da se na takvoj prezentacije nađu i hrvatski autori i djela kojima su istekla autorska prava, ali i ona s kojima će autori i djela rado ulaziti a da im autorska prava još nisu istekla.

No, listajući još ograničene stranice Europeane, možemo vidjeti par za nas vrlo neugodnih stvari:
• O Hrvatskoj se može naći nešto djela u digitaliziranom obliku, ali na slovenskom jeziku ili na hrvatskom jeziku u organizaciji slovenskih institucija.
• Hrvatskih institucija ili organizacija opet nema na tom projektu, kao da nikome nije stalo da se paneuropskoj zajednici naroda pokaže i dokaže što je to Hrvatska, i kamo zaista pripada.
• Opet su se među prvima u projekt Europeana uključile srpske institucije.

Izbjegavanja pojma Balkana kao sotonizacijske formule koju se općenito a i ovdje često upotrebljava (evo i naš „jedinohrvatska“ u zadnjem postu) nije dovoljno. Treba nešto i konkretno učiniti, na maloj osobnoj i individualnoj razini, ali još više na institucionalnim razinama države i društva. Ali, što možemo očekivati od tih razina, kad se događa ono što nam je ispričala „lipa za kunu“. Mi imamo mnogo kulturnih i sposobnih ljudi, imamo vrlo razvijenu i dalekosežnu kulturnu baštinu, ali i na prevažnim razinama prevladavajuću ograničenost, glupost i kratkovidnost, tipičnu za balkanski primitivizam.

Koliko smo sami sebi nedovoljni i ograničeni dokazuje samo naš odnos prema najeuropskijim hrvatskim djelima - kao što su bili „hrvatski latinisti“, čija djela su i nama samima skoro pa nepoznata, a kamoli da ih prezentiramo europskoj i svjetskoj javnosti. Država i državne institucije, kao npr. Ministarstva će naći sredstava, da svoje neobrazovane poslušnike (potencijalne glasače) pošalju u Europu na svoj i tuđi trošak, ali se neće potruditi da ih iskoristi da bi učinili malo napora tu kod kuće kako bismo svijetu prezentirali kulturne doprinose vlastitog naroda.

Reklo bi se : Pametnome dosta!

Komentari

Mentorica Zanimljivih

Mentorica

Zanimljivih stvari/tekstova o knjigama, ukljucujuci e-casopis, e-knjigu, mozete vidjeti na http://www.kruzak.hr/?content=columns&lang=hr

Mentorica

Tko je glasao

No, listajući još

No, listajući još ograničene stranice Europeane, možemo vidjeti par za nas vrlo neugodnih stvari:
• O Hrvatskoj se može naći nešto djela u digitaliziranom obliku, ali na slovenskom jeziku ili na hrvatskom jeziku i u organizaciji slovenskih institucija.
• Hrvatskih institucija ili organizacija opet nema na tom projektu, kao da nikome nije stalo da se paneuropskoj zajednici naroda pokaže i dokaže što je to Hrvatska i kamo zaista pripada.
• Opet su se među prvima u projekt Europeana uključile srpske institucije.

Par činjenica kako bi ispravio ove netočnosti

- europeana je samo za članice EU, stoga hrvatske kulturne baštine ne može biti na Europeani.. Klikom na link "View in Context" na bilo kojem objektu sa liste srpske kulture na europeani vidi se da su na domeni .co.uk. Dakle, Srbija je tamo uz pomoć Engleza i nekom drugom kombinacijom preko DOI organizcije. Nikako kao samostalna država što će Hrvatska biti u Q1 2009-te godine. Mislim da ne moramo dodatno diskutirati kako to da je Srbija baš preko engleza došla ne europeanu
- zbog nadasve naprednog statusa programa Digitalizacija hrvatske kulturne baštine, Europeana je u studenome službeno uputila poziv Hrvatskoj da postane članica Europeane - iako nije član EU. Veliko postignuće!!. Poziv je došao prije 2 mjeseca
- rezultati programa Digitalizacija hrvatske kultrune baštine je do sada generirala terabajte i terabajte i terabajte digitalnih podataka, opreme i edukacije. Taj sadržaj nije dostupan online (većinom) i to je problem koji će se riješiti kroz program
- rezultat projekta je i portal Hrvatska kulturna baština (www.kultura.hr) koji će za hrvatsku biti to što je Europana za EU. Već sada se na portalu HKB može saznati o prijavljenih 200+ digitalnih zbirki, a meta atributi pokazuju nabrojene količine digitalnog sadržaja u tim zbirkama (npr Muzejsko dokumentacijski centar Domovinskog rata ili Zbirka Varaždinska županija ili Zbrika karata varaždinsko-karlovačke generalkomande a evo upravo je digitalizirano i ovo. Dakle institucije rade na projektu digitalizacije...

O digitalizaciji ima materijala na ovom linku

Malo o portalu kultura.hr

- portal je osmišljen s idejom da bude "index" digitalizirane baštine, ali i "container" za digitalne sadržaje za one institucije koje nisu u mogućnosti/ne žele podići vlasiti web s digitalnom arhivom (jedan primjer container uporabe je Fototeka kulturne baštine (koja ima cca 25.000 fotografija) koja će se u cijelosti u slikama visoke rezolucije nalaziti na kultura.hr. Primje br. 2 je ova fotogalerija), ili Apoksiomen, a čak je i video moguće dodati u bazu na portalu
- iako je vjerojatno najveća institucija s digitalnim sadržajem , a tu je i Državni arhiv moglo bi se prvi pogled priupitati - a čemu onda kultura.hr. Kultura.hr će biti centralno mjesto sva tri područja - muzejskog, knjižničkog i arhivskog i tako standardizirati i konsolidirati ove tri grane kulturne baštine na jednom online mjestu i biti gateway prema europeani jer se Europeana neće spajati na stotine muzeja, galerija i institucija

Više informacija u ovoj prezentaciji (11 mb), a preporučam da bacite i oko na još neke prezentacije s konferencije AKM održane u studenome u Poreču

Sljedeći koraci su

- nadogradnja HBK modela podatka s XML strukturom koja je OBVEZNA za povezivanje s Europeaom
- forsiranje XML podrške na lokalne institucije kako bi portal kultura.hr mogao obuhvatiti automatizmom čim više sadržaja (i istom automatikom ih predati Europeani)

Problemi

- stotine institucija i lokalni informatičari razvijaju webove i internu IT podršku na nestandardnim konceptima pa će ovo forsiranje XML-a i HKB modela podataka trebati zakonsku (tj. financijsku) prisilu. Za osobno zagovaram financijsku prisilu - taj jezik razumiju svi - nema sredstava iz proračuna ako ne radite kako je propisano :) I čim se to dogodi kultura.hr će sadržajem rasti ekponencijalno, a tako i hrvatska baština u Europeani

Evo toliko za sva pitanja slobodno mi pošaljite mail na hrvoje@neomedia.hr

Hrvoje Budin
NEOMEDIA :: kreativne komunikacije
web studio koji je odradio portal kultura.hr

p.s. Mala notica za kraj - Europeana je lansirana ima 2 mjeseca, ali su serveri pali isti dan od milijunskih posjeta i sve do neki dan nije bila dostupna. To su bili neki genijalci programeri koji su sklepali portal kao da će njih 5 to samo gledati...

Tko je glasao

Ja sam već imao prilike

Ja sam već imao prilike vidjeti neke od tih naših digitaliziranih stvari i uglavnom nisam zadovoljan njihovim prikazom. Npr. sad sam malo poklikao po portalu kultura.hr i na prve dvije stranice koje sam pogledao (ARHiNET i Knjižnice grada Zagreba) razočarao me način prikaza građe. Oni koriste Silverlight (kod ARHiNET-a se čak i galerija zove Silverlight galerija) koji je daleko od toga da bi bio najprikladniji za prikaz, a i nije baš raširen kao neki drugi formati. Meni se čini da je tu problem što tehnička rješenja nameću oni koji razvijaju aplikacije, a kako je u naš IT uglavnom vezan za Microsoft onda oni bez razmišljanja biraju Microsoft tehnologije. Dobro da nisu odabrali i onaj format s kojim je Microsoft pokušao zamijeniti PDF.

I NSK nudi digitaliziranu baštinu. Oni koriste nekakav flash preglednik koji je samo naizgled zgodan, a zapravo je poprilično nespretan za korištenje. A da ne govorim o tome da ne postoji mogućnost preuzimanja te građe na vlastito računalo. Opet je nametnuta tehnička monokultura.

Digitalizirana građa bi trebala biti dostupna u nekoliko različitih formata te da postoji mogućnost njezinog preuzimanja i korištenja i u off-line načinu rada.

Malo koja naša zbirka to omogućava.

Od dostupnih digitalnih arhiva meni se najviše dopada archive.org, tamo su dostupne knjige u više formata, a skenirani materijal je u većini slučajeva dostupan u DjVu formatu koji je najbolje rješenje za digitalizaciju građe pri čemu se želi prikazati izvorni izgled dokumenta. Postoji li kod nas zbirka koja ga koristi? Sumnjam. Pretpostavljam da oni kod nas koji predlažu tehničko rješenje prikaza digitalizirane građe nikada nisu ni čuli za njega.

Archive.org ima i dosta dokumenata o Hrvatskoj. Na primjeru knjige Krčki knezovi Frankapani možete vidjeti razliku u veličini između knjige u .pdf-u i .djvu-u pri čemu je kvaliteta od potonje puno veća. Zanimljivo je i da je sponzor za skeniranje te knjige Microsoft (što je pomalo iritantno spomenuto na svakoj stranici), ali knjiga je dostupna u svim formatima.

Tko je glasao

Ja sam već imao prilike

Ja sam već imao prilike vidjeti neke od tih naših digitaliziranih stvari i uglavnom nisam zadovoljan njihovim prikazom. Npr. sad sam malo poklikao po portalu kultura.hr i na prve dvije stranice koje sam pogledao (ARHiNET i Knjižnice grada Zagreba) razočarao me način prikaza građe. Oni koriste Silverlight (kod ARHiNET-a se čak i galerija zove Silverlight galerija) koji je daleko od toga da bi bio najprikladniji za prikaz, a i nije baš raširen kao neki drugi formati. Meni se čini da je tu problem što tehnička rješenja nameću oni koji razvijaju aplikacije, a kako je u naš IT uglavnom vezan za Microsoft onda oni bez razmišljanja biraju Microsoft tehnologije.

Drago mi je da si to naveo. Taj Silverlight je toliko jadan razlog zašto se pojavio na toj galeriji da me boli srce. Naime, Silverlight 2.0 ima demo za funkciju DeepZoom (parcijalno učitavanje jako velike slika tako da brzo dobiješ dio koji vidš, ekvivalent Zoomify Flash dodatka. Isto su pokušali (neki) da bude na kultura.hr, to smo odbili jer Silverlight je niti 5% browsera vs 99,99% penetracije koju ima Flash plugin

Na kulturi.hr će svi materijali bigi dostupni za download (npr pogledaj ovu galeriju i za svaku sliku imaš link za download u originalnoj rezoluciji, video će biti MPEG-4 (prikaz preko Flash plugina) i sve će se moći lisati kroz HTML. Zoomify i slični multimedijalni prikazi će biti OPCIJA!

Dobro da nisu odabrali i onaj format s kojim je Microsoft pokušao zamijeniti PDF.

Fahidiotizam nekih Microsoft developera je nevjerojatan - samo ono što je Redmond napravio priznaju i onda se događa to što ti kažeš...

...DjVu formatu koji je najbolje rješenje za digitalizaciju građe pri čemu se želi prikazati izvorni izgled dokumenta. Postoji li kod nas zbirka koja ga koristi? Sumnjam. Pretpostavljam da oni kod nas koji predlažu tehničko rješenje prikaza digitalizirane građe nikada nisu ni čuli za njega.

Problem s DjVu je što nije dovoljno raspostranjen - plugin treba instalirati. A tisuće i tisuće računala u tvrtkama i javnoj upravi nemaju admin privilegije za instalaciju i tu nastane poveći problem... Čak i doma - obični korisnici zatvaraju stranice ako se neka instalacija pojavi kod otvaranja.

Prihvatljivo rješenje bi bilo da DjVu bude format pohrane, a da se on-the-fly radi konverzija u JPEG ili neki web format... Istražim to pa ćemo vidjeti što može...

Tko je glasao

Odlično, i drago mi je da

Odlično, i drago mi je da se barem zna što treba činiti. Nije problem Europeane, koja je tek počela, pa čak niti PG koji odavno postoji, nego to što je digitalizacija nacionalne baštine u Hrvatskoj prepuštena stihiji, a to nije dovoljno. A najgore je (kao neki ovdje) proglašavati upozoravanje na naše zaostajanje nekakvim zločestim traženjem grešaka vlasti, jer ni na vlasti nije da riješe taj problem nego na mnogim nevladinim razinama, mada vlast može i mora poticati i njegovati takve napore. Posebno naglašavam ovaj tvoj dio
..... trebati zakonsku (tj. financijsku) prisilu. Za osobno zagovaram financijsku prisilu - taj jezik razumiju svi - nema sredstava iz proračuna ako ne radite kako je propisano :)
No ni sama prisila nije baš dovoljna, mada može biti učinkovita. Projekt Gutenberg je narastao samo uz dobrovoljni rad i donacije do ogromnih razmjera. Najgore je da se na odtređenim mjerodavnim razinama ne prepoznaje vrijednost digitalizacije i široke dostupnosti nacionalne kulturne baštine. Kako onda postati društvo znanja ako se jedna takva elementarna stvar ne prepoznaje.

Tko je glasao

Najgore je da se na

Najgore je da se na odtređenim mjerodavnim razinama ne prepoznaje vrijednost digitalizacije i široke dostupnosti nacionalne kulturne baštine. Kako onda postati društvo znanja ako se jedna takva elementarna stvar ne prepoznaje.

To je jedan izazov. Ovo što sam ja htio istaknuti je da oni digitaliziraju i arhiviraju ali ne pridržavaju se HKB standarda i onda se njihov rad neće moći vidjeti u Europeani... Ili naprave internu aplikaciju gdje sve popišu i označe nekim svojim atributima, a ta interna apliakcija je DOS-u ili nekom zaostalom razvojnom sustavu koji se ne može pustiti na web...

Tko je glasao

Sudjelovao u tom natjecaju

Sudjelovao u tom natjecaju za posao digitalizacije jos davne 1997 ili 98-e. Posao dobio Infosistem.

Tko je glasao

Vidiš, ovo je interesantno

Vidiš, ovo je interesantno - je li to znači da je Infosistem dobio posao i uzeo novac a da se kroz 10 godina rada ne pozna njegov učinak.

Idem pogledati tko je uopće taj Infosistem!

Tko je glasao

Nije to isti projekt - nema

Nije to isti projekt - nema centralne digitalizacije. svaka ustanova radi digitalizaciju svojim snagama (naravno, apliciraju za pomoć od Min kulture i dobiju sredstva po toj aktivnosti), za zahtijevnije poslove moraju ići u središnje mjesto (recimo ako trebaju 3D scanner)...

A pod pojmom "digitalizacija" svašta se u kulturnoj branši podrazumijeva.
Za neke je to izrada aplikacije u kojoj će upistai inventar... Za neke izrada web strance, a ova digitalizacija znači da se sav fundus mora arhivirati u digitalnom obliku (jpeg, tif, DVD video itd) i opisati porpisanim meta atributima

Tko je glasao

Ti tamo (a vrijedi i za

Ti tamo (a vrijedi i za druga podrucja) nisi isao za knjigom vec uociti hrvatski feler i zamjerku.
Braniti se od toga znaci upasti u istu zamku.
Sve ovo istinski je sadrzaj naseg javnog komuniciranja vec duze vrijeme.

Tko je glasao

Ovo ti je dosta neobična i

Ovo ti je dosta neobična i pomalo neprihvatljiva reakcija - mi tamo nekakvi kritičari skitamo se čak i po nekakvim kulturnim web stranicama samo da bismo tražili felere i zamjerke postojećeg sustava? Ma daj molim te! Pojekt Gutenberg postoji več dugo vremena (čak od 1971 godine ?!) i postao je globalna kulturna institucija. Ja ih stalno posjećujem skoro desetak godina i skinuo sam poveliku kolekciju onog što mene interesira (spominjao sam ih u nekoliko postova i komentara). Interesantno je da se kod nas otvaraju nekakve zgrade knjižnice (čak i s digitaliziranim materijalima) ali ih se čuva u trezorima mada bi trebali i morali postati opća i svima lako dostupna svojina, ne samo Hrvatske nego i cijelog svijeta. Što ja imam od npr Sveučilišnih knjižnica u Zagrebu i Splitu kad je to daleko od mene. Ja iz svoje fotelje mogu poći na recimo kalifornijsko sveučilište i besplatno skidati mnoštvo knjiga na engleskom jeziku, a kod nas ne mogu ili mogu ali u vrlo ograničenom broju. Zašto je hrvatska pisana riječ ili slika i dalje ostala zatvorena posvećenom krugu. Vrijeme se promijenilo, internet omogućuje i drugačiji način posuđivanja knjiga (i drugih djela recimo slika, muzičkih djela itd.). Možda ap ima pravo - kriv je mentalitet koji na svemu želi zaraditi milijarde pa ako treba bunkerirati nacionalnu kulturnu baštinu i to ćemo učiniti, samo ako se na bunkeriranju može direktno ili indirektno zaraditi.

Moram priznati da me je i prije iritiralo da se na PG-u ili sličnim stranicama ne nalaze i naša djela jer nema bitnih razloga da se to ne učini odmah i brzo. Ovaj post je nastao radi stalne kuknjave da m nismo balkanci, da je najlakše reći "mi nismo Balkan" (jer to uglavnom i nismo u onom pogrdnom smislu), ali ništa konkretnog ne činimo da bismo to i dokazali, a možemo na jedan jednostavan, jeftin i lak način. Samo treba okupiti ljude i institucije koji imaju digitaliziranih djela, ili ljude da bi ih digitalizirali (recimo na sveučilištima, školama ili sl). Ili recimo da se unutar crkve napravi akcija i da se sustavno počnu prevoditi hrvatski latinisti, naša izuzetna vrijednost i značajan europski doprinos, i putem digitalnih knjižnica ih napraviti dostupnima i Hrvatima (jer latinski više nitko ne zna osim rijetkih) i svijetu.

Tko je glasao

Pa recimo ja bih se sramio

Pa recimo ja bih se sramio da skoro 10 godina posjecujem PG i nisam se potrudio nesto doprinjeti za vlastiti jezik i njegovu prisutnost tamo. PG omogucava volonterski rad. Treba postivati pravila copyrighta i ostale procedure i evo odmah doprinosa. http://www.gutenberg.org/wiki/Gutenberg:Public_Domain_eBook_Submission_H...
Umjesto stvarnog rada lakse je dijeliti lekcije - kome nego postojecem sustavu - drzavi, vlasti, ... sve po spisku. Do kad tako?
Ja iz svoje fotelje mogu poći na recimo kalifornijsko sveučilište i besplatno skidati mnoštvo knjiga na engleskom jeziku, a kod nas ne mogu ili mogu ali u vrlo ograničenom broju ovo je u principu biser. Cista indukcija u zakljucivanju. Pronades nesto sto je besplatno i onda to poopcis na sve. Jos kako se placa, placaju se razglednice da ih pogledas u punoj velicini.

Tko je glasao

Obaladaleka, Umjesto

Obaladaleka,

Umjesto stvarnog rada lakse je dijeliti lekcije - kome nego postojecem sustavu - drzavi, vlasti, ... sve po spisku. Do kad tako?

Pa lekcija nije nikad dosta, pogotovo ne onima koji su za te stvari mjerodavni.

Srbijanci su daleko prije nas uvidjeli značaj interneta i koristiju ga od A do Ž, i složni su. Mi smo nesposobni i trošimo energiju na međusobna prepucavanje.

Imam i jedan primjer o našoj nazadnosti:

Do sad sam par put upisal u tražilicu nešto što je hrvatsko, a više stranica se pojavi na srbijanskom netu, nego kod nas. U puno slučaja se na našoj stranici ni nemre najti.

Razmisli malo ko je za to kriv.

Tko je glasao

He, he, 1991. je osnovana

He, he,
1991. je osnovana Hrvatska akademska i istraživačka mreža- CARNet, koja je bila prvi Internet Service Provider (ISP) u Hrvatskoj.
Početkom 1992.godine međunarodna organizacija Internet Assigned Number Authority (IANA) dodijelila Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNet administraciju nad vršnom «hr» domenom.
U studenom 1992. uspostavljena je i prva međunarodna komunikacijska linija koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom, čime je Hrvatska postala dio svjetske računalne mreže Internet.
Prve ustanove spojene na Internet bile su Sveučilišni računski centar, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Tehnički fakultet u Rijeci, Ekonomski fakultet u Osijeku i Ministarstvo znanosti i tehnologije. Sljedećih nekoliko godina CARNet je bio jedini pružatelj Internet usluga u Republici Hrvatskoj, koji je usluge pružao ne samo akademskoj zajednici, već svim građanima Republike Hrvatske, i to potpuno besplatno.Početkom 1996.započinje i redoviti rad drugoga pružatelja Internet usluga-Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT).
U siječnju 1997.putem CARNetove ATM jezgre ostvareno je, prvo u Hrvatskoj, predavanje na daljinu između lokacija Rektorata Sveučilišta u Osijeku i Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Prema tome Skviki, očito su krivi Avari ili barem Mađari, ako ne Turci - Svakako Srbi nisu krivi oni su došli puno kasnije!

Tko je glasao

Kad je već CARNet tema,

Kad je već CARNet tema, CARNet ima novi web, product by NEOMEDIA :) (ovo je još neka beta, detalje treba srediti)

CARnet je danas puno više od ovoga što je frederik iznad napisao. CARNet je danas faktički najveći ISP s 600.000 korisnika jer se proširio na osnovne škole, srednje a tu je i cijela akademska zajednica (fakulteti, instituti, studenti).

Za tzv e-learning (iliti e-obrazovanje) CARNet je posložio više nego zadovoljavajuću infrastrukturu (ovdje kratki spot što je u tom smjeru odrađeno).

Sada treba raditi na sadržaju... Svi koji smo u struci znamo da je to ujedno najteži zadatak (kao i u temi o kulturi o kojom smo pričali u ovom postu). Mislim da je King ICT najveći generator obrazovnog sadržaja, nisam siguran da li Algebra nešto radi u tom smislu, Markotel se pojavljuje s Učilicom (koja nije online ready da se ubaci u Portal za Učenje na daljinu Nikola Tesla), dok od izvdavača školskih udžbenika nažalost za sada nema doprinosa u tom pogledu...

Hrvoje
NEOMEDIA :: kreativne komunikacije

Tko je glasao

Vidiš Hrvoje, ovo gore

Vidiš Hrvoje, ovo gore nisam ja napisao nego sam uzeo citat iz nekakve povijesti interneta (link je ispod teksta - mislim da je bilo nešto na Vjesniku ili sl), a ubacio sam ih najviše zato što se za probleme hrvatskog zaostajanjua u informatici traže razna opravdanja koja nisu na mjestu. To je nova tehnologija za nove i mlade dečke s drugaćijom profilacijom. Ja sam samo znatiželjni potencijalni potrošač (mada vidim da moram naći načina da se preko sina uključim u Carnet, a moram vidjeti i što je to Markota napravio (njega osobno poznajem).

Ali nešto ti drugo trebam priznati - dosta si nam ovdje jasno i plastično oslikao ne samo tehničke probleme koji se javljaju u ovom segmentu (digitalizacije i web prezentacije), nego i ukazao na propuste koji su prisutni (a koje bi mnogi rado prikrili ili svalili na bilo koga).

Trebalo bi te promovirati (bez šale - sjećam se kad je Srića tako promoviran na opće iznenađenje) barem za doministra znanosti (ako ne već i ministra znanosti) jer je došlo neko novo vrijeme koje mnogi teško shvaćaju i prihvaćaju. Ali opet, bila bi to šteta za tebe jer se tamo s ovakvima kakvi već jesu ne bi dalo ništa napraviti, a ni novaca ne bi dobio više nego što bi se to Šukeru prohtjelo, jer je za njega, i mnoge okolo njega, projekcija Hrvatske kao "zemlje znanja" zadnja rupa na svirali.

Tko je glasao

Prve ustanove spojene na

Prve ustanove spojene na Internet bile su Sveučilišni računski centar, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Tehnički fakultet u Rijeci, Ekonomski fakultet u Osijeku i Ministarstvo znanosti i tehnologije.

...i Zvjezdarnica Višnjan, prilično sam siguran (iako ne znam je li to bilo preko CARNeta ili direktno na neki čvor u susjednoj državi).

Tko je glasao

A tko bi drugi bio kriv:

A tko bi drugi bio kriv: Tito i partija.

PS Mi smo debelo prednjacili dugo, dugo, sto je bilo ocigledno, a sada su razlike nesto manje. To sto velis je identicno osjecaju da semafori namjerno gore crveno kad negdje zuris, a kad trebas nesto zastat onda stalno zeleno.

Tko je glasao

A tko bi drugi bio kriv:

A tko bi drugi bio kriv: Tito i partija.

Nisam si mogel zamislit da su još uvjek tolko prisutni, makar su pokojni. :-)

Tko je glasao

Pa mislim da nastavljaš

Pa mislim da nastavljaš svojim pravcem koji nije korektan.

Ja osobno nisam niti u mogućnosti niti sposoban (ako si mislio da jesam) da sam u tom dijelu nešto činim, ali ih ima dosta koji su spremniji, opremljeniji i sposobniji, kao i ti sam koji si se eto javljao na natječaj za digitalizaciju a onda si odustao jer je posao dobio netko drugi (infosistem).

No zato ne treba tražiti nikakvu zloću u tome kad upozoravam da se naši "balkanski" susjedi trse da svugdje budu prisutni i kad nisu pozvani (Hrvatska je pozvana u Europeanu), da se kod nas takve stvari minoriziraju ili se uvrijeđeno preskaču kad propadnu na natječaju (na kojem se mogla zaraditi nekakva crkavica).

Ap ima pravo, kod nas prevladava općenito mišljenje da se na svemu može i mora zaradti - ako se može zaraditi ok, ako ne može neka krava crkne.

Tko je glasao

Meni je lako razaznati

Meni je lako razaznati stanje stvari kad se prica o meni osobno srodnim temama, a puno teze kad se prica o nekim drugim.
Navodim da sam se javljao na natjecaj za digitalizaciju bastine iz razloga da opovrgnem tezu da se sustavno ne radi na tome podrucju i da to ne potice drzava. Ne samo to, nego je to sve na prilicno visokom nivou za ovako jednu malu i raznim drugim situacijama opterecenu zemlju.
Upravo suprotno (minoriziraju ili se uvrijeđeno preskaču kad propadnu na natječaju) ja sam ponosan da ima konkurencije u Hr koja to moze odraditi.
U digitalizaciji smo prilicno jaki, u Gis srodnim sustavima upravo sila,... i onda dode Frederik koji pocne sipati zamjerke kako nismo prisutni u PG-u, ....
Nemoj mislit da trazim zlocu, to sto ja prozivam ovdje poodavno nije zloca vec ustaljen i duboko ukorijenjen nacin razmisljanja. Lakse ce se prihvatiti idealisticka slika o Dubrovackoj diplomaciji i njenom kulturnom samopregnucu, nego neke ovodobne i stvarne situacije kod nas o kojima se zbog spomenutog rasirenog obicaja (hajde da prestanem zvucati zlobno i napadacki) negativisticke orijentacije nikad ne prilazi na pozitivan nacin vec iskljucivo krajnje cinicki i sa 100 pocetnih predrasuda koje ustvari onemogucuju svaku percepciju.

Tko je glasao

Navodim da sam se javljao na

Navodim da sam se javljao na natjecaj za digitalizaciju bastine iz razloga da opovrgnem tezu da se sustavno ne radi na tome podrucju i da to ne potice drzava. Ne samo to, nego je to sve na prilicno visokom nivou za ovako jednu malu i raznim drugim situacijama opterecenu zemlju.

Apsolutno istina. Pa zato su i pozvali HKB (Hrvatska kulturna baština) u Europeanu prije nego što će država ući u EU.

Nažalost, ovakvi proračunski izdaci prvi padnu kada dođe do krize pa treba vidjeti kako će proći 2009. godina u kojoj bi se trebao glavni "push" dogoditi vezano uz digitalizacijske aktivnosti...

Upravo sam saznao da su dijela Frana Galovića digitalizirana i biti će uskoro online, nositelj ovog projekta je Knjižnica Fran Galović iz Koprivnice... Kao i stotinu puta do sada, treba se raditi na svim razinama i rezultat će se vidjeti...

Tko je glasao

Nemam namjeru se natezati s

Nemam namjeru se natezati s tobom, pogotovo ne na ovakav način. Ti sebe evidentno smatraš kompetentim, ja sam samo potencijalni korisnik sadržaja, no u par gornjih postova Hrvoje je dao kompetentni pogled na ovaj problem, a on jest problem i mtehničke, i subjekivne i objektivne naravi.

Ja sam u ovoj igru sporedan, nisam nikoga a pogotovo ne tebe optuživao (sam si se javio), no jesam upozorio na nešto što mi se kao laiku činilo nelogičnim. Sad i ja znam da je to komopleksan problem, jer je Hrvoje fino objasnio bitne poteškoće, dapače, uvjerio me je da je takvo nešto doista problematično i da treba puno učiniti da bi se takav obiman posao napravio i korektno prezentirao.

Ti me nisi u ništa uvjerio - osim da te taj problem osobno pogađa.

Tko je glasao

Meni je od natezanja vaznije

Meni je od natezanja vaznije iskazati duzno postovanje onima koji u tisini i opcem neprepoznavanju njihovog rada ipak rade. Stoga mi je jos i vece zadovoljstvo ovdje to na ovakav nacin uciniti odbacivanjem nemustih zamjerki.

Takvih primjera ima za svaki dan po pet njih iz najrazlicitijih tema. Zamjerke pršte iz svih smjerova, a ja se cudim kako smo uopce tu gdje jesmo. Interesantno je da su obicno najglasniji oni koji imaju vise nedostatka srama nego informacija o stanju stvari.

Tko je glasao
Tko je glasao

Na sličnom tragu ali puno

Na sličnom tragu ali puno veći problem jest što je i sa strane RH i sa strane EU najmanje napravljeno i najmanje se radi od svih zemalja kandidata na dostupnosti bezbrojnih EU zakona i propisa, cca 90.000 stranica toga.

Najviše je zakonski i stvarno blokirano a najmanje zakonski i stvarno napravljeno - u zakonskoj i stvarnoj dostupnosti originala, u prijevodima, u pripremi za preuzimanja, u radu nakon preuzimanja (ne toliko više osim same zakonske deklaracije da se preuzima).

Ključni razlog nije aljkavost, iako je i to tu, nego baš veliko znanje i iskustvo te volja za zaradama na takvoj daveži - ovdje se već po inerciji računa na milijarde esktra profita od toga. Čak mi je, dok ovo pišem, malo neugodno kvariti tako impresivni kontinuitet najvećih zarada na zakonima i propisima.

Tko je glasao

Dragi moj Frederice, izvoli

Dragi moj Frederice, izvoli jos jedan primjer: 18-tog i 19-tog travnja 2009-te ce se odrzati susret hrvatskih pjesnika na sjevernoamerickom kontinentu u Las Vegasu. Pozvan sam tamo, ali nisam siguran da cu mu nazociti. Zasto? Las Vegas je udaljen od moga mjesta preko dvije tisuce milja. Znaci otici tamo nije ni jednostavno ni jeftino. Uz dva dana koliko ce skup trajati treba im pribrojiti jos dan-dva za putovanje. I sada, zbir putnih troskova, troskova smjestaja, hrane, izlazaka, te gubljenja nekoliko radnih dana je osjetan. Cca tisucu i pol CAD, a moja mjesecna primanja su otprilike toliko. Od Matice iseljenika nam stizu apeli i priopcenja da je skup koristan za odrzavanje njegovanja hrvatske rijeci. A sto nam Matica iseljenika nudi i daje? Nista. Pardon, ona ce nam poslati predstavnika iz Zagreba. Normalno, snosit ce troskove njegova putovanja i boravka. Pored njega, na skupu ce bit nazocno nekoliko politicara. A sto ce nam oni? Ne, sigurno nece doci da slusaju nas, nego pak da mi slusamo njih. A, uvjeravam Te, naslusao sam ih se za cetiri zivota.
Ja sam imao tridesetak predstavljanja knjiga. Na brojnim su mi bili saborski zastupnici, na nekim ministri, u Berlinu generalni konzul RH. I svi su oni saslusali mene, urednika knjige, potom nam cestitali, kupili nekoliko primjeraka i gotovo. Ali, u Las Vegasu ce bit drukcije. Pa zar Hrvatska s tim ne dokazuje macehinski odnos prema nama. I ne samo macehinski, nego i podcjenjivacki. A vidi, za vrijeme postojanja jugoslavije, takodjer su se odrzavali takvi skupovi, samo s tom razlikom sto im je drzava bila pokrovitelj/financijer. Ali buduci sto obostrano nismo pripadali jedno drugom, stoga nisam bio pozivan, a i da jesam, ne bih im se odazivao.
Eto, i od mene - Pametnom dosta!

Tko je glasao

Frederik, Nije ni čudno da

Frederik,

Nije ni čudno da je tak, naši školovani ljudi se rađe baviju stvarima koje štete Hrvatskoj.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Putin hoće li spasiti NATO i €U-ropsku uniju? od aluzija komentara 0
  2. Izraelci i Palestinci danas, ali i sutra od Kvarner komentara 0
  3. EU: Pod opsadom od Julijana Mirkov komentara 20
  4. €U-ropski parlamentarist pričao je priču od aluzija komentara 12
  5. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 44
  6. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 7
  7. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 12
  8. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 11
  9. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 15
  10. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  11. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  12. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 27
  13. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 95
  14. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  15. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 30
  16. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  17. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  18. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  19. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  20. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  21. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  22. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  23. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 114
  24. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168
  25. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 207

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 3103
  • Bigulica
  • hlad
  • janus
  • sjenka
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war