pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Večernji list najavljuje nove "pametne" osobne iskaznice koje će sadržavati podatke o svim redovitim i izvanrednim primanjima svog nositelja, svoj pokretnoj i nepokretnoj imovini u vlasništvu, ušteđevini, pravima koja pojedinac ostvaruje iz sustava socijalne skrbi i pravima koja se ostvaruju na razini lokalne samouprave.

No uz baze podataka banaka za kreditne i ostale kartice, biračke spiskove, liječničke kartone, porezne dosjee i osobne iskaznice, trebaju li nam nova sredstva omogućavanja nadzora i upravljanja privatnim podacima? Hoće li paleta podataka o građanima dostupna "ovlaštenim osobama" (pri čemu građani nemaju prava neposredno odlučivati tko te ovlaštene osobe jesu) uskoro biti tolika da vas ni nošenje burke neće moći sakriti od društva nadzora?

Makar je hrvatska regulativa u području zaštite osobnih podataka barem desetljeće iza suvremenih društava, količina osobnih podataka koje vlasti traže od pojedinca u stalnom je porastu i na najboljem putu da i Hrvatastan pretvori u društvo nadzora. Dakako, umjesto da kritiziraju najavu takve antiliberalne mjere, hrvatske liberalne stranke poslovično šute, a promotori kampanje "Vaši osobni podaci su naše vlasništvo" koriste rašireni kriminal kao izgovor za još jedno zadiranje u slobode građana.

Smjer u kojem se kreće inicijativa borbe protiv nepravilnosti u društvu kroz pojačan nadzor paranoidno vodi k budućim bazama podataka DNA ili već sadašnjim zahtjevima za prikaz preko 30 podataka, uključujući i stanje na bankovnim računima, za one koji lete iz EU za SAD.

Kroz nametanje obveze posjedovanja osobne iskaznice, država je već prikupila obilje podataka uključujući i bazu otisaka prstiju svih građana koji imaju osobnu. Porast količine podataka ipak ne prate povećane garancije da neće doći do zloupotrebe podataka o čemu na praktičnoj razini svjedoči povećani broj spam poziva na mobitele (dakle najčešće javno nedostupne brojeve telefona) u kojima razne firme nude anatomske jastuke i dubiozne nagrade. U Hrvatskoj dakle već postoji crno tržište osobnih podataka, a država umjesto zaštite građanima pruža još intenzivniju intervenciju u privatnost.

Ipak, dok se poradi zaštite krznenih životinja organiziraju prosvjedi, malo tko mari za građanske slobode makar se već i sa sustavom osobnih iskaznica kakav postoji danas vladi daje mogućnost da službeno utvrđuje tko ste točno i kazni vas ukoliko ih ne izvještavate redovno o tome što ste odlučili učiniti glede nekih životnih činjenica. Novi bi sustav nadzirao i kako trošite novac, kakvu imovinu imate i koja prava ostvarujete na teret državnog proračuna te time još više umanjio kontrolu nad korištenjem vlastitih vitalnih činjenica iz osobnog života. No ipak on neće naići na otpor kakav bi proizvela najava kupnje bundi od prirodnog krzna za sve saborske zastupnice pred dolazeću zimu već poslovičnu tišinu i kimanje glavom.

Čini se dakle kako obrana anonimnosti, privatnosti, liberalizma i građanskih sloboda nisu one vrijednost koje je hrvatsko društvo spremno glasno i aktivno braniti.