Tagovi

Kooperativna ekonomija: s onu stranu kapitalizma?

Kooperative (zadruge) oblik su udruživanja rada i sredstava, koji djeluje na ne-kapitalističkim načelima u kapitalističkom (ili barem tržišnom) okruženju. Dobro funkcioniraju i u najrazvijenijim zemljama. Mnoge tvornice u SAD u vlasništvu su zaposlenih, u nama susjednoj Austriji ponose se svojim učinkovitim poljoprivrednim zadrugama. U Hrvatskoj su potpuno zanemarene. [*]

Gar AlperovitzGoogle daje 141.000 razultata za "cooperative economics". Članak na wikipediji ima ozbiljnu manu da govori gotovo isključivo o temama iz prošlosti. Da se naprotiv radi o živom društvenom pokretu, svjedoči Međunarodan konferencija o kooperativnim ekonomijama "Imagine 2012", koja se upravo ovog vikenda održava u Kvibeku, Kanada.

Pojam "Tragedy of the commons" razvijen je u teoriji igara za tezu da se kolektiv nikako neće moći dogovoriti o optimalnom korištenju zajedničkih dobara na dobrobit svih, pa je najbolje sva takva dobra (vode, pašnjaci, ribolovna područja isl.) privatizirati. Elinor Ostrom, prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju, pokazala je, kroz niz konkretnih primjera diljem svijeta koje je proučavala i kroz matematičke modele, da teza nije ispravna. Njezina knjiga "Upravljanje zajedničkim dobrima" prevedena je i na hrvatski.

Jugoslavenski sustav samoupravnog socijalizma želio je na tim načelima organiziran cjelovitu privrednu (svaka socijalistička republika unutar SFRJ bila je načelno jedna velika kooperativa). Zagrizlo se previše, i u praksi faktički je upravljala Partija, odnosno krugovima moći unutar nje ("crony socialism", kumovski socijalizam, iz kojeg smo bezbolno prešli u kumovski kapitalizam). Tako je stvar propala, a s njom nažalost i svaki duh solidarnosti i suradnje. (Pa recimo naši seljaci ne mogu dogovoriti ni elementarno očito korisne oblike suradnje, i zato ih lako uništavaju grofovi poput Todorića.)

Činjenica je da danas postojeće, uspješne kooperative, djeluju u kapitalističkom okruženju, kao jedna od varijacija oblika vlasništva. Ipak, mnogi vjeruju da one jesu sjeme za potrebnu i potrebnu post-kapitalističku nacionalnu i globalnu ekonomiju.

Prof. Gar Alperovitz autor je niza knjiga, između ostalih "America Beyond Capitalism". Ovdje je njegov govor (video, 67 min) na godišnjem zasjedanju National Cooperative Businesss Association SAD. Gar Alperovitz on Cooperative Economy: “I’ll Bet My Life on It

Na mrežnom sjedištu Gara Alperovitza možete, među inim, pročiitati dulji tekst "If You Don’t Like Capitalism, and You Don’t Like Socialism, What Do You Want?", koju je napisao sa Steveom Dubbom.

Teme zajedničkog vlasništva, kooperativa i generalno "postkapitalističke ekonomije" značajne su i s gledišta promocije obnovljivih izvora energije. Oni su po svojoj prirodi često decentralizirani, mali, predaju struju u lokalnu mrežu niskoga napona (distribucija a ne prijenos). Zato mogu biti, i u svijetu često i jesu, u vlasništvu ne samo velikih kompanija i privatnika, nego i lokalne zajednice (iako su danas također veliki biznis na globalnom nivou). U ekonomsku računicu njihove isplativosti moraju biti uzete u obzir rasne koristi za lokalnu zajednicu. Npr. mali pogon zna biomasu, te prikupljanje i priprema gorova za njega, može biti skuplje gledano po jedinici energije od termoelektrane na uvozni ugljen, ali taj novac ostaje u lokalnoj zajednici i donosi višestruke koristi.

Može li se razviti ekonomija koja će održati tržište, kao izgleda nenadomjestiv mehanizam ekonomije, a da suzbije akumulacija kapitala i kapitalskog mehanizma - "kurjačke gladi za viškom vrijednosti" (Marxova sintagma)? Ekonomija, koja je usmjerena na zadovoljavanje ljudskih potreba i dugoročnu održivost, a ne na stjecanje zarade i gomilanje bogatstva koje nema veze s potrebama?
______

[*] Jedan koristan komentar na facebooku:

Pa ne bih rekao da su zanemarene- barem ne u Hrvatskoj niti u EU. Zadruga je u fiskalnom prometu ista kao d.o.o. Problem je u neinformiranosti. Legislativa je postavljena, Zadruga može biti registrirana za bilo koju djelatnost koja je dopuštena pod Hrvatskim zakonima. Izmjenama zakona ove je godine dobrim dijelom onemogućena zlouporaba toga pravnog oblika. Postoji Hrvatski savez zadruga, pandan Hrvatskoj gospodarskoj komori, nove se zadruge osnivaju gotovo svaki tjedan i sve više ljudi prepoznaje prednosti kooperative koje operativno nema veze sa socijalističkim zadrugama. Od svih pravnih oblika, najmanje je Zadruga propalo, Sve krasno, osim činjenice da velik broj ljudi nije spreman preuzeti odgvornost za svoje sudbine pa je lakše djelovati ( i slušati ) u hijerarhijskoj strukturi upravljanja i podjele dobiti, nego se naviknuti na horizontanlno upravljanje i podjelu dobiti diverzificiranu po sektorima.

To je točno. Primjedba o zanemarenosti odnosi se na ovo, što je rečeno u posljednjoj rečenici: nespremnost i nenaviklost.

Izvornik: blog Ekološka ekonomija

Komentari

Kooperativna ekonomija na britanski način

The Chancellor of the Exchequer, the Right Honourable George Osborne MP, britanski ministar financija danas ( 8.listopada 2012 ) je objavio plan za novu vrstu ugovora o radu, nazvanog zaposleničko-vlasnički ugovor.

Novi zaposlenici-vlasnici će zamijeniti neke od UK radničkih prava za pravo vlasništva u formi dionica poduzeća za koje rade, a dobici proizašli iz dionica biti će izuzeti iz poreza na kapitalne dobitke.

Poduzeća bilo koje veličine moći će koristiti novu vrstu ugovora, ali on je načelno namijenjen brzo rastućim malim i srednjim poduzećima, koje žele kreirati fleksibilnu radnu snagu.

Pod uvjetima tog novog tipa ugovora zaposlenici će dobiti između 2000 i 50000 funti vrijednosti dionica, koje su izuzete iz poreza na kapitalne dobitke. U zamjenu, odreći će se zaposleničkih prava u slučaju neopravdanog otpuštanja, proglašenja viškom zaposlenih, prava da zahtijevaju fleksibilno radno vrijeme i dopuste za obrazovanje,i još nekih privilegija iz UK radničkog zakonodavstva.

Zaposleničko-vlasnički status biti će opcijski za postojeće zaposlenike, , ali novo osnovana poduzeće i start-ups mogu odabrati samo takav tip ugovora za nove zaposlenike.
http://www.hm-treasury.gov.uk/press_91_12.htm

Molim komentatore, da nakon čitanja, hitno udaraju minuse kako bi komentar što prije potonuo, prije nego ga gospoda Mrsić i Linić pročitaju.

Tko je glasao

Već vidim Mrsićevu prepisivačinu...

"Pod uvjetima tog novog tipa ugovora zaposlenici će dobiti između 2 i 500 kuna vrijednosti dionica, koje su izuzete iz poreza na kapitalne dobitke. U zamjenu, odreći će se zaposleničkih prava u slučaju neopravdanog otpuštanja, proglašenja viškom zaposlenih, prava da zahtijevaju fleksibilno radno vrijeme i dopuste za obrazovanje,i još nekih privilegija iz HR radničkog zakonodavstva."

Ali šalu nastranu...

Dovijaju se i dovijaju već oko 3-4 desetljeća - kako dobiti lojalnog i motiviranog radnika... Pa izmišljaju... Human Resources, pa Human Potentials, pa ljudi su naše najveće bogatstvo, pa team buildinge, pa strenght findere, zapošljavaju psihologe, sociologe, antropologe, psihijatre, uvaljuju tečajeve za jačanje morala i rade ozbiljne surveye koje onda ozbiljno analiziraju s obaveznim ekšn ajtemima, umjesto da se dosjete da ljude treba tretirati kao ljude, pošteno ih platiti i smisleno zaposliti.

Kurcoznanstvo cvate, cijela rekli bismo nova industrija, po logici slična kao kad napraviš rat radi pokretanja investicijskog ciklusa nove gradnje i novih poslovnih prilika, ili kad pak izdaš neke papire pa se onda lova vrti od nikuda u nečije džepove, pretakanje šupljeg u prazno, magla u kojoj ispliva naposlijetku 260 nacionalnih ponosa, hrvatskih milijardera, više nego u svim ostalim zemljama Balkana zajedno...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

A otkad ja tupim da šljakerima treba mamaru jelte ...

Koji kua bi oni kruha preko pogače !? Nema plaće za neradnike ! najlakše samo tražit prava bez ikakvih obaveza...
Treba toj gamadi Radničkoj lepo reć " evo vama udio u profitu pa da vidimo kak bute delali - nema rada - nema ni kruha - profita - amen !! "

Provinciopolis

Tko je glasao

Poglečte npr. ovo sranje...

http://www.index.hr/vijesti/clanak/upozorenje-goldman-sachsa-prodajte-di...

(doista se čini super da će radnici mijenjati svoja prava za dionice)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

a kako ce se oporezivati

a kako ce se oporezivati dividenda?

kao osobni dohodak ili kao kapitalni dobitak ili ce se za sve raspisati flat tax?

jer oslobadanje od kapitalne dobiti jest vrlo daleko od oslobadanja svih poreza na dividendu.
ovisno o vrsti poreza od toga se posredno radi kredit firmama za likvidnost, gdje daju placaju radnike na neki nacin puno (neoporezivo) "poklanjanjem" (zamjenskom vriejdnosti) dionica umjesto place, na taj nacin rasterecujuci kapital, na neki nacin ipak izmisljenim novcem koji ce ako se stvarno pretvori u novac biti oporezivan (isplata dividende) tek od radnika i to sa porezom jednakim onom na plae, sto znaci znatno vecim nego na kapitalnu dobit...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ne znam kako se oporezuje

ne znam kako se oporezuje dividenda, i da li se uopće oporezuje u UK. Znam da je capital gain tax vrlo visok, preko 20%, ali je porez na dohodak još mnogo veći. Prijedlog još nije pretočen u zakon. Meni je pažnju privukla mogućnost da novo poduzeće izabere samo zaposleničko-vlasničku kombinaciju. Znaš šta to znači? Dođeš sa burze, javiš se na natječaj i nemaš izbora. Ne prihvatiš ugovor i gubiš kakve takve naknade za nezaposlene. Fleksibilizacija tržišta rada.

Tko je glasao

znam... sto znaci ali nisam

znam... sto znaci

ali nisam sigurna da ne znaci i ovo drugo..

ima smjernice za placanje radnika dionicama u EU... drzave su ipak to raznoliko definirale.. ne znam kako je u UK..
imam na njemackom, ali zgoglaj mora biti negdje te smjernice i na engleskom.. a mozda ima i dodatno lokalni, GB porezni zakon za to na netu..

uz to sto ti kazes, cini mi se moguce da se porez umjesto poduzecu (radniku ali izgleda vise kad dobije dionice) naplacuje kasnije kroz dividendu..
plus sto se na neki nacin to moze smatrati i izmisljenim novcem..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Gdje si ti ovo isčitao?

Dođeš sa burze, javiš se na natječaj i nemaš izbora. Ne prihvatiš ugovor i gubiš kakve takve naknade za nezaposlene. Fleksibilizacija tržišta rada.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@bigi.. pa uvijek je tak.. i

@bigi.. pa uvijek je tak.. i svugdje..

mozes mislim tri puta odbiti posao no onda je kraj.. i to s nekim razlogom. a sto ces reci kod ovog razloga? da neces dionice i da bi rade naknadu za nezaposlene?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Dioničari

Možemo li raći da je naki oblik zadruge moguće ostvariti kroz postojeća dionička društva?
Naime ukoliko u nekom poduzeću imamo velik broj dioničara, od kojih nitko ne prelazi recimo 5%, a si su zaposlenici dioničari je li to oblik u kojem su "svi sretni" uvjetno rečeno?
Je li to hibrid kapitalizma i socijalizma koji sve zadovoljava?
Unaprijed hvala, Pointer

->Pointer

Tko je glasao

Prema mom shvaćanju dioničarstva - da, ali...

Ovo što si opisao je rijetkost u praksi - da su svi zaposlenici dioničari i da ne postoji nitko tko ima veliki dioničarski paket.

Tada bi skupštine dioničara bili zapravo zborovi radnih ljudi ;)

Mali dioničari najčešće nemaju nikakvog utjecaja na donošenje poslovnih i/ili strateških odluka, i jedino čemu se mogu nadati jest podjela neke dividende.

Potom, česti je slučaj da dioničari uopće nisu radnici firme i interes tih "vanjskih" dioničara bi mogao biti recimo maksimizacija dividende u datom trenutku, a ne ostvarenje nekog dugoročnog poslovnog interesa ili strategije koja im ne vraća brzo i veliku dividendu.

Privatizacija je jednim dijelom i provedena kroz djelomičnu podjelu ili povlaštenu prodaju dionica radnicima. U to vrijeme malo tko je uopće kužio o čemu se radi, što jest naslijeđe prethodnog sustava, a bogme se nitko nije pretrgavao da im to objasni. Posljedično, neki su radnici rasprodali svoje dionice u bescjenje, ne shvaćajući čemu one služe, nekima su dionice propale jer je propala i firma, a najgore su prošli oni koji su svoje dionice kupili, da bi one potom propale zajedno s propašću firme, što nije bila rijetkost.

Uglavnom, u ovaj su model radnici ulazili vrlo naivno i neuko, a mislim da su mnogi tu naivnost i neukost namjerno održavali i zloupotrebljavali.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Konkretno

Hvala na elaboratu, "+"
Makar nisam dobio konkretno odgovor na pitanje.
Nekako zaključujem da je odgovor pozitivan, ukoliko je većina radnika dioničari i nema jednog većinskog vlasnika kroz model dioničarstva možemo formirati poduzeće koje djeluje na tržišnim principima uz radničko upravljanje.

->Pointer

Tko je glasao

Konkretan odgovor, koliko ga ja mogu dati

nalazi ti se u naslovu komentara ;)

Sigurno ima kompetentnijih ljudi koji o ovome mogu puno više, detaljnije i potkovanije... to je samo moj doživljaj i osobno iskustvo sitnog dioničarstva, slučajno, jer je firma u kojoj sam radila počela šljakerima svojevremeno dijeliti dionice kao svojevrsnu nagradu.

Ujedno, napominjem da ideja i uloga dionice uopće nije u ovome što sam ja opisala, već je njezina ideja i uloga u najosnovnijem obliku opisana ovdje - http://en.wikipedia.org/wiki/Share_(finance), kao što uostalom vjerojatno i sam znaš.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Sigurno ima kompetentnijih

Sigurno ima kompetentnijih ljudi koji o ovome mogu puno više, detaljnije i potkovanije
po čemu bi bili kompetentniji?
Malo dioničarstvo i je stvar osobnog iskustva i osobnog doživljaja, to je čak i odlična definicija. Ako je porast vrijednosti dionice ili dividenda veća od kamate na oročene depozite, držiš je. Ako nije, prodaš je, i oročiš lovu. Kaj imaš više znati?
Pointer je malo opterećen s tim pojmom većinskog dioničara. Pojam većinskih dioničara derogira smisao dioničarstva, jer društvo u kojem netko posjeduje 51% dionica i ima većinska prava na štetu ostalih 49% je kvazi-dioničko društvo, u stvari postaje obiteljski d.o.o., i time gubi sve prednosti koje korporacije imaju u odnosu na obiteljske kompanije.

Bill Gates ima "samo" 6% dionica Microsofta, ali svi znaju da je " Gates=Microsoft "

Tko je glasao

komunisti su pokopali solidarnost

zorane,

kao povjesničaru
možda bi bilo pošteno spomenuti da je ideju zadrugarstva, sklonost i vještinu solidarnog življenja
ubila
komunistička ideologija
a komunistička partija i nemali broj zadrugara

na kraju je solidarnost pokopala komunizam

luka

Tko je glasao

Ti se danas ipak nisi dovoljno našetao po svježem zraku

Pa jesu li ine "organizacije udruženog rada" nestale zbog nedostatka zadrugarstva i vještine solidarnog življenja ili možda zbog toga što je Tuđman i njegova klika eksproprirao društveno i potezom pera pretvorio u državno, a potom jedan dio razdijelio "stališima", a drugi dio jednostavno zbrisao s lica zemlje?!

Stoka sitnog zuba, nakon fascinacije "prosvijećenim apsolutistom", fascinirala se idejom kako će sad sve preuzeti i pošteno voditi vrli hrvatski muževi svojom pravednom rukom. Osim onih koji su mislili da se uvođenjem kapitalizma i njih "uvodi" u kapitaliste...

Bojim se luka da ti ovaj pokop solidarnosti slabo ima veze s komunistima, a puno više s "komunistima" koji su se konvertirali u kapitaliste od tate komunista tipa tata komunist Todorić, tata komunist Čačić, tata komunist Tedeschi ... ili pak od onih komunista koji nikad nisu zapravo bili pravi komunisti već su, prema vlastitim tvrdnjama, podrivali sustav, kao recimo komunist Škegro, komunist Šeks, komunist Bebić i mnogi drugi slični komunisti...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

da je valjao ne bi bankrotirao

bigulice,

zoran je počeo s globalnim, mondijalnim, širesvjetskim otporom kapitalizmu
pa sam reako što se meni čini najbitnije
XX stoljeće je stoljeće likvidacije solidarnog života i borbe potlačenih u ime dogme komunističke partije
nije mi to drago, ali jest tako

o našem primjeru, prvo razjasnimo pojmove
samoupravni socijalizam je bio socijalni eksperiment temeljen na posuđenom novcu
neprijatelja naših neprijatelja
koji su dolarima plaćali otklon od komunističke centrale u moskvi
i zato je sustav bio neodgovoran, provinicijalni, feudalni partijski kapitalizam, maštovit u rastrošnosti, s ogromnim brojem neradnika, na svim razinama maštovitosti
i od toga smo sustava naslijedili i hdz i sdp i kritiku društva i medije (ovo zadnje je najtragičnije)
i njihovu
1. nesposobnost da prihvate obične
ljudske, zdravorazumske, stručne kriterije u imenovanju bilo koga na bilo koje mjesto
u vrednovanju bilo kojeg posla
2. opsesivnu potrebu da direktno, indirektno kontroliraju medije
3. potrebu da politiku rastežu nad sve dijelove života, od crkve do kurvanja, odnosno nesposobnost da kao država ostave bilo koji dio društva na miru, odnosno da mu omoguće da se razvija i upravlja sam sobom, autonomno
4. na osobnoj razini to je apsolutni autoritet umreženosti, potreba da se ima veze gore dolje lijevo desno, ako može i na sdp/hdz/crkvenoj strani jer jedino umreženost garantira osobni napredak, a potpuna umreženost, potpunu sigurnost

na žalost od tog smo sustava naslijedili i nostalgiju, za vremenom kad se moglo ne raditi
ako si bio umrežen, ili ti se samo posrećilo
tvoja kritika i svi plusevi dolaze iz istog izvora (pošteno je imenovati) mraka samoupravne socijalističke prošlosti
hdz je samo nastavio samoupravnu praksu, uz nešto nacionalnih boja, i ekspresnu školu liberalne ekonomije kumrovačkog stila
a kako su učili marksizam tako su naučili i liberalni kapitalizam - jadno
to su isti ljudi i iste glave bigulice

i

luka

Tko je glasao

Ja sam svoj radni vijek započela u samoupravnom socijalizmu...

Nakon tih 2-3 godina iskustva, doista sam i sama mislila kako je jedva zamisliv manje efikasan sustav.

Počev od "pravim se da radim", preko "ne može me nitko tako malo platiti, koliko ja mogu malo raditi", pa kadroviranje po babu i stričevima, pa pljačke i svakodnevne pljačkice, pa smiješni radnički savjeti i još smješniji sindikati, pa je onda došao Marković i svi su trčali kupiti video danas da ne bi samo kilu kruha sutra, devalvacija i stagnacija...

Međutim, ovaj sustav koji danas gledamo podbacuje i u pogledu doista minimalnih očekivanja...

Ovi plusevi koji dolaze iz izvora svjetlosti obećavajućeg kapitalizma, ostaju u domeni dobrih želja i (samo)zavaravanja, a tvrdnja da današnji sustav ima veze sa samoupravnom socijalističkom prošlošću i da je nastavak samoupravne prakse nema veze ni sa čime.

Jedino je razina demagogije možda još malo gora...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

neka ti ne zna ljevica tvoja, što čini desnica

bigulice

evo chavez dobio izbore, još mu protivnik čestita
a u zadnjem govoru, dok je vjerovao u pobjedu mu zahvaljuje
dok se pitalo komuniste, nije bilo majci izbora, (demokratskih)
demokracija nije nužno protiv ljevice i socijalne pravde
ne treba ni ljevica protiv demokracije

luka

Tko je glasao

Šalabahter by Bigulica

Ljevica - humanost, demokracija, sekularizam, socijalna osjetljivost, sloboda osobnih izbora, politika miroljubive aktivne koegzistencije ;)...
Desnica - vladavina elite, konzervatizam, ograničavanje sloboda pojedinca, represija nad većinom, politika sukoba, imperijalizam

Ne trebaš ti učiti mene što je MENI lijevo i desno.

Nota bene, nije desnica uvela demokraciju u Hrvatsku, pa ni izbore.

A i Chavez je jedva pobijedio...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

htio bih biti onakav kakav je nekoć bio netko drugi ..

bigulice,

htio bih da razumiješ što sam htio reći
kao kaspar ...
ne moram imati pravo, totalno nebitno

cure katkad šetaju izlaze u paru
jesu prijateljice, jedna je obično ljepša, i to zna

ne mislim te učiti što je tebi lijevo a što desno
ali ne treba ta djevojka kraj tebe biti ružna da bi ti bila lijepa

luka

Tko je glasao

Tuđman

"Pa jesu li ine "organizacije udruženog rada" nestale zbog nedostatka zadrugarstva i vještine solidarnog življenja ili možda zbog toga što je Tuđman i njegova klika "

Više zbog ovog prvog i drugih razloga, jer takav i sličan način organiziranja privrede propao je i u drugim zemljama ex Yu i ostatka komunističkoj svijeta gdje za Tuđmana možda nisu niti čuli.
No ako želiš Tuđmana predočiti kao personifikaciju krivice za sve, samo naprijed.

->Pointer

Tko je glasao

Propast

Takav i sličan način organiziranja privrede je propao i u drugim zemljama ex Yu, a nadomjestio ga je bastard crony kapitalizma, državnog kapitalizma i feudalizma. Svima je gore nego što im je bilo...

U ostatku komunističkog svijeta ovakvog načina organiziranja privrede nije niti bilo, tako da ti je komentar malko promašen.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ostali

Ako pogledaš napisao sam "takav i sličan"
zašto su Česi, Poljaci, Rusi, pa da zaoštrimo raspravu i Kinezi napustili takav način organiziranja privrede?

->Pointer

Tko je glasao

Dobro jutro, otkrio si ameriku na pollitici

Ovo je barem 6. ili 7. tema o Mondragon zadugarstvu na pollitici i kolko sam mogao provjeriti ni na jednoj nisi sudjelovao. Prve teme su bile još prije 4 godine od strane pok Gracina (koji je na tome razvio čitav projekt), istu temu sam i ja u nekoliko dnevnika doticao kad sam obrađivao "socijalizam" kao nužnu alternativu kapitalizmu s argumentacijom Oedsrem, a zadnja ti je bila nedavno od Urbana koju si također ignorirao...

http://pollitika.com/mondragon

Tko je glasao

AMERIKA OTKRIVA HRVATSKU

Dobra večer,hvala na toploj vodi. Ako pažljvo pročitaš tuđi tekst,možda i uočiš što je pisac htio reći.Evo pojednostavljenja,umjesto drobljenja svjetskih primjera:

1. Imamo dobar zakon o zadrugarstvu,s 7 članova i 7.000 kuna možeš raditi praktički sve,ono što treba još dodati je jednostavnije prijave na EU projekte,

2. Kriza zadrugarstva kod nas je propast zadruga na prijelazu iz socijalizma u ovaj Divlji Zapad,gdje se pri tomu loš imidž zadruga s skandalima oko famoznih "štedno-kreditnih zadrugama" ,gdje opet država (HNB,inspekcija,MF,PU) nisu radili svoj posao ili pak onih poljoprivrednih zadruga koje svoje zadrugare nisu isplaćivale već ruinirale 90-ih.

3.Jedino je u zadruga ostala mogućnost fonda solidarnosti (negdašnje uzajamne pomoći) ,čak i u novom zakonu,što bi trebalo biti i državi i građanima,ali očito je svima pažnja samo na lovi,odmah,sada i jučer,ako je moguće,

4. Pitanje za milion kuna-može li čovjek naći 6 poštenih i radišnih ljudi da osnuje zadrugu u ovoj državi ?Imamo relativno puno zadruga (sad više od 1.600),ali malo rezultata zbog utjecaja trgovine i politike .Imamo primjerice skoro više braniteljskih zadruga nego li Slovenci ukupno,a rezultati mali,skoro na razini 25 % njihovog prihoda !

5. Da,može se postati i članom ino zadruga- jesam i član više njih i uživam u tomu.

6.Kao i za sve u ovoj zemlji-manje teoretiziranja i prodavanja virtualne boze,a više prakse zauvrat,i sve bi bilo bolje.

Tko je glasao

GODINA ZADRUGARSTVA U SVIJETU,KOD NAS SUMRAK

Vrlo zanimljivo,nama bi,u ovakovoj situaciji,kakvoj jesmo,trebalo biti i poučno. Ima dosta primjera "co-opa" koji trenutačno jako dobro funkcioniraju,recimo,ako se već spominje Kanada,riješavanje stambenog pitanja kroz taj oblik ,a slični modeli postoje čak i u New Yorku,svim skandinavskim zemljama,čak i Njemačkoj i trebali bi biti i nama vrlo inspirativni .Dobro,pretjerujem,mi smo ipak specifičan slučaj...
Slično je s Latinskom Amerikom te poljoprivredom i vinogradarstvom-zadrugarstvo je posebice jako u zemlajam poput Čilea,Paragvaja,Argentin,itd,ali i u SAD,Francuskoj,Južnoj Africi.
U financisjkom sektoru to su kreditne štedionice na razini building society-ja od Njemačke,Engleske,Kanade,pa svecdo Francuske,Švicarske,i sl. Dakle,postoje i djeluju bez problema.
Inače,valja razdvojiti ono što su u Evropi "cooperatives" pod kojima se učesnici smatraju članovi,a ne dioničarima od klasičnog radničkog dioničarstva.U Kanadi recimo,posebice u nekim pokrajinama poput Quebeca,su vrlo atraktivne u svim oblicima gospodarskog života i pokrajine daju i različite oblike stimulacije.
Ova je godina godina i proglašena od UN-a godinom "cooperatives"-a.
Na žalost,kod nas je problem prije svega u tomu što se ljudi ne žele više udruživati niti po kojem osnovu iz vrlo jednostavna razloga-otuđenosti,nepovjerenja spram drugima i državi samoj. Drugo,zadruge su ostala (neopravdano) asocijacija na seljake,točnije individualne poljoprivredne proizvođače,kako se nekad govorilo (kao to pogrdno spram seljaka,vidimo kako im je danas) ,iako je dobrim dijelom bilo dosta stambenih zadruga do 1991.godine,koje su imale jako dobra riješenja za svoje članove,a i za graditeljske tvrtke.Danas je to vraćeno x godina unatrag,sve zbog srljanja u novo i odbacivanja svega starog,makar i dobro bilo !

Tko je glasao

U svijetu godina koopeartiva, u Hrvatskoj - anti... :((

Ova je godina godina i proglašena od UN-a godinom "cooperatives"-a.
Hvala na informaciji, to nisam ni znao, naprosto sam naišao na jednom od servisa vijesti o energetici, koje pratim, poveznicu na taj video s predavanjem.

Na žalost,kod nas je problem prije svega u tomu što se ljudi ne žele više udruživati niti po kojem osnovu iz vrlo jednostavna razloga-otuđenosti,nepovjerenja spram drugima i državi samoj.
Da, to je jedna od poanti koje sam istakao u dnevniku. Neprovjerenje prema svakom "zajedničarstvu" (komunitarizmu, moglo bi se reći, comunis = zajednica) i društvenom aktivizmu, uključivo "pravnu državu" (ljudi ne koriste zakonske puteve, ne bore se za promjene zakona, ne dolaze na javne rasprave isl.). Djeluju samo "kumovske" veze među pojedincima (plemenske, obiteljske, prijateljske, klanoveske...). Slično sa sindikatima, štrajkovima idr..I sustav, uostalom, djeluje.

Tko je glasao

Pored svih ovih citata i

Pored svih ovih citata i teorije, možda je autor mogao nabaciti koji podatak o prometu i dobiti neke od takvih kooperacija.
Ili bi i samo spominjanje tih kategorija bila voda na mlin kapitalizma?

Tko je glasao

@Vinkomar:

Je li ovo zamjerka meni ili prof. Alberovitzu?

Ovo je kratak tekst, nije studija ni dizertacija. Nisam izrekao neku rezolutnu tvrdnju. Kažu da mnoge kooperative dobro posluju, ja nisam ulazio u istraživanje, ali siguran sam da svatko, koga zanimaju detalji, lako može naći razne podatke na netu o konkretnim slučajevima, polazeći od stranica na koje sam ja dao poveznice pa dalje njihove citate i poveznice, kako se to već radi..

Svakao pojam "dobit" može biti sporan, jer neka tvrtka u vlasništvu radnika ne mora postaviti maksimiranje dobiti kao svoj cilj. Ako je dobit nula, ali svi su radnici dobili plaće, svi su troškovi podmireni, ulaže se u razvoj... - je li to neuspješna tvrtka?

Tko je glasao

je dobit nula, ali svi su

je dobit nula, ali svi su radnici dobili plaće, svi su troškovi podmireni, ulaže se u razvoj... - je li to neuspješna tvrtka?

kako će ulagati u razvoj, ako nemaju dobiti?

Tko je glasao

kako će ulagati u razvoj, ako

kako će ulagati u razvoj, ako nemaju dobiti?
Drustveno poduzetnistvo ne znaci neostvarivanje profita. Razlika je u rasporedjivanju profita. Recimo udruga Roda zaradu ostvarenu prodajom platnenih pelena upotrebljava za djelovanje rada udruge sto joj daje neovisnost od drzavnih donacija te artikuliranije djelovanje jer nije ucijenjena od ministarstva.
Znaci dobiti ima samo je razlika u preraspodjeli dobiti.

Tko je glasao

nemoj sad o sitnicama...

nemoj sad o sitnicama... vazno je imati plemenite ideje.. nije bitno sto se kose sa konkretnom stvarnoscu o kojoj pricaju.. i sto vecinom fulaju ceo fudbal zbog nepoznavanja procesa, pravila i svega ostalog vezanpg na temu ekonomije i proizvodnje

kooperative, zadruge i slicno su dobra stvar. funkcioniraju na podrucju kojem su kompatibilne.. i medu ljudima koji su po svojim karakteristikama i okolnostima kompatibilni..

mozda ih bude malo vise nego sto ih trenutno ima, no ne zato sto je to ideal proizvodnje ili prihodovanja vec zato sto se mijenjaju okolnosti u kojima zivimo .. okolnosti koje traze promjene u stavu covjeka prema sebi i svojim mogucnostima, dakle zeljama i htijenjima..

nista drugog ni do sada, osim okolnosti i ljudskog stava prema ekonomiji ali i sebi kao jedinki u grupi nije stajalo na putu razvoja i sirenja takvih egzistencijalnih zajednica..

sto vise bude hrana primarna, kao i voda... dakle cisto egzistencijalni problemi u ljudskoj zajednici to ce biti vise poljoprivrednih kooperativa kao sustava koji ce omoguciti prezivljavanje.. ono cime se unutar zapadnog svijeta nismo vec jako dugo bavili jer nam nije trebalo.. da li ce ih biti i u drugim podrucjima? pa mislim da da, ali samo kao refleks ovog primarnog prehrambenog..

sve ostalo ce se mozda dogoditi, a mozda i ne.. jednakom vjerojatnoscu i slijedom kao sto se i danas osnivaju zadruge medu kompatibilnima ili uzrocno/posljedicno vezanima bez obzira da li su tako oficijelno registrirani ili sami za sebe kazu da jesu u kooperativi ili ne..

ipak ako se "kooperativci" ne misle pozabaviti ekonomskim i proizvdnim zakonitostima ni jedna kooperativa ne moze opstati jer ce do raspada sustava doci vec i zbog cistog i prostog neznanja vodenja procesa poslovanja.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

U naslovu mojeg teksta je

U naslovu mojeg teksta je upitnik. Istakao sam kao središnju dilemu da mnoge zadruge dobro funkcioniraju u "ne-zadrugarskom okružju" (što znači, ne samo privatnoga, nego i državnoga vlasništva!), ali je pitanje, mogu li biti osnova ekonomije. Samoupravni socijalizam, gdje je "samoupravno dogovaranje i sporazumijevanje" trebalo suptituirati, barem u većini, kako državno planiranje tako i tržišne mehanizme, bilo je jedan takav pokušaj. Hlad je dolje spomenuo kibuce, jedan oblik komunizma, koji se kreće ka uobičajenim kapitalističkim formama.

nemoj sad o sitnicama... vazno je imati plemenite ideje.. nije bitno sto se kose sa konkretnom stvarnoscu o kojoj pricaju.. i sto vecinom fulaju ceo fudbal zbog nepoznavanja procesa, pravila i svega ostalog vezanpg na temu ekonomije i proizvodnje
Moje poštovanje tebi, ako je ovaj tvoj zaključak došao kao rezultat vrlo dubokih proučavanja prakse zadrugarstva u svijetu. U tom slučaju, vjerojatno nam možeš podastrijeti i znanstvene radove o tome.

Međutim, imam špurijus da se radi o aprironom zaključivanju na temelju tvojih ideja, plemenitih ili ne, bez "poznavanja procesa, pravila i svega ostalog" o kooperativama. Kao što rekoh, ja temu nisam dublje proučavao, ali ne vjerujem da postoji neka fundamentalna prepreka koja bi spriječavala zadrugare da poznaju procese, pravila i sve ostalo.

sto vise bude hrana primarna, kao i voda... dakle cisto egzistencijalni problemi u ljudskoj zajednici to ce biti vise poljoprivrednih kooperativa kao sustava koji ce omoguciti prezivljavanje
Možda je značaj ipak također i u suprotnom smijeru, naime ka "ekonomiji obilja"? Cjelokupni ekonomski sustav koji imamo danas, uza sav golem napredak i količinu dobara koje proizvodi, KJTV u suštini je još uvijek "ekonomija oskudice". Također je "vladavina kapitala". Je li to riješena tajna svjetske povijesti, kad se radi o ekonomiji?

Tko je glasao

nema rjesenja u jednom modelu

nema rjesenja u jednom modelu vec u slobodi organizranja ljudi po njihovim zeljama i mogucnostima, u skladu sa njihovim pogledima na svijet.

nemam primjedbi na dnevnik. ne mislim da su zadruge losa stvar.

mislim samo da vecina ne shvaca kako principi poslovanja i proizvodnje nemaju bitne razlike radilo se o bilo kojem obliku organizacije aktera u proizvodnji. mislim da vecina nema blage veze o problemima i nuznostima, ali ni organizaciji i odrzivosti proizvodnje. bez tih znanja, koja se u slucaju kooperative moraju rasiriti na svakog clana zadruge ne moze biti odrzive kooperative jer to nije filozofija na papiru vec naprosto proizvodnja koja ne trpi nesuvislost ni neznanje u upravljanju i vodenju. kako svi clanovi u kooperativi sudjeluju u upravljanju na odredeni nacin nuzno je da ta znanja prvo usvoje da bi mogli biti uspjesni zadrugari. nisam primijetila da su ta znanja siroko rasprostranjena u drustvu ni da su ljudi zainteresirani steci ih. o nasem drustvu pricam.

vecina zamislja zadrugu kao ono sto je hlad napisao. sto je u skladu sa promisljanjem u citavom nasem drustvu o bilo kojem obliku proizvodnje, a posljedice takvih razmisljanja mozemo vidjeti ako se osvrnemo.

zadruga ili kooperativa nije nista drugo nego zajednica samostalnih i samosvjesnih proizvodaca necega koji su svjesni svojih znanja i mogucnosti, koji ih realno procjenjuju a u takvoj zajdnici su pronasli zajednicki interes i odrzivost svojih ideja bolje nego kao samostalci.

dosta "obrazovanijih" djelatnosti funkcionira po tom principu (nebitno jel s profitom ili bez) jer sam sistem funkcioniranja nije nepoznat onima koji se udruzuju. to se ne zove zadruga danas no tako funkcioniraju razni projektanti, advokati, IT sektor itd..
no nitko od njih ne sanja vec postuje principe poslovanja i ima osnovna znanja o tome.

za najobicnije proizvodne zadruge, dakle udruzenja ljudi manjeg obrazovanja mozda za sam posao nije nuzno ali za upravljanje zadrugom jest nuzno njihovo poznavanje ekonomskih pravila kako ne bi forsirali krive i lose poteze. ne vidim da se tu krece ispravno ni da vecina onih kojima se takav oblik svida ulaze dovoljan trud u znanja vodenja poslovanja. ipak bez toga ga ne mogu ni voditi.

zato nemamo zadruga. zato cemo tesko doci u fazu povecanja kolicine zadrugarskih firmi u proizvodnom sektoru, ili ce one vodene idejama koje se imaju prilike cuti vrlo brzo propadati.

nema tajne formule. nema jednog i jedinog oblika. postoje razliciti ljudi sa razlicitim znanjima i sklonostima koji se trebaju organizirati kako oni zele u skladu sa svojim mogucnostima.

a ljude treba prestati zanositi sa puno filozofskih recenica dok im se objasnjavaju prednosti zadrugarstva i naprosto ih obrazovati da znaju samostalno voditi poslovanje ako to budu zeljeli. kad ta znanja budu u drustvu uobicajena i zadruge imaju sansu. prije ne.

tvoj dnevnik je ok. ne prodaje filozofiju i postavlja pitanja, sto je korektno. dakle moje misljenje jest da su zadruge zgodne, ali ne kao jedino vec kao jedno od oblika proizvodnje, no da trenutna znanja u drustvu kao ni volja za nuzni ucenjem nije prisutna da bi one mogle preuzeti primat.

upravljac bez znanja je samo propast za proizvodnju koja ima svoje zakonitosti bez obzira na oblik vlasnistva.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ako se "kooperativci" ne

ako se "kooperativci" ne misle pozabaviti ekonomskim i proizvdnim zakonitostima ni jedna kooperativa ne moze opstati jer ce do raspada sustava doci vec i zbog cistog i prostog neznanja vodenja procesa poslovanja.

u svakom žitu ima kukolja, pa tako i među stručnjacima za zadruge. Jedan od tih nam je želio objasniti razliku između zadruge i trgovačkog društva, pa je to ispalo ovako:

"Koja je razlika između zadruge i trgovačkog društva?

Iako su i zadruge i trgovačka društva pravne osobe koje se registriraju na Trgovačkom sudu, velika je razlilka u tome što u trgovačkim društvima koja su društva kapitala odlučuju samo većinski vlasnici kapitala. Dobit se maksimalizira na razini društva i pripada većinskom vlasniku kapitala, kao i pravo donošenja poslovnih odluka. Nasuprot tome, zadruga je društvo osoba kojom na demokratski i neposredan način upravljaju svi njeni članovi. Oni ravnopravno sudjeluju u poslovanju zadruge, odlučuju o svim bitnim pitanjima poslovanja i raspodjele dobiti. Sukladno Pravilima zadruge, dio dobiti se zadržava i ulaže u zadrugu, ali ona ne postoji radi svoje koristi već postoji zato da bi servisirala potrebe svojih članova i glavni joj je cilj da osvari što veću korist za svoje članove."
http://zadruge.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog...

Tko je glasao

To misli i vecina clanova

To misli i vecina clanova pollitika.com, a mislim i vecina gradana nase drzave..

posljedicu takvih promisljanja mislim da su jasne.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Svaka normalna tvrtka...

koja drži do sebe, svojih zaposlenika i svoje budućnosti, R&D već uračunava u svoje troškove... Tj. R&D nije wishful thinking, već je to temelj opstanka i razvoja i ne mora biti nužno ovisan o profitu.

To ti je luno samo u kratkovidnim grabežnim ekonomijama (bez plemenitih ideja) slučaj da se u razvoj ulaže tek pukim slučajem, ako kaj ostane, pa da se ne bi platio porez na dobit i slično...

Da je tome tako, pokazuje i to da smo pri dnu Europe po inovacijama...

Dakako, to znaju oni koji ne fulaju " ceo fudbal zbog nepoznavanja procesa, pravila i svega ostalog vezanpg na temu ekonomije i proizvodnje" :P

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

R&D nije trošak, nego

R&D nije trošak, nego kapitalno ulaganje, investicija. Kad nema profita, nema ni R&D. Kratkoročno se jaz može premostiti kreditom, ako nađeš banku koja je voljna kreditirati ovako rizične investicije.

Tko je glasao

R&D

Financira se iz prihoda, a ne iz profita.

Tj. trošak R&D podmiruje se iz prihoda.

Što manji trošak R&D, to veća razlika prihoda i rashoda, tj. profit. Nema tu velike mudrosti.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dobit i ulaganje u razvoj

Hlad pita: kako će ulagati u razvoj, ako nemaju dobiti? Bosančero upozorava da ne-društveno poduzetništvo ne mora značiti da dobiti nema. Postoje i udruge koje osnivaju firme, za obavljanje nekih poslova od kojih dobit i ne očekuju. Zadruga (kooperativa), koliko razumijem sustav, može imati dobit, koja se pak može zadržati tj. uložiti u razvoj isl., a može i podijeliti dioničarima, a to su sami zaposleni, koji onda ostvaruju prihod po dva osnova.

No, postoji li neki zakon ili zakonitost, da se u R&D mora ulagati baš iz dobiti, a ne voditi kao troškove, jednako kao i druge? Neka tvrtka (svejedno kooperativa ili privatna ili državna) ima u jednoj godini 100.000.000 rashoda i 100.000.000 prihoda, dakle, prihodi su pokriveni rashodima, sve je u redu. U onim rashodima je recimo i 10.000.000 za odjel za R&D, za plaće tamo zaposlenih i druge troškove. Postoji li neka nužda, da se to knjigovodstveno vodi tako da su rashodi 90.000.000, pa je 10.000.000 višak prihoda nad rashodima, a onda odlučujemo tih 10.000.000 uložiti u istraživanje i razvoj a ne podijeliti dioničarima?

Da dodam, sjećam se da je Branko Horvat još 1970-ih sudjelovao u međunarodnoj raspravi o "ilirskom poduzeću". Nasuprot teorijskom zaključku (koji je polazio od ideje da ilirsko odnosno samoupravno poduzeće maksimira dobit po radniku) da će radnici kao vlasnici biti krajnje neskloni ulagati u razvoj (to se onda, ASTS, kod nas zvalo "akumulacija"), on je ukazivao na empirijsku činjenicu da je u samoupravnoj privredi akumulacija bila visoka. Radni kolektivi na zborovima radnika i radničkim savjetima donosili su odluke da se ulaže u razvoj. Problem je nastao međutim u učinkovitosti tih ulaganja (mnogi "Obrovci", promašene investicije).

Horvat je napisao knjigu "Politička ekonomija socijalizma", za koju je navodno bio ne samo nominiran za Nobelovu nagradu (sama nominacija nije ništa naročito) nego i među ozbiljnim kandidatima (koliko znam, ne može se sigurno znati jer KJMP komitet koji dodjeljuje nagradu ne objavljuje "nominacije" kao za Oskara). U njoj je nastojao načelno razviti alternativu kako kapitalističkoj, tako i etatističkoj privredi. Sve vrlo elegantno, intelektualno upečatljivo, ali nije mi poznato da se tom knjigom danas netko u svijetu služi (iako je bila objavljena na engleskom prije nego na hrvatskom).

S druge strane, Aleksandar Bajt je bio objavio knjigu "Samoupravni oblik društvene svojine", u kojoj polazi od stvarne situacije u tadašnoj Jugoslaviji i daje prijedloge kako se sustav može poboljšati, postaviti na racionalne temelje, tako da može učinkovito funkcionirati. Bilo je i drugih sličnih pokušaja tada, Bajtov je koliko se sjećam bio najsustavniji. Knjiga je objavljena 1988., politički trendovi bili su već u sasvim drugom smjeru i nije imala nikakav utjecaj, a i sam Bajt ju je kasnije zanemario kao uzaludnu. (Kasnije je privukao pažnju debelom knjigom "Bermanov dosje" u kojoj priča svoje događaje iz Drugog svjetskog rata - bio je u "Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini" - zanimljivo je pisano, kad opisuje vlastite doživljaje, dostupno na netu u srpskom prevodu.)

Oni su bili predstavnici grupe tadašnjih jugoslavenskih "krizologa", društvenih znanstvenika koji su nasuprot oficijelnom diskursu o "stabilizaciji" upozoravali da je jugoslavenski sustav u dubokoj krizi i treba korijenite promjene. Zaludu, kao što znamo. Zamišljiv je scenarij preobrazbe - hm, možda nešto kao što se preobražavaju kibuci, koje spominje Hlad?

Posve drugačiji primjer je KIna. Bila je stroga etatistička privreda, nakon neuspjeha prisilne kolektivizacije odobrili su seljacima nešto zemlje u vlasništvo obitelji i to je bilo vrlo uspješno, ali nikakva zezanja sa "samoupravljanjem", a onda s transformirala na način koji nije izgledao moguć prije 20-ak godina, kad smo svi mislili da je s komunizmom (lenjinizmom) definitivno gotovo. Imaju i danas petogodišnje planove (13. plan 2011.-2015.), ali preobrazili su se u kapitalističku privredu uz komunističku političku diktaturu.

Tko je glasao

U dvadeset godina nove države

U dvadeset godina nove države uspjeli smo apsolvirati preživjele oblike tajkunskog, obiteljskog kapitalizma, sa dominantnim vlasništvom nekolicine fizičkih osoba, povezanih sa političkim strukturama, i s time je prva faza stvaranja hrvatskog kapitalizma završena. Rezultat je kriza iz koje ćemo izaći uz teške posljedice propuštenih šansi za stvaranje suvremenog, državno reguliranog kapitalizma, na bazi znanja i visokih tehnologija. Glavna značajka našeg kapitalizma je kontraktivnost.
Naše kompanije su svakim danom sve manje, tehnološki jaz prema razvijenom svijetu je sve veći, a politika cijelo vrijeme podgrijava autističnu koncepciju samodovoljnosti unutar naših granica, na znamenitom tržištu od 5 milijuna ljudi.
Ekspanzivnih korporacija, orijentiranih na izvoz kao uvjet ostanka, s motivacijskim sustavom u kojem se može legalno zaraditi pristojan novac, s direktorom, koji se ujutro budi s pitanjem "koliko smo izvezli robe?", s bankama koje su voljne za nekonvencionalne oblike kreditiranja rizičnij poduhvata - nema. To je science fiction.
Moj zaključak je da najprije treba uslijediti zaokret prema stvaranju ekspanzivnog, korporativnog kapitalizma, stvaranja kompanija čiji headquartes su u Hrvatskoj, a podružnice u bar još 5 država, sa velikim brojem institucionalnih dioničara, kakvim takvim tržištem kapitala, i valom zapošljavanj mladih ljudi. Ovi stariji i ovako više nikada neće raditi.

Za dvadestak godina nastala bi zrela kapitalistička struktura, koja može apsolvirati suvremene oblike industrijske demokracije, eventualna učešća radnika u profitu, sudjelovanja radnika u upravljanju kompanijama. Na tom stupnju se već govoriti o institucionalnim migracijama prema kapitalizmu, u kojem se može pristojno živjeti, zaraditi i otići u dostojnu mirovinu.
A za sve to nam treba jedna druga politika.
Kooperative su razumna i dobra orijentacija na neke djelatnosti ljudskog života, ali ne treba imati nerealna očekivanja.

Tko je glasao

Sumnjam da ima smisla, ali eventualno zbog čitateljstva ...

U dvadeset godina nove države uspjeli smo apsolvirati preživjele oblike tajkunskog, obiteljskog kapitalizma, sa dominantnim vlasništvom nekolicine fizičkih osoba, povezanih sa političkim strukturama, i s time je prva faza stvaranja hrvatskog kapitalizma završena. Rezultat je kriza iz koje ćemo izaći uz teške posljedice propuštenih šansi za stvaranje suvremenog, državno reguliranog kapitalizma, na bazi znanja i visokih tehnologija. Glavna značajka našeg kapitalizma je kontraktivnost.

Ajmo od repa ako to nije i glava :)

Glavna značajka našeg kapitalizma je kontraktivnost

Netočno ili samo izbaciti "našeg", a s obzirom da je kapitalizam sam po sebi autodestruktivan ukoliko zanemarimo moć 1oga preko grbače "ostatka svijeta"...

Ovo o bazi znanja i visokih tehnologija jako lijepo zvuči no ničime ne odstranjuje mogućnost da se unatoč svim tvojim natlapanjima o tajkunima koje smo kakti preživjeli i sličlnim eskapadama, ne veže uz npr. Socijalizam koji nas je u ONO vrijme od opanaka i zaprežnih kola doveo u željeznicu, tvornice, ceste, aerodrome, nova naselja, itd itd, a čega u feudalizmu koje mu je prethodilo nije bilo ...

Spominješ i dvadeset godina... Netočno - 22 su oltiga za godinicu manje od pola socijalističkog vijeka i utoliko se kapitalizam uistinu pokazao i dokazao iznimno naprednim ... Ta nakarada je uspjela vrlo brzo uništiti sve ono kaj se godinama dobroga stvaralo...

Kao što rekoh - sumnjam da ima smisla s obzirom na objektivnost sudionika rasprave i uopće nepristranost ovdje sveprisutnu, a kojoj je indikativan dokaz npr. i današnje stavljanje ovog Dnevnika na Facebook stranicu Politike, a
unatoč činjenici da je ova ista tema i to znatno kvalitetnije bila obrađivana i prije

Provinciopolis

Tko je glasao

Povratak u prošlost...

U Hrvatskoj su uspješno uništeni svi nosioci razvoja, one industrije koje su vukle za sobom još puno pridruženih manjih industrija i kooperanata.

Ono čemu svjedočimo je s jedne strane nestajanje privrednih subjekata, a s druge strane nesmiljeno okrupnjavanje i stvaranje monopola tipa Agrokor.

Politika je bezglava i ne podgrijava baš ništa, a kamoli samodovoljnost, budući da nam je ekonomija pretežno uvozno orijentirana, uz primjerenu podržavajuću ekonomsku i monetarnu politiku, pa o nekoj samodovoljnosti ne može biti niti govora.

Korporativni kapitalizam u sprezi s financijskim kapitalom i državnim aparatima upravo i jest uzrok svjetske krize kojoj svjedočimo, tako da mi se zaokret prema korporativnom kapitalizmu ne čini smislenim, ali srećom, male su i nikakve šanse da do toga uopće kod nas i dođe, barem što se tiče stvaranja nekih proizvodnih korporacija.

Imali smo mi velikih firmi/korporacija sa sjedištem doma, dok ih nisu uništili "vizionari" tipa Čović, ljudi kojima su se klanjali u poslovnom svijetu i dodijeljivali im "Zlatne kune".

Usporedo s općom propašću privrednih subjekata, posebice onih koji su nositelji razvoja, a u skladu s politikom "usenaseipodase", propao nam je i R&D, bilo u okviru propasti privrednih subjekata pri kojima je funkcionirao, bilo zbog nebrige države ako se radilo o državnim institucijama. Zavladalo je neznanje kao posljedica urušavanja obrazovanja i stvarnim smanjenjem potreba za obrazovanim kadrom, jer je posla ostalo za zaštitare, pomoćne kuhare, sobarice i čistačice.

Sada imamo neobrazovanu i nezaposlenu zemlju, neobrazovane poduzetnike i loše managere.

Dok se barem donekle ne oporavimo od ovog svekolikocida, a za što se slažem da će nam trebati barem 20-ak godina, potrebno je okrenuti se onome što većina još zna i može raditi, a to je (sitna) poljoprivreda, obrt i turizam na nivou obiteljskog biznisa. Usporedo, živjeti na nacionalnom nivou skromno i prema mogućnostima, ulagati u znanje i obrazovanje , kako bi uopće uhvatili korak s modernim svijetom.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

tipkamo

u isto vrijeme :)))

Provinciopolis

Tko je glasao

@hlad:

Gledajući realnost kakva jeste kod nas (jedne, jednostavno, vrlo neuspješne nacije), prethodnih 20 godina i onih 20 godina prije toga, te perspektive za slijedećih 20, slažem se generalno s tvojom analizom.

Zadruge u pojedinim područjima i slučajevima, također radničko dioničarstvo (ima ipak par uspješnih primjera).

Zadruge bi čini mi se svakako trebale ojačati u poljoprivredi, koja je međutim također u procesu snažne transformacije. Puno staračkih domaćinstava koja će pomalo izumirati, gospodarstva se ipak okrupnjavaju (sjećam se da sam vidio neke podatke, ne pamtim točno, bilo je prosječno imanje neka 3 hektara, sad je 6 ili tako nešto), rekao bih da su zdravom gospodarstvu potrebne valjane obiteljske farme, ne samo veliki agrokombinati, a one bi morale imati podršku zadruge. Spomenuh da su se zadrugama hvaliti svaki put kad sam posjetio Austriju.

Koliko sam mogao osjetiti (ne kažem da sam objektivan, jer sam 100% građanin i sa seljacima tek povremeno imam kontakt), duboko usađen anti-zadrugarski mentalitet, "neka susjedu crkne krava", veliki je problem, možda veći od nametanja interesa velikih kompanija tipa Agrokor, povezanih sa centrima financijske i političke moći.

Jednako i za radnike, mentalitet da je sretan da dobije kakvu-takvu plaću i pusti mozak na pašu.

Onda, potrošačke zadruge su moguće.

Iako smo mi kao narod seronje na svjetskoj sceni i jednostavno nismo kadri razmišljati o osnovnim problemima, pratiti što se zbiva. Koliko god se kapitalizam pokazao izvanredno žilav, prilagodljiv i inovativan, ne mogu vjerovati, zbog ekologističkih načela i povjesničarske perspektive (naviklost da je 100 godina kratko vrijeme), da je ovo što imamo stvarno "riješena tajna svjetske povijesti", da će i za 100 ili 1.000 godina sudbine milijuna radnika i sudbine nacija ovisiti o hirovima burzovnih spekulacija isl., da će glavni pokretać privrede biti pohlepa, da će ekonomičnost ovisiti o tome da se radnike što manje plati (a kolika smo stvarno bogatstva već stvorili...)

Zato mislim, da će morati prije ili kasnije nastati nekakav "post-kapitalizam". Možda će biti nešto što bismo mogli nazvati "socijalizam" ili čak "komunizam" (s naglaskom na socius ili komunis, društvo ili zajednicu, a ne pojedinca), a možda će biti barbarstvo. Kako sam star i mizantrop, sklon sam očekivati potonje. :(

Valjda se nekako, skromniji cilj, može svjetski financijski sustav opet staviti pod kakvu-takvu kontrolu, kao što je bilo dok je dolar imao zlatnu podlogu, kroz porez na međunarodne financijske spekulacije, spriječavanje postojanja "poreznih rajeva" isl.. Čitam o tim stvarima na međunarodnom nivou, a evo upravo neki dan žali mi se jedan mali poduzetnik, obrnuo je milijun kuna, trebala bi biti njegova zarada 100.000 pa bi od toga mogao živjet, ali ne plaćaju mu, financijski sustav ne funkcionira, novac ne kola, pa se onda on zadužuje da ne bankrotira, i onda mu sva zarada ode na plaćanje kamate - banka zarađuje kad on zarađuje, banka također zarađuje kad on gubi, ako bankrotira, banka postaje vlasnik strojeva...

Tko je glasao

"post-kapitalizam".


Valjda se nekako, skromniji cilj, može svjetski financijski sustav opet staviti pod kakvu-takvu kontrolu, kao što je bilo dok je dolar imao zlatnu podlogu, kroz porez na međunarodne financijske spekulacije, spriječavanje postojanja "poreznih rajeva" isl.. Čitam o tim stvarima na međunarodnom nivou, a evo upravo neki dan žali mi se jedan mali poduzetnik, obrnuo je milijun kuna, trebala bi biti njegova zarada 100.000 pa bi od toga mogao živjet, ali ne plaćaju mu, financijski sustav ne funkcionira, novac ne kola, pa se onda on zadužuje da ne bankrotira, i onda mu sva zarada ode na plaćanje kamate - banka zarađuje kad on zarađuje, banka također zarađuje kad on gubi, ako bankrotira, banka postaje vlasnik strojeva......sve ovo je posljedica disfunkcije osnova države i prava.......a zašto tako?...evo kako je to išlo...

Tko je glasao

Dakle, to je po tebi Razjašnjena Tajna Svjetske Povijesti?

Svi ekonomski problemi dolaze od toga što vlade previše troše? Treba se vratiti u 1870. kad je sve cvjetalo?

Tko je glasao

tvoja pitanja su tako

tvoja pitanja su tako instruktivna da i ne trebaju odgovore...

Tko je glasao

pa prva recenica ti je jako

pa prva recenica ti je jako blizu istinu...

druga je proizvod zatvorenog uma koji je doveo do prve pojave.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron