pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Hrvatski zatvori su puni i u njih ne stane ni šibica, zavapio je šef uprave za zatvorski sustav Ivan Damjanović (Jutarnji List). Sa trenutnih 4032 zatvorenika Hrvatska je tako dosegla plafon od gotovo 90 zatvorenika na svakih 100,000 stanovnika čime je domaća zatvorska populacija per capita preskočila Francusku, Belgiju i skandinavske zemlje, a približila se Njemačkoj i Italiji (BBC). No slučajnost je htjela da je potpuno identičan problem pogodio i Englesku i Wales prošle godine pa je ovo pravi trenutak za povlačenje paralela. Kako se s identičnim ili sličnim problemom nose dva društva na potpuno različitoj razini demokratske svijesti?

1. VRIJEME REAKCIJE
Hrvatska: Tek nakon potpunog popunjavanja kapaciteta problem ulazi u domenu javne rasprave nakon pisma zatvorskog upravitelja Damjanovića. Nešto ranije podneseno izvješće o stanju u zatvorima u Saboru za stanje koristi eufemizam "zadovoljavajuće u granicama mogućnosti". Izvještaj pučkog pravobranitelja za 2005. podnesen u ožujku 2006. koji upozorava na kritično stanje prolazi relativno nezapaženo. Ministrica Lovrin u travnju izjavljuje da se traže alternativna rješenja.

Engleska i Wales: Prison Reform Trust UK (nevladina organizacija) izdaje izvještaj (3.8MB) u travnju 2006. koji upozorava da će do ljeta kapaciteti biti puni. Javni informativni servis BBC trenutno pokreće novi feature "Prisons in the UK" u kojem se bavi životom u zatvorima, pitanjem radi li sustav zadovoljavajuće i kakve ga promjene očekuju. Prvi članak u seriji je "How prisons became so busy".

2. MOGUĆA RJEŠENJA
Hrvatska: Damjanović požuruje gradnju novih kapaciteta pri čemu se ističe završetak novog zatvora u Glini do 2008. (240 mjesta) dok su na idejnoj razini zatvor u Šibeniku (600 mjesta) i dodatak Remetincu (200 mjesta). Pučki pravobranitelj upozorava da problem treba riješiti sustavno: smanjenjem pritvora i konačnom implementacijom alternativnih kazni (rad za opće dobro). Ministrica Ana Lovrin se u medijima ne pojavljuje.

Engleska i Wales: Prison Reform Trust smatra da je porastu razlog manjak povjerenja u nezatvorske kazne. Ministar John Reid uvodi hitne mjere korištenja policijskih ćelija za zatvorske potrebe te novčane poticaje za strane prijestupnike u svrhu njihovog povratka u zemlju iz koje su došli. Kako do 2007. problem nije zadovoljavajuće riješen, ministar traži zatvaranje samo opasnih prijestupnika te otkriva planove za brodove-kaznionice. Nakon optužbi opozicije da je naredio sucima da zločincima daju manje kazne Reid uzvraća udarac u posebnom intervjuu.

3. DOSEG RASPRAVE
Hrvatska: Makar je rasprava tek (prekasno) započela, u nju su za sada uključeni šef Uprave za zatvorski sustav u Ministarstvu pravosuđa i pučki pravobranitelj Jurica Malčić.

Engleska i Wales: Rješenjem prenapučenosti zatvora bave se: Prison Reform Trust, Prison Officers Association, Nacro (NGO za smanjenje kriminaliteta), Magistrates' Association, Association of Chief Police Officers (izvor), Home Office, Prison Service (reakcija), građanstvo (Have Your Say) i drugi.

Kulminaciju rasprava dosiže optužbom vlade od strane Prison Reform Trusta za "kažnjivi nehaj" zbog stanja u zatvorima.
"Ministers are right to call at last for jails to be used more sparingly, not because they are full to bursting, but because the government's own scaremongering tactics have blocked prison beds with petty offenders, vulnerable women and children, addicts and the mentally ill. The government has been guilty of criminal negligence to allow prisons to get into such a terrible mess without intervening earlier in a planned way."

Potpuno je izgledno da pučki pravobranitelj koji je poput Prison Reform Trusta upozoravao na kritično stanje neće učiniti isto što i PRT te u Hrvatskoj pozvati vladu na odgovornost. Izgledno je i da Ana Lovrin neće poput Reida biti pozvana na red da brani svoja "alternativna rješenja" koja je najavila u travnju, a koja nisu spriječila totalnu blokadu zatvorskog sustava kao što to nisu učinili ni Reidovi brodovi. Izgledno je i da HTV koji živi od novaca poreznih obveznika baš kao i BBC neće napraviti seriju analitičkih reportaža "Zatvori u Hrvatskoj", a kamoli otvoriti "Zatvori izbliza" portal.

Makar su usporedbe s daleko razvijenijim zemljama često nezahvalne, ovakvi pogledi kroz hrvatske medijske rešetke mogu čitateljima pružiti ideju o tome kako se zapravo rješavaju/raspravljaju problemi od značaja za cijelo društvo.

Uživajte u pogledu.