Koliko je SDP vjerodostojan?

Milan Bandić, photo by www.javno.com

Zanimljiv tekst o SDP-ovoj vjerodostojnosti osvanuo je na stranicama portala www.javno.com. Dok se Jurčić zalaže unutar SDP-ovog gospodarskog programa za podmirenje nastalih obaveza unutar dva mjeseca u gradu Zagrebu imamo situaciju da se neki računi ne podmiruju ni u roku od godine dana. Autor Deni Prljavčić se s pravom pita gdje je tu vjerodostojnost?

Zagreb je najrazvijeniji dio Hrvatske i u njemu suvereno vlada SDP, ali politika (ne)plaćanja koja se provodi nije nimalo SDP-ovska, već ona prava HDZ-ovska prije izbora 2000. Najgore od svega je što za takvo (ne)plaćanje nema potrebe. Zagreb bi uredno mogao podmirivati sve svoje obaveze u roku od dva mjeseca kad bi postojala volja, no nje nema. Bandić se svim silama trudi ostaviti dojam čovjeka koji radi, te je u funkciju tzv. razvoja grada zadužio Zagreb kao nitko do sad. Posljedica toga je da gradske tvrtke prolongiraju plaćanja jer sredstva idu na tko zna više kakve projekte umjesto na podmirenje nastalih obaveza.

Nedavno se Zagreb zadužio za još dodatnih 300 milijuna eura plasirajući obveznice na londonskoj burzi. Jednog dana svi ti dugovi doći će na naplatu, a projekti koji se tim novcem realiziraju su takve prirode da oni sami po sebi neće vratiti uloženi novac. Postavlja se pitanje odakle će se vratiti svi ti novci? Na gospodarstvo se ne može računati u situaciji kad mu grad ne plaća. Za sad se sve to još uvijek nekako podnosi, ali svakim danom sve je teže i teže poslovati u situaciji kad ti glavni vjerovnici ne plaćaju. Država neće odgoditi naplatu poreza zato što vam grad ili država u isto vrijeme duguju.

Sve ovo smrdi na jednu veliku svinjariju gdje bi se jednog dana moglo desiti da zagrebački vodovod više nije zagrebački, već engleski ili njemački, da ZET više ne bude zagrebački već francuski ili talijanski… ukratko moglo bi se desiti da grad Zagreb jednostavno bankrotira i rasproda zagrebački holding te tako namakne sredstva koja duguje. Krajnji rezultat takve prodaje pogodit će najviše građane Zagreba u vidu poskupljenja i onako već skupog života u Zagrebu. Da o neselektivnim otpuštanjima i ne pričamo, jer u slučaju takve prodaje sindikati su tu nemoćni jer će biti pred izborom ili svi na ulicu ili samo višak na ulicu.

I za kraj, ako se netko misli pozivati na priču da zagrebački SDP nije isto što i SDP na državnoj razini, onda se postavlja pitanje kako vjerovati u ostvarenje SDP-ove gospodarske reforme kad Bandić samostalno djeluje u gradu koji nosi 50% gospodarstva Hrvatske?

cnn.blog.hr

Komentari

CNN ti si zakon, postao si

CNN ti si zakon, postao si glasnogovornik biznisa koji su dogovorili plaćanje u roku jedne godine, i sad im se to učinilo predugačko pa kukaju.

A uračunali su kamate i sigurno da nisu u minusu. Nažalost, ti ne razmumiješ taj dio poslovnog odnosa, vjerojatno ti to nisu niti rekli već te filaju s ovim podacima koje ti emitiraš okolo kao veliko otkriće nelikvidnosti...

Daj se kloni toga. U ovoj državi u poslovanju s državom (ili lokalnom upravom) nitko nije ostao nenaplaćen. Možda najpohlepniji koji su gurali svoju robu mimo potreba, dogovarajući s skladištarem da potpiše primku, a novac će jednog dana doći...

--
www.youtube.com/user/bijesdrugi

Preporučam i
www.youtube.com/HDZzna
www.youtube.com/HDZpokrenim

Na ovaj nacin poslovanja

Na ovaj nacin poslovanja prosperiraju krupne ribe koje su kreditno sposobne, dok moguci kvalitetniji igraci zbog prevelike odgode placanja, sebi ne mogu dozvoliti poslovanje sa drzavom i propadaju.

To mi bas ne izgleda kao kvalitetan nacin razvoja gospodarstva.

ajde da i od tebe nakon jako

ajde da i od tebe nakon jako dugo vremena čujem nešto što vrijedi četiri zvjezdice

U tipologiji sudara novog i

U tipologiji sudara novog i starog povodom Donjeg grada (Cvjetnog trga) u Zagrebu SDP se čvrsto drži uspješnog modela zadnjih desetljeća, pa je u tom smislu vjerodostojan kao i sve snage dosad.

Desetljećima se arbitrira službenim stručnim mišljenjima, urbanističkim i službe zaštite postojećih vrijednosti a sada i strategijskim (Dakić), kao neka puzeća anitibirokratska (r)evolucija, u smislu da isti koji desetljećima kroje propise i planove kažu znaš kakvi su, pa po njima ne možeš ništa. I ne može se ništa (neki djelovi od Austro-Ugarske a najmanje cca 40 godina), dok se takvi "stručni" genijalci (npr. bračni par Dropulić, Dakić i njegovi "humani urbanisti", akdemiik Kincl itd.) ne sjete i mišljenjem ne rješe genijalne stvari.

Za Horvatinčićevu gradnju je najprije pozitivno mišljenje službeno dao gradski zavod za zaštitu, pročelnica Doris Kažimir, načelnica Nišević i najugledniji "stručnjak" Aleksandar Laslo, koji je potom odmah prešao kod stratega Dakića da bi ojačao strategijski dio. Za pročelnicu je bitno napomenuti da je to Linićev kadar doveden iz Rijeke, koja je bez ikakvog iskustva i uvida u stvar od prve opravdala transfer jer do zareza osigurava stvar, nešto a la Linić. U pozitivnom mišljenju ih nije priječilo da su sami donijeli sve barijere i mjere zaštite po kojima to ne može. Sličan Linićev kadar dr Marijan Ćurković u suradnji sa akademikom Barbićem uspjeva sabotirati propise o osiguranjima koje su sami donijeli za koalicijske Vlade, samo sada kao namještenik kluba Agram.

Tu je dakle sdpovska frakcija bivšeg SKH (Linić, Bandić, Ljuština) vjerodostojnija od hdzovske frakcije SKH (Marina Dropulić, Vedriš) i kad koristi iste kadrove (Dakić i razni). Gospođa Dropulić je sa suprugom uspješno izmicala iz afera kao mladi u Dubrovniku, optužnice i hapšenja za cca 50 milijuna DEM u gradnji kompleksa Varaždinske toplice, potom opet Dubrovnik ali obnove stare jezgre nakon potresa (krajnji liberalizam oko novca i posla), potom raznog. Sdpovska frakcija bivšeg SKH je preuzela teret uspjeha na točkama gdje je hdzovska ponekad morala malo izmaknuti, pa je u klopci ovisnosti o hdz-ovskim frakcijama (Dropulić, Jure Radić) i "univerzalnim humanistima" kao Dakić, nešto kao Brian raspet na križu.

Svojevremeno je bilo

Svojevremeno je bilo objavljeno na Business.hr da je jedan dobavljač rezervnih dijelova za Zet uspio izvršiti naplatu za 200 dana, uz puno truda i dobre veze. Pitanje je i koliko mita.

Inaće danas sam prošao Domovinskim mostom kojim prolazi slab promet, na više mjesta se izvode radovi, prilazne ceste ZG strane su užas. Radničkom se ne može proći.
U most su također upucani novci, nepoznate količine.

Milanovića su nakon izbora pitali o Bandiću, rekao je da je zadovoljan njegovim radom i da su mu rezultati iznad prosječni.
Pa, hoćemo li mi glasati za takve iznad prosjećne rezultate?

Da se teže naplaćuje ne

Da se teže naplaćuje ne znači sve loše, u ZET-u i svim djelovima holdinga pogotovu. Zagreb je bio preidiličan za prilično masovne krugove i sadašnje kašnjenje i otežano plaćanje se sastoji od a) prekomjerne potrošnje i b) redukcije idile.

Kad je bivša koalicijska Vlada konsolidirala državna plaćanja, to je uz ostalo teklo tako da mobitelom netko nekog nazove i ide (npr. Čačić Kuštraka), gdje je valjda i stvorena razlika u podacima od 3 mlrd dolara (21 i 18) državnog duga između podataka guvernera HNB i ministra financija Crkvenca pred kraj.

Nova najava o urednom plaćanju države u zemlji sa cca 60 % poslova i novca premreženog s državom i veoma neurednom praksom lako može biti definitivni prijelaz na paradržavnu ekonomiju kakve ima u dugo nestabilnim zemljama.

Zato je nužno početi se baviti ukupnim stanjima i zbivanjima, jer bavljenje po djelovima od prilike do prilike i od dobre zamisli zna napraviti daljnje štete.

Već su izvršena

Već su izvršena usuglašavanja i stupila na snagu većina zakonskih mjera kojima je u energetskom sektoru otvoren put privatizaciji i raznovrsnim ulascima na tržište osim prijenosa. U okviru toga su ugrađene mjere obveza RH za isključenje rizika ulagača, što u prijevodu znači da će država morati plaćati ulagačima nadoknade za nedostatke (kao Štroku za hotel Excelsior) i izostanke dobiti (kao Francuzima za tunel Učka i ceste u Istri). Usput su besplatno pokupili sve podatke i analize te razni egzibicionisti već opsjedaju državnu regulatornu agenciju i drugo. Tu su razni aranžmani ulazaka na mala vrata već obavljeni a vjerojatno i razni nezvanični na velika vrata. Tu nam slijedi veliki napredak, uz trošak od samo cca 1 mlrd EUR-a godišnje ćemo imati čast poslovati s raznim bjelosvjestkim partnerima i doličnijim cijenama, što će nam značajno podići ugled (nešto kao DT/T-com).

Lokalna komunalna infrastruktura je također odavno predmet bavljenja ali je tu drukčija situacija. Naše elitne snage desetljećima pripremaju zasjedu za strane ulagače tako da proizvode nered i izmišljaju podatke, slično robnim rezervama. Tu slijedi malo sporiji i drukčiji ali nezadrživ napredak, uz trošak od samo nekoliko mlrd EUR-a godišnje ćemo imati čast beskrajno hrvati s raznim domaćim i bjelosvjestkim partnerima, nešto slično kao Primošten sa Stipom Petrinom na čelu, što će nam značajno srozati ugled i vratiti nas na staze novih bitki (nešto kao drug Tito jaše na čelu kolone).

Zbog navedenih razlika naši stratezi već dugo žure u susret saveznicima. Npr. u Zagrebu se za pišljivih 5 mlrd kuna rade novi pročistivači a zagađene industrijske vode, koje bi oni pročišćavali, se ispušta na vodocrpilišta.

Vjesnik 15.2.2001. Govoreći

Vjesnik 15.2.2001.

Govoreći o privatizaciji energetskog sektora i infrastrukture Linić je upozorio da se zbog pogrešnog trošenja sredstava i nagomilanih gubitaka u zadnjih deset godina više ne može razmišljati o zadržavanju većinskog paketa u tim poduzećima. Stoga će energetski sektor i infrastruktura biti većinski privatizirani, i to kombinacijom prodaje strateškom partneru i izlaska na tržište kapitala. No dodao je da se sustav prijenosa u energetici neće privatizirati, već će ga jedino biti moguće dati na određeni rok na upravljanje (koncesija). »Vlada je i u Memorandumu MMF-u naznačila model privatizacije velikih sustava s jasno iskazanom namjerom da tim prihodima podmiri obveze prema međunarodnim financijerima«, rekao je Linić.
Na koncu, ostaje još i privatizacija lokalne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, zaštita voda, zbrinjavanje otpada, distribucija plina), koja u Hrvatskoj još nije ni započela. Mnogi gradovi i općine nemaju ni danas kvalitetnu infrastrukturu, jer za to nedostaje sredstava. Aranžmani zaključeni sa Svjetskom bankom ili EBRD-om nisu dovoljan izvor sredstava i bit će neophodna privatizacija (ili koncesije) da bi se osigurala kvalitetna lokalna komunalna infrastruktura. Linić se osvrnuo i na teškoće u cestogradnji gdje je, kaže, započeta gradnja niza cestovnih pravaca za koje teško da se mogu osigurati sredstva.

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.
Osvojite besplatan EnerGO tretman!
Syndicate content