Tagovi

Kriza je prilika, ho?emo li je propustiti?

Ekonomija je ?udna stvar. Svi imaju neki intuitivni osje?aj o ekonomiji, ali iz razgovora s mnogim ljudima, ?itanjem novina gledanjem televizije itd zaklju?io sam da je znanje o ekonomiji u Hrvata jako slabo. To me ?udi, budu?i da je valjda najpopularniji fakultet upravo ekonomski...

Bit ekonomije je u robi i uslugama. Sva roba na kraju potje?e iz primarne proizvodnje, dakle ili izraste na zemlji pomo?u energije Sunca (pšenica, jabuke itd), ili živi u moru pa je uhvatimo (sardine, tuna) ili iskopamo iz zemlje (šljunak, kamen, ugljen). Tu robu je mogu?e preraditi, npr. od ribe i željezne rude se dosta složenim postupkom na kraju dobije sardina u konzervi.

S druge strane stoje usluge, recimo netko nekoga ošiša, ili netko radi u firmi za proizvodnju konzerviranih sardina, ili netko poslužuje u kafi?u goste, a i sam kafi? je uslužna djelatnost, ne proizvodi ništa.

Same robe se mogu dalje podijeliti: na ono bez ?ega se ne može (npr. brašno, žarulja) i ono bez ?ega se može (Coca-Cola, auto).

Naša ekonomija je postala "uslužno-orijentirana" (dakle, firme se uglavnom bave uslugama) iz dva razloga:

  • robu je lako uvoziti, a usluge teško — budu?i da je u socijalizmu bilo malo uvoza, nagli skok uvoza je zatvorio mnoge firme koje su se bavile proizvodnjom; jedan razlog je i što je mnogi uvozni proizvodi (npr. igra?ke iz Kine) jeftiniji nego doma?i. To je razlog koji svatko zna...
  • drugi razlog je suptilniji a ti?e se razvoja tehnologije; suvremena tehnologija traži mnogo manje radne snage, a daje mnogo više proizvoda. Tako jedna tvornica s malo radnika — ili jedna farma s malo stalno zaposlenih radnika — ili jedan ogromni ribarski brod s malo radnika — može proizvoditi više nego firme koje imaju staru tehnologiju. S druge strane, tehnologija šišanja, ?iš?enja hotelskih soba, ili posluživanja pi?a je ostala ista, i traži isto zaposlenih po jednoj "jedinici usluge".

Naš tehnološki zaostatak je — po mom mišljenju — plod krize 1980-ih, koju sve više zaboravljamo (da se prisjetimo: redovi za gorivo, ljekove, ulje, deteržent, nestašica kave, ?okolade, strmoglavljanje valute, zatvaranje firmi, nezaposlenost...). Tada je investicija bilo malo, i naše su firme jednostavno tehnološki zaostale.

Me?utim, zbog ulaska novca u zemlju (turizam, zaduživanje) i op?enite klime, ljudi su masovno trošili na usluge (putovanja, wellness, kozmeti?ki tretmani, solariji — takvih stvari je bilo na svakom koraku) i na robu koja nije esencijalna (bezbrojne auto-ku?e, trgova?ki centri; neki stranci su primjetili da je Zagreb "grad trgovina cipelama")

I sada imamo trenutnu krizu. Trenutna kriza je, budimo iskreni, više smanjila potrošnju usluga i roba bez kojih se može. Uvoz "roba bez kojih se može" (dakle: stvari koje ljudima stvarno ne trebaju, ali ih kupuju jer se onda bolje osje?aju) je zapošljavao mnogo ljudi, donosio novce od trošarina (za aute), carina i PDV-a. Sada se to jako smanjilo, recimo uvoz novih automobila je pao na nevjerojatno niske grane.

Umjesto da se beskona?no zadužuju (auti se uglavnom kupuju na kredit), Hrvati su po?eli štedjeti! Neki su se zabrinuli — potrošnja je temelj hrvatskog gospodarstva. Hrvate treba potaknuti da opet troše, jer ?e ina?e auto-ku?e i uvoznici parfema i kozmetike propasti!

Nasuprot ovom, ovo je šansa. Istina je da nezaposlenost raste, ali gdje su ti ljudi radili? U Pevcu, prodava?u jeftinih kineskih televizora i kosilica? U silnim auto-salonima? U silnim kafi?ima? Koliko je radnika u proizvodnji/preradi izgubilo posao? Kladio bih se da je manje od 20%, a vjerojatno je bliže 10%.

Što napraviti? Hrvatska izvozi usluge, ali to nije jako uspješno. Mislim na promet i turizam. Ulaskom u EU i Schengen ?e turski kamioni, ?im prije?u Bajakovo, tutnjati bez ijedne granice sve do odredišta, to ?e biti plus. Nadam se da ?e krenuti neke investicije u turizmu, ali i tu moramo znati — ?esto je lakše izgraditi novo nego preurediti staro. Ali sve to je "volatile", dakle promjenjivo, jedne godine ide dobro, onda je sljede?e godine slabije.

Kako se okrenuti proizvodnji? Hrvatska ne može zasnivati ekonomiju na pšenici i še?eru, a istodobno se u du?anima prodaju njema?ki, švicarski itd. keksi ili slovenski i talijanski tost. Uvijek ?e netko proizvoditi efikasnije i jeftinije še?er i pšenicu od nas (pogledajte Ameriku, Kanadu, Ukrajinu, Rusiju, Ma?arsku... i usporedite sa Slavonijom)

Hrvatska može kao neke zemlje izvoziti stvari koje nisu neophodne a na kojima se dobro zara?uje (Cola, pivo, alkohol, filmovi, cigarete, voda u bocama itd) — ali tu smo jako slabi, osim što se ti?e BiH, ona guta ono što mi proizvedemo. Cilj je nekako te proizvode plasirati na Zapad, a to je jako teško, prvo traži ogromna ulaganja u propagandu, da ljude uvjerite da im je nešto tako potrebno. Probajte zamisliti samo koliko Amerikanci zarade na Coca-Coli i Marlboru. Koliko Nizozemci i Belgijanci zarade na pivu.

Kriza je šansa. Država može i treba pomagati fizi?kim osobama (svojim gra?anima) ali i pravnim osobama! Ako država dijeli novce udrugama, politi?kim strankama, crkvama itd može neku kunu dati i privatnim firmama!

E, ali to je Hrvatima zazorno. Nije im loše da dobiju dje?ji doplatak, subvenciju za stambenu štednju, nije im loše da poljoprivrednici dobiju poticaje, neka sportaši dobiju svoje dvorane, nogometni klubovi neka dobiju koji milijun?i?, ma neka i željeznica i brodogradilišta dobiju milijarde — samo neka ne dobije neka privatna firma jer je to "povla?ivanje privatnom interesu".

Svi oni koji se protive da država nešto da IGH-u (ma što mislio osobno o toj firmi): mislite li vi stvarno da ameri?ka politika i država ne stoje iza npr. Bechtela? Mislite li da Njema?ka ne gura Siemens i T-Com?

Ne budimo bedasti. I kona?no uvedimo poreze na sva primanja, i mirovine, i povlaštene i strane.

Komentari

fulao si decko ceo fudbal.

fulao si decko ceo fudbal.

negdje dopola ti clanak ima smisla, a onda od polovice si debelo iskliznuo.

prosjecna starost industrijske masinerije je devedesitih bila otprilike 20-30 godina.

svi rastovi produktivnosti su isli u sto sira zaposljavanja narodnih masa, tako da je radilo mnogo vise ljudi nego sto je bilo potrebno das proizvede.

hrvatski proizvodi na zapadu nemaju sto traziti, i to je tuzna cinjenica koja vrijedi za vecinu nasih biznismena koji vode nase kompanije. postoje doduse neke iznimke koje su jako uspjesne u onome sto one rade, ali ti poduzetnici su iznimka od kojih bi nase glavonje trebali uciti.

najbolji primjer ti je podravka. tu se sada odvija borba za opstanak i daljnje klanje kvocke koju su svi cerupali kolikogod su stigli. a proizvodi nikakvi, velikim dijelom uvoznih sirovina, i stoga na policama ducana otprilike 30-40% skuplji. tko voli nek izvoli.

jedan drugi primjer ti je SMS. sms ide u qatar da bi njima prodavao preradjene masline i suhe smokve, jer tamo kao postoji puno bogatih ljudi.

cinjenica da je qatar zemlja od 800 000 ljudi, dakle velicine zagreba nikome nije smetala. nadalje, isto tako nikoga nije zanimalo da je otprilike 80% populacije u kataru gastarbejteri iz pakistana, indije i arapskih zemalja, i to gastarbajtera koji su u svojoj sustini sirotinja, i koje ne smiju niti ici u ducane gdje bi se prodavali proizvodi SMS-a.

poanta cijele price da je SMS htio ici "guliti" trziste od nekih 200 000 ljudi, jer oni su kao bogati i placat ce suhe smokve 20 dolara. idemo guliti nase kupce. tako razmisljaju nasi "proizvodjaci". trebao bi tek malo bolje pogledati kras na celu sa svojim LKG. horor

eto na takve fore ti padaju nasi menadjeri koji nemaju ama bas nikakvog trzisnog iskustva, i koji vode vecinu nasih kompanija.

tedeschi je za te ljude bog i batina i nemesis, jer je covjek koji od svoga kapitala uspio nesto napraviti i drugima drzi ogledalo kako stvari funkcioniraju.

sto se tice IGH, njih je itekako subvencionirao hrvatski porezni obveznik. subvencionirati ce i cestu u crnoj gori.

ali to je vec neka druga prica.

bivsi komunisti ne mogu po definiciji biti uspjesni kapitalisti, jedino lopovi.

tko laze taj i krade - ZNA SE!

Tko je glasao

prosjecna starost

prosjecna starost industrijske masinerije je devedesitih bila otprilike 20-30 godina.

Ne vidim kako je to u kontradikciji s onim što sam napisao. To je po meni posljedica 1980-ih u kojima su investicije bile vrlo male nakon investicijskog vala u 1960-im i 1970-im. Od recimo 1970. do 1995. je 25 godina, kako i tvrdiš.

poanta cijele price da je SMS htio ici "guliti" trziste od nekih 200 000 ljudi, jer oni su kao bogati i placat ce suhe smokve 20 dolara.

SMS je imao skupe, luksuzne proizvode koji nisu za svakog. Tko će u Hrvatskoj kupiti nekakvu teglicu inćuna za 25 kn? SMS nije imao veliku proizvodnju. Ja ne vidim greške u njihovom pristupu, dobili su i halal certifikate itd.

Katar je možda greška, možda su trebali ići u Saudijsku Arabiju, UAE. Gdje ići? U Zapadnu Europu? Nekad su Rusi kupovali dosta naše prerađene ribe, ako se ne varam, ali sada Rusija kada uvozi uvozi iz Zapada (makar Podravka prodaje svoje juhe u Rusiji)

Problem je što je Hrvatska zemlja ni "vrit ni mimo". Svi NOVI proizvodi se moraju prvo dokazati i istjerati na domaćem tržištu, to je više-manje uvijek tako. Za skupe proizvode kod nas jednostavno nema tržišta, bar ga dosada nije bilo. Za jeftine proizvode, gdje nije bitna kvaliteta nego cijena, ne možemo se natjecati s Kinezima.

Što se tiče javnih nabava, poznato mi je sve o tome (ne bih o detaljima!), ali je li bolje da rade naše firme ili npr. turske — to nije lako analizirati.

Krašu zapravo ne ide tako loše, nešto pokušavaju u Americi.

Kako bi se ti probio sa svojim proizvodom?

Tko je glasao

Sa svim se slažem osim

Sa svim se slažem osim sa
tedeschi je za te ljude bog i batina i nemesis, jer je covjek koji od svoga kapitala uspio nesto napraviti i drugima drzi ogledalo kako stvari funkcioniraju.
Napravia bi on jedno veliko ništa da je on u jednoj normalnoj zemlji.
Porijeklo njegovog bogastva ZNA SE isto.
Takvih koncesionara , velikih i malih je puna ova koncesija od države.
Moga si navest ka uspješnog onog koncesionara šta proizvodi ono ruglo od apartmanskih oznaka , a svako ih mora kupit i stavit , i to
samo njegovu.

Tko je glasao

Sa svim se slažem osim

Sa svim se slažem osim sa
tedeschi je za te ljude bog i batina i nemesis, jer je covjek koji od svoga kapitala uspio nesto napraviti i drugima drzi ogledalo kako stvari funkcioniraju.
Napravia bi on jedno veliko ništa da je on u jednoj normalnoj zemlji.
Porijeklo njegovog bogastva ZNA SE isto.
Takvih koncesionara , velikih i malih je puna ova koncesija od države.
Moga si navest ka uspješnog onog koncesionara šta proizvodi ono ruglo od apartmanskih oznaka , a svako ih mora kupit i stavit , i to
samo njegovu.

Tko je glasao

covjk nije zavrsio fakultet

covjk nije zavrsio fakultet jer se vec onda bavio poslom.

ako znas odakle je njegovo bogatstvo navedi ovdje.

Ja znam samo da se bavio uvozom orbita, a to ti je posao gdje se svaki dan u hrvatskoj napravi prometa makar miljun kuna.

pa ti sad racunaj. nit je ukra, nit mu je iko poklonija.

tata svetozar je vec bia jebako.

emil je prekool i pravo osvjezenje za nasu stvarnost pretrpanu tranzicijskim skorojevicima i kurvetinama

http://www.jutarnji.hr/emil-tedeschi-je-u-slobodno-vrijeme-dj/509354/

http://www.jutarnji.hr/tedeschi-pokusava-kupiti-podravku-prije-ulaska-hr...

Tko je glasao

uhh..uhhh..neoprogressivan..m

uhh..uhhh..neoprogressivan..mislim da si ti omašio celi fudbal, jer si nešto načuo, ali ne raspolažeš s pravim informacijama.
1. ne radi se o qatru već omanu i ostatku regije, a najviše emiratima, kuwajtu i jemenu.
2. sms - ovi đemovi su bili dobro prodavani i cijenovno pozicionirani, i to je bila baza, slatki program, a ne masline..od njih samo namazi. Njegovi proizvodi su jedni od rijetkih koji su se mogli naći na eu policama.
3. što se tiče tedeschia on je svoje carstvo izgradio na uvozu jeftinih žvkaća i čokoladica, ali se sada usmjerio na proizvodnju što je super i za svaku pohvalu. Ne znam zašto to npr, ne napravi i Orbico?

Tko je glasao

sms - ovi đemovi su bili

sms - ovi đemovi su bili dobro prodavani i cijenovno pozicionirani, i to je bila baza, slatki program, a ne masline..od njih samo namazi

SMS je prije nekoliko godina lansirao svoje delikatense dzemove u danskom discount lancu NETTO koji je prisutan u cijeloj Skandinaviji a sve vise i u UK. To nije prodavano kao standardni asortiman, nego na posebnim policama za tzv. "spot robu".

Radilo o prilicno egzoticnim proizvodima (smokva s kakaoom i slicno) koji su ocigledno pretendirali na status delikatese - osim sadrzajem i pakovanjem i cijenom (po kolicini najmanje dvostruko skuplje od "standardnih", prilicno kvalitetnih domacih dzemova koje NETTO prodaje). Nigdje u medijima nisam primjetio niti jednu reklamu koja bi potrosacima dala barem neki argument zasto kupiti upravo SMS-ov proizvod, a ne neki na koji su navikli.

Nakon tog jednog pokusaja, SMS-ovi proizvodi se nikada vise nisu pojavili.

The Observer

Tko je glasao

Da, problem je vjerojatno

Da, problem je vjerojatno bio nedostatak kapitala za reklamiranje. Jasno mi je zašto nije prodavao ribu, teško je Skandinavcima prodati ribu.

Tko je glasao

Visoka cijena u pravilu

Visoka cijena u pravilu uvijek mora opravdati visoka kvaliteta.
Međutim, kada je SMS krenuo na nova tržišta, odlučio se za filozofiju visokih cijena, svugdje, ne samo u Danskoj, a ne nižom kako neki drugi rade. Veliki novac je ulupao u dizajn, ali mu je zato marketing bio slaba karika u lancu, a kako navodiš i sam nigdje se nije čulo i vidjelo za SMS osim na polici. Njegova kvaliteta opravdava cijenu a koju kreira zapravo trgovac uz blagoslov porizvođača, ali nerijetko proizvođač sam uvjetuje cijenu na polici, odnosno njen raspon, jer vodi dobru politiku cijena.
Zašto je Belgijska čokolada tako skupa? Bila sam u jednoj tvornici čokolade vrhunske tehnologije, koja zapošljava tek dvadesetak zaposlenih, ali prodaju tu skupu čokoladu na sve strane svijeta. Imaju najjeftiniji kakao obzirom da im je vlasnik veliki UK industrijalac i posjednik afričkih plantaža. Kakao je inače vrijedan kao i zlato. Dakle, jeftina sirovina, vrhunski proizvod i ciijena, osigurava veliki profit.
Nabavna cijena te vrhunske čokolade je za 100g oko 1euro, a tu se kod nas prodaje, negdje između 25 i 30 kuna u maloprodaji. Igra sa cijenama i tržištima je inače jako zanimljiva. U većini slučajeva za visoke cijene nisu krivi samo proizvođači, već prvenstveno trgovci.
Što se tiče industrijskog dizajna, on je kod nas uglavnom podcjenjen, ne daje mu se na važnosti koju bi on zapravo trebao imati, i o tome nitko ne vodi računa. Ambalaža često puta prodaje proizvod, neke možda samo jednom zbog kasnije utvrđene kvalitete, ali nekima se i to isplati.
Tako sam i sama nasjela lijepoj ambalaži kiselih krastavaca u nekom marketu u Beogradu. Mada sam pročitala deklaraciju na kojoj je pisalo da je tamo neki proizvođač iz Srbije, ubrzo sam saznala da baš i nije tako kao što piše. Nakon kušanih krastavaca bilo mi je odmah jasno da se ne radi o domaćem proizvodu, već samo domaćoj ambalaži. To mi je uskoro i potvrđeno, jer se zapravo radi o krastavcima koji su uveženi kontejnerima iz Kine, napravljena je privlačna ambalaža i takvi krastavci se prodaju u višem cijenovnom razredu. Zbog slabe kontrole tržišta i još slabije zaštite potrošača takve stvari prolaze ne kažnjeno.

Tko je glasao

SMS je dobio i neke nagrade

SMS je dobio i neke nagrade za dizajn svojih proizvoda, ako se ne varam. Nisu imali loš dizajn, ali su valjda previše love spucali u to.

Trebali su neku nagradnu igru, tipa, pošaljite etiketu s ulja, nagrada auto, takve stvari prolaze kod nas.

I još nešto — iako smo zemlja s dosta maslina (relativno) dosta stanovništva u unutrašnjosti ne koristi maslinovo ulje, jednostavno nisu navikli na to. Da ne govorimo koliko ribe jedemo, manje nego mnoge zemlje bez mora. Pa su se bacili i na pašticade i džemove.

Možda su pokušali prevelik asortiman (kao što i Badel ima probleme s tim).

Tko je glasao

Samo bi nadodao da Mladinić

Samo bi nadodao da Mladinić ne posjeduje kuću sa bazenom, da sa bolesnom ženom nije odlazia u mondena ljetovališta, i nije se razbaciva
ka pijani milijarder.
Mladinića su jednostavno nategnuli mafijaši koji su mislili da su jači od
mafije kojoj pripada uspješni diler žvakica.
Jasno je ko dan da su Polančec i ekipa napravili ono što je žvakica sa svojima mislio napravit, ali su ga preduhitrili.

Tko je glasao

falio, sam ali ne puno. znam

falio, sam ali ne puno. znam da si ti insajder, i ima onaj dobar dnevnik o SMS-u.

to ne mijenja cinjinicu da je poslovna politika SMS-a bilo toliko promasena da je na kraju stjeran u kut od podravke morao plesati ples prevare stoljeca.

covjek je u zatvoru, a masline su neobrane.

svejedno, ono sto sam naveo za qatr vrijedi za cijele UAE. od pet miljuna stanovnika je osamsto tisuca "domicilnih" koji ne zive u radnickim logorima.

svejedno promasena poslovna politika.

Tko je glasao

poslovna politika SMS-a bilo

poslovna politika SMS-a bilo toliko promasena da je na kraju stjeran u kut od podravke morao plesati ples prevare stoljeca.
to je istina;
grešku je napravio što nije nikog slušao, pa onda lako zastraniš. ;)
inače ta ti AGCC regija ima cca 30mil stanovnika.
Velika je najezda palistanaca i indijaca.

Tko je glasao

Svi oni koji se protive da

Svi oni koji se protive da država nešto da IGH-u (ma što mislio osobno o toj firmi): mislite li vi stvarno da američka politika i država ne stoje iza npr. Bechtela? Mislite li da Njemačka ne gura Siemens i T-Com?
jedno je lobiranje a drugo davanje kredita i jamstva.

Tko je glasao

Svi oni koji se protive da

Svi oni koji se protive da država nešto da IGH-u (ma što mislio osobno o toj firmi): mislite li vi stvarno da američka politika i država ne stoje iza npr. Bechtela? Mislite li da Njemačka ne gura Siemens i T-Com?

da, oni guraju svoje firme koje ne služe tome da se pljačkaju njihovi građani.
igh ima sve predispozicije za konkurentnost - jedino glavu treba promjeniti.

Tko je glasao

Kriza je šansa. Država

Kriza je šansa. Država može i treba pomagati fizičkim osobama (svojim građanima) ali i pravnim osobama! Ako država dijeli novce udrugama, političkim strankama, crkvama itd može neku kunu dati i privatnim firmama!

Tu ja vidim rješenje formule za izlaz iz krize.
Preusmjeriti sva sredstava koja se izdvajaju za stranke i udruge,a istim sredstvima dati povoljne kredite malim poduzetnicima(prakticirati do tri vlasnika-poput švicarskih AG malih poduzeća).

Hrvate treba potaknuti da opet troše

Ali pretežito hrvatske proizvode,koje proizvode bi država trebala po potrebi sufinancirati subvencijama.

Na kraju; treba stvoriti institut zaštite nacionalnih interesa.

Da se ne bi dogodilo u budućnosti da zbog gluposti lakomosti ugovaratelja posla,nacionalni interesi budu dovedeni u pitanje.

Primjerice jedna od gluposti bila je sklopiti poslove sa niskotarifnim avio kompanijama(koje subvencioniraju interesne skupine) i dopustiti im često slijetanje u hrvatske zračne luke, a zbog kojih ugovora domaća avio kompanija gubi oko 90 miliona kuna god.
Naši "pametni menadžeri" zbog dobiti nekoliko miliona kuna prouzroče enormne gubitke drugim potencijalima.

Nisu se zapitali; jel ti avio prijevoznici posluju sa istim kriterijima,ili ih netko financira da bi postigli neke malo više interese.
Mišljenja sam da se to pogodovanje stranim kompanijama nije smjelo dopustiti, bar dok se krediti ne otplate.

Isto tako se nije smjelo dopustiti enorman uvoz robe iz Kine(više od 1.400000000 $), a domaća tekstilna industrija propada.
Zbog takvih glupih poteza naša ekonomija je bačena na koljena.

Tko je glasao

Ali pretežito hrvatske

Ali pretežito hrvatske proizvode,koje proizvode bi država trebala po potrebi sufinancirati subvencijama.

Samo donekle. Sve luksuzna roba, auti, tehnika, sve je to iz uvoza. Subvenciramo poljoprivrednu proizvodnju i brodogradilišta koji su crna rupa. Zapravo bi trebali subvencionirati i pomagati ambiciozne stvari, ulaganja u tehnologiju, razvoj. Tu je najveća zarada.

Zatim, ne znam koliki udio u potrošnji čine totalne gluposti, ali kad krenemo nabrajati čokoladice, grickalice, "Kinder-jaja", gumene bombone, razne sličice, naljepnice, kozmetiku, sitne poslastice (a la Ferrero) sve su to proizvodi na kojima se jako, jako dobro zarađuje.

S druge strane, brašno je brašno. Ne možeš nekog uvjeriti da kupi baš to brašno, a ne neko drugo.

Možeš uvjeriti nekog da su neke cipele bolje i ljepše od drugih. Da je neki sladoled bolji od drugog. Da su neke naočale bolje dizajnirane od drugih. Problem je što našeg sladoleda, cigareta, gumenih bombona... nema nigdje u Europi osim u bivšoj YU.

Ali kako doći do toga? Jako teško. No, povećana štednja znači i više novaca u bankama, dakle bit će kredita iz vlastite akumulacije. I znači manje kredita izvana.

Tko je glasao

Možeš uvjeriti nekog da su

Možeš uvjeriti nekog da su neke cipele bolje i ljepše od drugih. Da je neki sladoled bolji od drugog. Da su neke naočale bolje dizajnirane od drugih. Problem je što našeg sladoleda, cigareta, gumenih bombona... nema nigdje u Europi osim u bivšoj YU.
Ali kako doći do toga? Jako teško.

Tvoja konstatacija predstavlja i bit rješenja problema. Kako doći do toga?

Za primjer ću uzeti sladoled koji spominješ.
U Poljskoj je stranim ulaganjima napravljena jedna od najvećih i najmodernih tvornica sladoleda s vrhunskom tehnologijom i ogromnim kapacitetima. Za dizajn bili su angažirani izraleci koji su vodeći u svijetu u toj struci. Tako je stvoren kvalitetan, ukusan, oku privlačan proizvod, i konkurentan cijenom koji se prodaje po cijeloj zapadnoj eu.
U regiji ex yu je vodeći proizvođać agrokor, zaslužno ga se naziva kraljem sladoleda. Po kvaliteti nije ništa lošiji od poljskog, ali mora poboljšati izgled, znači raditi na industrijskom dizajnu. Za sada to nije potrebno, ali ulaskom u eu taj segment uz cijenu igrat će itekako važan utjecaj na konkurentnost.

Sva proizvodnja temelji se na ulaznim troškovima, a najvažniji se odnosi na repromaterijal i sirovine, dakle sastojke. Divizija nabave u mnogim uspješnim kompanijama nerijetko predstavlja najvažniji dio cjeline, tj. tvrtke, dok neke daju naglasak na prodaju, a što je po meni jednako važno, ali također dajem prednost nabavi. Jer ako ćemo prikupiti ponude npr. desetak dobavljača, zatražiti uzorke, ispitati njihovu kvalitetu, usporediti cijenu i kvalitetu, sigurno je da je to put kako možemo doći do jeftinog i kvalitetnog proizvoda. Na takvoj nabavi, nadograđuje se segment dizajna i marketinga, pa tek onda dolazi umijeće prodaje, ako smo prethodno napravili benchmarking ciljanog tržišta.
To isto odnosi se i na tekstilnu industriju, jer domaći proizvođaći orjentirani su na prodaju, a ne nabavu, dizajn i marketing. U ovoj industriji najveći je problem cijene rada, pa je s toga kineski tekstil najjeftiniji, a većinu svojih sirovina uvoze iz indije, dok se naši tekstilci ne znaju dogovriti, i unutar tekstilnog klastera vršiti veću nabavku repromaterijala kako bi postigli što nižu cijenu. Ima nekih pokušaja preko Malezije i tamo otvorenog predstavništva takvog klastera, ali ne znam koliko su do sada uspjeli razbuditi domaće usijane glave i menadžere koji o tome odlučuju.
Na ovome treba jako puno raditi ako želimo podići na noge svoju industriju prije ulaska u eu, a ne im biti izvor jeftine radne snage i sirovina.
Znači razvoj i inovacije novih proizvoda kao i brendiranje. Nimalo lak posao na kojem treba sustavno raditi, ali zato nam je potrebna vrhunska tehnologija.
Za sada, hrvatski izvoz ima većih šansi na istočnim tržištima, pa i kooprodukciji, i to je put kako će se podići opseg postojeće domaće drvno-prerađivačke i prehrambene industrije, pa onda i ostalih koje pokazuju znakove života..

Tko je glasao

imamo tako na primjer i

imamo tako na primjer i izvrstan hrast kojim punimo evropsko tržište, dakle samo sirovina.
Imao izvrsne dizajnere.....ali nešto ne štima na toj relaciji
Dizajneri rade za talijane (ovdje u Hrvatskoj) a ako i uspiju izdizajnirati namještaj, prozore, vrata....cijene su u nebu
zaključak
na razna reketarenja ode bar 60 % - po mojoj nestručnoj laičkoj procjeni

Tko je glasao

Zaboravljaš još jedan

Zaboravljaš još jedan faktor: kako ti zvuči "these are Italian shoes" prema "these are Croatian shoes"?

Italija jednostavno ima taj image, kao auti su im super dizajnirani (nikad ne bih kupio talijanski auto), cipele su im super, moda im je super, hrana im je super... to radi samo za sebe, samo se svako toliko ta predodžba hrani u popularnim medijima i svakoj takvoj stvari Made in Italy je put odmah mnogo lakši nego Made in Croatia

Nije sam reketarenje (ima i toga) ali i image. Svi su čuli za Italiju, i većina ima pozitivno mišljenje o njoj. Za Hrvatsku se malo čuje i malo stvari dolazi iz nje...

Tko je glasao

moram priznati da me

moram priznati da me iskustvo natjeralo da već odavno ne hodam u talijanskim cipelama.
Profesionalno iskustvo pak, kao arhitekt, potpuno zaobilazim talijanski namještaj. 90% šrota, pogotovo ako znaju da nama isporučuju. Neki kolege dobro žive dobivajući provizijicu njihovih proizvođača dok ne uđemo u eu.
Mogu pisati svoje iskustvo točno, ali da sada ne davim. Ako koga zanima mogu.
A o ukusima se ne razgovara....najluđe je što im naši dizajneri zadnjih desetak godina kao jeftiniji dizajniraju.
Tako da to da svi imaju pozitivna iskustva je prošlost
Nedvojbeno će sada i oni poraditi na kvaliteti, postojanosti i cijenama, ako se uspiju vratiti na ono nekad

Tko je glasao

griotta vs. mon cheri nije

griotta vs. mon cheri

nije bitna kvaliteta - samo etiketa

Tko je glasao

upravo pratimo prelazak iz

upravo pratimo prelazak iz ere etikete i farse u eru kvalitete i istine

Tko je glasao

Dobro dizajniran kvalitetni

Dobro dizajniran kvalitetni namjestaj od masivnog drva je svugdje jako skup, ali ipak ima publiku. Pitanje je samo sto to znaci dobar dizajn na kojem trzistu. Osim toga, dizajn mora biti prepoznatljiv, kao npr. skandinavskiu drvu i metalu ili talijanski u elegantnom koznom namjestaju.

U skandinaviji industrijski dizajn ima staus siroko popularne primjenejne umjetnosti, i gotovo svaki vrijediji proizvod (od rajngle do fotelje) nosi potpis nekog manje ili vise poznatog dizajnera.

Dobar dizajn i dobar marketing mogu oplemeniti vrijednost proizvodnje za faktor 10. Naravno, i proizvodnja mora biti top kvalitetna.

The Observer

Tko je glasao

dizajna uopće nema,

dizajna uopće nema, izrađuje se namještaj koji se u nekom kvazi klasičističkom stilu mogao nabaviti i prije 40 godina. Tako da nije upitno dobar, loš, osrednji. Uopće ga nema.
A i nije više toliko dizajn vezan za jednu zemlju, odavno je to "globalizirano", postoji neka blaga crta prepoznatljivosti, inače područje puno copy-pasta.
Naš pak mladi studij dizajna koji je otvorn pri arhitekturi je dao već više uspješnih generacija i svjetski nagrađivanih dizajnera.
Samo mi je nelogično da ovdje nema poveznice između dvije svjetske kvalitete a prirodno se nadopunju

Tko je glasao

što nije ista stvar i sa

što nije ista stvar i sa gore navedenim grickalicama i slatkišima.
Pogledaš Ferrero policu - sjetiš se reklame - nemožeš zaobići - a di je Kraševa polica?
Eraclea upakirala čajeve i čokolade u bajku. Reklamni panoi, lipe drvene police, stalak za "meni", šalice samo takve! A di je Franck?
Na sreću, retro je in, ali dajte još malo upakirajte to!

Tko je glasao

Da, pa pola ekonomije je

Da, pa pola ekonomije je prodaja šareno upakiranih stvari. To je zapravo neekonomično (plaćaš za pakiranje, reklamu i dizajn, a ne samo za sadržaj) ali to je rezultat "utrke u naoružanju"...

Tko je glasao

na razna reketarenja ode

na razna reketarenja ode bar 60 % - po mojoj nestručnoj laičkoj procjeni
U prosjekju ti tu ide, po onoj staroj narodnoj: pola pijem, pola šarcu dajem ;)

Tko je glasao

Zatim, ne znam koliki udio u

Zatim, ne znam koliki udio u potrošnji čine totalne gluposti, ali kad krenemo nabrajati čokoladice, grickalice, "Kinder-jaja", gumene bombone, razne sličice, naljepnice, kozmetiku, sitne poslastice (a la Ferrero) sve su to proizvodi na kojima se jako, jako dobro zarađuje

Treba svakako ignorirati uputu EU da prestanemo glorificirati hrvatske proizvode.
Ja ne samo da bih glorificirao, nego bih pokrenuo kontra kampanju koja bi ocrnila strane proizvode koji se forsiraju na tržištu Hrvatske.
Primjerice deterđenti i sva druga sredstva za čišćenje se prodaju ovdje iako im je istekao rok pogledom na EU standarde,znači da su ti proizvodi smeće.
Isto tako i masa drugih proizvoda koji dolaze iz EU,a isti proizvodi su sa istekom roka valjanja u EU(standard 6 mj-u Hrvatskoj 1 god). Sve je to smeće, a smeće ne bi trebali kupovati.

Tko je glasao

institut zaštite

institut zaštite nacionalnih interesa - definitivno!

niskotarifne avio kompanije - 90 milijuna gubitka Croatiji airlines?
"Uprava ističe da je s obzirom na ozbiljan utjecaj krize na turistički sektor i putovanja te smanjenje nivoa putničkog prometa i prijevoza tereta, Croatia Airlines tijekom godine proveo razne mjere racionalizacije i UŠTEDA u poslovanju te odustao od investicija koje nisu vezane za osnovno poslovanje, održavanje i sigurnost s ukupnim planiranim efektom ušteda od približno 93,7 milijuna kuna na godišnjoj razini od čega je u prvih devet mjeseci ostvareno 75 milijuna kuna."http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/43929/Najteza-Godina-za-Croatia-Airlines.html
A ja se pitam, jel ti avio prijevoznici posluju s istim načinom poslovanja ili "pametnim menađerima" koje je netko postavio u upravu da bi postigli, možda neke druge interese?
Kad je zagustilo, ovi naši su uspili "uštediti" 75 milijuna... Hm.. što bi bilo da svih 18 godina bili malo racionalniji?
Možda bi karta Zadar - Zagreb bila prihvatljiva, bar kao Zadar - Edinbourgh?
Možda nam turisti ne bi dolazili Ryanom, nego Croatiom?
U svakom slučaju - bar nam dolaze. I to oni koji neće prespavati u autokućici na parkiralištu. Oni koji ne nose svoju hranu sa sobom. Oni koji su došli sa rukama u đepovima, i sve što će im trebati za boravka u Hrvatskoj - moraju tu i kupiti!
Može li to nadoknaditi gubitke CroAir?
Ne znam, ali drago mi je da nam dolaze i vjerujem da bi to mogli dobro iskoristiti.

Za čajna šopove i otrovno čajna smeće se slažem. Vjerojatno se i tu postižu neki "malo viši" interesi...

Tko je glasao

U svakom slučaju - bar nam

U svakom slučaju - bar nam dolaze. I to oni koji neće prespavati u autokućici na parkiralištu. Oni koji ne nose svoju hranu sa sobom. Oni koji su došli sa rukama u đepovima, i sve što će im trebati za boravka u Hrvatskoj - moraju tu i kupiti!
Može li to nadoknaditi gubitke CroAir?

Ne radi se tu o vremenu turističke sezone,nego o cjelogodišnjem periodu, a poglavito destinacijama koje vode u ZLZ ili pak iz iste zračne luke po EU destinacijama.

Uzmimo da je ZLZ ostvarila veći promet zbog tih "jeftinih" kompanija i to oko 500-600 putnika u prosjeku, a CA zbog novih prijevoznika izgubila samo 300 putnika dnevno,to je sklapanje štetnog ugovora.
Država je većinski vlasnik jednog i drugog gospodarskog potencijala,pa stoga začuđuje sklapanje poslova koji daje desetak puta manji dobitak od štete koju realno ostvaruje.
Nije istina da baš svi ti putnici koji putuju novim sumnjivo-povoljnijim letovima, bez istih uopće ne bi putovali.

Radi se najvjerojatnije o poslovima zbog kojih su uske skupine ostvarile velike provizije a štetu trpe porezni obveznici u Hrvatskoj.

Tko je glasao

aha!! evo štetnog ugovora

aha!! evo štetnog ugovora našeg deluks prijevoznika;
"Business.hr piše kako Mišetićevo članstvo u NO Lufthansa CityLinea, kao i leasing zrakoplova od Lufthanse, jasno pokazuje zašto je CA odustala od isplativih tržišta poput Rusije, Skandinavije i Velike Britanije i zašto hrvatski putnici gdje god da polete moraju ići preko Frankfurta ili Münchena."

http://www.nacional.hr/clanak/87112/misetic-u-sukobu-interesa-sef-croati...

p.s.
ne dirajte mi "sumnjivo-povoljne" letove iz ZLZa, to su mi jedina vrata u svijet!!

Tko je glasao

Radi se tu o baš vremenu

Radi se tu o baš vremenu turističke sezone!
Koja je nama sve kraća i kraća. (unatoč pustim "pokušajima" ministarstva turizma da je produži. I pored našeg vrlog ministarstva, to za nas učini strana aviokompanija... ok, uništavaju tu "sezonu" sustavno - zabranom rada trgovinama, ove godine će 01.07. ukinuti pice u fast fudovima - naći će naši političari način da nas unište! bez brige!)

"Uzmimo da je ZLZ ostvarila veći promet" - nemamo tu što "uzeti" - to je činjenica
http://www.zadar-airport.hr/hr/media/pdf/02-Passanger-HR.pdf
CA je eventualno mogla "izgubiti" putnike na linijama Europa - Pleso, jer ZLZ nije imala međunarodne letove. Opet bi se "svi" ti putnici slijevali u isključivo u metropolu.

"Nije istina da baš svi ti putnici koji putuju novim sumnjivo-povoljnijim letovima, bez istih uopće ne bi putovali."
Tako je - oni putnici koji moraju putovati u Hrvatsku, putovali bi kako mogu. Zabranom slijetanja aviona nisko tarfnih prijavoznika - takvi putnici bi nam ostali.
Nezadovoljni, s osjećajem da su u startu prevareni, na putu u zemlju do koje je preskupo uopće doći....

A oni koji putuju turistički, bi putovali u destinacije gdje ih voze lowcost prijevoznici.
Britanac skupi neku paru, odluči otići par dana u toplije krajeve, iz Londona, bira;
Ibiza - 750,00kn povratna Ryan
Marrakesh - 900,00kn povratna Ryan
Zadar - 2000,00 povratna CA

Što bi ja izabrala na njihovom mjestu?

p.p.s. 12.07. - nisu ukinuli pice u fast fudovima! ha ha ha!

Tko je glasao

Da, i sad bi hrvatski

Da, i sad bi hrvatski putnici morali placat ekonomsko neznanje poslovodstva CA najskupljom kartom u Europi?

Tko je glasao

Ne radi se tu o nekakvom

Ne radi se tu o nekakvom ekonomskom neznanju nego o fiktivnim cijenama avio karti, a koje većinske troškove pokrivaju države unutar EU, sve zbog rasterećenja prometnica koje su pretrpane vozilima radnika na privremenom radu u tim državama.
Te zemlje imaju sasvim dobru računicu; nema toliko prometnih nezgoda.
Takve avio kompanije se služe trikovima jer ponekad i tripout prodaju istu kartu.Odrede vrijeme odlaska i povratka,ponekad i 6 mjeseci unaprijed, a ako putnik odustane nema povrata sredstava niti drugog termina za let.
Snalažljivo jest, ali nije baš najpoštenije.

Tko je glasao

Ne radi se tu o nekakvom

Ne radi se tu o nekakvom ekonomskom neznanju nego o fiktivnim cijenama avio karti, a koje većinske troškove pokrivaju države unutar EU, sve zbog rasterećenja prometnica koje su pretrpane vozilima radnika na privremenom radu u tim državama.
Te zemlje imaju sasvim dobru računicu; nema toliko prometnih nezgoda.

Nije istina, sve te 'jeftine' kompanije imaju vlasnika s imenom i prezimenom. Vlasnik RyanAira je Michael O'Leary. Upravo su one najveci konkurenti prijevoznicima koji su jos uvijek u manjinskom ili vecinskom vlasnistvu drzava (Lufthansa, KLM itd). Avionski promet je navodno jedan od vecih zagadjivaca s CO2 i upravo se razgovara o dodatnom oporezivanju avioprijevoza. Isto tako, ako gledas destinacije tih kompanija, vidjet ces da se radi vecinom o poznatijim turistickim sredistima, tako da i to s radnicima na privremenom radu pada u vodu. Kompanije koje nude jeftinije karte su napravile jednu dobru stvar- prodrmale su tradicionalne prijevoznike, snizile prosjecnu cijenu karte i s tim su i oni koji prije nisu ni mogli sanjati o putovanju dobili tu priliku. Prije 30 godina prosjecan hrvatski student nije mogao ni lako ni jeftino doc do Berlina ili Londona, danas moze i pogledat izlozbu, otic u kazaliste i slicno.

Tko je glasao

Avioni CA su dosta dobro

Avioni CA su dosta dobro popunjeni. Svaki put kad sam letio — pun avion.

Jedino su karte malo ispod cijene. ZG-DU 180 kn sa svim taksama?! To je naravno da se privuče ljude. Pa stalno imaju akcije, nedavno su imali akciju za bilo koje europsko odredište povratna karta 100 i nešto €...

Naravno da CA nije low-cost airline, bojim se da i ne žele postati to. Business klasa im nije loša, fino je pecivo :)

Tko je glasao

Uzmimo da je ZLZ ostvarila

Uzmimo da je ZLZ ostvarila veći promet zbog tih "jeftinih" kompanija i to oko 500-600 putnika u prosjeku, a CA zbog novih prijevoznika izgubila samo 300 putnika dnevno,to je sklapanje štetnog ugovora.

U jednadžbi si zaboravio dobitak koji su ostvarili putnici. CA uvijek može sniziti cijene da privuče putnike natrag - što bi ih prisililo da posluju racionalnije.

Ne može (a i ne smije) država voditi politiku tako da gušenjem konkurencije maksimira profit (odnosno minimalizira gubitak) državnih komapnija na račun svojih gradjana.

The Observer

Tko je glasao

Ne može (a i ne smije)

Ne može (a i ne smije) država voditi politiku tako da gušenjem konkurencije maksimira profit (odnosno minimalizira gubitak) državnih komapnija na račun svojih gradjana.

Mislim da se tu radi većinom o građanima koji rade u inozemstvu, ili o rodbini radnih ljudi u inozemstvu, a ti isti građani koji financiraju takve letove, ostvaruju i do 5 puta veće OD od prosjeka u RH.

Malo ima onih koje bi država trebala zaštititi, a putuju zahvaljujući takvim prijevoznicima.

Tko je glasao

A znaci, zato sto zaradjuju,

A znaci, zato sto zaradjuju, u redu je da ih i oderemo:) Ovo je meni ono sto bih nazvao, tipican balkanski nacin razmisljanja. Iznenadio bi se koliko ljudi iz Hrvatske je 'proputovalo' zbog tih jeftinijih prijevoznika. Neki (mislim da samo RyanAir tako funkcionira, i zato je stalno na oku europskog povjerenika za konkurenciju) jesu subvencionirani, ali ne samo u Hrvatskoj vec ih obicno subvencioniraju konzorciji lokalnih hotela ili turisticke zajednice mjesta u koje lete. Funkcionira nekako ovako- budete li nam dali 100 000 E, otvorit cemo liniju do nekog emitivnog europskog sredista. Ne zelite li dati, nista od linije, i vi ostanete bez desetak tisuca gostiju, a naci ce se drugo turisticko srediste koje ce pristati na nase uvjete. Postoji EU sporazum o otvorenom nebu,koji regulira letove i u Hrvatsku i iz Hrvatske, i ovo s to ti predlazes bi pretpostavljam zaustavilo letove i CA u Europu i europskih kompanija u Hrvatsku. Jer zasto bi oni dozvolili letove CA, ako Hrvatska zabranjuje letove EU kompanija. Malo slozenije nego sto onako od oka izgleda.

Tko je glasao

Postoji EU sporazum o

Postoji EU sporazum o otvorenom nebu,koji regulira letove i u Hrvatsku i iz Hrvatske, i ovo s to ti predlazes bi pretpostavljam zaustavilo letove i CA u Europu i europskih kompanija u Hrvatsku. Jer zasto bi oni dozvolili letove CA, ako Hrvatska zabranjuje letove EU kompanija. Malo slozenije nego sto onako od oka izgleda.

Prije bi bilo suprotno jer te jeftine kompanije nemaju dozvole slijetanja u svim EU zračnim lukama,baš zbog nedovoljnog standarda i kvalitete.
CA je te standarde morala strogo poštivati jer u suprotnom ne bi bila u grupaciji Star alliance.

Netreba tim jeftinim prijevoznicima u potpunosti zabraniti slijetanje, ali treba od njih tražiti sve ono što se traži od našeg prijevoznika CA, za slijetanje u EU zračnim lukama.

Tko je glasao

A koja to kompanija od onih

A koja to kompanija od onih koje djeluju na hrvatskom trzistu ne moze dobit dozvolu za sletit u nekoj europskoj zracnoj luci? Pa sve one imaju domicil u nekoj europskoj drzavi. Istina je da veliki europski gradovi imaju dvije ili vise zracnih luka koje su se specijalizirale za odredjenu vrstu prometa. Tako, ako gledas Veneciju, Marco Polo posluje s tradicionalnim prijevoznicima, a Treviso iskljucivo s niskocijenovnim. Ti usporedjujuci jeftine kompanije s tradicionalnim prijevoznicima mijesas kruske i jabuke. Isto kao da usporedjujes hotel s dvije i pet zvjezdica, i cudis se zasto je ovaj s dvije toliko jeftiniji od ovog od pet zvjezdica. Tradicionalne kompanije nude iskustvo letenja, poslugu, tradiciju i slicno, a jeftine samo prijevoz od tocke A do B (s tim da su te tocke vecinom manji aerodromi udaljeniji od urbanih sredista). Lufthansa je imala jednu zanimljivu reklamnu kampanju s ciljem da pokaze razliku izmedju sebe i niskocijenovnih prijevoznika pod motom: Fly with us to an airPORT, not with them to an airFIELD.

Tko je glasao

ali to se vec dogadja. ne

ali to se vec dogadja. ne postoje zabrane slijetanja low-cost carrierima. zabranjivane su neke charter kompanije sto je sasvim druga prica.

dvije su stvari kljucne. struktura troskova i subvencioniranje u obliku lokalnih aerodroma (kao na primjer zadar) ko je to onda kroz boravisnu taksu nadoknade.

zanimljivo je da npr. lufthansa bila suvlasnik low-cost kompanije da bi lani postala njen stopostotni suvlasnik.

takodjer je upitno koliko ce se te cijene uspjeti drzati na dugi rok. stelios haji-ionnau (easyjet) je jednom rekao da u evropi ima mjesta za maximalno 3-4 low-cost-carriera. lani je vec nestao skyeurope.

Tko je glasao

zanimljivo je da npr.

zanimljivo je da npr. lufthansa bila suvlasnik low-cost kompanije da bi lani postala njen stopostotni suvlasnik

Radi se o Germanwingsu. I nisu oni jedini. British Airways je vlasnik BMIBaby. Dolazi do diferencijacije- trziste niskocijenovnih i tradicionalnih kompanija je razlicito. I ja da budem iskren, kad letim pazim da to nije nikad RyanAir- njihov odnos do putnika je jednostavno kao odnos do teleta u kamionu. Zato je i cijena takva kakva je.

Tko je glasao

Zdrava konkurencija nikada

Zdrava konkurencija nikada nije škodila.

CA ima prilično praznih mjesta u avionima, koja se mogu popuniti jeftinijm kampanjskim kartama, i tako vratiti putnike.

The Observer

Tko je glasao

Samo što CA kompanija

Samo što CA kompanija pripada udruženju star alliance, a to sa sobom donosi poštivanje strogih načina poslovanja.

Tko je glasao

Ma svaka čast na kvaliteti

Ma svaka čast na kvaliteti i na strogom načinu poslovanja. Određenoj skupini putnika tako nešto i odgovara. I treba postojati. Ali ne kao jedina varijanta.
Osobno ja, definitivno ne spadam u tu skupinu.
Na stranici CA najjeftinija karta Zadar - Glasgow - 4100,00kn
Moje putovanje Zadar - Glasgow (za dvoje);
1745,27 - avion
400,00 - vlak Edinbourgh - Glasgow
1116,28 - 2 noćenja - hotel u centru
283,00 - ulaznice za događaj koji smo išli gledati
sveukupno cca 3600,00 kn - za dvoje - (tamo smo potrošili još toliko)
Za kompletan trošak, u CA ne mogu kupiti niti karte, ne bi mi uopće palo na pamet ići!

Valjda ista stvar vrijedi i obrnuto!

Stvarno misliš da nam takvi letovi nose više štete nego koristi?

Tko je glasao

Sve avio kompanije

Sve avio kompanije podliježu istim propisima sigurnosti i odgovornosti prema putniku. Članstvo u Start Alliance možda podrazumjeva neke više standarde, ali to ne znače da su low-cost kompanije ispod zakonskog minimuma.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron