Nikada nisam bio zloguk prorok ili pesimist. Stvari ne gledam kao ekonomski ekspert (što i nisam) već kao jedan običan čovjek koji već 30 godina pomno prati politička i ekonomska zbivanja. Uvijek i u svakoj situaciji kako privatnoj tako i u drugima, nastojao sam pronaći svjetlo na kraju tunela. Pokušavajući shvatiti model kapitalističke ekonomije kakav danas imamo,nije bilo nimalo jednostavno. Gotovo poput većine zemalja u svijetu koja se nalazi pred ekonomskim slomom slijedimo isti model Što više među njima su do sada vodeće svjetske ekonomije. Koliko sam uspio shvatiti pojam „suvremena ekonomija „ zapravo je obična monetarna prijevara koja se prikriva maskom slobodnog tržišta. Pohlepa za što bržom zaradom često banke i poduzetnike dovodi u situaciju da uđu u tako zvanu Ponzijevu shemu ili piramidu. Kapitalizam nije Ponzijeva piramida ali na kraju doživi isti kraj. I Ponzijeva piramida i ekonomija koja živi na kreditima moraju neprestance rasti u suprotnome im prijeti isti kraj. To se dogodilo s investicijskim fondom Brenarda Mandoffa kralja Wall Streeta. Banke i bankari nikada ne bi uspjeli bez pomoći politike. Prilika nam je to vidjeti na primjeru SAD gdje je vlada najprije zaštitila banke, a bankari uzvraćaju sa neograničenom kreditnom podrškom tjerajući ne samo sadašnju generaciju već i buduće generacije beskrajni kružni tok kreditnih obveza. I tako usred najvećih kriza bankari su jedini koji dobro zarađuju. To isto se sada događa u EU.
Nikada neću zaboraviti svojih prvih sto dionica koje sam dobio. Nas 90 % u firmi nismo znali što s njima činiti. Neki su ih prodali za tisuću maraka. Oni koji su nešto znali, posudili su novac i kupovali dionice po toj smiješnoj cijeni. Kasnije nas je firma zadužila za još pedeset dionica koje smo morali mjesečno otplaćivati. Tko je naklon godine dana odlučio prodati te dionice moga ih je prodati samo firmi, ( ili pojedincima u firmi ). I danas nakon deset godina
proučavanja ne mogu se oteti dojmu da su burze zapravo kasina ili kockarnice gdje željni brze zarade mogu uz malo sreće zaraditi ili uz određeno dozu povjerenja u „ brokereske eksperte jednostavno sve izgubiti.
Gledajući svojim laičkim očima i drugi stup mirovinskog osiguranja podsjeća me na jednu vrstu Ponzijeve sheme.
Svi znam koliki je rast našeg gospodarstva. Rezanjem i kresanjem troškova države može se nešto polučiti ali nedovoljno za izlaz iz krize.
Da bi mogle opstati kapitalističke ekonomije moraju stalno rasti. Onog trenutka kada prestanu rasti nisu više u stanju plaćati glavnicu ni kamate a rezultat toga je krah. Rast političkih ekonomija na kreditima koji zamjenjuju novac onaj pravi utemeljen na štednji pretvara se u sve veći neprestano rastući dug.
Gdje smo mi. Do sada smo poput većine zemalja ulazili u kredite bez stvarnog rasta ekonomije. Dug je rastao i rastao. Novac koji smo dobili odlazio je na otplatu dugova a ne na stvaranje novih profitabilnih subjekata. Čak i kada je HNB intervenirala radila je to po mome mišljenju na pogrešan način. Sanirala je banke kreditima s povoljnom kamatom, a ove bi davale kredite sa daleko većom kamatom. Bilo bi daleko pametnije da se taj novac direktno imputirao poslovnim proizvodnim subjektima sa održivim planovima i programima proizvodnje. Zaobilaženje banaka i davanje novaca tamo gdje se može pokrenuti proizvodnja mora biti jedan od osnovnih zadataka nove vlasti. Što se tiče državnih poduzeća tu mi situacija nikada nije bila jasna. Ukoliko država nije u stanju pametno i profitabilno voditi državne tvrtke, kako može voditi cijelu državu?
A gdje možemo uštedjeti da uspijemo proračun staviti u ekonomski dopuštene okvire?
Treba napraviti brzu analizu gdje su sve odlazila sredstva koja nisu polučila nikakav rezultat.
Koje subvencije su vreća bez dna a ne pomoć za oporavak. Koje su stavke u proračunima korištene samo za socijalni mir i prikupljanje glasačke mašinerije ( općine, gradovi županije)
Htjeli mi ne htjeli država (Vlada) ima moć nad gotovo 50% ekonomskih zbivanja u nas, i nema više nikakvog opravdanja nad događanjima u ekonomiji. Socijala i mirovine ne smiju se dirati. I neće ih dirati. Velika je mogućnost revitalizacije nedavno zatvorenih, željezara, KIO, Kamensko i ostale fabrike, ako se novac usmjeri iz neplodnih, jalovih investicija u održive poslovne subjekte.
Ukoliko se nastavi sa kapitalizmom čija ekonomija počiva na kreditima, brzo će uslijediti rušenje istog, i doživjet će krah poput Ponzijeve piramide.
U posljednje vrijeme sve veći interes pobuđuje Austrijska ekonomska škola.
Razlog je jednostavan; dok su argumenti austrijske škole služili istini, argumenti ovih drugih služili su moći. Ono što razumije samo posvećena manjina jest da današnja tržišta nisu slobodna. Vjerovanje u slobodu tržišta nema ništa zajedničkog s realnošću; intervencije vlada na današnjim tržištima nisu ništa manje od intervencija u djelovanju nekadašnjih 'tržišta' u komunizmu. Razlika je samo u metodama i njihovoj rafiniranosti.
Manipulacije cijenom zlata, intervencije na tržištima valuta, podizanje i spuštanje kamatnih stopa, promjene poreznih stopa kako bi se poticalo ili smanjivalo ekonomsku aktivnost su manifestacije uplitanja u slobodu tržišta. U usporedbi s komunističkim tržištima kapitalistička tržišta doimaju se slobodnima; u stvari, kapitalizam je u cjelosti 'namještena igra'.
Ovo je samo moje osobno viđenje i molim za razumijevanje jer nisam profesinalni ekonomist.
Socijala i mirovine ne smiju
Socijala i mirovine ne smiju se dirati. I neće ih dirati.
zašto se socijala i mirovine ne smiju dirati?
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoMoja greška
@mrak
mislio sam na mirovine stečene radom i stažom a te su priznajte crkavica.
Ostalo rezati.Saborske, invalidske i sve stečene po povlaštenim uvjetima. Spreman sam da na sebe navučem bijes kolegica i kolega s pollitika.com i otvoreno kažem da mnoge braniteljske mirovine podsjećaju na " boračke",( Dva svjedoka i ti si i borac od prije pada Italije. ) Što se socijale tiče bojim se onog najgoreg scenarija. Kroz reviziju socijale uvijek nadrapaju najsiromašniji.Oni prvi prolaze reviziju i dolaze pod škare rezanja kako bi se formirala ljepša krošnja koja može a i ne mora donijeti ploda.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoBraniteljske mirovine treba
Braniteljske mirovine treba demistificirati, ne bi se smjelo sve trpati u isti koš. Braniteljske su mirovine samo one koje su ostvarene na temelju Zakona o pravima branitelja.
Pošto ima branitelja koji su mirovine ostvarili po drugim zakonima a dio njih ionako ostvaruje tek mizernu invalidninu bez mirovine, nepošteno je prema njima braniteljska primanja percipirati prema onima koja ostvaruju stradalnici DR i koja doista jesu visoka (obitelji - udovice, djeca i roditelji poginulih, invalidi).
Mjesta za uštedu ima među invalidima nižih kategorija koji su ipak ostvarili pravo na mirovinu ali sumnjam da će se netko više odvažiti na propitivanje načina i opravdanosti stjecanja tih mirovina. Sve drugo osim toga bi bila tek uravnilovka I demagogija.
Općenito govoreći, pod udar i propitivanje bi trebale doći sve mirovine za koje nisu plaćani doprinosi. To nikako ne znači sve osim ostvarenih po općem mirovinskom zakonu, što je također još jedna od čestih predrasuda. Ako je mirovina ostvarena po nekom od posebnih zakona, za koju su uredno plaćani doprinosi i visina joj je izračunata u odnosu na visinu plaće, odnosno uplaćene doprinose, također ih ne treba dirati.
Najgore što se može dogoditi je da se zbog krize neki pametnjaković dosjeti i uvede zakon po kojem bi sve mirovine trebalo odrediti u visini, primjerice, 2.000,00-3.000,00kn a plaće 3.000,00-4.000,00kn. Nažalost, i takvih se razmišljanja moglo čuti.
Socijalu kao socijalu se doista ne smije dirati ali to nikako ne znači da ne treba ispraviti postojeće nakaradnosti. Dakle, socijala je potrebna ali se zloupotrebe moraju što prije onemogućiti.
B-52
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaobraniteljske mirovine se
braniteljske mirovine se trebaju odvojiti od prvog stupnja te se trebaju financirati iz posebnog fonda za branitelje.. mislim da je u jugi bio puno bolji sistem sa borackim dodatkom.. znalo se sto si zaradio a sto si dobio na temelju borbe (a tako bi se i laznjaci lakse nasli) ..
posebno treba unutar tog fonda razdvojiti godine braniteljstva koje se smatraju stazom te njih isplacivati kao mirovinu iz braniteljskog fonda.. a sve ostalo treba biti posebni dio tog istog fonda recimo naziva "braniteljska socijala"..
tako bi se prvi stup rasteretio i pripadao onima koji su i uplacivali,,
sto se tice socijale.. socijalu treba placati iz "socijalnog fonda" a ne iz 1. stupa.. to su sasvim dvije, sustinski razlicite stvari.. mirovina je ono sto smo svojim radom zaradili za starost, a socijalni dodatak je dodatak za sve gradane koji nisu dovoljno zaradili ili nisu mogli zaraditi ili ne mogu zaraditi.. svejedno.. no svakako nisu proizvod minulog rada..
to "razdvajanje fondova po svrsi i nacinu financiranja" je jedini nacin da se vidi problem sa mirovinama i gdje stvarno treba rezati..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoNe razumiješ problematiku
Po Zakonu ne postoje braniteljske mirovine. Postoje mirovine DVO-a gdje su uplaćivani svi doprinosi i koje (izuzetak) eventualno imaju braniteljski dodatak samo u slućaju da je osoba RVI. Sama invalidnina recimo za 40% invaliditet iznosi 230 Kn. U tim kategorijama osoba mirovina se ne određuje prema ukupnom stažu već "zadnjoj plaći" i "političkom" dodatku koji može iznositi do 50% plaće. Tako recimo za čin generala (razina ministra) koji je 2000.g. otišao u mirovinu s plaće 8000 Kn (a tako je bilo) mirovina bi iznosila 10-12000 Kn bez invalidnine po osnovi rata. Same invalidnine se alimentiraju s posebnog računa ministarstva branitelja kao i udovice i djeca poginulih temeljem posebnih zakona. Same mirovine DVO-a sa statusom RVI idu kompletno iz 1. stupa i to je svojevrsna politička kuhinja tako da recimo imate slučajeve da;
osoba A: - 40 god radnog i 45 god mirovinskog staža
- čin ustrojbenog mjesta - pukovnik B ustroja (linija GS OS)
- staž u ratnim postrojbama - 5 god
- invalid VIII skupine RVI
Ukupna mirovina danas: 6 - 7000 Kn
osoba B: - 5 god mirovinskog staža
- čin ustrojbenog mjesta - pukovnik A ustroja (linija Šuška & Co)
- staž u ratnim postrojbama - 5 god
- invalid VIII skupine RVI
Ukupna mirovina danas: 8 - 10 000 Kn
U toj priči nepravde ne bi pomogao danas ni Sv.Petar osim da netko odreže po onoj - sve mirovine 2 - 3000 Kn
sve plaće 3 - 5000 Kn
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaohocu ti reci da taj RVI treba
hocu ti reci da taj RVI treba biti isplacivan iz fonda za invalide a ne mirovinskog fonda..
i zbog invalidnosti koja nikako ne moze biti mirovina vec dodatak da bi invalidu bio moguc bolji ili laksi zivot..
ovako ispadne invalidnina nagrada za rat, a ona to po svom smislu nije vec je pomoc covjeku koji je invalid.
stvar bi bila puno cisca.. i onda bi ostala penzija kao penzija i mogli bi ju kao takvu promatrati
tako bi trebalo biti i sa mirovinama standardnog tipa, iz rada.. invalidnost moze naravno biti uzrok umirovljenju ali ne i visini mirovine.. ona mora biti rezultat uplacenog a dio za invalidnost posebno racunata i kao takva dodana na mirovinu..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone bi to bio problem.. po mom
ne bi to bio problem.. po mom sistemu izracunati (hvala, sjetila sam se da su vojne mirovine tako racunate do mislim 31.12.98)
iz prvog stupa covjek treba dobiti koliko je uplatio a ako drzava smatra da treba dobiti vecu mirovinu od toga neka ju isplacuje iz posebnih fondova a ne prvog stupa..
invalidnine treba svakako isplacivati iz "invalidnih" fondova.. smatram da svatko tko je invalid vrijedi jednako, bez obzira na nacin "stjecanja" invalidnosti (rodenje, nesreca, rat) i tu ne bi smjelo biti nikakve razlike osim u sumi po nekom postotku invalidnosti (sistemu)
u svakom slucaju, a zbog navedenih sto vrsta obracuna, visine penzija bilo bi zdravo pristupiti kompletnoj reviziji i radvojiti uplaceno od "nagradne mirovine".. a onda pogledati te nagradne dijelove i kresati ono sto je stvarno pretjerano.. no da bi to mogli moramo prvo ustanoviti sto je PRAVA mirovina od NAGRADNE mirovine.. bez toga se moze samo ovaj kupus dalje nastavljati i zavrzlama povecavati..
ne vjerujem da bi uz pravi software to bilo tako tesko.. trebalo mi mislim jedno godinu dana najvise za unos i obradu svih podataka..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKad govorim o
Kad govorim o demistificiranju braniteljskih mirovina mislim upravo na to.
Branitelji koji su u mirovini a nisu mirovinu ostvarili po zakonu o pravima branitelja jesu uplaćivali u 1.stup. Za staž s uvećanim trajanjem (beneficirani staž) se također uplaćivao doprinos. Na temelju toga im i je izračunata visina mirovine.
Nažalost, zbog nepoznavanja problematike, svi se branitelji podrazumijevaju da izvlače prava po zakonu o pravima branitelja a njihove mirovine kao povlaštene koje treba rezati. To je pogrešan i nepravedan pristup.
Pošto se nova vlast kune da neće dirati samo i baš mirovine ostvarene po zakonu o pravima branitelja ("braniteljske"), a te jesu najveće, bojim se da će ostali branitelji popušiti rezanje kao povlašteni iako to zapravo nisu.
B-52
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoZato jer su ionako mizerne,
Zato jer su ionako mizerne, osim ako nisi mislio na onu gospođu što u BMWu dolazi po svoju naknadu za nezaposlene ;)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoa što se tiče dugova i
a što se tiče dugova i stvaranja ovca zapitaš li se uz dolike milijarde koje se stvaraju koje izdaju centralne banke, kako to da nema velike inflacije. amerikanci upumpavaju milijarde, evropljani... možda zato jer su pare u rukama bankara i oni povećavaju moć, iako se tika brdo novca inflacije beš i nema previše jer ti novci ne nalaze put do ljudi, do proizvodnje.
evropska centralna banka je dala milijarde bankama uz male kamate koje su one posudile državama kao što je grčka uz velike kamate, tako da bi te zemlje mogle tim istim bankama vraćati dug. i eto pare idu iz banke i odmah se vrećaju uz visoke kamate.
da je novac išao u proizvodnju i državnu potrošnju vjerojatno bi imali inflaciju.
u sustavu gdje dje se sve pretvara u robu i pokušava rješavati kroz princip slobodne trgovine i ponude i potražnje, treba shvatiti da nisu samo stvari, zdravstvo i obrazovanje pretvreni u robu. i politika i politička moć se pretvara u robu kojom se trguje, gdje se radi po principu ponude i potražnje i gdje političku moć dobiva onaj tko je može platiti.
a ako ti utjecaj u politici doosi konkurentsku prednost tada će kapitalist pokušati kupiti političare jer mu je to sredstvo za povećanje profita.
zato kad netko govori da ovo što imamo sada nije pravi kapitalizam ne shvaća sistem, ovo što sad imamo jest pravi kapitalizam. ako je nečije zdravlje tek nešto na čemu se može vrtiti para tada je i zastupničko i ministarsko mjesto isto tako tek nešto na čemu se može vrtiti para, jedna dobra poslovna prilika, dobro tržište u ekspanziji.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoiz ove tablice se da iščitati
iz ove tablice se da iščitati to o čemu govoriš, ali i to da
ne sudjeluje samo politika s financijašima pod rukom u
destrukciji budućnosti.
...a što se izostanka inflacije tiče, uz razloge koje navodiš
treba se sjetiti na cdo-e i ostale derivative u portfolijima
financijskih domova....da ne drvim.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoda dosta toga nestaje i u tim
da dosta toga nestaje i u tim crnim rupama zvanim cdo i slične muljaze.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao"Pohlepa za što bržom zaradom
"Pohlepa za što bržom zaradom često banke i poduzetnike dovodi u situaciju da uđu u tako zvanu Ponzijevu shemu ili piramidu. "
Nema covjeka koji bi na pitanje. "Zelite li brzo zaraditi?, odgovorio. A ne hvala ja cu polako."
Osim toga ako banka zaradjuje puno novaca onda i placa puno poreza drzavi, bolje placa ljude koji u njoj rade itd.
Banke se ne bave Ponzijevim piramidama nego drzavne institucije po diktatu politika koja omogucavanjem neplacanja javnim poduzecima koje btw.. treba privatizirati i njihovim tajkunima koji im zaposljavaju clanove stranke i obitelji, omogucuje da se "sire u regionu" i vrte novac svojih dobavljacaja koji nemaju cime isplatiti place.
" I tako usred najvećih kriza bankari su jedini koji dobro zarađuju."
Netocno!
Banke prve propadaju, kao posljedica kreditiranja firmi ili gradjana koji su se pohlapno zaduzili a onda upadnu u krizu koja ih kosta smanjena zarade ili posla,
A zaduzili su se jer zele zivjeti cim bolje a raditi cim manje na tudji racun.
Tako su i nase ex. banke sve propale jer nitko od pretvorbenjaka koji je u njima dizao kredite, nije iste ni vracao.
Sve smo to mi zakrpali do pozitivne nule nasim novcem iz budjeta.
"Htjeli mi ne htjeli država (Vlada) ima moć nad gotovo 50% ekonomskih zbivanja u nas, i nema više nikakvog opravdanja nad događanjima u ekonomiji. "
Kako god bilo to sve treba isprivatizirati. Zamisli da je Zeljezara Sisak nasa?
I dogodi se ovo sto joj se dogodilo. Znaci da bismo mi dali 200 mil $ za opremu, isplatili te otpremnine i sve do sad zaradjene place, a ljudi opet ostali bez posla?
Meni se cini da je bolje da se te pare ne uzimaju iz mog djepa.
"Zaobilaženje banaka i davanje novaca tamo gdje se može pokrenuti proizvodnja mora biti jedan od osnovnih zadataka nove vlasti."
Ni slucajno!
To je najveca prilika za korupciju!
Drzava nije nikad pokrenula nigdje ni jedan uspjesan posao, a pogotovo nece kod nas jer su to ljudi koji su zavrsili politicke nauke i nisu nikad zasarafili nista u zivotu osim mozda zarulje.
U Finskoj se drzava pocela petljati u rad Nokie i rezultat je taj da ce tvrtka vjerojatno propasti za 1-2 godine.
Finska drzava je u doba Nokijinog booma dobijala od poreza od Nokije 17 mld. $.
Sad zbrinjava otpustene.
Nokiu je najvise unistio Steve Jobs dok je RIm i Bleckberry jos u hropcu ali je to sa njima stvar cisto trzisne utakmice protiv Cher Wang i njenog HTC-a.
" I danas nakon deset godina
proučavanja ne mogu se oteti dojmu da su burze zapravo kasina ili kockarnice gdje željni brze zarade mogu uz malo sreće zaraditi ili uz određeno dozu povjerenja u „ brokereske eksperte jednostavno sve izgubiti."
Dionice su najbolji nacin za privlacenje novca ulagaca u novi posao koji se pokrece.
Dijelis i profit i rizik.
Nema drzave koja zivi iznad kamenog doba a da nema burzu.
"Ukoliko se nastavi sa kapitalizmom čija ekonomija počiva na kreditima, brzo će uslijediti rušenje istog, i doživjet će krah poput Ponzijeve piramide."
Ukoliko od banke ne dobijas nikakve kredite, onda je pitanje zasto uopce tamo drzati novac.
100.000 necega sad i za 5 god ce tada biti 100.000 necega.
U slucaju da krompir, psenica ili pamuk podbace u proizvodnji usred nekim vremenskih neprilika, bolesti ili naprosto sto svake godine ne daju jednake prihode, ti ces onome tko to prodaje morati platiti vise da bi on prezivio.
Ako covjek proizvodi 1000 litara maslinovog ulja, a druge godine ju napadne npr. svrdlas onda ce dobiti samo 700 litara
Tada ce tih 700 litara morati prodati skuplje po litri a da bi dobio istu kolicinu novca kao i sa 1000 litara ranije.
Ti ces od svojih 100.000 platiti vise i imat ces manje novca.
Manjak bi bio podnosljiviji da si kroz 5 god dobio neku makar malu kamatu.
Inace ako mislis da je svedska socijaldemokracija odlicna stvar, onda razmisli i o cijeni koju ona kosta.
Nema besplatog rucka.
U Svedskoj je porez na nasljedstvo 50%.
Porez na visak m2 nekretnina koje nisu u komercijalnoj upotrebi takodjer je propisan.
Ajmo mi uvesti ta dva poreza.
Da se npr od nasljedjena 2 stana moras prodati 1 da bi platio porez.
Viskovi m2 stambenog prostora se takodjer oporezuju i jos mnoge stvari.
Jer tu socijalu treba nekako i financirati.
Ne mozes izgraditi vikendicu na moru a da ti drzava financira studiranje tvog djeteta na tudi racun.
Ne mozes placati prejeftinu el. energiju i plin a da industrija placa zato preskup u odnosu na druge zemlje i konkurenciju, a ocekivati novo zaposljavanje.
Ne mozes imati suludu birokraciju 350 opcina viska i ocekivati isto.
Strani investitor gleda vrlo jednostavno na stvar:
Ako smo malo trziste, gdje mozemo izvoziti bez posebnih nameta?
To je vjerojatno EU.
Ako je to EU jedan radnik prosjecno ga kosta 1200€/mjesecno, a u Bugarskoj, Slovackoj ili sl. ga kosta od 650-900€.
Otpadamo. Kraj price.
Od politike oni koji jedini mogu drzavu izvesti iz bankrota i zaposliti nekoga ocekuju samo jedno:
Da isprazni ladice i skupi krpice i makne se iz svih drzavnih i javnih poduzeca.
Politika je nacin servisiranja glasaca koji je placaju, a ne parazitiranje na njihovim grbama.
Sve osim toga nece daleko stici.
Nadam se ni nekaznjeno.
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasao...@G-news,ovo sve savršeno
...@G-news,ovo sve savršeno drži vodu samo u okolišu
gdje subjekt, koji god, pravni ili fizički, kada se zaigra
preko mogućnosti bankrotira bez da itko prstom mrdne
u zaštitu
, capitalism without bankruptcy is like Catholicism without hell.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaohm...?!
"komunistička tržišta"...?! korištenje ovakvih nebuloznih izraza dosta govori o elementarnom pznavanju odnosa u proizvodnji, razmjeni, raspodjeli i potrošnji u nekoj od društveno-ekonomskih formacija u razvitku ljudskog društva od strane autora ovog teksta... oprošteno bi mu bilo da je koristio npr. izraz "socijalistička tržista"... ali koristiti izraz "komunistička tržišta" je i više nego diletantizam...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoČitati s razumijevanjem
@Anonimni korisnik
Čitati s razumijevanjem je se uči u prvom ili drugom razredu. Da ste malo pažljivije pogledali vidjeli bi da je to citat prenesen iz uglednog portala koji se bavi finacijama i gospodarstvom. Kada nešto navodimo, ili prenosimo od drugih ljudi ili tiskovina, ili portala to stavljamo kao navod koristeći tagove . Mislim da ste to propustili vidjeti ili niste znali. Bože moj ne možemo svi sve znati. No ako želite biti tako odlučni
i nečemu nas podučiti, morate i sami nešto naučiti.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokako ste benevolentni prema
kako ste benevolentni prema svomu bližnjemu - sve u stilu sa KC i bankarima koji već tisućljećima funkcioniraju nabijajući komplekse i kolektivni osjećaj krivnje i staha ovčicama!
bravo, gospodine anonimni, pravi ste demokrata, odnosno elitističko smeće gdje od čovjeka nema ni "č"! jer ovo što prigovarate bolteku može se naučiti u svakoj knjizi, ali biti čovjekom, naravno, ne.
ako ste mu zaista htjeli ukazati na pogrešku, mogli ste to učiniti putem privatnih poruka. ovakvim tonom i načinom kazali ste o sebi - ovce moraju šutjeti i trpiti, njima je zabranjeno misliti, a kamoli pisati i govoriti, zar ne?
dobroćudnoj osobi važno je što je pjesnik htio reći i to smo svi razumjeli, a ako želimo kritizirati, onda se to radi ne ubijajući u pojam osobu, već se prvo iznesu dobre stvari, a potom kritika i to na lijep način.
čudno...ovo su me učili u doba "mračnog" komunizma...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoHvala na obrani
@Veli Jože
Zahvaljujem na obrani, no anonimni ne zna da je to navod s jednog američko - hrvatskog portala. U odgovoru sam mu objasnio kako izgledaju citati, i da to nisu moje riječi. No dobro učimo dok smo živi i na kraju umremo bedasti. Stoga nije bilo greške već čovjek ne prepoznaje citat.
Još jednom hvala.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaone znate vi nista, pa tako
ne znate vi nista, pa tako nije kraj nicega, niti pocetak icega..
trenutak istine
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMetnuh plus
na dnevnik jer isti traži rješenje,a autor je obrazovana osoba,ali tu je kvaka 22,
Dopunjavam ga ekonomijom moje bake Jele.Prosto kao pasulj ,rekli bi Srbijanci.
Moraš od proljeća misliti na zimu.
Imati ušteđevinu za Nedaj Bože.
Svaki,ali baš svaki dan,potrošiti ( pojesti i popiti) koliko si možeš priuštiti tj.koliko si
zaradio ili uštedio od ranije zarađenog.
Nešto privrediti,rekli bi stvoriti novu vrijednost (uzgojiti pjevca i kokoš ili izmisliti novi softver ili novi alat,dati uslugu,proizvod). Ovo je moja racionalizacija.
Činjenica je: Kad je moja baka umrla,imala je spremljene novce i svu opremu da nas ne baci u trošak kada umre.. O tome ti ja pričam.
Ja proizvedem,izmislim,dam usluge,odradim,sve što potrošim,od viskija ,piva, do janjetine,zobi za konja i hrane za pse koliko god treba i ,malo više.
Nitko ne plaća moje račune,ali nisam pao u iskušenje da kupim novog džipa za lov jer si ga ne mogu priuštiti.
Kad su reklame na TV ,mjenjati program.
Mirovina mi je dosta iznad prosječne i ako mi je spuste na prosječnu-neću očajavati, samo ću smanjiti pijaču ili ću povećati proizvodnju pasa i konja.
Počet ću prijateljima naplaćivati (nešto sitno) neke usluge i sve 5.,ne budem rezao vene.
Kako za pojedinca,tako i za obitelj,a narvano i državu:Ne postoji besplatan ručak,pitanje je samo tko ga plaća.
Sve drugu je palamuđenje,švercanje,snalaženje i sl.
Uvijeks se pitam:Od kuda tolika gradska sirotinja koja traži da im političari,vlast,riješi životne probleme.
Što!? Da li ih je sram vratiti se na selo.
Mnogi žele stan odmah,novi auto odmah,mobitele odmah,laptope i kompjutere odmah,novi namještaj odmah.sve to u gradu i ljetovanje i zimpovanje na Master card,kredit.
Žele i glasuju za one koji im to nude.
Na selu su ostavili starce koji se zlopate,kojima dođu dva puta godišnje i žicaju lovu i hranu,a starci vrlo teško rade iako su već stari i imaju poljoprivrednu,minimalnu mirovinu od koje bi lako mogli živjeti.
E ,tu su naše rezerve. Deurbanizacija i ruralizacija.
žao mi je,oprostite,ali nije mi žao gradske sirotinje i ovih koji kopaju po kontejnerima,a imaju kuće (porijeklo) na selu, a drže stanove u gradovima vrijedne 100.-400 tisuća Eura
sve dobro...
- odgovori
-
- 13 votes
Tko je glasaoTvoja baba Jela
bi se dobro slagala s mojim didom, koji se zvao Francois-Marie Arouet - Voltaire.
On je rekao ovo:
1. "Čovjek treba obrađivati vlastiti vrt."
2. "Rad udaljuje od nas tri velika zla: dosadu, porok i neimaštinu."
3. "Radimo bez mudrovanja - to je jedini način da se život učini snošljivim."
:)))
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoPotpisujem!
U životu sam podigla slovom i brojem: jedan kredit. Vrlo mali, i to za - zdravstvene potrebe.
Ne vozim auto, jer mi je to skupo. Ipak sam živa i zdrava, i dobro se snalazim i bez auta.
Kupaona mi je niz godina bila tiha jeza. Čekala sam da uštedim 5 - 6 tisuća eura, i onda sam je renovirala. Sad mi je super.
Sad čekam da uštedim za nove podove, vrata, prozore. Znam da bih to mogla imati sutra - kada bih digla kredit. Ali, ne pada mi na pamet! Neka stenju, od mene ne buju grabili kamate!
Jedan moj rođak ima u Zagrebu poveliku kuću. Kako je došao do nje?
Prije mnogo godina je sa sela došao u Zagreb. Sirotinja. Gradio je tu kuću.... pa, barem nekih 10 godina. Doslovno su se hranili kruhom, špekom i lukom, da bi plaću mogli trošiti na cigle, crijep, cement.... Čovjek je radio sam, tu i tamo uz pomoć prijatelja....
Kuća nije vila na Tuškancu, ali je nastamba za tri obitelji. Čovjek je siromašak bio, siromašak ostao, ali ta kuća je njegovo životno djelo. Sigurno je ponosan. I ima pravo biti.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaomoraliziranje...
Ako ti je trebalo par godina da uštediš 5-6 tisuća eura, odakle ti onda stan?
Osobne priče ovog tipa su užasno često lažno moralizirajuće, jer preskoče 50% bitnih činjenica - i to nije lijepo. Ja imam puno prijatelja koji su naslijedili sve u životu, u državnim i javnim službama su - i onda mudruju o kreditima. A najveća investicija u životu im je bila kupnja novog tv-a.
- odgovori
-
- 9 votes
Tko je glasaoDragi čuvaru moralnog pečata!
Naslijediti od svojih roditelja ono što su oni stekli u životu - nije grijeh, nije kriminal, i nije čin rušenja ekonomskog sustava zemlje.
Evo jedne moguće priče iz žvota koja odgovara na pitanje: odakle ti stan?
Jedna neškolovana radnica, samohrana majka, potuca se desetak godina kao podstanarka. Od plaće joj svaki mjesec, cijeli radni vijek, uzimaju u stambeni fond. Poslije 10 godina strpljvog čekanja i provjeravanja: "Koja sam po redu na listi čekanja?", dobiva tzv. "stan solidarnosti".
Na početku 90-ih kažu joj da taj stan nije njezin, te da ga mora otkupiti, ako želi da bude njezin.
Ona je u tom trenutku siromašna umirovljenica, i nema šanse da iskrca lovu za otkup stana.
Njezino dijete, koje je do tog trenutka završilo svoje univerzitete i zaposlilo se, ali još uvijek živi s majkom jer nema gdje drugdje živjeti, potrudi se, prikupi lovu, i plati državi otkupninu za stan.
I tako majka ima svoj stan.
Kćerka se igrom slučaja uda za nekoga tko ima svoju gajbu, ode od majke, i zasnuje vlastitu obitelj.
Majka umre u 80-oj godini života. Kćer je do smrti bedina, kako je i red. Poslije majčine smrti, kćeri ostane stan....
Ja sam generacija došljaka u Zagreb. Rođena sam drugdje, ali sam stigla ovamo u najranijem djetinjstvu, sve škole obavila u Zagrebu. Međutim, pamtim naša podstanarstva...Nisu bila nimalo vesela...
Moje dijete je rođeno u Zagrebu. Nije, i ako bog da, neće biti podstanar. Štoviše, naslijedit će, što od oca, što od majke, više od jednoga stana....
To nije neko dostignuće za svijet, ali je lijep napredak za jednu obitelj.....
A svakako nije sramota, veliki moralistu!
Sramotu je počinio jedan moj znanac koji je tijekom 90-ih od silne pohlepe za "biznisom" rasprčkao upravo ono što sam ja skupila: vlastiti krov nad glavom. Njegova veličanstvena filozofija je glasila: "stan je mrtvi kapital, to treba staviti u promet!"
Završio je tako da je svoju tročlanu obitelj učinio - beskućnicima!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone vrijeđaj
Nigdje nisam spomenuo tebe osobno, dapače, pazio sam da kažem nešto kao "od takvih priča" - ne ciljajući nikoga osobno. Svaka je osobna ili obiteljska priča posebna.
Ono što me smeta je proglašavati svakoga tko je dužan banci novac za kredit - hoštaplerom koji je htio živjeti iznad svojih mogućnosti.
Kada bih bio zločest rekao bih ti da "iskucana lova" vrijedi otprilike 10% tržišne cijene stana, prema tome - mislim da se kitiš tuđim perjem i bezraložno napadaš ljude. Neće svačije dijete naslijediti dvije nekretnine - kao u tvom slučaju. Pogotovo otkupljene po toj cijeni. Barem budi poštena.
Da sam još zločestiji - onda bih primijetio da je samo majka i sustav u kojem je živjela - bio napredan. Niti sljedeća generacija (tvoja), a koliko vidim - niti buduća (generacija tvoje djece), neće svojim radom nikada moći zaraditi za svoj stan. A ti ismijavaš ljude koji su to - kreditom) - sami pokušali.
Ja sam do pete godine života promijenio cca 20 adresa u Zagrebu, pa taj dio možeš slobodno preskočiti.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoČuvaru moralnog pečata,
ne vrijeđaj! Nigdje nisam spomenula tebe osobno, a nigdje nisam nikoga nazvala hohštaplerom!
Što ne znači da i neću, nastaviš li me hraćkati na "moralnoj" osnovi, a nakon toga se čudom čuditi što ti uzvraćam odgovor.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoehm...
La(h)ko je prozvati pola Hrvatske "glupima" jer eto - oni imaju kredite, a ti eto nemaš - a nakon par rečenica shvatiti da si sve što ti treba u životu stekla nasljedstvom.
U tome nema apsolutno ništa loše - ali ima loše što pokušavaš stvoriti u ljudima osjećaj da su glupi jer imaju kredite, a ti si pametna - jer nemaš. Budući nasljedstvo nije bila tvoja odluka, već viša sila - bilo bi pristojno da se onda izuzmeš od takvih rasprava - a ne da pametuješ s nekakvim sloganima svog djeda.
Od tebe se više ničemu ne čudim osim kako uspiješ preskočiti kompletnu temu i odgovoriti samo na djelić upisa - i to vrijeđanjem.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKompletnu temu si
preskočio ti - da li iz gluposti ili podlosti, u to ne ulazim. A onda svisoka popuješ drugome.
Mislim da je svakome tko misli i kome moja malenkost nije apriorna crvena krpa pred nosom - posve jasno na koji način i u kom smislu sam se složila s komentarom poštovanog kolege Drvosjeka.
Kolega Drvosjek se poslužio, ako se sjećaš, svojom bakom Jelom kao metaforom, podvlačim: METAFOROM, da bi na koncizan i duhovit načio opisao jedan svjetonazor za koji s punim pravom misli da u najvećoj mjeri NIJE SVOJSTVEN suvremenom hiperpotrošačkom ludilu.
Nadam se da imaš nekog pojma o tome što znači misliti pomoću i posredstvom METAFORA. (Odnosno, ne nadam se da o tome imaš pojma, jer sam se ne jednom uvjerila da ti za takvo što nedostaje mašte, ali nema veze!)
U uvjetima goleme strepnje milijuna ljudi u svijetu od ekonomske recesije, držim da nije naodmet sjetiti se temeljnih načela "babe Jele".
Odakle ti, podlače, ideja da bih ja u svojoj tikvi "filozofiju babe Jele" protegnula jedino i isključivo na one koji tavore na samom dnu, koji su se rodili u bijedi, žive u bijedi i umiru u bijedi, pa da sam slijedom toga - licemjerna moralizatorka?
A koje moralno dno - nehotice ili hotimice, svejedno - dosežeš ti, svojom zadivljujućom sposobnošću banaliziranja, demonstriranom u rečenicama poput ove: ".... pametuješ s nekakvim sloganima svog djeda."?!?!
Naime, pročitaj još jednom kako se zove taj "moj djed"!
Ako si toliko nesposoban i nemaštovit da uvidiš kako veliki francuski filozof iz doba prosvjetiteljstva nije i ne može biti moj djed, a istodobno si tako pedantan i ambiciozan u kritici moje malenkosti - onda to zaista nije samo nesposobnost, i samo nemaštovitost, nego je to istinski bezobrazluk i nemoral!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao@Foma
nemojte se srditi na @zapa,
poštovana
on nije loš nego je više naklonjen statistici i matematici i smio bih se okladiti da ako nije bio štreber, (ono sve petice)da su mu u školi bolje išle prirodne od društvenih.
K tomu je libertijanac koji misli da je socijaldemokrat.
(Zap,nemoj se odmah propeti)
Jedino mi je nejasno zašto se baš na vas kači,nerazumijevanje ili.....
sve dobro...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoPoštovani,
vidim ja čemu je on skloniji, i slažem se s vama - to načelno nije za zamjeriti.
Ali kad vam gladni komarac ustrajno zuji oko nosa i nastoji se nahraniti pijuckajući vam krv, a pritom uzima "gard" slona koji je samo kihnuo i otpravio vas u stratosferu sa uljudnim: "Oh, pardon, nisam vas vidio ispred svoje surle!" - onda je to iritantno.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoovaj...
... a da si iznajmite sobu? :)
(nisam izdržao, jebajga)
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaohehe... u vezi tog
hehe... u vezi tog moraliziranja.
jesi li možda primjetio tko najviše pljuje po državi i onima na državnim jaslama. upravo oni koji imaju od nje najviše koristi ili su baš oni sami na državnim jaslama.
recimo imaš ribare i stalno su priče o ribama di sa vata boje tko je bolje prošao što sa tunama, a što sa srdelama.(ali vlasnici ribarice znaju upilati o državi i kako pravila za ribare donose ljudi koji sjede u nekom uredu u zagrebu, zanimljivo da to nikad ne spominju kad se govori o plavom dizelu, i to pravilo su donijeli birokrati iz zagreba heheha..)
zidar je cijeli u blokovima, cementu. tako i mnoga druga zanimanja.
naravno tu su i druge teme kao što su obitelj, auti, sport, međuljudski odnosi...
ali ovi iz državnih službi stalno pilaju o lupešćini, vezama, neradu... iako je i većina njih preko veze dobila posao i hvataju krivine na poslu.
bile su smiješne situacije kad bi likovi pljucali po državnoj administraciji, a onda bi im napomenuo da i njihov posao spada u državnu administraciju.
obično bi mi odgovorili da se to odnosi na one u općinama i to malim općinama. valjda što je mala općina toliko daleko od njihova života da zaposlenici u malim općinama postaju tek apstrakcija, predmet mržnje na koju se mogu slobodno istresati bez velike opasnosti da će se susresti s nekima iz te administracije.
još jedna skupina cmizdravaca i pljuvača su naši kapitalisti. najviše pljuju po državi a najveće koristi su od nje imali i imaju.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoma...
kod moraliziranja je obilno prilično lako, obično osoba koja ima nešto moralno reći (o drugima) - ima "putra na glavi" upravo na toj temi.
Naravno da se neke lijepe stvari u životu ponekad dogode. Tipa krajem 80-ih digneš kredit za kuću (bez valutne klauzule - jer je samo takav postojao) - zadnjih 10 godina kredita otplatiš za vrijednost kutije cigareta - i super. Ali nemoj, NEMOJ onda popovati drugima kako si ti pametan - i krenuti s forama "treba samo štedjeti, ne treba pušiti, pokrivač koliki je krevet" i slično. Budi pošten. Reci "čovječe, upalo mi je, mrak totalni" i to je to.
Tako i sa otkupom državnih stanova, očevidniku o ribolovu, kategorizaciji apartmana i slično. OK, posrećilo ti se - i šuti. Ne napadaj druge.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaomalo si ga preveč opasuljio...
Gradsku sirotinju ne sačinjavaju samo razmaženi ljudi željni novih laptopa...
Gradsku sirotinju velikim dijelom sačinjavaju umirovljenici koji žive cijeli radni vijek ovdje, obično sa stanom u širem centru grada, s neadekvatnim grijanjem i prevelikom kvadraturom... a ti stanovi koje bi eventualno mogli prodati (a skoro nitko ih ne želi kupti) bi dostajali za što? kuću na selu i kombajn? Da idu raditi sa 60-70 godina a cijeli život su radili nešto skroz drugo?
Ne sviđa mi se rečenica da gradska sirotinja traži od nekoga da im riješi probleme. Gradska sirotinja traži da se poštuje zakon o usklađivanju mirovina, a ne da penzići prije 10 godina imaju mirovinu 5000 kn, a ovi od prije dvije godine 2000 kn.
Gradska sirotinja traži da se prekine sa čudnim povlasticama gdje radnički pokaz košta 290 kn, a svima ostalima manje. Gdje stotine gradskih prostora stoji neiskorišteno, ali se zakupnina ne smanjuje.
Nitko se ne boji vratiti na selo. Prijatelj sam s nekoliko parova koji su pokrenuli poslove od farmi kadulje do ledenica za ribu - i svima ide prilično dobro, budući imaju širinu pogleda. Mislim da stvaraš jedan čudan animozitet "selo-grad" koji mi se ne sviđa.
- odgovori
-
- 12 votes
Tko je glasaoNisam zlonamjeran
@zap
ti si se upustio u dublju analizu u ovom komentaru a vidim i dolje i uglavnom,tvoje razmišljanje također drži vodu i prihvaćam ga kao dobru dopunu mog razmišljanja,proširenje a ne kritiku.
Biblija,ne znam koje poglavlje ili redak,ali negdje sam pročitao da piše:"Blažen je onaj koji zemlju djedova svojih ore volovima svojim".
Valjda hoće reći da je dobro biti neovisan.
Bit je u tome da je pod utjecajem potrošačkog mentaliteta,a ja bih rekao i pod utjecajem holivudskih filmova,ljudi nemaju strpljenja danas,hoće sve odmah i sada.
Pojavljuje se bankar koji ti posuđuje novce i ti ih ulažeš u potrošnju ,kupujući i ovih tvojih 50% što si niže naveo.
Po mome prizemnom shvaćanju,nema mjesta za ljetovanje ili zimovanje na kredit,na kartice i rate.
Smatram da je za to potrebno uštedjeti novac,a uvjeren sam da ih na ovom forumu ima dosta koji čine-upravo to-ljetuju na kredite.
Kredit za novi auto nije loša stvar,ali ako daš novi skupi auto sinu koji je tek položio vozački i on ga slupa,pa to je peh.
Onda,mladi se odmah žele osamostaliti,ožene se,zaposle i kupe stan na kredit.
Dobro je ako se to može,ali onda ide i auto,kao potreba na kredit,pa masu sitnica koje potiče ovo potrošačko društvo.
Nebo je granica,a onda su nam krivi političari (jesu) i bankari (po mome nisu).
Selo je isto u problemima,jer lijepo je kupiti sve nove strojeve,traktor sa klimatiziranom kabinom,hidrovolanom i serrvo mjenjačom, 150 KS,ali gdje je tu razum,ako isti radi samo 3 tjedna u godini.
Pamtim,kada su žene prije 45-50 godina kopale kukuruze motikom,cijeli dan za nadnicu vrijednosti 1 Kg svinjske masti
Danas će se lijepa cura radije zaposliti u gradu kao konobarica ili trgovkinja,nego se udati za momka na selu koji ima 40 krava i 10 krmača.
Ne moram se upuštati u ekonomske analize,dovoljno se osvrnuti oko sebe.
sve dobro...
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaokrediti vakvi i onakvi...
Jedno je kad seljak koji se bavi mljekarstvo jedan dan odluči da će na kredit uzeti automatsku muzilicu (ili tako nešto) jer se nada da će time postići veću količinu mlijeka za otkup, a sasvim je drugo kada seljak kupi masažnu fotelju :) Isto tako je i u gradu.
Zato me zasmetalo ono s "gradskom sirotinjom" jer nekako ispadamo - hrpa snobovskih debila - što izvorno iz grada, što "djevojaka sa sela koje će rađe konobariti".
Po meni se u ovoj raspravi zaboravlja na ulogu države - a tu "ulogu" sam zamrzio kada je bio popularan financijski inženjerig i piramide i štedionice sa 30% kamata.
Naravno da je glupo očekivati 30% mjesečnih kamata, ali zar nije posao države da takve stvari spriječi? Educira? Kazni... A ne da mjesecima gleda kako "glupi građani" stoje u redu da bi uložili svoju ušteđevinu.
Slično je i sa raznim potrošačkim kreditima - država prvo pusti da se sve dogodi, a tek onda se sjeti donijeti (neprovedive zakone) o zaštiti od ovrhe dijela primanja, od zaštite jedine nekretnine i sl. Dakle - definitivno ne štiti svoje građane. A ljudi kao ljudi - idu dokle im se dopusti.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoavvocato
...možda i jest "previše opasuljio"... ali bit će iz opravdanog ponosa
što je pravovremeno svjesno izabrao svoj put bez da nepotrebno
podlegne konzumnim izazovima.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoda i ne, ne i da
Kao stanovnik grada, a seljačkog porijekla - slažem se i ne slažem.
Prvo - ljuti me poistovjećivanje siromaštva i konzumnih izazova. Mladi ljudi su kupovali prvi stan na kredit - neki u doba najvišlje cijene kvadrata. Je li to konzumerizam? Ako si starac pa ti cijena stana padne 50% u roku par godina, a pričuva i struja skoče 100% - je li to podlijeganje konzumnim čarima?
Naravno - valjda 50% kredita su utrošeni na gluposti i nepotrebne stvari.
Drugo, svi znamo da poslovanje ima svoje zakonitosti. Postoji vrlo malo grana koje mogu "prirodnim rastom" stvoriti dovoljnu akumulaciju kapitala za prerastanje iz malog u srednje ili iz srednjeg u veliko - dakle, pametan kredit je prilično dobra stvar.
Treće, da ne budemo licemjerni - gradska čeljad je prisiljena živjeti "po zakonu" - puno više negoli seoska. Na selu možeš ubrati jabuku, možeš upecati ribu. Pritom isto tako ne moraš prijavljivati gomilu prihoda. Niti od prodaje poljoprivrednih proizvoda, niti od životinja, niti od ovoga niti onoga. Nisam baš dijete niti naivan. Tako da popovanje tipa "ah, ja sam pametan jer sam na selu i ne vozim novi jeep, a vi se lijepo vratite na selo - ima mjesta" smatram ipak demagogijom.
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaoja ne bih bolje
Naravno - valjda 50% kredita su utrošeni na gluposti i nepotrebne stvari....uvijek
nađeš pravu nit za pronać´ bit, @zaphod.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoma grr :)
Mene ljuti pojednostavljivanje.
@drvosjek - ajmo to riješiti pametnije - svako dijete koje u manjem mjestu završi osnovnu školu vežite za traktor... a mi ćemo "gradski" srušiti sve đačke i studentske domove...
Također, ajmo ukinuti recimo solidarno zdravstvo... Kad bi se zbrojilo koliko stanovnici manjih mjesta uplaćuju, a koliko se za njih izdvaja - mislim da bi bili u debelom minusu. Prema tome - kad hoćeš na operaciju u grad - a ti lijepo iskeširaj. Hoćeš da ti dijete studira i još da dobije dom "jer nije iz grada?" A-a, plati. Itd., itd. Po meni - sve je to nepotrebno pojednostavljivanje.
Niti su ljudi sami određivali da im plaće rastu (90% njih) niti su tražili da im cijene novogradnje skaču... Lako je reći sa strane - sami ste si krivi. Ali - kroz povijest, ljudi su više manje isti. Zašto je onda baš ova generacija tako osiromašila, zar su ljudi baš sada poglupili?
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaopovijest je učiteljica života
samo što oni koji kroje ekonomski sustav su previše pohlepni da takvo nešto shvate.
Ali - kroz povijest, ljudi su više manje isti
za ovakvu temu poopćavanje je pogubno. kriza ovakvog sustava ekonomije koji je doživio veliki flop 2008. godine počela je 80-ih godina. obilježila je eru jednog glumca na mjestu predsjednika najmoćnije države na svijetu. od tada se mantralo o sve manjem upletanju države u financijske tokove i početak deregulacije tržišta kapitala koje sve nesmetano odvijalo bez obzira koja politička opcija bila u bijeloj kući. utakmicu je prihvatio ostatak svijeta i počelo je deranje ovaca. nije bilo teško uvjeriti ljude kako sjede na bankovnom trezoru u vrijednosti njihove nekretnine te je počela navala hipotekarnih kredita pa nije bilo teško podići bar dvije hipoteke. to je doba obilježilo nešto bizarno, negativna kamatna stopa na štednju u bankama, pa što ćeš veću prisilu nego davaj lovu u ruke nekome tko će ga znati obrnuti. nešto slično desilo se prije velike gospodarske krize 1929. godine. samo što tada država nije intervenirala u financijski sektor već pomagala onima koje je ta kriza najviše pogodila. i gle čuda, bankarsko tržište je opstalo nakon više od desetljeća oporavka. danas je malo drugačije jer pohlepa ulagača raste eksponencijalno bez obzira koliko takav sustav nema matematičku održivost. pukotine u tom sustavu su se počele nazirati padom online burzi gdje nakon početnih uspjeha nekoliko tvrtki došlo je do navale u kojoj je većina ipak izvukla kraći kraj propavši, a svoje vlasnike ostavila preko noći u dugovima preko glave. tada se alarm još nije oglasio ali pukotine su se počele širiti padom tzv. azijskih tigrova (hong kong, indonezija, južna koreja, japan) koji je opet saniran intervencijom države, što se kosi sa definicijom samoregulirajućeg tržišta. tada se isto nije oglasio alarm. nakon toga se desio flop jedne svjetski poznate korporacije, Enrona. tada su na svjetlost dana izneseni zabrinjavajući podaci o višegodišnjem štimanju završnih bilanci koji su tu tvrtku prikazivali kao bonitetnu, a u stvari su bili kao Obrovac u Hrvatskoj. do danas nitko iz Enrona nije kazneno odgovarao za financijske malverzacije jer gazda je intimus sa grmovitim đorđem mlađim. smiješna mi je bila reakcija policije New Yorka kada su rastjeravali prosvjednike OWS-a jer su oni u stvari jedni od najvećih gubitnka afere Enron. naime kompletan mirovinski fond policije New Yorka je bio u vlasništvu Enrona :-). tada su neki ekonomisti već počeli raspravljati otvoreno o neodrživosti takvog sustava jer u njemu Enron nije jedini koji lažira završne bilance. no dogodio se 9/11 i odjel FBI-ja zadužen za gospodarski kriminal je prekomandiran u antiteroristički odjel pa makar i minimalni nadzor nad financijskim tržištem je izostao. opet će ratna ekonomija izvući SAD iz mini krize u kojoj su najviše profitirale osobe poput Dicka Chaneya i njegovog Halliburtona koji je svoje proizvode uvaljivao američkoj vojsci desetorostruko skuplje od one na natječajima. prividno gospodarsko jačanje temeljeno na zaduživanju je moralo kada tad puknuti i to se desilo 2008. godine. priču znate, država je opet pozvana upomoć mada ona nije bila nimalo kriva za krizu, što opet nije u postulatima samoregulirajućeg tržišta koji je državu izbacio svojim regulama iz bilo kakve intervencije u financijski sektor. volim se šaliti kako je u stvari konačno ostvaren komunizam, mada u ograničenoj izvedbi jer je po prihodi prema potrebama su dostupni samo određenima. sustav temeljen na konstatnoj potrošnji je neodrživ i to je svima jasno osim moćnog financijskog sektora koji i dalje radi na urušavanju svog sektora, pritom udarnički prebacujući norme.
situacija nije bolja ni u Hrvatskoj. na naplatu je odavno došla deindustrijalizacija zemlje ojačana pljačkom u pretvorbi i privatizaciji. slijedom toga, rad je sveden pod trošak, vjerojatno zbog neoliberalne fraze po kojoj rad ne stvara višak vrijednosti. dakle, radnik je samo komad mesa koji lapi do kraja radnog vremena. povećavanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva počinje uglavnom kresanjem radnih prava iako one nisu uzrok niti prepreka ulasku stranog kapitala. prije svega tu je raširenost korupcije (još uvijek neriješeno), nesigurnost vlasništva (unatoč gruntovnici još uvijek neriješeno, porezi i paraporezi (još uvijek neriješeno), sporost državne administracije (višegodišnje čekanje raznih dozvola, kupovina cigle od monopolnih poduzeća, još uvijek neriješeno) i tek onda radna prava. slijedeći obrazac razvijenijih ekonomija i Hrvatska kreće u reforme rezanjem od repa, dakle radničkih prava. dakako bez ikakve dugoročne projekcije ekonomskog razvoja već po diktatu izvana.
možda malo ilustracije. ja sam unatoč krizi držao svoj tekući račun u plusu. svaki mjesec me moja banka zvala te nudila svoje razne kreditne proizvode, ulagačke fondove etc. to mi je smetalo jer bi me ponekad probudilli iz najboljeg sna barem tri puta na mjesec. ove godine mi je dopizdilo sve to i svjesno sam krenuo u minus. gle čuda, ne zovu me više.
izlaz iz teške svjetske ekonomske krize je odgovorna realna ekonomija. nakon više od dvadeset godina neuspješnog samoregulirajućeg tržišta uvesti rigoroznu kontrolu od strane države. zauzdati tržište financijskih derivata u smislene okvire, dakle, derivate koje ne možete dokazati i objasniti izbacivati van. podići porezne stope špekulativnih dionica, pogotovo tržište otkupa zajmova čime će odgovornost i rizik za neuspjeh takvih plasmana snositi banke i financijske kuće. uvesti reformu izbornog sustava te uvesti direktnu demokraciju, predstavnička demokracija je izuzetno manjkava.
i za kraj želim nekome dignuti kosu na glavi pa dolje kapitalizam
- odgovori
-
- 10 votes
Tko je glasaohttp://pollitika.com/marx-cnn
http://pollitika.com/marx-cnn-antikapitalisti-i-informacijska-revolucija
Znaci, pokusaj sastaviti dnevnik bez upotrebe termina koji nema sadrzaj. Ako hoces ne biti jedan od milijon koji opet vrte istu pricu bez kraja, pocetka, smisla i rezultata.
gpgale blog
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@gale, to što @boltek nije
@gale, to što @boltek nije naveo poimence von Misesa ili von Hayeka već
samo austrijsku ekonomsku školu, ne znači da su danas ova imena manje
aktualna od Marxa na kojeg te je naveo CNN za pisanje tvog dnevnika.
Probaj iskopati štogod o učenju pripadnika ove generacije ekonomista,
možda ćeš uočiti zašto se u masmedijima izbjegava svaki spomen o njima
a puna su usta Keynesa i Marxa.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoDnevnik mi se generalno
Dnevnik mi se generalno svidja, no sama cinjenica da je za ukupni naslov uzeo upravo ono sto je najbesmislenije, navela me na komentar.
gpgale blog
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoMisliš da će opstati?
Gale
Prihvaćam tvoje mišljenje. Naslov sam stavio pod upitnik jer nisam siguran da će se na ovaj način kapitalizam održati. Mislim da će se brzo transformirati u nešto što će počivati na slobodnoj ekonomiji ali bez težnji da jedni druge jednostavno pojedu. Zapadnim ekonomijama široko su razjapljena usta prema zemljama u kojima je provedena revolucija. Egipat, Libija i druge. I dok mogu plasirati kredite dotle će i opstajati. U suprotnom prema razmišljanju nekih analitičara, drugi izlaz su ratovi ograničenog djelovanja (nažalost). Kada pošalješ 30 000 vojnika u neki rat skinuo si toliko nezaposlenih. Deseterostruke više si uposlio u vojnoj i pratečim industrijama.
Ne znam možda ti vidiš neki način za održivost ovakvog kapitalizma. Inače sam protivnik navođenja prevelikih broja imena ekonomista i inih stručnjaka. U tom slučaju morao bi početi od 1964, kada je britanska centralna banka zamjenila zlato i srebro papirima tj novcem.Što je i početak kapitalizma. Rađe iznosim svoja premišljanja pa bila ona i pogrešna.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoIn 1833, however, the Bank of
In 1833, however, the Bank of England notes were made legal tender, and redemption by other banks was discouraged. In 1844 the Bank Charter Act established that Bank of England Notes, fully backed by gold, were the legal standard. According to the strict interpretation of the gold standard, this 1844 act marks the establishment of a full gold standard for British money.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaozbog cega to sto imamo ne
zbog cega to sto imamo ne nazoves jednostavno politicko-ekonomski sustav? jer ako stvar nazivas kapitalizam, a spominjes pojavu koja je potekla 1964e godine, onda ce te malo tko dobro shvatiti. ne mislis tako?
gpgale blog
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokako se meni cini taj "ratni"
kako se meni cini taj "ratni" kapitalizam je jos uvijek prvi odabir SAD-a.. na Libiji smo vidjeli i da ga Francuska i GB slijede kao odabrani model.. Mali ratovi kao onih pet u Africi koji su nedavno zapoceli, a zapadno kapitalisticke zemlje su vec unutra takoder su dokaz da se nije odustalo od "ratnog" modela odrzanja valute i ekonomije..
nedavno sam nesto slusala i o Kini..
uglavnom cini mi se da USA upravo planira veliku intervenciju u i oko Irana i da su zbog toga napustili Irak..
Ono sto pises je suvislo rjesenje, samo se pitam kako to objasniti vodecim zemljama zapada, a izgleda i Kini..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasao