Tagovi

Koliko su slični KGK i IJ kao predsjednici države?

Tekst analizira rad gđe. KGK i g. IJ na položaju predsjednika države s aspekta dostatnosti njihova rada za razvoj države i sustizanje razvijenih država.

Prvo ukazanje sličnosti - Programi rada
Programi KGK i IJ su općeniti i neprecizni, oba programa koriste riječi koje se ne nalaze u zakonima i zato su s pravne strane, sa strane državne djelatnosti i za potrebe upravljanja državom funkcionalno upitni. Očigledno su imali za svrhu stvoriti emocije građana i izbjeći mogućnost pozivanja na odgovornost za neizvršeno.

Iako program IJ polazi od "pravednosti", IJ nije insistirao i, predložio niz sredstava za uklanjanje brojnih nepravednosti kojima obiluje javni sektor. On nije potakao rješavanje niza loših rješenja pravde i prava.
Program KGK se bavi zadaćama za koje predsjednik države nema ovlasti ni resurse da ih ostvari.
Dakle, oba programa su nefunkcionalna za provođenje.

Drugo ukazanje sličnosti - izostanak djelovanja za poboljšanje demokracije i povećanje kvalitete upravljanja državom
U ocjenjivanju stupnja razvijenosti demokracije država se nalazi na lošim mjestu rang liste već četvrt stoljeća.
U ocjenjivanju stupnja razvijenosti i konkurentnosti država se nalazi na lošem mjestu rang liste već četvrt stoljeća.

I KGK i IJ o obje najvažnije inicijative za stabilnost i razvoj države ne govore. Izostanak njihova djelovanja za poboljšanje demokracije i povećanje kvalitete upravljanja državom o njima govori dovoljno.

Vrste moći u javnom djelovanju predsjednika države
Predsjednik države može imati dvije vrste moći kojima može utjecati na stanje u državi.
* Moć utemeljenu na hijerarhijskom položaju u vlasti koja je sama nedovoljna za razvoj države i vodi degradaciji države na nižu razinu blagostanja i konkurentnosti.
Ovlasti koje daje položaj u vlasti, državni dužnosnici i upravljači često ne koriste zbog neznanja, nezainteresiranosti ili utjecaja neformalnih interesa. Time se njihova moć koja se temelji na hijerarhijskom položaju ne ostvaruje pa se ona smanjuje, korupcija jača, a kvaliteta i učinkovitost javnog sektora padaju.
* Samo moć utemeljena na artikulaciji koristi aktera države koji su sukladni razvoju države, uz moć utemeljenu na hijerarhijskom položaju vlasti, može razvijati državu.

KGK i IJ ne ostvaruju moć koja ostvaruje interese građana i države.
(Korištenje moći u tajnom djelovanju ovdje se neće analizirati.)

Pravno nejasne zadaće predsjednika države su ujedno i upravljački loše
Zadaće i ovlasti državnih aktera imaju velik utjecaj na razvoj države. Loše zadaće i nejasne ovlasti onemogućavaju razvoj države.

Uloga predsjednika države svakako mora imati dvije zadaće:
* jačanje konkurentne moći države
* artikulacija koristi aktera i građana koji moraju biti sukladni razvoju države.
Obje zadaće bi trebale biti i zadaće svih državnih dužnosnika i upravljača. One su zadaće jedne organizacijske razine niže od ustavne zadaće koja u nastavku slijedi.

Obje zadaće se "nalaze" u načelnoj zadaći Ustava RH, Članak 94., "Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti."
Bez rada na spomenutim dvjema zadaćama ustavna zadaća iz članka 94. se ne može ostvariti

Ta važna zadaća predsjednika države je nedovoljno regulirana što umanjuje moć predsjednika države. Za tu zadaću nije razvijeno ustrojstvo institucije presjednika države, nisu uspostavljene veze prema institucijama (zakoni su loši) te nisu određeni resursi za tu zadaću. Tako se ta zadaća niti ne obavlja onako kako traži situacija u državi.

KGK i IJ ne razjašnjavaju svoje zadaće u upravljanju državom, te ne razvijaju ustrojstvo institucije koja zbog toga ne može razvijati državu.

Tvrdnja o nedovoljnim ovlastima predsjednika države
Tvrdnju o nedovoljnim ili malim ovlastima predsjednika države lansiraju oni koji žele ograničiti djelovanje predsjednika države te onaj koji nema dovoljno znanja ili ne želi raditi svoje zakonske zadaće.

Moralna i poštena osoba nastoji inicijativama odrediti svoje utjecaj na razvoj države i radom pokazati koliko mu je stalo do države, a s apekta vlasti pokazati na osobe koje sprječavaju razvoj države kako bi pridobila javnost za svoje planove.

KGK i IJ nisu formalno tražili povećanje ovlasti, niti razjašnjenje ovlasti od ustavnog suda. Oni nisu putem djelovanja pokušali određivati ovlasti na način da povećaju utjecaj na razvoj države. To dokazuje da je njihova upravljačka sposobnost mala.

Stvaranje uvjeta za uspjeh države – osnovna zadaće predsjednika države i državnih dužnosnika
Za uspjeh države je važno postizanje i održavanje dvije sukladnosti.
1. Sukladnost ustavnih i zakonskih zadaća državnih organizacija te državnih dužnosnika i upravljača sa potrebama države zbog konkurentnih međudržavnih odnosa.
2. Sukladnost rada državnih dužnosnika i upravljača sa ustavom i zakonima.
Uvjet tome je da su zakoni dostatno regulirani te da omogućavaju razvoj države.

Intenzitet postizanja ovih dviju vrsta upravljačkih sukladnosti mora biti velik u razdoblju prilagođavanja "međudržavnih odnosa" novim elementima moći, a koji se upravo odvijaju.
Tada neostvarivanje dovoljnog intenziteta sukladnosti uzrokuje neuspjeh i država se degradira prema nižim razinama razvijenosti i blagostanja.

Državni dužnosnici često rade prema osobnim izborima, a samo dijelom na prioritetnim državnim poslovima i to često kada ih javnost natjera, dijelom na područjima tuđih državnih poslova, a dijelom koriste fond sati rada drugačije od propisanih zadaća. Državni poslovi zbog toga trpe, razvoj se ne zbiva, gubitci su veliki.

KGK i IJ ne djeluju da ostvare potrebne sukladnosti.

Odnos ustava, zakona i organizacijskih pravila institucije
Zadaće državnih institucija su u ustavu načelno određene pa se u neke od tih zadaća mogu uklopiti brojne inicijative i projekti za razvoj države, ukoliko državnik dužnosnik ima odgovarajuće sposobnosti. No, to se u praksi ne dešava.

Ako institucija nema akta kojeg zahtijeva ustav ili njena svrha te ako nema vlastite specifične metode rada upravljačka sposobnost institucije je mala, a pravni i razvojni rizici za instituciju i državu su veliki.
Tada se umjesto «znanja institucije» koristi obujmom i kvalitetom mnogo manje «znanje pojedinaca» zaposlenih u mandatu zajedno s državnim dužnosnikom, a posljedica toga je nedovoljan utjecaj institucije na druge aktere države.

Know i do how institucije je nedovoljan za potrebe razvoja institucije predsjednika države i države. Postojeće zakonsko određenje zadaća državnih institucija i državnih dužnosnika nije dobro i nije odgovarajuće za potrebe razvoja države i postizanje konkurentnosti u "međudržavnim odnosima".

Dosadašnji način rada gđe. KGK neće moći otkloniti postojeće teškoće institucije koje je ostavio IJ.

Državni dužnosnik ne smije:
1.svoj rad (strukturu zadaća) odrediti prema praksi rada prethodnika. To je pogotovo pogrešno kada je rad prethodnika imao lošu strukturu u odnosu na ustavne zadaće ili potrebe djelovanja kada razdoblje zahtijeva brzo usklađivanje s okruženjem.
2. propustiti usavršiti ili pravno razjasniti organizacijske procese institucije kada se ukaže potreba zbog razvoja države ili međudržavnih odnosa.
Ako državni dužnosnik propusti djelovati postojeća organizacija institucije će postati sredstvo ograničenja razvoja države, a što se događa.

Neuspješne države zbog neuspješnih državnih dužnosnika
Države koje nisu upravljanje prema spomenutim načelima upravljanja imaju i imat će velike teškoće. Te države karakterizira:
* loše određene zadaće države i organizacija javnog sektora, pogotovo zadaća druge i treće organizacijske razine
* nedovoljno određene uloge (zadaće, ovlasti i sankcije) državnih dužnosnika i upravljača
* izostanak metoda i metode loše kvalitete u organizacijama.
Sve to smanjuje konkurentnost središnje državne uprave, koja smanjuje konkurentnost javnog sektora, a koji smanjuje konkurentnost i blagostanje građana i privrede.

U neuspješnim državama rad dužnosnika i upravljača na državnim poslovima se:
* ne odvija prema organizacijskoj strukturi iz ustava i zakona
* i, što je pogubnije za državu, prema potrebama upravljanja za održavanje dvije strateške sukladnosti.

Oboje, KGK i IJ su zakazali u:
* usmjerenju razvoja države,
* djelovanju prema institucijama, poticanju upravljača na bolje upravljanje
* razvoju ustrojstva institucije predsjednika države.

Kod oboje je vidljiv izostanak državničkih karakteristika, oboje imaju sklonost medijskim istupima te prčkanja po svemu i svačemu uz izostanak rada na bitnome – razvoju države.
.

Komentari

vrlo

ali sad imamo i US zasticenu predsjednicu HR drzave, skoro kao da smo amerika (to je iz one price: gdje zivi jedan x tu je Xland)

NATO to Boost Defense in East, South Europe to Cold War Levels Over Russia
http://www.prisonplanet.com/nato-to-boost-defense-in-east-south-europe-t...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

već poodavno imaš

visoko postavljenog hrvatskog šefa obavještajaca koji pored hrvatskog ima i US državljanstvo...globalno selo i to ti je...
princ Aca Karađorđević zasigurno nema samo srbijansko državljanstvo....

Gledaj koje stavove netko zastupa pa ga po tome ocjeni.

Kolinda je iz ureda izbacila bistu onog diktatora..i time poručila da se treba odreći komunizma, jugoslavenstva i svega onog što taj zlikovac predstavlja na nivou simbola.

Znači..kad sam ja još ovdje pisao da ga se i Srbi trebaju rastosiljati tamo u Bgd-u...kao da me čula, hehe.

Da ništa više ne učini..napravila je dovoljno.

sve dobro...

Tko je glasao

odusevljenje odavno!

inace, jos davnih dana kad su na milanovicevo inzistiranje i josipovicevu suglasnost postavili US sefa svih tajnih sluzbi u HR obuzelo me neizmjerno zadovoljstvo..

no danas, kad imamo jos i vrhovnu zapovjednicu vojske, takoder zasticenu kao US mojoj sreci nema kraja..

Tko se ne osjeca tako treba ga smatrati izdajnikom nase lijepe domovine US!

jel tako druze @drvosjeca?

nas i njih dvoje, cijela jamerika! i jos NATO pride!

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

a jebiga

ako već moramo s nekim..radije sa zapadom nego s istokom...s istoka ne valja ništa osim sunca...

čim vidiš da Srbi navijaju za Ruse ..zauzmi suprotnu stranu..jednostavna formula...

nesvrstavanje zaboravi....

ili bi radije pod ruskim štitom ponovo u brak sa Srbijom....

sve dobro...

Tko je glasao

jel to citas iz nekog

jel to citas iz nekog pravilnika o hrvatskim sluganskim bojnama?

izgleda da je dosta rasireno stivo, cak i usvojeno..
posebno medu hr politicarima, neovisno od stranke kojoj pripadaju

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

izgleda da je dosta rasireno

izgleda da je dosta rasireno stivo, cak i usvojeno..
posebno medu hr politicarima, neovisno od stranke kojoj pripadaju

Hrvati su opet, po tko zna koji put izabrali krivu stranu. Zapravo, nismo ništa izabrali, u NATO su nas naši političari ubacili sasvim protuustavno, referendum za EU je falsificiran. To se inače zove veleizdaja i za takva što se doživotno robija, najmanje.

1918. smo sami otišli u BG a o 1941. ne bih ni govorio.
Dalje u povijest nije potrebno ni ići... Koji je to debilni narod bio npr. kada je ubio kralja svoje krvi Dmitra Zvonimira ... pa izaabrao stranog kralja, npr.

Sad smo ponovo na strani sigurnih gubitnika. USA je zapravo u bankrotu, EU pred političkim i gospodarskim raspadom.
Za slučaj rat Zapad - Istok koji je vro izvjestan, Hrvatska će biti izbrisana s lica zemlje.

Tko je glasao

sluganstvo

je preteška riječ...Juga je bila nesvrstana..... moraš i u privat životu birati društvo..

sve dobro...

Tko je glasao

...onog diktatora Misliš,

...onog diktatora

Misliš, druga Tita !?

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

CIA vs MI6

Koliko su slični KGK i IJ kao predsjednici države?

Isti... isti....
Djeca partizana.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci