Tagovi

Koliko regulacije

Neka razina regulacije nam je potrebna,a isto tako i kolekivno djelovanje. Ne može se sve deregulirati niti svesti na individualizam.

Dakle, oko pitanja potrebe postojanja regulacije, državnog upravljanja i kolektivizma ne bi smjelo biti nedoumice. To nam treba. Samo je pitanje u kolikoj količini u kojim područjima i u čiju korist regulacija i kolektivizam moraju djelovati.

Zakoni i policija i sudovi moraju postojati. Bez njih bi ljudi uzeli pravdu u svoje ruke i onda bi opet imali linč i krvne osvete, dvoboje i slično.

Zakoni moraju poštovati pravila, potrebe i ideje kolektiva na koji se i primjenjuju. Zakoni se mogu i mijenjati ovisno o potrebama kolektiva. Nekad je robovlasništvo u SAD bilo zakonito, danas nije i to zakoni određuju i nitko nema pravo u ime individualizma od nekoga praviti roba. Isto tako se robovlasništvo nije moglo ukinuti bez kolektivnog djelovanja koje je dovelo do rata i prisililo robovlasnike da poštuju nove zakone koje je donio kolektiv i kojim robovi više nisu njihova imovina.

Mnogi se ljute na državu i misle da je u njoj problem i da se njen utjecaj treba smanjiti i sve deregulirati i privatizirati. Po meni nije problem što država regulira mnogo toga, problem je što, kako i u čiju korist regulira.

Ne može biti sve privatno. Kako privatizirati more, rijeku, obalni pojas kao i mnoge druge stvari?
Neke stvari moraju ostati pod kontrolom države.
Varaju se oni koji misle da sve privatni interesi i slobodno tržište mogu sve riješiti.

Evo primjera:

Neka npr. uz neku rijeku imamo očuvanu prirodu koja privlači turiste.
Ljudi uzmu kredite u banci i sagrade turističke kapacitete od čega žive tisuće ljudi, a niže niz rijeku netko napravi i uzgajalište riba i to lijepo funkcionira.

Sad, neka netko kupi zemljšte na gornjem toku rijeke i tamo sagradi industrijske pogone koji uvelike zagađuju rijeku i cijeli okoliš i to tako da zagađenje potjera turiste i onemogući uzgajanje ribe.
Ako nema države i njegove regulacije tko će narediti industrijalcu da ne može tamo graditi, da ne zagađuje i ne ispušta otrovni otpad u rijeku, da ugradi pročišćivače.

Bez zakona i pravila države industrijalac bi uništio i turizam i ribogjilišta. Zato nam i trebaju pravila i zakoni i uredi koji će regulirati gdje se što može raditi i kako. Vidimo primjere da se pljuje po državi, ako dozvoljava npr. divlju gradnju, prigovara se da ne brine o prirodi, kulturi i slično, a ako se radi po pravilima i traži da se provedu sve potrebne analize i dobiju sve dozvole onda država opet ne valja jer koči investicije. Umjesto pljuvanja raspravljajmo što, kako, koliko i u čiju korits regulirati.

Zato treba država, ako su pravila dobro postavljena ona donosi stabilnost i prosperitet svima. Ali prije sveda država treba voditi računa o dugoročnim interesima naroda i održivog života na nekom području, a ne da radi u korist kapitala i profita bez da vodi brigu o tome kako to utječe na građane i cijelu zemlju.

Komentari

zajednički nazivnik



...skoro sve države danas su formalno kapitalističke...
Ali i po ovim tablicama se da vidjeti da to ima malo veze sa samim bazičnim sustavom a više s modelom ili kombinacijom doktrina, vidi se da zemlje koje se diče neoliberalizmom u stvari promiču neokeynesianizam dok one koje glume socijalne države imaju manji udio državnog duga u ukupnom dugu, ali ni taj nije kao takav manji...što kazuje da niti jedan naziv doktrine kojom se vlade vladaju ne odgovara stvarnosti, sve je komedija, svaka je u stvari intervencionistička...donja prezentacija k tome govori da su prave skrivene obveze vlada daleko veće od onih kojima se službeno barata...i naša tu nije izuzetak...
....jedino što je zajedničko najzaduženijim ekonomijama svijeta je da su to listom one koje su prevladavajuće postindustrijske ekonomije usluga i zabave, oni rađe kažu "ekonomije znanja" a ne proizvodnje...i to bi po meni bio zajednički nazivnik, ideja postindustrijskog društva koja ne uspjeva izdržavati samu sebe već to čini novcem budućih generacija, još jedna u nizu nerealnih velikih ideja...rekao bih da u vrijeme kada se ponovo, u potrazi za točkom gdje je raskršće na kome se je krivo skrenulo, isčitavaju Hayek, Marx, Mises, Keynes...treba vratiti u još dalju prošlost, Adamu Smithu i njegovoj teoriji o spontanom poretku. Ali, koliko je tih što im smeta "spontanost"? i koliko interesa bi tako radikalno slobodarska misao "oštetila"?

Tko je glasao

Ragulacijine regulacije regulacija....

Nema sumnje da određena razina regulacije mora postojati, prvenstveno kroz Ustav i osnovne zakone, koji pak moraju biti napisani jasno, nedvosmisleno i provedivo, i na koncu, potreban je mehanizam koji će provođenje Ustava i zakona osiguravati, omogućavati, kontrolirati i naposlijetku kažnjavati kršenje - jednako za sve.

Međutim, ovo čime se susreće današnji civilizirani svijet je pre-reguliranost svega i svačega, težnja da se sve stavi pod kontrolu birokracije i da za svaku životnu situaciju postoji zakonski recept, a naravno i sankcija...

Mnoge takve "regulacije" su mrtvo slovo na papiru jer su realno neprovedive, ali uvijek dobro dođu kao sredstvo ucjenjivanja i zastrašivanja poštenog svijeta, kao as u rukavu birokracije koji se vadi iz rukava po potrebi.

Uostalom, i pored otvorenog društva, civilnog društva, e-društva itd. svjedoci smo da jedina grana u kojoj se nikad ne događa kriza je upravo birokracija, koja hrani samu sebe izmišljanjem, provođenjem, kontrolom, sankcioniranjem... vlastitih regulacija.

Ako uskoro birokracija sama ne uvidi kako sama sebi kopa grob, izgorjet će u lomači vlastitih birokratskih papira koje će zapaliti jedan Nijemac kojem će više dopizditi svaki dan sortirati 2 sata smeće...

Tko je glasao

Evo ti +1

Osim s prvom rečenicom sa svime ostalim se slažem pa sam ti dao +1.

Naravno, dalo bi se tu još štošta nadodati - recimo, ne znam da li je ikome čudno što su sve te države tako bolesno prezadužene? I ako su sve države toliko zadužene, pa zašto onda mislite da je kapitalizam zaslužan za krizu?

Tko je glasao

ono što je zanimljivo vidjeti

ono što je zanimljivo vidjeti jesu tendencije, kada se govori protiv birokracije i regulacije tada se obično misli na državu. ali imamo i korporativnu birokraciju koja ima gomilu svojih pravila i zakona, od toga kako se odjevati, što govoriti, kome se za što obratiti, i tu je jaka hijerarhija koja koči kreativnost. i tu ima brdo papiroligije i sitno pisanog teksta.

dijelom je to posljedica državne regulacije, ali velikim dijelom je proizvod samog sustava, same korporacije, jer ne možeš reći da se država toliko petlja u naš život da određuje kako mora biti odjevena službenica u banci, to određuje banka.

mnoge privatne škole u svijetu imaju i uniforme koja djeca moraju nositi, pitaj nekoga tko je za kapitalizam i privatne škole što misli o određivanju što djeca moraju nositi u školi pa ćeš čuti dreku o napadu na slobode. ako javna škola nešto brani onda je to tiranija dok kapitalisti u svojoj prčiji mogu raditi što hoće time oni ne ponižavaju nikoga niti uništavaju ičije slobode.

znači pravila i oni koji ih donose se premještaju iz državnog javnog u područje privatnog, privatnih korporacija. one su te koje određuju tko što i kako bi smio.

iza priče o slobodi tržišta se krije klasni rat i pritisak kapitala da sve podredi sebi.

ovaj dnevnik je provokacija, da navedem na one koji stalno govore protiv regulacije da kažu da li se ukidanje regulacije odnosi na sve (ili samo na ono što koči prevlast kapitala u društvu).
pitaj one protiv regulacije jesu li protiv reguliranja imigracije, ili npr. protiv toga da se država petlja u obiteljske stvari kada imamo slučajeve obiteljskog nasilja ili mnoge druge stvari.

onda otkrivamo da ti liberali i libertinci i njima slični nisu protiv regulacije općenito nego protiv one koja se njima smeta koja koči ono što oni misle da su individualne slobode i sloboda tržišta.

Tko je glasao

Nije isto korporacija i država

ono što je zanimljivo vidjeti jesu tendencije, kada se govori protiv birokracije i regulacije tada se obično misli na državu. ali imamo i korporativnu birokraciju koja ima gomilu svojih pravila i zakona, od toga kako se odjevati, što govoriti, kome se za što obratiti, i tu je jaka hijerarhija koja koči kreativnost. i tu ima brdo papiroligije i sitno pisanog teksta.

Da, korporacije su isto pune birokratskih budalaština. Ali postoji velika razlika između države i korporacije. Korporacije se mogu izbjeći, ako si zaposlenik - nađeš drugi posao, ako si klijent - odeš konkurenciji. S državom je skroz druga situacija: država te može prisiliti i ne možeš joj pobjeći, država ima represivni aparat koji slama volju ljudi, koji ih tjera da žive kako ne žele. Država je skroz druga klasa problema, s njom nema zaj*****ije.

Država nije rješenje, nego problem.

Tko je glasao

cui bono?

...meni je od svih misli vezanih za državu najmilija ona Smithova da država postoji da bi osigurala "spontani poredak" društva. Shvaćam to pojednostavljeno tako da nam nisu potrebni pojmovi poput kapitalizma, socijalizma,...izvedenice iz raznih ideologema koje nam opterećuju razumjevanje što je čiji posao. U današnjoj složenosti ta zbrka definicija samo zamagljuje stvarnost u kojoj institucije koje bi trebale osiguravati hod društva veselo preuzimaju mjesto arbitra i posrednika između privređivanja i društvene potrošnje, ponašaju se i kao investitori i kao potrošači...ujedno i kupci i prodavači, čista uzurpacija mjesta koje im je namjenjeno..
...otprilike isto se dešava unutar korporativnog svijeta, veličina sustava i vlasnička struktura prisiljava sve uključene, i namještenike i vlasnike da se odlučujuće oslone na upravljački stalež
koji u svrhu netransparentnosti svog položaja i učvršćenja svog nenadomjestivog statusa čine sve da stvore mrežu prereguliranosti. u kojoj je potpuno nejasno što je čemu svrhom.
Upravo kao i njihovi pandani, politički manageri.
Složenost sustava, dakle, nije u samoj veličini, ona je umjetno stvorena kao dimna zavjesa za neprijateljska preuzimanja institucija i kompanija od strane upravljačkog kadra.
Dodatno,... financijalizacija i jednog i drugog sektora je odnose zakomplicirala do neprepoznatljivosti granica između države i gospodarstva. Financijski sektor kao današnji vrhovni arbitar ne pravi razliku, i država i gospodarstvo i pojedinac su im potpuno ravnopravni klijenti, a upravljači svih vrsta tu nalaze svoje sidro koje ih čini nezamjenjivima.
Ako dodamo tome promašenu ideju postindustrijskog društva i još ponešto...
...ispada da smo nikad udaljeniji od ideala "spontanog poretka".
...i ostaje nam pitanje ...zbog čega uopće postavljamo pitanja u smislu "...koja ideologija je prikladnija za društvo?" kada svjedočimo jednoj pragmatičnoj podvali kojom mi koji si postavljamo ideološka pitanja živimo programiranu stvarnost u svakom detalju.
Ako ju pokušavamo dekonstruirati trebamo se prvo upitati, u čiju je korist programirana?

Tko je glasao

i liberali i libertinci i

i liberali i libertinci i njima slični nisu protiv regulacije općenito nego protiv one koja se njima smeta koja koči ono što oni misle da su individualne slobode i sloboda tržišta.

"Drzava je slobodna onoliko, koliko je svaki pojedinac u njoj slobodan"

"BIROKRACIJA: Rastrošno ponašanje birokracije uvreda je za sve osiromašene društvene slojeve. Istodobno, ta ista birokracija iskazuje nemar i osionost prema svojim građanima. Ona je u sprezi s vladajućom oligarhijom, koja odbija svaku odgovornost za svoje ponašanje.
INSTITUCIJE: Želimo državu koja će uzorno služiti građanima, da institucije ne degradiraju čovjeka i ne umanjuju njegovu vrijednost.
VIZIJA: Naše vrijeme ne postavlja suptilne probleme, već kapitalne – na svakom koraku. Njemu su potrebni veliki stavovi, a ne vješte obrade skrivenih detalja. Ja ne napadam takva djela, ne. Ona imaju svoju vrijednost, premda ne mogu donijeti bitna rješenja. Potrebna je vizija dostojna naše situacije – podjednako radikalna i obuhvatna.
HRVATSKA je kao jedna zdrobljena zemlja u kojoj je politika zašla u vode gotovo isključivo kadrovskih pitanja, gdje se više ne raspravlja o dugoročnim i velikim zamislima, gdje nema velikih predodžbi o budućnosti nacije, gdje se sve kreće u dnevno-političkim međuodnosima, a to se kod nas naziva pragmatizmom. To je slika bolesne nacije i vrlo je vjerojatno da će nam trebati jako puno vremena da politički ozdravimo."

O paranoji od kapitalizma, velikih drzava i globalizacije:

"Mali narodi su zagonetna planetarna činjenica. Jer oni čine sve što i veliki narodi. I ne žive ni mirnije ni zabavnije. Oni su provincijalni, što znači da sve svode na svoju mjeru i tako kasne. Ali ne postoji ni provincijalno nebo, ni provincijalni pejzaž. Mali narodi, dakle, ne gledaju u pravom smjeru!
Hrvat se želi domoći svijeta, ne domogavši se sebe. Ta ludost može biti ili samoporicanje ili anestezija."

Vlado Gotovac

Tko je glasao

slažem se

... čudi me što u nekim komentarima imamo apsolutno razilaženje, gdje pokazuješ izrazitu lijevu karakternu crtu, da bi se u drugima, poput ovih u potpunosti složio s tobom.

Mislim, a mislim da sam već i napomenuo, da je osnovni problem u ovakvim diskusijama terminološke naravi. Kada se kaže "regulacija" ja mislim na vlast koja kontrolira tržište i svaki oblik ponašanja njenih građana (bez obzira da li mu šteti ili koristi - najčešće većini šteti, a manjini koristi), dok u ovom slučaju vidim to se može odnositi i na zakone i elementarne akte države poput Ustava.

Za početak ovom društvu i svim pojedincima treba više slobode, a pravila i zakoni koji se pišu trebaju u svakom svojem slovu voditi računa o tome da se ta sloboda poštuje i zakonom ne zapečačuju apsurdne stvari kakvih su nam zakoni puni.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Hehe, hvala, ali nemoj se prerano ponadati ;)

Ili da se nadovežem na tvog brata po "slobodarskom duhu" dolje, ja recimo jesam za liberalizaciju Taxi tržišta, jer se sad svi, pa i ja možemo vozikati taxijem za male pare, ali sam za poštivanje regulacije prema kojoj čovjek NE SMIJE raditi 12-satne smjene 6 dana u tjednu (da u ostale pikanterije ne ulazim) ma kako poduzetnički trenutak nalagao... Pa makar platila vožnju 5 kuna više (uz jamranje)...

Ali zašto bi se itko bavio forsiranjem ovakvih regulacija, kad može doć' meni u provjeru je li moj protupožarni Pastor aparat uredno i u roku servisiran;) Sigurnost prije svega, zar ne?!

Tko je glasao

Evo vidiš...

Ili da se nadovežem na tvog brata po "slobodarskom duhu" dolje, ja recimo jesam za liberalizaciju Taxi tržišta, jer se sad svi, pa i ja možemo vozikati taxijem za male pare, ali sam za poštivanje regulacije prema kojoj čovjek NE SMIJE raditi 12-satne smjene 6 dana u tjednu (da u ostale pikanterije ne ulazim) ma kako poduzetnički trenutak nalagao... Pa makar platila vožnju 5 kuna više (uz jamranje)...

Vidiš, ja recimo ne vidim zašto čovjek ne bi smio raditi 12-satne smjene ako mu se to isplati. Ja sam recimo osobno bio u takvoj situaciji i dobrovoljno sam radio ne 6 nego 7 dana u tjednu. Procijenio sam da mi se to isplati u tom trenutku. Zašto bi sad ti htjela meni i mom poslodavcu zakonski zabraniti da se tako dogovorimo ako želimo?

Ako jedan od nas ne želi takav aranžman uvijek može prekinuti suradnju. Nije nenormalno da ljudi mijenjaju posao jer nisu zadovoljni. Ili da poslodavci mijenjaju djelatnike s kojima nisu zadovoljni.

Druga je stvar što u RH većinu tržišta rada kontrolira politika pa su takve migracije mnogim ljudima teške ako ne i neizvedive, ali hajdemo onda rješavati problem na pravom mjestu: micanja države s tržišta rada.

Tko je glasao

Vidim...

Kriza koja trenutno traje nije recesija, nego regresija!

Tko je glasao

stvar je da ti i drugi tebi

stvar je da ti i drugi tebi slični mislite da onaj tko kritizira kapitalizam i misli da država treba štititi građane, da je taj pritiv kakve osobe slobode i da želi da mu država sve određuje.

i sam kažeš da si za slobodu tržišta, neki i misu za to da se zbog slobode tržišta zatiru sve druge slobode.

Tko je glasao

Ne kužiš

Država jedino može "štititi prava" na način da zatire slobodu da se ljudi međusobno dogovaraju o svojim odnosima kako žele. Ako recimo, država propiše da radnik mora koristiti godišnji odmor 10 dana u komadu da bi "zaštitila radnike" onda zatire slobodu svih onih koji žele koristiti godišnji u blokovima od po pet dana - recimo. To je zatiranje sloboda.

i sam kažeš da si za slobodu tržišta, neki i misu za to da se zbog slobode tržišta zatiru sve druge slobode.

Koja se to sloboda može zatirati zbog slobode tržišta? Takva izjava je čista kontradikcija.

Tko je glasao

zagađenje

... ovaj dio u kojem govoriš o tome kako bi, da nema regulacije, privatnik industrijalist zasigurno bezobzirno zagađivao okoliš na štetu drugih. To je nonsens.

Ako se zakonom zabrani ispuštanje otpadnih voda u rijeke i mora onda će ovaj morati postupati drugačije i zagađenja neće biti. Za to trebaš jasne zakone i brzu provedbu istih.

Recimo danas imaš pravila koja reguliraju ta pitanja. No unatoč svemu, najveći zagađivači upravo su državne tvornice, kojima ta ista država gleda kroz prste njihovo ponašanje. Dakle još jedan razlog više za manje regulacije i manje državnog vlasništva - ali istovremeno jaču vladavinu prava (što je ključno).

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Prosvijetli me

O kojim to državnim tvornicama besjediš ?

Tko je glasao

blink

da počnemo sa svim elektranama (što hidro što termo) pa rafinerijama itd. ...

državne firme? Da
zagađuju okoliš? Da

Jel bi smjele zagađivati okoliš? Ne
Jel ga ipak zagađuju? Da

Dakle reći kako je državna firma u smislu zagađenja korektnija od privatne je obični nonsens. To je isključivo pitanje zakona i njegovog poštivanja.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Blink 2

Ja u klin, ti ....Gdje si pročitao da tvrdim kako je državna firma u smislu zagađenja korektnija od privatne? Pitam te koje su to državne tvornice, zar ne a tebi su one problem.
Kažeš onda rafinerije. " Hrvatski predstavnik u Ininom nadzornom odboru Damir Vanđelić izjavio je danas na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanderu da je mađarski MOL kao strateški partner u Ini zanemario obvezu moderniziranja Ininih rafinerija." Dakle, privatizirana Ina u vlasništvu stranaca potpomognuta vrlim našim menadžerima NE ispunjava obveze iz ugovora niti poštuje zakonsku regulaciju glede zaštite okoliša. Kaznene odredbe se ne primjenjuju. Pliva u Zagrebu ( eksplozija u centru Zg a nikakvi otrovi nisu isparili ?!,) Pliva u Zaprešiću, izdvojeni pogon Kvasac, Karlovačka i Zagrebačka pivovara, cementara Koromačno, tvornica cementa Pula, tvornica stakla Pula...itd sve privatno zar ne? Zato želim znati koje to državne tvornice remete ovaj sklad ( opet, ne kažem kako su korektnije nego ne znam na koje si to mislio ).
Plomin je zasebna priča o kojo će slijedećih mjeseci biti dovoljno rasprava.

Tko je glasao

znači najbolje je da nema baš

znači najbolje je da nema baš nikakve regulacije, je li tako. pa neka svatko zagađuje kako hoće, uostalom svi ti propisi dovode i do nekonkurentnosti, zar ne.
tržište će na kraju ionako samo odlučiti što je najbolje.

Tko je glasao

Tržište je najbolja regulacija

Reputacija je od izuzetne važnosti privatnim kompanijama. Razmisli samo o tome s koliko pažnje kompanije pristupaju izgradnji svoje reputacije. Koliko im samo može naštetiti loš glas i prijetnja ljudi da će prestati kupovati njihove proizvode ili usluge. Kompanije koje ne štiti politika, ne mogu si dozvoliti nikakve mrlje na reputaciji. Naravno, preduvjet je da je kupce stvarno briga za, recimo, zagađenje, i da su se spremni javno oglasiti i djelovati u skladu s tim.

Sasvim je druga priča s državom, javnim poduzećima i od politike zaštićenih monopolista. Oni mogu raditi što hoće a ljudi im u principu ne mogu ništa. Njih ne zanima reakcija tržišta jer nisu na tržištu. Imaju monopolistički položaj i porezni sustav i fućka im se.

Tko je glasao

Cinjenica da su nasi otoci

Cinjenica da su nasi otoci najvise u Hrvatskoj puni divljih otpada.
Svaki ima i 5-6 opcina pa se pitam sto su ti tamosnji birokrati ucinili da se to sanira.
Nista!

Inace EU ce nas ( srecom) scepati za usi i morat cemo to sve pocistiti.

Tko je glasao

Što manje regulacije.

Avaj, odakle početi :-)

Možda od onog dijela u kojem se potpuno slažemo:

Zakoni i policija i sudovi moraju postojati. Bez njih bi ljudi uzeli pravdu u svoje ruke i onda bi opet imali linč i krvne osvete, dvoboje i slično.

Slažem se da ovo doista jest funkcija države i u principu nisam u stanju zamisliti privatnu policiju i privatne sudove koji bi mogli funkcionirati na zadovoljavajući način. Dodao bih tu još i vojsku kao i nekakvu diplomaciju, jer uvijek će biti i drugih država sa kojekakvim namjerama.

Kad slušam ljude da govore o državnoj regulaciji, gdje rečenice počinju sa "država bi trebala...", oni polaze od pretpostavke da je država nekakvo dobronamjerno polubožanstvo koje majčinskim očima dobrohotno gleda na sve nas, čuva nas i štiti.

Nažalost, država nije ništa slično. Država je ljudska tvorevina podložna slabostima društva koje ju je stvorilo. Politička arena, koja realno upravlja državom, je mjesto borbe za prevlast, sukob različitih interesa pojedinih grupa, mjesto lobiranja i mjesto gdje nečasni ljudi love u mutnom sebi i svojima na korist. Dovoljno je pogledati vijesti i preispitati svoje vlastito iskustvo i uvjeriti se u istinitost gornjih tvrdnji.

Drugi problem sa regulacijom nalazi se u činjenici da ne postoji nešto što se zove opći interes.

Primjer 1: taxi služba u Zagrebu. Kakva regulacija je tu potrebna? Staroj taxi službi u interesu je da zadrži monopol i što više cijene. Konkurenciji je u cilju da razbije monopol i zadrži što više cijene. Kupcima je cilj što bolja usluga i što niže cijene.

Primjer 2: poticaji poduzećima. Primateljima poticaja je u interesu što veći poticaj ali i što manje regulacije oko toga. Poreznim obveznicima je u interesu što manje porezno opterećenje. Kompanijama koje ne primaju poticaje je u interesu što manje porezno opterećenje jer to ugrožava njihovo poslovanje. Političarima je u interesu što veći transfer preko poticaja jer to pojačava njihove mogućnosti kontrole i manipulacije.

Što je u ova dva slučaja opći interes? Ovisi koga pitaš - naravno. I ne može biti drugačije.

Regulacija ima jedan vrlo ružan efekt. Obično se regulacija donosi da bi spriječila neke, od nekih grupa u društvu definirane, negativne aktivnosti. Recimo, želi se spriječiti jednog od deset poduzetnika da radi nešto nepoželjno. Regulacija tada znači propise, dodatnu dokumentaciju, inspekcije, dodatnu administraciju itd. Ali ovo vrlo često znači da onaj jedan neće biti spriječen u nepoželjnim aktivnostima, ali će zato četiri poduzetnika imati skuplje i otežane (ako ne i onemogućene) uvjete za poslovanje. Ovo je katastrofa za ekonomiju i društvo u cjelini i idealno za lov u mutnom.

Regulacija pospješuje korupciju. Zašto? Zato što povećava broj Mišljenja, Rješenja i Dozvola koje treba pribaviti, a to je idealna prilika maherima za dodatnu zaradu. Uvijek bila i uvijek će biti - ma koliko mi šutjeli o tome.

Osim toga, regulacija sprječava dobronamjerne ljude da slobodno dogovaraju svoje međusobne odnose. Pošteni ljudi su prisiljeni postupati po slovu zakona a ove druge to ionako neće spriječiti.

Mogao bih ovako do unedogled...

Svjestan sam da ovo neće promijeniti tvoje mišljenje koje je preovladavajuće u društvu. Ali zaista zapitaj se: da je ovo društvo sposobno proizvesti regulaciju o kojoj govore njeni zagovornici, ne bi li to već bilo ostvareno? I kakvu pouku iz toga izvući?

Pozdrav.

Tko je glasao

Kombinacija d.o.o.

Problem je i u mafiji koja ima drzavu. Nekad (uvijek?!) se regulacija svodi uzet pare od svih 10 subjekata bez jasnih namjera za "suzbijanjem" icega.

Tko je glasao

ono što sam na kraju napisao

ono što sam na kraju napisao je za mene najbitniji dio mog dnevnika a to je da nam je regulacija potrebna samo je pitanje kolika kakvi i što regulirati, tako umjesto priča o manje regulacije bolje je govoriti gdje ne treba regulirati i zašzo i zašto neke stvari ne treba regulirati.

već smo tu na pollitici imali libertinca zvonu radikalnog koji je za slobode i manje države i birokracije, a kad je osnovao blogersku organizacijo koja je trebala štiti blogere pokušao je uvoditi neki teror tražeči da se postave pravila tko što i kako može pisati i to u ime slobode blogiranja, a organizasiju je ustrojio na potpuno birokratski način s predsjednikom, tajnicima zamjenicima ovom onim. znači regulacijom protiv regulacije, birokratizmom protiv birokracije.

zanimljivo je da često najviše stradaju oni za koje se kao bori. tako su borci za prava radnika gazili radnike, hrvatine su gazili i pljačkali hrvate u ime hrvatskog naroda, djecu se tuklo jer ih vole, ljude ubijalo jer im bog daje ljubav i vječni život,a liberali gomilaju zakone u ime slobode i liberalizma.

Tko je glasao

Počnimo od građanskih udruga...

Evo, uvažio sam tvoju primjedbu i predlažem slijedeće:

"Ukinimo javno financiranje građanskih udruga bilo koje vrste, svrhe, cilja i oblika"

Obrazloženje: smanjit ćemo proračun i dokinut ćemo zloupotrebe koje se događaju. Umjesto povećanja birokracije stvaranjem dodatnih kontrola, nek se udruge financiraju od vlastitih članarina i sponzora koje uspiju naći.

Jel se slažeš?

Tko je glasao

sasvim dovoljno...

Zar pozitivni propisi nisu tu zbog regulacije?
Koja to politička arbitrarnost ima zamjeniti ono što je dogovoreno kroz izglašavanje zakona?...i zašto uopće uzimati u obzir nametnute potrebe da se isti propisi uvijek iznova interpretiraju kako se pokaže dnevna pragma...i, zanimljivo, svaka interpretacija je ponešto drugačija od predhodne. Kada bi institucije osigurale zakonitost istu za sve, reinterpretacije bi bile i nepoželjne i nepotrebne. Bila bi to najdovoljnija regulacija.
...a najzgodnija mi je javna tolerancija i ravnodušnost opozicije prema izmjenama zakona po ubrzanom postupku, učestalo sa svakom personalnom političkom promjenom. I još se svi čudom čude što je takva razlka između efikasnosti našeg političkog sustava i onog npr. Njemačkog. Politički voluntarizam je taj što uvijek iznova mjenja uvjete ponašanja i privređivanja. Njemu se može zahvaliti ovaj košmar, nedostatak smjera i zajedničkog cilja.

Tko je glasao

pa nemamo isti cilj i isti

pa nemamo isti cilj i isti smjer jer nemamo iste interese. zar nismo protiv jednoumlja prošlog sistema, u društvu postoji više grupa koje se bore za iste ciljeve, ali su na drugačijim pozicijama, pogledaj samo crkvu i razne udruge kao roda, kontra i slično. zajedničke ciljeve nemamo i ne možemo imati samo je pitanje čije ideje prevladavaju.
što se tiče voluntarizma mislim da ga imamo premalo, zato i prolazi sve i svašta kod nas.

Tko je glasao

nema zajedničkog interesa

upravo zbog ovoga što si napisao, vezano za različitost ciljeva i interesa ,možemo zajednički konstatirati da regulacije ne treba.
Jer upravo oni koji imaju moć da definiraju regulativu su oni koji će regulirati prema nekom vlastitom interesu i utjecajima pojedinaca i skupina na njihove odluke.
Pri tome će osobni interesi ostatka ljudi u zemlji ostati povrijeđeni jer interes političara koji definira pravila se stavlja ispred svih ostalih interesa.

Jedino što vidim kao zajednički interes je neovisno i jako pravosuđe, pravo na slobodu i imovinu te sigurnost (koja može biti konsenzusni trošak za policiju i vojsku). Svaka druga ideja "zajedničkog interesa" je zapravo proizašla iz nekog osobnog interesa onoga koji je obznanjuje.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Kakav narod takva vlast

Zar nije stanje u državi ogledalo društva i njegovog mentaliteta?

Zar situacija u potpunosti ne odgovara antipoduzetničkom i antibogataškom stavu većine, kao i očekivanju da država ljudima treba aktivno pomagati i rješavati njihove probleme?

Mislim da se situacija može promijeniti samo promjenama odozdo ali ne u smjeru još većeg socijalizma kako predlažu mnogi, već u obrnutom smjeru.

Tko je glasao

stanje u dručtvu utječe na

stanje u dručtvu utječe na mentalitet ljudi, ali i mentalitet ljudi utječe na stanje u društvu, to je dvosmjeran proces.

da većona je protiv poduzetnika cmizdravaca i oni su oni koji su dolje i promjena mora ići odozdo.

ljudi još uvjek imaju vjeru u sustav, ali kada to nestane tek tada bi mogli osjetuti pravu antipoduzetničku klimu.

kod nas je problem što još nema jasnih ideja kako napustiti kapitalizam, ovo sada ne valja, nazad u ono što smo prije imali u socijalizmu isto nije dobro treba naći nova rješenja.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  2. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 47
  3. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 22
  4. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 52
  5. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  6. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  7. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 44
  8. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 31
  9. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 7
  10. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  11. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  12. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  14. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  15. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  16. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  17. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  18. Moćnik broj 1 od boltek komentara 33
  19. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  20. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 47
  21. Cunning plan od magarac komentara 7
  22. GAZA i znakovi apokalipse (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 66
  23. sposobniji ipak postoje od aluzija komentara 0
  24. GAZA i znakovi apokalipse (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  25. Tomislav Stockinger, umjetnik svjetske klase! od Zoran Oštrić komentara 16

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Skviki
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 19

Novi korisnici

  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson
  • zoellagenab214
  • Anna Radesic