Tagovi

Konzervativci i liberali u Hrvata

Opozicija konzervativno-liberalno kod nas se koristi prvenstveno imajući na umu kulturlološka opredjeljenja, a ne odnos prema ekonomiji (kultura = sve, što nije ekonomija). To se često kod nas označava kao "svjetonazorska pitanja", što je zavaravajuće, jer razlike svjetonazora itekako su vidljive i u ekonomskim koncepcijama.

Političke orijentacije u 2 dim (Bagić 2011)Ta kulturološka polarizacija može se izraziti i terminima "tradicionalističko" vs. "permisivističko", da se izbjegne višeznačanost pojmova (pogotovo "liberalizam", koji može označavati političku ili ekonomsku orijentaciju). Treba li u prvom planu biti održanje tradicionalnih vrednota (često pregnantno izraženo trojnom parolom: "obitelj, vjera, domovina") ili dozvoljavanje i poticanje osobne slobode, pluralizma, samostalnog izbora vrednota.

Konzervativna/tradicionalistička orijentacija u Hrvatskoj je u snažnoj svjetonazorskoj ofanzivi od jeseni 2012. (kampanja protiv zdravstvenog odgoja; vidi npr. članak iz siječnja 2013.: Odgoj za biranje ili za odlučivanje . te nedavni Dvije Hrvatske u ringu.)

U političkom ringu, stavovi teže zaoštravanju, ili-ili postavljanju. Npr. jeste li za zabranu pobačaja ili za slobodan pobačaj. U praksi, većina ljudi ne zastupa ekstremen stavove, što se vidi ako im se umjesto ili-ili odabira ponudi tzv. "Likertova skala" s pet ili sedam ili više vrijednosti. Tako će, u ovom primjeru, malo ljudi biti apsolutno protiv induciranog pobačaja u svim slučajevima, nego će ga, iako su načelno protiv, dozvoliti ako je život majke u pitanju, ako je plod jako deformiran, ako je začeće posljedica silovanja isl.. Oni pak koji su za slobodu pobačaja ipak će često prihvatiti da mora postojati neko obavezno savjetovanje prije tog zahvata.

Osim toga, naravno, stavovi mogu biti mješoviti, netko može biti jako konzervativan (tradicionalistički) u nekim pitanjima, jako liberalan (permisivan) u drugima.

Pogledajte gornji vrlo zanimljiv grafikon, gdje su građani Hrvatske, prema rezultatima jedne znanstvene sociološke ankete gdje su pitani o raznim stavovima, raspoređeni u šest svjetonazorskih opcija (dakako da je svako takvo svrstavanje manje-više provizorno, nikad ne možemo obuhvatiti sve individualne varijacije).

Horizontalno je dimenzija kulturološkog - lijevo "konzervativno" (kolektiv, tradicija, nacija), desno "liberalno" (pojedinac, sloboda, tolerancija).

Vertikalno je dimenzija odnosa prema ekonomiji: tržište ili država.

Skoro trećina ispitanika (32%) je označena kao "građanski centar": vrlo su blizu središtu koordinatnog sustava.

Nešto više ispitanika (56%) je kulturološki na "liberalnoj" strani, međutim, ako odbijemo "građanski centar" koji je vrlo blago prema liberalnoj strani, odnos je 44% (klasični konzervativci, demokršćani i ksenofobni egalitaristi) vs 24% (socijaldemokrati i politički liberali).

Zanimljiv je izostanak pravih libertarijanaca (u američkom smislu),. onih koji kombiniraju poltički liberalizam (snažan interes za slobodu pojedinca) sa snažnim zagovaranjem slobodnoga tržišta. "Politički liberali" su u odnosu na ekonomiju u sredini, dakle za ravnotežu tržišne i državne regulacije.

Tome nasuprot, na konzervativnoj strani, postoji značajan raskol između, s jedne strane, "demokršćana" i "ksenofobnih egalitarista", koji su za snažnu ulogu države (ukupno 21%), a s druge "klasičnih konzervativaca" (23%) koji su za slboodno tržište.

Prezentacija iz koje je uzet taj slajd: Dragan Bagić: "Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive". Vrijedi podrobnije pregledati slajdove, koji sadrže puno podataka.

Važno je zamijetiti i to, da orijentacija, ustanovljena na osnovu odgovora ljudi na niz pitanja o njihovim uvjerenjima, nije jednoznačno povezana s njihovim glasanjem na izborima. Odluka kome dati glas ovisi o raznim čimbenicima, koji ovim istraživanjem nisu mogli svi biti obuhvaćeni. (Prije svega, kod nas važne klijentelističke mreže.)

Izvorno objavljeno na blogu Zelena politika

Komentari

Čestitam na uloženom trudu

Čestitam na uloženom trudu Zorane, ali...
U Hrvatskoj postoje u političkom smislu samo dvije stranke:
Jugošovinistički jugofili i Domoljubni Hrvati!
U gospodarskom segmentu među njima nema razlike jer hrvatski političari nemaju tome pristupa.
To je u ingerenciji Sorosa; - i ti to jako dobro znaš.

Do istrage naše ili vaše!
http://www.posavski-vremeplov.com/o-zemlji/do-istrage-na%C5%A1e-ili-va%C...
(…inspiriran Zorančetom…)

Tko je glasao

dvije stranke...

.. u koju spada Zdravko Tomac? A u koju Smiljko Šagolj? A mladi Jandroković, recimo?

Tko je glasao

Negdje između

"pedeset nijansi sive"...

Nego gdje bi ti svrstao..sebe..zapitaj se...

sve dobro...

Tko je glasao

Zap, razvrstaj ih po svom

Zap, razvrstaj ih po svom nahođenju. :):):):)

Tko je glasao

... nema problema...

... to su Domoljubni Hrvati.

Tko je glasao

Eto vidiš kako je lako

Eto vidiš kako je lako @zaphod. :):):):)

Tko je glasao

problem dvoosne skale

Hvala na linku, prezentacija je prilično informativna, u nekim segmentima mi je prilično zastrašujuća.

Dobro si uočio izostanak libertarijanaca (što je pogreška autora, nije pretpostavio taj ishod), kao i raskol desne strane. Među inim, po meni, to je zato jer dvoosna skala ne daje dovoljno točne podatke. Zanimljivo bi bilo uvesti treću os (dalo bi se napraviti s "raw" podacima, ako autor studije slučajno čita) koja bi dovela do trodimenzionalnog postava:

gospodarstvo (odnos prema slobodnom tržištu, skala ekonomske nejednakosti, odnos prema socijalnoj državi)
državno kontrolirano <-> privatno kontrolirano

slobode pojedinca (obiteljski tradicionalizam, svjetonazorski pluralizam)
tradicionalizam <-> individualizam

građanske slobode (odnos prema ratnim zločinima, nacionalna isključivost, odnos prema socijalnoj državi, svjetonazorski pluralizam)
konzervativizam <-> liberalizam

Fali još par skala koje bi bile uputne da bi se bolje uočile razlike na troosnoj skali, ali i ove su indikativne.

Takovim se postavom dobiva trodimenzionalna skala na kojoj se uviđa da neke opcije koje nam se čine nasuprotne i nisu toliko suprotne, jer moguće dijele iste vrijednosti na bar jednoj, a često i na dvije osi. Također se identificiraju opcije koje nikako ne dijele iste vrijednosti.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Dobro si uočio izostanak

Dobro si uočio izostanak libertarijanaca (što je pogreška autora, nije pretpostavio taj ishod),

Koliko sam shvatio iz prezentacije, nije problem u pretpostakama, nego naprosto tako ispada analizom odgovora na niz pitanja u upitniku (faktorska analiza). Jednostavno, nije bio značajan broj odgovora koji kombiniraju snažno opredjeljenje za tržište sa snažnim opredjeljenjem za osobnu slobodu.

Nažalost nisam vidio izvorni rad sa svim podacima. Ne znam je li bilo objavljeno.

Tko je glasao

Upravo zbog toga fali zadnji

Upravo zbog toga fali zadnji tip pitanja - naime osobne slobode nisu isto što i političke slobode, makar ih dosta ljudi miješa. Imaš primjere država s prilično visokim osobnim slobodama a niskom političkim slobodama, i obrnuto, i obje kombinacije imaju svoje pluseve i minuse, neke su uspješne a neka ne, obično ovisi o gledištu osoba koje su zainteresirane za taj tip sloboda.

Za nedostatak libertarijanaca ipak mislim da je problem u pretpostavkama, pogledaj stranicu 22 u kojoj autor "definira" grupe po političkoj orijentaciji. Zadnje dvije grupe (nose ukupno 38%) sigurno imaju bar 15% pojedinaca koji bi tvorili libertarijance (cca 5% ukupnog broja ispitanika). A isključivanjem libertarijanaca bi učvrstio i ove dvije grupe. Vjerojatno bi i iz grupe građanskog centra imao pojedince koi u biti spadaju libertarijancima, možda čak i iz grupe socijaldemokrata koja je po meni krivo postavljena takitak. Naime pravi socijaldemokrati (općenito politički gledano) bi trebali imati odnos prema socijalnoj državi, to im je bit, a ovdje su prezentirani kao osrednje socijalno osviješteni i dosta liberalni u ekonomiji, što odgovara onome što SDP radi ali ne i socijaldemokratskom programu kao takvom.

Iz tvojeg dnevnika zaključujem da autor nije mogao korelirati odgovore po kojima je tvorio klase političke orijentacije s glasovanjem (ili ber preferencijom) za stranke? Šteta... S takvim bi rezultatima mogli vidjeti i koliko drugi elementi, pogotovo klijentelizam ali i neki drugi politički atavizmi djeluju mimo samo političke orijentacije. Također, zanimljivo bi bilo vidjeti kako glasuju pravi politički socijaldemokrati (da li za SDP) ili npr. pravi klasični konzervativci (da li za HDZ), jer svaka od tih stranaka se u biti ne postavlja u skladu sa svojom promocijom.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Poruka autora istraživanja

Poslao sam e-mailom upit autoru istraživanja o tome jesu li kompletni rezultati negdje objavljeni i ima li sličnih radova. Njegov odgovor:


Poštovani,
Hvala na korektnom citiraju.

Nažalost, ovo nikada nije objavljeno kao cjelovit rad. Moj zadnji rad na ovu temu odnosi se na izbore 2003. I objavljen je u političkoj misli. Od tada nisam stigao objaviti nešto na ovu temu, iako imam dosta materijala. Stalno su neke druge stvari bile veci prioritet. Al se nadam da bi uskoro i ovo moglo doći na red.

Pozdrav,
Bagić

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci