Tagovi

Koliko Hrvatska ima Haludova?

Na predivnom otoku Krku se nalazi veoma poznata Malinska, čiji je najvažniji adut do prije dvadesetak godina bio kompleks – naselje Haludovo. Imala sam sreće ove godine posjetiti Malinsku, te sam odvedena na plažu koja se smatra najboljom u Malinskoj – pretpostavljate – plaža Haludovo. No, kako se do plaže može doći autom ili pješaka, u brojnim posjetima plaži mi je u oko zaboden najveći trn ikad – devastirano naselje Haludovo.
Moja istraživačka narav me nikako nije prestala vući razgledavanju naselja i najvećeg hotela „Palace“ u koji ulaze samo najhrabriji turisti, pokoji nostalgični mještanin, te narkomani i beskućnici.

Ispočetka sam mislila da se radi samo o jednom hotelu, ali istraživanjem i razgovorima s mještanima i bivšim zaposlenicima naselja Haludovo sam saznala da se radi o nekoliko hotela od kojih su sada u funkciji samo dva koja u svakoj godini bilježe milijunske gubitke.
Naselje Haludovo nije sačinjeno samo od hotela, već i od brojnih mozaičnih stepeništa koja vode od hotela i ceste kroz predivan parkić do plaže, mnoštva predivno arhitektonski izgrađenih svlačionica/kupaonica nadomak plaže koje su služile kao tuširanje nakon plaže ili odlazak u toalet ili bilo koju drugu aktivnost pošto su bile bogato opremljene kadama, umivaonicima, toaletima, te s tepisonima na podu. To nije sve, u kompleks spadaju i mnoga teniska igrališta sada obrasla u korov i jedva prepoznatljiva.
Arhitekt koji je sve to osmislio je Boris Magaš, a izgradnja je počela 1968., te je završena 1971. godine.

Hotel je tada smatran jedan od najboljih u Jugoslaviji, izgrađen od Amerikanaca čije su Penthouse zečice posluživale u elitnom klubu Mirage koji je s radom prestao devedesetih godina. Arhitektura je zapanjujuća, dostojna i današnjih najboljih hotela. U unutrašnjosti je u glavnom holu krov napravljen od ogromnih kocaka drveta, svaki drugačije duljine, s krovnim prozorom; također postoji veličanstveni kamin koji seže do krova i služio je kao mjesto za aperitive, a izgrađen je od štokanog kamena (domaći kamen koji se čekićem obrađivao da mu površina bude hrapava) od kojeg su izrađeni i separei Mirage kluba.

U hotelu je na nekoliko mjesta svirala različita glazba, ovisno o ukusima, a oboružan je i unutrašnjim i vanjskim bazenima, saunom, kuglanom, konferencijskom halom, ogromnom terasom, restoranom, predivnom kuhinjom, te je za potrebe četiri kata koristio dva dizala.
Svaka soba je bila opremljena i sa kupaonicom, a cijeli hotel je prekriven kvalitetnim tepisonima.

U sklop naselja također pripada besplatno parkiralište dovoljno veliko za dvjestotinjak automobila koje sada zjapi prazno, zatvoreno je običnim lancem kako turisti ne bi mogli koristiti to parkiralište, umjesto onih koja se naplaćuju golemim ciframa.

Također, u stilu hotela, gdje je sve rađeno kružno, je uređena i plaža udaljena stepenicama 50 metara, tako da se u potezu od kilometar i pol nalaze kružni „separei“ za ručnike i sunčanje, promjera otprilike 3 metra, ima ih sigurno stotinu. To je jedan od malog dijela naselja koji se još uvijek koristi.

Bivši zaposlenik naselja mi je povjerio da je prestankom rada i devastacijom osjetio kao da mu je nešto ukradeno, te da se tako osjeća i većina građana Malinske, pošto je hotel zapošljavao oko 250 ljudi jer je hotelski kapacitet primao oko 500 gostiju, a ti zaposlenici su svojim radom hranili blizu tisuću pripadnika svojih obitelji. Nakon propadanja naselja se također smanjila naseljenost Malinske više od 15 %.

Nitko ne zna zašto je naselje propalo, zna se samo da je propadanje počelo privatizacijom, s godinama su se mijenjali vlasnici, da bi sada većinski vlasnik bio ruski magnat koji zbog problema s papirima ne može početi ulagati u obnovu jer mu nitko ne garantira da nakon obnove država neće odlučiti da privatizacija nije kompletna, te uzeti dijelove hotela jer još uvijek Hrvatski fond za privatizaciju drži određeni postotak dionica hotela.
Zna se da se tokom rata u hotele prihvatilo izbjeglice i prognanike koji su nakon rata odbijali izaći, te zbog naredbe da se isele su iz nepoznatih razloga devastirali cijeli hotelski kompleks, bacajući namještaj van kroz prozore, u bazene, razbijajući dizala i sva moguća zrcala, tako da hotel sada izgleda kao set iz video igre Silent Hill, čijem „štihu“ pridodaju i stepenice koje su obilježene krvavim tragovima od prizemlja do zadnjeg kata, zvuk vjetra kroz napuštene hodnike koje krase potrgana vrata i ostali namještaj, raslinje koje raste iz svake pukotine, te zvuk krckanja polomljenog stakla pod nogama.

U čijem je interesu ostaviti takav biser devastiran dok se na svakom mogućem kvadratnom metru grade nekvalitetne apartmanske zgrade, u kojima sam boravila i ja, te primjećivala napukline na stropu napravljene nekvalitetnom izradom knaufa, probijanje vode iz okolnih zidova zgrada za koju se ne zna da li je kanalizacijska ili podzemnih voda? U čijem je interesu graditi te zgrade daleko od mora dok se arhitektonska diva nalazi tik do plaže i propada?

Ovo nije izdvojeni slučaj, mnoštvo napuštenih blaga se može naći duž jadranske obale, tako na primjer i hoteli Kupari kod Dubrovnika. Turistima sve to zapinje za oko, no, sličnu neobjašnjivu raspodjelu sredstava možemo naći i u unutrašnjosti; kao na primjer dok se sada biser Virovitice – Palača Pejačević privatizira i zjapi kao ruglo grada godinama, ulaže se u izgradnju semafora koji zbunjuju građane, u kružne tokove i razne projekte koji ne mogu donjeti zaradu, a mjesto koje bi moglo donjeti turističku i raznu drugu zaradu ostaje sakriveno iza žutih građevinskih zidova.

U čemu je stvar? Zašto država ne sredi papire? Zašto se strani ulagači onemogućavaju kada je već došlo do privatizacije? Očigledno je da je u sve upletena neka zamršena politika, svakakvi odgovori mi padaju na pamet, ali puštam ih vašem sudu.

http://www.virovitica.net/koliko-hrvatska-ima-haludova/16391/ - ovdje možete pogledati dnevnik objavljen sa svim slikama hotela kako on izgleda danas

http://www.google.hr/search?q=Haludovo&hl=hr&client=firefox-a&hs=TdC&rls... – slike naselja Haludovo prije privatizacije i devastacije

http://www.facebook.com/pages/Haludovo-nostalgia/273748318788 - FB stranica nostalgičara Haludova sa pričama i slikama, dokumentima na kojima možete pročitati što je sve Haludovo naselje nudilo

http://www.haludovo.hr/index.htm - stranica hotela Haludovo, onog dijela koji još radi, po mojoj procjeni niti 10 posto naselja, osim što se koristi plaža koja je uređena u stilu glavnog hotela; možete vidjeti sudske odluke poslovanja (najviše se primjećuju gubitci), vlasnike dionica , opis hotela koji rade, cijene i ostalo.

http://www.forum-opp.com/index.php?topic=21439.0 – forum na kojem možete vidjeti i nove i stare slike kompleksa

Komentari

Haludovo

U početku ožujka bio sam u hotelu Palace i mogu kazati, da je u puno lošijem stanju od očekivanog. Više o tome na linku:
http://photos-graphe.blogspot.com/2012/03/hotel-palace-haludovo.html

Tko je glasao

Žalost i tragedija,

Mmaestral,

Tvoj dnevnik me je ražalostio i ogorčio zbog destrukcije koja se dogodila.

U srednjoj školi proveli smo 3 dana u Haludovu, kada je bio u punom prometu i nov i zarađivao i zapošljavao ljude.

Poslije mature radila sam u Njivicama, pa smo čeesto u slobodno vrijeme odlazili u Malinsku i Haludovo.

Ovo razaranje u režiji i pod ravnanjem ove lopovske družine hadezenjara pravi je primjer destrukcije, koja se dogodila i industriji i svim granama privrede.

Kunu se u turizam,
no suicid je vezati sve uz turizam, usluge i trgovinu, a uništiti industriju i poljoprivredu.
Prestrašno. Izgubljeno 300 000 radnih mjesta.

Stoga, mislim da ćemo se spasiti na izborima, kada ove lopine padnu i otputuju u jednom smjeru prema Remetincu.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Nadam se da ste u pravu sa

Nadam se da ste u pravu sa ovim posljednjim iznesenim mišljenjem!!!

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Pokušah na brzinu doći do

Pokušah na brzinu doći do prostornog plana Općine Malinska. Naletih na jako siromašne web stranice općine na kojima ima tekstualni dio ali katografskih prikaza nema. Naletih i na slijedeći članak http://www.turizaminfo.hr/zlatne-godine-nekadasnjega-turistickoga-giganta
Citiram:

Kapaciteti Haludova su bili slijedeći:

• hotel Palace (A kategorije) 485 kreveta
• hotel Tamaris (B kategorije) 645 kreveta
• Ribarsko selo (L kategorije) 102 kreveta
• Vile (A kategorije) 240 kreveta
• Obiteljski apartmani Lavande (A kategorije) 320 kreveta
Ukupno 1.792 kreveta

A u prostornom planu sada Haludovo ima 2200 kreveta, a ima i Haludovo 2 sa još 11000, pa ima Haludovo 3 (zove se Hruska) sa 500 kreveta, a našlo bi se tu vjerovatno još bar koja tisuća kreveta u privatnom smještaju kad bi se imalo vremena dublje kopati. Opet dođemo do planiranog prosjeka koji kaže da ćemo za nekoliko godina imati turističkih kreveta 200% više nego danas. Je li to mjera održivog turizma, ne poznam lokalne prilike u Malinskoj ali mi se nekako čini da nije.

Tko je glasao

Pardon, Haludovo 2 sa 1100

Pardon, Haludovo 2 sa 1100 kreveta na 11000.

Tko je glasao

teško je brojati koliko imamo Haludova

ali je sigurno da je to
naš jedinstveni brend
ta zapuštenost
ta očerupanost
nebriga
prolupalost
ne korištenje
beznađe
devastiranje
pustoš u raskoši
pustinja u glavi
to je izgleda
sama naša zemlja
ogledalo nas

Tko je glasao

Zakasnih malo na ovu temu, pa

Zakasnih malo na ovu temu, pa za kaznu morah pročitati odjednom svih 60 komentara od kojih je trećina spam, a slijedeća trećina offtopic.

Meni se čini da tu ima još jedna stvar. Jednostavna. Da taj kompleks može donositi novce odavno bi de našao i investitor i novac da se on dovede u red. A njih nema jer ne mogu izračunati dobitnu jednađbu. Ako 2/3 dubrovačkih hotela posluje s gubitkom kako bi ovaj (na otoku) mogao poslovati s dobitkom. Ili?

Da citiram sa linka http://www.upuhh.hr/Novosti?year=2011&yearActive=yes&month=06&newsId=194
"Treću godinu za redom županijsko hotelijerstvo ostvaruje operativni gubitak koji iznosi 45.179 kuna po raspoloživoj sobi u hotelima visoke kategorije, a 8.637 kuna u hotelima s 2 i 3 zvjezdice"
I to se govori o dubrovačko-neretvanskoj županiji, a di su hoteli gubitaši po otocima kojih ima na svakom kantunu.

Traže se radikalni zaokreti u turizmu. O tome bi rado čitao komentare, virovitički prosvjedi me baš ne interesiraju.

Tko je glasao

ovi investitori imaju novce

ovi investitori imaju novce za ulaganje ali nisu glupi niti se čini da imaju volje boriti se sa svim poteškoćama i interesima koje bi trebali slomiti da bi napravili svoje ideje. sama činjenica da taj kompleks godinama stoji i gomila gubitke a bez da je investore previše brige na posredni način svjedoči o tome. i btw nisu rusi nego armenci. i nije istina da ga je Magaš projektirao za amerikance nego je to bio projekt sam za sebe a amerikanci su poslije došli - zato je hotel imao dva otvaranja. ali sve to ne mijenja bit članka.

Bit je da je Malinska jedno od nadevastiranijih mjesta koje sam uopće vidio na Jadranu te od jednog lijepog ribarskog mjeta pretvorena u ruglo i primjer kako ne treba razvijati turizam i ne samo turizam nego prostor uopće itd. O tome bi trebalo pripupitati malo i dugogodišnjeg načelnika općine. Ako je bilo novaca za tisuće apartmana onda je bilo novaca da se i Haludovo obnovi.

Tko je glasao

Baš to...

Gradi se ogroman broj apartmana velikom brzinom i nekvalitetno, a kvalitetno se zapostavlja.
P.S. Napisano je da su Amerikanci izgradili, ali su sada većinski vlasnici Rusi.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Gradi se ogroman broj

Gradi se ogroman broj apartmana velikom brzinom i nekvalitetno

u prvom planu nije bitna kvaliteta gradnje nego devastacija prostora. kvalitetni apratmani jednako devastiraju prostor kao i nekvalitetni. na tom prostoru su se trabale graditi kamene (obiteljske) kuće sa bazenima kao i visoko kvalitetni hotelski kompleksi. trebala se sačuvati ideja tog podneblja. najtrošnija tradicionalna kamena kuća je bolja od svakog apartmana.

Tko je glasao

U potpunosti se slažem!!

U potpunosti se slažem!!

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Mare vostrum

na tom prostoru su se trabale graditi kamene (obiteljske) kuće sa bazenima kao i visoko kvalitetni hotelski kompleksi
Upravo to je krivi pristup i sve te romantične novokomponovane kućice su najveći devastatori prostora. Zapravo je upravo nakaradno graditi arhitekturu kakvu su gradili siromahšni slojevi, ribari i seljaci, i to opremiti bazenima i saunama. To je kao da u fićek stavimo Bugattijev motor i spojler iz Lamborghinija.

Da bi bio jasan zašto to smatram devastacijom treba samo sagledati koliko se da gostiju smjestiti po m2 kad imamo hotel ili kad imamo vile s bazenom i koliku površinu će zauzeti jedno naselje kamenih kućica za smještaj npr. 100 gostiju, a šo je inače jedan relativno maleni hotel. Tu bolje da ne spominjem problem vode iz svih tih bazenčića koja ne bi smjela završavati u tlu ili u moru.

Nadalje visokokvalitetni hoteli zahtijevaju visokokvalitetni okoliš a ne nagomilane apartmanuše na međurazmaku manjem od 3 metra pune lukova, kupa kanalice i betonske galanterije u želji da izgledaju što "primorskije". Ako nije jasno na što mislim treba pogledati neke naše dijelove obale kao što je Makarsko primorje i Vodice ili Budvu i Sv. Stefan u susjednoj Crnoj Gori.

Nažalost svi mi bolujemo od nekog elitnog turizma u kojem dolaze ekstremno bogati gosti koji jedu jastoge, kavijar i škarpine te piju vino u buteljama od više stotina kuna ili €. To je jako zgodna slika pogotovo primjerena domaćem gostu koji si u tako nešto može priuštiti u trajanju cca 12.5 minuta u polupansionskom aranžmanu. Neki put se stvarno pitam da li nama naše more služi samo tome da bi ga prodavali bogatim strancima i domaćim mutnim tajkunima?

leddevet

Tko je glasao

Upravo to je krivi pristup i

Upravo to je krivi pristup i sve te romantične novokomponovane kućice su najveći devastatori prostora. Zapravo je upravo nakaradno graditi arhitekturu kakvu su gradili siromahšni slojevi, ribari i seljaci, i to opremiti bazenima i saunama. To je kao da u fićek stavimo Bugattijev motor i spojler iz Lamborghinija.

kamenim su gradili svi u istri, primorju, dalmaciji itd. drugog materijala jednostavno nije bilo. ukoliko te znaima ta tema prije se informiraj. možeš krenuti od "ALEKSANDAR FREUEDENREICH, KAKO NAROD GRADI" kao i druge njegove knjige.

Da bi bio jasan zašto to smatram devastacijom treba samo sagledati koliko se da gostiju smjestiti po m2 kad imamo hotel ili kad imamo vile s bazenom i koliku površinu će zauzeti jedno naselje kamenih kućica za smještaj npr. 100 gostiju, a šo je inače jedan relativno maleni hotel. Tu bolje da ne spominjem problem vode iz svih tih bazenčića koja ne bi smjela završavati u tlu ili u moru.

vila sa bazenom i hotel su dvije različite kategorije u suprotnosti sa apartmanima. na jednu vilu sa bazenom moižeš smjesitti npr 4-6 ljudi koji će nekoj agenciji u seoni za taj smještaj platiiti 2-2500 eura tjedno. Otprilike učinka kao sa 5-6 apartmana. problem vode bazena ne postoji. radi se naime o vodi koja je uvijek u bazenu samo se nadodaje određena količina vode koju izgubiš (ishlapljivanjem) a dogodine opet možeš koristiti istu vodu. ukoliko ju pak odlučiš baciti poslije sezone (što se ne radi) radi se vodi koja je poptuno zdravstveno ispravna PH vrijednosti 7-7.6, blago klorirana u trenutku kada prestaneš sa radom (1-2 ppm) a ako baš nećeš ni taj klor bacati u zemlju pričekaš dva dana i on sam nestane. tu vodu možeš piti (inače se ne bi smio kupati u njoj, zar ne).

Nadalje visokokvalitetni hoteli zahtijevaju visokokvalitetni okoliš a ne nagomilane apartmanuše na međurazmaku manjem od 3 metra pune lukova, kupa kanalice i betonske galanterije u želji da izgledaju što "primorskije". Ako nije jasno na što mislim treba pogledati neke naše dijelove obale kao što je Makarsko primorje i Vodice ili Budvu i Sv. Stefan u susjednoj Crnoj Gori.

Haludovo je potencijalno visokokvalitetni kompleks odlično isprojektiran i uklopljne u visoko kvalitetan okoliš. Sad mi baš nije jasno što ovim tvrdiš.

Nažalost svi mi bolujemo od nekog elitnog turizma u kojem dolaze ekstremno bogati gosti koji jedu jastoge, kavijar i škarpine te piju vino u buteljama od više stotina kuna ili €. To je jako zgodna slika pogotovo primjerena domaćem gostu koji si u tako nešto može priuštiti u trajanju cca 12.5 minuta u polupansionskom aranžmanu. Neki put se stvarno pitam da li nama naše more služi samo tome da bi ga prodavali bogatim strancima i domaćim mutnim tajkunima?

Recimo da bi bolje bilo da nam dolazi srednji sloj koji je u stanju platiti kuću sa bazenom ( a uglavnom su sve iznajmljene) nego ljudi koji si mogu priuštiti samo apartmane, koji dođu prespavati, hranu donesu sa sobom i rade pritisak na infrastrukturu. Na koncu mi smo dužni prema našoj djeci očuvati okoliš koji imamo.

Tko je glasao

Hušnjakovo

kamenim su gradili svi u istri, primorju, dalmaciji itd. drugog materijala jednostavno nije bilo. ukoliko te znaima ta tema prije se informiraj. možeš krenuti od "ALEKSANDAR FREUEDENREICH, KAKO NAROD GRADI" kao i druge njegove knjige.
U to vrijeme na koje ti misliš narod je gradio onim najboljim i najsuvremenijim što je imao, a to je bio kamen i drvo. Svakako nisu kao ti bolovali od tradicionalizma i romantizma jer bi inače stanovali u zemunicama ili pećinama koje su za ono vrijeme bili tradicionalno stanovanje (doduše ne bi se moglo nazvati gradnjom)

Knjiga kao ovu Freuednereichova koje se bave tradicijskom arhitekturom ima podosta i njih ne treba gledati kao projektnu šprancu što nažalost mnogi čine. Te knjige su često samo romantično štivo koje uljepšavaju način života bez da objasne zašto je nešto bilo kako je bilo. Tu se volimo diviti malim prozorima, lukovima, strmim stubištima, debelim zidovima bez da znamo da je taj to tako napravio jer bolje nije mogao ili mu je bilo preskupo. U tim kućama je bilo u pravilu hladno i vlažno (dovoljno je pogledati kako izgleda unutrašnja žbuka), a kad bi nastupio potres ili požar onda bi problem bio i više nego stvaran.

Doduše imamo i drvene i ciglene kuće i tamo je situacija nešto bolja. Jedino se pitam koliko bi šume trebalo posjeći da se napravi neko apartmansko naselje negdje u Posavini, a tek za drvene bazene?

I tako su nam preostale samo ciglene kuće koje se i danas grade, doduše ne od pune cigle kao nekad jer smo pronašli da to nije baš pametno.

Pretpostavljam da si puno od onog šta sam naveo i sam znao i da bi u kamenu kućicu uveo suvremene elemente kao što je hidroizolacija, termoizolacija, termoizolacijsko staklo, silikonske brtve na prozorima, horizontalne i vertikalne armiranobetonske serklaže, armiranobetonske stropne ploče, vodu, struju, grijanje, hlađenje, gromobran, vatrodojavu, nadzorni sustav, bazensku tehniku i navodnjavanje "kap po kap". I što je ostalo od tradicijske arhitekture "kako je narod gradio"? Samo kameni zidić i to niti cijeli već samo kao obloga ciglenog zida!

Eto kako danas narod gradi - mulja!

problem vode bazena ne postoji. radi se naime o vodi koja je uvijek u bazenu samo se nadodaje određena količina vode
Bazen da bi održavao vodu čistom mora cijelo vrijeme imati upaljen filterski sustav, dakle i izvan sezone. U suprotnom dobijemo kaljužu istovjetnu bivšim ribnjacima u Crnoj Mlaki. Često ni to nije dovloljno jer teško možemo spriječiti upadanje raznog smeća i lišća (bez obzira na pokrivku). I na kraju što se dešava kad krenu temeperature ispod 0? Hoćemo dogrijavati tu vodu zimi ili ubaciti antifriz?

A što se tiče ispuštanja vode iz bazena pogledaj malo propise i ono što o tome misle pojedina komunalna poduzeća.

leddevet

Tko je glasao

Knjiga kao ovu

Knjiga kao ovu Freuednereichova koje se bave tradicijskom arhitekturom ima podosta i njih ne treba gledati kao projektnu šprancu što nažalost mnogi čine.

ja sam u svoje vrijeme prilično istraživao pa nisam naišao na nikoga osim njega da je pisao na taj način o tradicijii, sa toliko detalja i toliko istraživanja. Njegove knjige teško je nabaviti, nema ih niti u knjižnicama. A konzulitrao sam arhitekte i konzervatore. Možda ti imaš neke druge izvore? pa podijeli...

Te knjige su često samo romantično štivo koje uljepšavaju način života bez da objasne zašto je nešto bilo kako je bilo. Tu se volimo diviti malim prozorima, lukovima, strmim stubištima, debelim zidovima bez da znamo da je taj to tako napravio jer bolje nije mogao ili mu je bilo preskupo. U tim kućama je bilo u pravilu hladno i vlažno (dovoljno je pogledati kako izgleda unutrašnja žbuka), a kad bi nastupio potres ili požar onda bi problem bio i više nego stvaran.

teško mi je uopće argumentirati sa neznalicama.

Tko je glasao

teško mi je uopće

teško mi je uopće argumentirati sa neznalicama.
Obzirom da kriterij kojim ocjenjuješ moje neznanje je isključivo tvoje znanje onda teško ćemo se složiti. Svakako te upozoravam da sam se podosta bavio i bavim starim gradnjama i poprilično sam upoznat s problematikom, bilo to u Dubrovniku i okolici, Istri, Lici, Baniji, Zagorju i nešto manje u Slavoniji.
Nažalost sam vidio (nisam sudjelovao u gradnji) ove tebi tako drage kamene kućice s bazenima i ako to želiš vidjeti ima jedno takvo naselje je blizu Rakovaca u Istri:
Kuća za Prodaja, Rakovci - 2 323 616 HRK
Malo im gramatika šteka isto kao i arhitektura (smrznem se kad vidim dvokrilni otklopni prozor). Takvih kućica blizanaca ima više od tuceta, zapravo, ako se dobro sjećam, ima 3 nakupine od kojih je najstrašnija ona nakupina koja je koristila materijal skinut s nekih starih kuća koje je ovaj očito kupio za par kuna u akciji nepovratnog rastakanja onog vrijednog i lažiranja što veće povijesti.

Možda ti imaš neke druge izvore? pa podijeli...
Što se ostalih knjiga tiče moram potražiti u biblioteci, no strah me je da ćeš i te druge shvatiti kao i ovu koju stalno navodiš. Svakako je za prvu ruku možda dovoljno da u Google upišeš "Tradicijska arhitektura knjige" i nešto će se pojaviti ili kontaktiraj arhitekta Davora Salopeka koji predaje taj kolegij na arhitektonskom fakultetu.

leddevet

Tko je glasao

među knjigama o kamenu

meni je omiljne ona Mirka Miličića (ing. arh.) "Nepoznata Dalmacija"
za razliku od mnoštva diplingova, dr i emereova - on je sve sam crtao, do u tančine ... recimo način slaganja bunja - pjesma nad arhitektonikom
...običaj je da se seoska arhitektura ovog geografskog bazena univerzalno stavlja pod naziv "mediteranska". To smatramo velikom pogreškom jer kad se arhitekturi oduzmu opće mediteranske karakteristike, onda nam ostaju originalne konstruktivne i estetske vrijednosti, koje se mogu diferencirati ne samo po svakom narodu, po pojedinim pokrajinama, nego čak pojedina manja ili veća mjesta imaju svoje estetske i konstruktivne karakteristike.....kuće na otocima imaju tendenciju k vertikalnom izduženjubridovi su oštro naglašeni, strogi izgled i simetrija među otvorima rigorozno provedena, dok kuće priobalja, recimo Poljica, teže ka horizontalnom prostiranju, ivice trepere a simetrija otvora je tek izuzetna rijetkost....

teško je uspostaviti kulturu odnosa prema prošlosti
to je zapušteno u osnovnoj školi
i teško je ovako "ispravljati"
estetika je složenac od mnogo čega

pa čak i kad zamjeraš dvokrilnim prozorima, trebaš se zapitati Zašto?
logika je da se u malim prostorijama natrpanim komodama i često nakupinama antiknog namještaja teško otvaaju jednokraki, onda zašto bi estetika bila ispred funkcije pa čak i kada tako jako uvažava prošlost
malo je preelitan pristup za naše poznavanje stanja
taj bi zagovarao visoki nivo kultura i pripadajuće traženi visoki nivo turizma
tako da će dalje ići kao i kod turizma
za šmekere jedno, a za većinu drugo

Tko je glasao

Penđeri & ponistre

pa čak i kad zamjeraš dvokrilnim prozorima, trebaš se zapitati Zašto?
Ne zamjeram ja dvokrilnim prozorima nego zamjeram dvokrilnim prozorima gdje je jedno krilo otklopno obrtno. Takvi prozori u situaciji kad imitiramo ona stare su maleni s krilima podijeljenim na nekoliko polja istovremeno s neproporcionalno debelim drvenim dijelovima zbog smještaja okova tako da dobijemo nakaradno mala stakla. Suvremena stolarija ima identične profile za prozor veličine 1x2 metra i za prozor 40x60 cm. Pitam se kako bi izgledao prozor u suvremenoj interpretaciji kakavog smo pronašli na jednoj kućici u Voloskom i koji je bio dvokrilni veličine 25x35 cm?

leddevet

Tko je glasao
Tko je glasao

Moderno da ga j***

evo tebi ono što ti se sviđa pa uživaj, sve moderno...
Pogledah i mogu samo zaključiti da nemaš pojma što je to moderno.

Utoliko izlazim iz ove diskusije jer mi se ne da ulaziti u nivo početnice povijesti arhitekture.

leddevet

Tko je glasao

Moderno - današnje

Mislim da se negdje izgubila nit komunikacije, mi zagovaramo da je loše ovo što se sada gradi, zato je vjerojatno napisano moderno; sitnica; ali, i sami znate da mala sila takvih apartmanskih zgrada ustaje svaki dan, još su ovi na slikama lijepši nego oni u Malinskoj, ali jako slični, i tako jedan do drugoga, užas živi.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

pljuckaš po kući koja je

pljuckaš po kući koja je idejno sto puta bolja od svakog apartmana da bi dokazao što? da su bar građene takve kuće umjesto ovih rugoba sada o ovome uopće ne bi razgovarali.

Utoliko izlazim iz ove diskusije jer mi se ne da ulaziti u nivo početnice povijesti arhitekture.

trebao bi. ti tvrdiš da se voda u bazenima ne može oporabiti, da je štetna, da su kameni zidovi loši itd.

Tko je glasao

je da, to je prava muka

to sa okvirima i rastučim zahtjevima za prolaznost topline upućuje samo da će biti sve deblje i deblje

Tko je glasao

Bazen da bi održavao vodu

Bazen da bi održavao vodu čistom mora cijelo vrijeme imati upaljen filterski sustav, dakle i izvan sezone. U suprotnom dobijemo kaljužu istovjetnu bivšim ribnjacima u Crnoj Mlaki. Često ni to nije dovloljno jer teško možemo spriječiti upadanje raznog smeća i lišća (bez obzira na pokrivku). I na kraju što se dešava kad krenu temeperature ispod 0? Hoćemo dogrijavati tu vodu zimi ili ubaciti antifriz?

za tu kako ti kažeš kaljužu ti treba oko 2 dana da imaš poptuno bistru vodu. i vlasnici bazena to tako uobičajeno rade. ako temperatura padne ispod 0 stC, tada se voda smrzne. Kada naraste iznad 0 stC voda se odmrzne. ali to znamo več iz osnovne škole, zar ne?

Tko je glasao

projektiramo samo za vas (u 3D)

dvorce od svih materijala sa završnim prirodnim ili opažajnom kamenom
okolo dvorca jamčimo vodu
i ulaz preko mosta
sa podiznim vratima (i vidljivim lancima)
na daljinsko upravljane

ambijentalno prilagođavamo okolišu

patuljci i zmajevi su u cijeni projektiranja

Tko je glasao

Baš tradicionalno

Meni bi se u toj Malinskoj puno bolje uklopile u pogled prema moru tradicionalne kamene kuće, ne moraju biti napravljene s bazenima i saunama, ipak većina ljudi dolazi na more.
A ovo građenje šarenih ogromnih zgrada s tisuću apartmana mi se baš gadi, uzevši u obzir i to da u takvim apartmanima ljetuju najčešće neprijavljeni gosti.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Kućice miće . . .

Meni bi se u toj Malinskoj puno bolje uklopile u pogled prema moru tradicionalne kamene kuće
Evo ga na!
Mislim da ti nije jasno kolika bi to površina bila potaracana da krenemo u gradnju kamenih kućica umjesto hotela. Takvo rješenje daje vrlo nisku iskoristivost površine koje opet nema na bacanje. Još kad tome pridodamo da takvo nešto je iskorišteno samo nekoliko mjeseci godišnje a svo ostalo vrijeme zjapi prazno. Tko će u toj mrtvoj sezoni to čuvati i održavati i koliko to košta? Koliko tu ima m2 krova koji mogu procuriti i koliko ima kilometara cijevi i žica?

Takva gradnja je zapravo čisto zagađenje okoliša.

Očito da je nejasno što mi zapravo prodajemo turistima, a to svakako nije devastirana obala i tepih izgradnja imitacije tradicionalne arhitekture s kamenim zidovima i zelenim škurama.

leddevet

Tko je glasao

Mi se zapravo slažemo, ali...

ja govorim o tome što je sada napravljeno i kako je to trebalo spriječiti, napraviti na neki drugi način. Ovako je predivan okoliš uništen s labirintima šerenih zgradica za po nekoliko apartmana. Načrčkani jedan do drugoga, bez ikakve razlike, osim u boji; gradnja užasno nekvalitetna, sklona stalnim popravcima i problemima.
Znam da je sada nemoguće to popraviti, jer ih jednostavno ima previše, i smatram da je to grozno napravljeno.
Ne razumijem se u gradnju kao vi, vjerujem da ste u pravu u vezi gradnje potpuno istih kuća kao prije, ali mislim da se prije izgradnje toliko apartmanskih zgrada trebao napraviti neki plan grada, ulica, odrediti broj napravljenih objekata i na neki način ih bolje uklopiti u primorski kraj.
Zar se ne bi jednostavno moglo graditi zgrade iste veličine, s istom kvadraturom, ali da vanjski izgled zgrade bude "domaćiji"?
S takvom gradnjom bi se sačuvao primorski izgled krajolika i mislim da bi gostima bilo puno ugodnije boraviti u takvom okolišu, a ne u rupi između trideset istih apartmanskih zgrada; mislim da bi ih se tada više dojmilo naše primorje, a ne ovako kada moraju svoju zgradu tražiti kao iglu u plastu sijena.
Čak se u tim apartmanskim naseljima nekvalitetne izgradnje izgubio onaj miris mora i češera, jer je sve pretvoreno u beton. Nije baš ugodno.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Planovi i realnost

ali mislim da se prije izgradnje toliko apartmanskih zgrada trebao napraviti neki plan grada, ulica, odrediti broj napravljenih objekata i na neki način ih bolje uklopiti u primorski kraj.
Planovi ovakvi ili onakvi su rađeni nebrojeno puta ali realnost je nešto drugo. Jednostavno je duh pobjegao iz boce i bespravna gradnja je zavladala mnogim krajevima režući granu na kojoj sama sijedi. Gotovo svaka izgrađena apartmanuša je malo veća od dozvoljenog jer je tako postupio i susjed. Prometno i opće infrastrukturno je stvoren tako neviđeni kaos obzirom da se na isti priključak, bilo to struja, voda i kanalizacija ili prometnica i parking, danas opterećenje nekoliko puta veće. Sve to jednostavno sustav više ne može podnijeti.

Turizam jednostavno treba preorijentirati na manje hotele i obiteljske pansione koji nude kompletnu uslugu, a ne bezdušne apartmanuše za turiste "od donešenog materijala" ili hotelske megakomplekse u kojima može boraviti više gostiju nego što cijelo mjesto ili otok ima. Sve preko neke mjere treba zaustaviti i uskladiti s onim što određeni prostor može podnijeti. Treba naravno proraditi na propisima koji će dobro definirati što pojedini objekt treba imati i koje standarde treba zadovoljavati. Zapravo treba napraviti reda i nikako ne legalizirati ovu zbrku koja je u svim tim godinama stvorena jer ona ne smije biti polazište ili orijentir za daljnji razvoj.

leddevet

Tko je glasao

Definitivno...

Nadam se da će se nakako uspjeti to promijeniti, iako su šanse minimalne. Velika je šteta napravljena, a ne vidim poštednu mogućnost sanacije. Uglavnom, znamo da se sve treba mijenjati iz temelja, ali da li je moguće kretati od temelja svih tih novoizgrađenih apartmana?
Htjela sam vam reći za onaj link kuće koja vam se ne sviđa, pa to je obiteljska kuća, uklapa se u primorski izgled (osim bazena) i drži skoro toliko soba kao neka apartmanska zgrada, po mom mišljenju nešto nalik tome se je trebalo graditi umjesto takvih apartmanskih zgrada; sada mi je u glavi jedna predivna jednostavna kuća primorskog izgleda, a nije od kamena, koju sam primjetila u Baškoj između apartmanskih zgrada; iste je veličine i jednostavno je ukolpljena u okoliš obrađivanjem fasade da izgleda rustikalno.
Mislim da je puno bolji izbor nego ovo što su napravili, kao što kažete, ne samo zbog izgleda, već i zbog problema s tim zgradama; a da ne govorimo o količini neprijavljenih gostiju koji se iz dana u dan iz milijuna takvih apartmanskih zgrada mijenjaju, a nitko ništa ne radi po tom pitanju; tko zna da li se većini išta može i napraviti...

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Geni kameni

Nadam se da će se nakako uspjeti to promijeniti, iako su šanse minimalne.
Vrlo teško jer svakih nekoliko godina imamo izbore, lokalne i zatim parlamentarne, i svaka vlast pola mandata iskoristi na dodvoravanje svojim potencijalnim glasačima. Bilo kakav drastičan zahvat znači gubitak sljedećih izbora, jelte?

pa to je obiteljska kuća, uklapa se u primorski izgled
Na istom linku ima i karta. Upali satelitski pogled i odi prema jugu do mjesta Heraki i uvećaj. Naći ćeš čitavo malo naselje takvih "ljepotica".

Inače ovo nije primorska kućica jer Rakovci, kao i Heraki, su u unutrašnjosti i tu nalazimo na ponešto izmijenjenu arhitekturu. Kućice jesu kamene, ali samo kao građevni materijal i u pravilu su žbukane, a čine nam se neožbukane samo zato što je s vremenom žbuka otpala. Žbuka je važna zaštita zidova prvenstveno od kiše i smrzavice koja razara vezivo samog zida. Neožbukane kamene kuće su vrlo rijetke, ako nije neki mali pomoćni objekt, i vrlo su skupe (nekad i danas) obzirom da su građene od pravilno klesanog kamena s minimalnim fugama a ne od sitneži kao što su ove s fotki.

Skrećem posebni pažnju na vijenac od opeke (mašala) i na masivnu pergolu (fotka 1) koja je zapravo parkirališno mjesto. Takva pergola je čista izmišljotina i nitko pametan ne bi na takvu pergolu posadio lozu. Na opći užas svih tradicionalista ide podatak da su pergole u pravilu bile željezne ili od debljih i tanjih okruglih drvenih štapova ili kombinacija ove dvije navedene varijante. Jasno stupovi su najčešće bili kameni ili zidani. Ovakva pergola će prije istrunuti nego na njoj naraste loza.

Posebno zanimljiv detalj koji se slabo vidi i jedino se na fotki 3 nadzire je dogradnja s katnom terasom prema bazenu koja ima punu ogradu i stupove od imitacije stare opeke i koji su potpuno u neskladu s ostatkom kuće. Jasno, tu je uletilo i malo kupe kanalice da sve to učini što primorskijim.

Ima tu toga još kao ograda parcele u b(r)avarskom stilu kakvu si je samo lokalni grof mogao priuštiti, jedino bi kućica izgledala ponešto drukčije, a tek masivna ograda parcele od opeke, jezušna!

Eto, dovoljno i previše analize za ovo čudo graditeljstva.

leddevet

Tko je glasao

tko kaže da mora biti tisuće

tko kaže da mora biti tisuće kamenih kuća? apartman po m2 ima 5 puta veće opterećenje na okoliš nego obiteljska kuća. toliko su im i manji financijski prihodi. na krku trenutno možeš kupiti stotine apartmana a u solinama možeš kupiti po 700 eura/m2 (ukoliko kupiš cijelu kuću) u malinskoj po 900 eura/m2. jednostavno ih ima previše, ljudima su ružni, ne mogu se prodati a tko ih kupi oko 40% ih dogodine opet prodaje. to je ono što se sada događa. jednsotavno je trebalo graditi manje objekata, na manje prostora, manjih kapaciteta u skladu sa tradicijom. sada imaš katastrofalno stanje sa gomilom nekvalitetno građenog prostora a smeta ti obiteljska kamena kuća. da se razumijemo za malinsku je stanje nepopravljivo, nikakve kamene kuće više ne mogu nadoknaditi ovu katastrofu koja se dogodila. trebalo bi 80% objekata porušiti i sve iznova a to je nemoguće.

Tko je glasao

jednsotavno je trebalo

jednsotavno je trebalo graditi manje objekata, na manje prostora, manjih kapaciteta u skladu sa tradicijom

Sve 5 osim ovoga u skladu s tradicijom. Prvo se ne zna niti se može propisati što znači u skladu s tradicijom, i tu ima struka veliki problem. Imaju pravila smjernice, načini. Onda se potrude arhitekt, konzervatori, građevinar i investitor i na kraju ispadne strašilo. Ovdje jedno, ovdje drugo, tamo sto, ukupno tisuće i tisuće strašila. Konačno sve sama strašila. Sama struka mnogo će još vremena i prostora protratiti da nađe recept. Problem je što nova kuća ne može biti stara kuća, drugi je kamen, drugačija tehnologija obrade, drugi način slaganja,..... Ima nas rijetkih koji zagovaramo 1. odrediti što nam je baština do zadnjeg kamena, 2. nju restaurirati i revitalizirati do zadnjeg kamena, 3. graditi nove kuće, zabraniti graditi "stare" kuće. Jako nas je malo, ali smo jako u pravu, ali ta bitka je izgubljena. Koliko god imali prekrasnih obnovljenih starih građevina, sto puta više je strašila.

Što se ostalog tiče također si više manje u pravu. Ali si još više zakasnio. Ja ne poznam konkretno stanje na Krku ali sam siguran da je i tamo kao i u drugim sredinama u prostornim planovima još 5 Haludova i tisuće drugih turističkih kreveta. Na današnji dan nije pitanje može li se ono što ti se u Malinskoj i na Krku ne sviđa stanje popraviti. Planovi da se stanje radikalno pokvari već operativni,...

Tko je glasao

nije građen za amerikance

nije građen za amerikance nego prije. imaš sa magašom (arhitektom) interview čini mi se u novom listu od prije par tjedana između ostaloga i na tu tuemu. armenci su vlasnici haludova, ne rusi.

Tko je glasao

U pravu ste

Nije u redu komentirati offtopic, to sam već i spomenula.
Zanimljiva Vam je ideja, ne žele ulagati jer misle da ne bi bilo zarade...
To je i dio moje teorije, da čekaju vrijeme kada će im zarada biti veća. Mislim, kupiti i pustiti da potpuno propadne je gori gubitak od obnoviti i trpiti neke gubitke.
Hoteli gube jer apartmani dobivaju neprijavljenih gostiju svakih 7 dana! Sama sam svjedočila - na primjer - u bivšoj garsonjeri u kojoj je vratima i prozorom odvojena jedna soba, ima dva kauča na razvlačenje, naguralo se 5 osoba. I tako svugdje bez ikakve prijave, masovno. A te zgrade nemaju kvalitete ni u malom prstu kao Haludovo...

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Nisam mislio da se boje male

Nisam mislio da se boje male zarade. To su velike investicije u kojima se niti ne očekuju ekstra profiti. Vjerujem da se investitori ne bi strašili niti manjih gubitaka. Oni se boje velikih gubitaka koji su u današnjem stanju stvari izvjesni. Ako dubrovački hoteli sa popunjenošću 142 dana proizvode operativne gubitke od 45000 kuna godišnje po sobi, onda je jako teško napraviti računicu po kojoj bi Haludovo donosilo profit. Treba biti vraški smion, imati dobru ideju, ili biti lud, prati novce, imati nekog tajnog aduta.

U pravu je leddevet kada kaže da bi neke ekonomske stvari u turizmu trebalo drugačije postaviti. Jedan dio novca koji se od turizma inkasira (kroz cestarine, benzin, hranu,....) trebao bi se na neki način vratiti turizmu, okolišu, čak i investitorima. Najbolje bi bilo da to bude onaj dio koji nestane u živom blatu proračunske potrošnje.

Evo linka na još jedno Haludovo. http://kastelanska-panorama.com/vijesti/kastela/tulipan-grupa-prodaje-ho... Neobična priča. Investitori kupili, sami devastirali, i poslije 6 godina prodaju, s gubitkom. Istovremeno u Splitu pokreću gradnju velikog šoping centra.

Tko je glasao

Stvarno neobično...

Ta priča o Palacu se čini kao nesretan sklop okolnosti, tko zna da im je prije dana građevinska dozvola, da li bi ovako završilo... I opet kupuju Rusi, nekako su jako zainteresirani za devastirane objekte.
Slažem se da ima mnogo okolnosti koje bi bile utjecajne na odluku o investiranju, ali nije mi jasno još uvijek zašto se onda uopće kupuje nešto ako se ne misli investirati. Očito se nešto čeka, možda misle poslije skuplje prodati. Tko će ga znati, jako su komplicirane te stvari. Zato sam za to da se takvi objekti daju u koncesije, a ne na prodaju.
A da se treba nešto mijenjati, naravno da treba, samo moramo prvo dobiti-zatražiti nekoga tko će pokrenuti te promjene, netko tko će imati moć to raditi i htjeti napraviti dobro, a ne samo gledati na svoju zaradu. Trebamo nove ljude koji će voditi državu krvavim radom i gledati samo na dobrobit iste, a ne da čim dođu na neki položaj moći prvo osiguravati svoju guzu. Nisam sigurna da ćemo ih baš tako lako pronaći.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

onako, usput, ...nema nevinih u ...

. Ako dubrovački hoteli sa popunjenošću 142 dana proizvode operativne gubitke od 45000 kuna godišnje po sobi
...ono što svaki manager zna jest...kako napraviti gubitak, s kim na tome
surađivati, koje zaposlenike angažirati i kamo "gubitke" pretumbati.
Oni posebno dobri znaju na istom i zaradu stvoriti a da i sami dobro prođu.

Tko je glasao

menaĐeri...

Heh, ovo je prava tema - ali je o njoj ponekad teško pisati. Ljudi misle da se šališ kada o tim temama pričaš na taj način.

Kako me put prijašnjih godina često nanosio u jug Dalmacije, često sam se družio i s ekipom koja radi po hotelima koji još nisu privatizirani do kraja (dakle vlasništvo HFP-a ili kako se sada po novom zove). Dionice im vrijede 0,73 kn (nominala 500 kn), svake godine ostvaruju gubitak u visini 25% kapitala, a svi žive kao bubrezi. Zemljište se nikada ne zna čije je, ali uvijek ima osam neriješenih hipoteka i uvijek duguju za komunalne i druge naknade desetke miliona kn. Ali hrana stiže, cuga stiže, krcati gostima... i svi masni i veseli.

Jednako tako se može raditi i kada ti je neki investicijski fond vlasnik. Dovoljno je imati dobru knjigovođu prve godine i prikazati operativnu dobit u prvom izvještaju, veću od prosjeka u branši. Vlasnici trljaju zadovoljno ruke, množe godišnju dobit sa uloženim, izračunavaju brzinu povrata i dijele si bonuse. Svi sretni. A onda krene druga i treća godina - katastrofalno.

Znam da ovako ispričano zvuči bezveze i dječje, ali da nisam barem dvadeset puta čuo identične priče - i ja bih tako mislio. Koliko vidim - jedini pravi koji se bave hotelima su ili obitelji ili tvrtke kojima je hotelijerstvo nekakav core biznis, sve ostalo je... zezancija.

Tko je glasao

Zap, 5x +

Zap, 5x +

Tko je glasao

Onda vlasnik Haludova samo

Onda vlasnik Haludova samo treba naći svog lošeg menađera. Pa ispadne da je jedini problem Haludova nesposobni vlasnik, a vjerujem da nije tako.

Tko je glasao

što ti je socijalna država,..iliti, svima prema potrebama

Ma ni po jada da je samo Haludovo u pitanju,
problem je u općoj interakciji problema i grešaka.
Kada se u sagledavanju ispusti samo jedan
elemenat u lancu, sigurno dobijamo krivu sliku. Jedan dio novca koji se od turizma inkasira (kroz cestarine, benzin, hranu,....) trebao bi se na neki način vratiti turizmu, okolišu, čak i investitorima.
...i ostaje nam, kao što predlažeš, da kao zajednica
socijaliziramo i privatne gubitke, loše namjere, dotiramo
neuspješne poduzetnike, poljoprivrednike...pokrivamo
loše odluke lokalne i državne uprave. Parola: budimo svi
socijalni slučajevi. Abolirajmo svakog tko je dovoljno glasan.
...ili...Trebat ćemo svaki glas kada nam na pamet padne prijavit´
svoje liste.

Tko je glasao

Karikirati ću da bude

Karikirati ću da bude jasnije. Kad bi jedna od radikalnih mjera za kojima naš turizam vapi bila izmjena stope pdv-a sa +22% na -11% turizam bi procjetao a državni proračun ne bi ni osjetio. Tad bi se u godinu dana sva Haludova Jadrana pretvorila u rajske vrtove, pisali bi dnevnike o rajskim vrtovima Jadrana. Još jedan put "jedna od mjera", traže se radikalne mjere u mnogim sferama života, od prostornog planiranja do lubenica,...

Tko je glasao

...to možda. A još

...to možda.
A još sveobuhvatnije bi bilo da se ne dopušta arbitrarnost
i da se poradi na prenormiranosti.
Da samo radi dobro svoj posao i ostavi građane da rade
svatko posao koji je odabrao. I žive s posljedicama svojih
izbora. Da država ne bude rame za plakanje.

Tko je glasao
Tko je glasao

Problem hotela i cijelog

Problem hotela i cijelog turizma je što je špica sezone po pravim cijenama koje donose dobit oko 60-70 dana tj. svih turistički objekti i cijeli turizam radi s cca 20% kapaciteta a naši poduzetnici i turističke zajednice i ministarstvo turizma uporno ulažu novce u promociju 7-8 mjeseca i gradnju smještaja, a ništa se ne ulaže u sadržaje u 4,5,6,9,10,11 mjesecu.

Sva sredstva i znanje treba usmjeriti u promociju i sadržaje cijele godine a naročito u predsezonu i posezonu da se popune postojeći kapaciteti.

Tko je glasao

Ispravan stav ali još uvijek

Ispravan stav ali još uvijek ne i rješenje problema. Ovi dubrovački hoteli proizvode operativne gubitke po sobi od 45000 kuna uz popunjenost 142 dana. Ta popunjenost za mnoge druge sredine vjerovatno je san snova. Uz produženje sezone potrebni su i mnogi drugi radikalni potezi.

Tko je glasao

Betonjare

Stanje turizma je posljedica većeg broja okolnosti i pokrivanja pravog stanja stvari.

Ne smijemo zaboraviti da je turizam gadno stradao u ovom posljednjem ratu i istovremeno podnio veliki teret udomljavanja izbjeglica. Pozivam bilo koga od vas da rekonstruira vlastito poslovanje nakon što je nekoliko godina imao samo troškove i nikakvu zaradu. U tih nekoliko godina prisilnog nerada oprema i inventar su se trošili i postali su zastarjeli bez da su generirana sredstva za njihovu obnovu. Poklopac na sve je stavila država koja se tu upravo maćehinski ponijela.

Onima koji tvrde da u Istri nije bio rat i da to nije razlog samo jedno protupitanje: Da li bi otišli s obitelji na ljetovanje u Irsku dok u Belfastu (koji je čak druga država) bjesne sukobi i eksplodiraju podmetnute bombe?

Turizam kakvog smo poznavali do 90-tih je bio turizam kontinuiteta koji je polako gradio sam sebe. Taj je turizam imao bazu u državi s 20 milijuna stanovnika, a u turizmu domaći gosti su uvijek vrlo važan element. Možda nije mnogima poznato, ali Opatija je zarađivala više zimi nego ljeti od gostiju, većinom penzionera, koji su tu uživali u ugodnoj zimskoj klimi. Vjerojatno nije poznato da su tu veliki postotak činili gosti iz Srbije, većinom Beograda kojih danas logički ima vrlo malo. Ono što je u tome važno je da su ovi dolazili ovdje jer su tu bili njihovi prijatelji, čiji su opet tu bili prijatelji ili su tu dolazili njihovi roditelji, a taj lanac je danas vjerojatno nepovratno prekinut.

Sljedeća katastrofa je nesretna privatizacija gdje su se mnogi pomamili za tada jeftinim hotelima očekujući velike zarade. Problem je da tu zarade nisu tako velike i ti i takvi su jednostavno nasjeli na propagandu koja nam je uvijek prodavala turizam kao "novci koji padaju s neba". To nije ni daleko tako i turizam je zapravo niskoprofitna djelatnost vrlo osjetljiva na razne društvene situacije i nezgodacije kao što su ratovi, krize, nesreće, štrajkovi, zagađenja, propaganda i dezinformacije. Dobar rejting se u turizmu postiže dugotrajnim radom, a loš vrlo brzo i bez neke velike muke. Loše i neznalačko vođenje hotela je savršeni recept u tom smislu.

Nastavak priče su loša i neprimjerena ulaganja kakva su trebala biti upravo ova ruska na Haludovu i koja su na sreću zaustavljena. Primjera mastodonata neprimjerenih svom okolišu ima svugdje u svijetu i ova ruska gadarija je bilo samo još jedno razorno betoniranje koje degradira sve oko sebe. Jednostavno se treba pitati tko želi boraviti kraj neke grdosije ružne do besvijesti, naravno, gdje je ograničen pristup pučaninu vulgaris kako bi se osigurao mir raznim sumnjivim gostima.

Turizam nam je u banani kao što je cijela privreda u banani, ili preciznije rečeno, u vlasništvu banaka koje su nešto najgore što nam se moglo desiti. Gramziva ekipa koja samo gleda zaradu temeljenu na što manjim troškovima i što većem isisavanju zarade bez ikakve brige za okruženje u kojem se neki hotel nalazi, prirodno i ljudsko, iako je upravo to okruženje ono što taj hotel prodaje.

Ovo kako je turizam postavljen, čisto ekonomski, nije prihvatljivo i tu bi trebalo postaviti neke druge zakonitosti koje će uzeti u obzir ono što turizam stvarno prodaje, a to nisu sobe s 2 kreveta i kupaonicom. Izvrstan primjer izvrsnog i katastrofalnog pristupa su 2 hotela na Koločepu: hotel Grand i hotel Lafodija. Ovaj prvi sjajna diskretna gradnja povučena od same obale, a ovaj drugi neprimjerena grdosija s "prednjim nogama" gotovo u moru. Naravno onaj prvi, Grand, je danas zatvoren zbog vlasničkog spora i u katastrofalnom stanju, kao i cijeli naš turizam.

leddevet

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci