Tagovi

Klini?ka smrt Sun?anog Hvara.

Conductor U godišnjem izvješ?u ORCO grupe stoje mnoge konstatacije i brojke, koje su našim neukim ušima i o?ima strane i nespoznatljive, ali je unato? tome posve jasno da je ORCO u teškim problemima, budu?i da im je samo unutar jedne godine ukupni prihod pao za cca 18 posto. Sam postotak malo zna?i, no radi se o padu oko 40 milijuna eura. To što je ORCO u financijskim nevoljama za nas nije toliko interesantno no jesz dio izvješ?a o Sun?anom Hvaru. Evo što tamo piše:

e. Ugostiteljstvo:
Usprkos nekih poboljšanja u rujnu i relativnom preba?aju Hotela MaMaison hotels ukupni prihod je doživio oštar pad u svim tržišnim pokazateljima radi pada stranih posjetitelja. U objektima Centralne Europe prosje?na zauzetost je pala (54.0% prema 61.0% u Rujnu 2008), pa je pala i prosje?na cijena po sobi (EUR 93.9 prema EUR126.3).
Što se ti?e Sun?anog Hvara u Hrvatskoj, u tre?em kvartalu 2009 prihod je pao za 17% n godišnjoj osnovici (9.6 prema 11.7 milijuna EUR) . Prosje?na zauzetost na kraju Rujna dostigla je 51% (prema 53% prošle godine) s prosje?nom cijenom 116.73 € (prema 115.06 € prošle godine). Bilo kako bilo , u vrijeme najviše sezone (Srpanj i Kolovoz), grupa je ostvarila porast popunjenosti (80.3% prema 76.1% u 2008) i držala prihod po sobi EUR 135.Restrukturiranje provedeno nedavno smanjilo je fiksne troškove i poja?ava šanse za budu?u profitabilnost.

Treba napomenuti da se na zapadu godišnji izvještaj poslovne godine pravi s krajem devetog mjeseca (za razliku od nas koji još uvijek sve smještamo unutar kalendarske godine). Iz ovog izvješ?a za nas je važan samo onaj podebljani dio, jer ostatak predstavlja „spin“ kojim uprava ORCO-a svojim dioni?arima pokušava proturiti lažni optimizam, umanjuju?i loše efekte prebacivanjem „no?ne more“ u neko budu?e vrijeme. To nas u Hrvatskoj dakako ne može utješiti. Naime „Bankamagazin“ mi je jutros u moj maibox ubacila nekoliko interesantnih– a za ovaj slu?aj blisko vezanih i znakovitih vijesti, koji na sve ovo bacaju sasvim drugo svjetlo_

- Prva je vijest: Sun?ani Hvar pove?ao dugove na 544 milijuna Kuna, što ?ini ?itavih 75 milijuna eura i - najvjerojatnije predstavlja „klini?ku“ smrt tog nekada slavnog poduze?a.
Sun?ani Hvar prošlu je godinu završio s gubitkom od 62,4 milijuna kuna, što je jedan od najlošijih rezultata me?u doma?im turisti?kim kompanijama. U isto vrijeme, obveze tvrtke pove?ane su s 502 milijuna na 544 milijuna kuna

- Druga je vijest: Istraturistu dobit porasla na 37,6 mil. kuna
Hotelsko-turisti?ka Grupa Istraturist u prošloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu od 37,6 milijuna kuna, što je znatno viša dobit nego 2008. godine kada je iznosila 1,1 milijun kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješ?a objavljenog na Zagreba?koj burzi

Ima li boljeg opisa kataklizme koja je prije ?etiri godine izvedene na Hvaru u režiji Hrvatske Vlade (konkretnije Hrvatskog fonda za Privatizaciju ne ?elu s donedavnim potpredsjednikom Vlade, ministrom gospodarstva, predsjednikom Upravnog odbora HFP- a - u kojem su sjedili sve sami ministri iz Hrvatske Vlade). Zato bi bilo previše naivno optuživati samo ex-Ministra Damira Polan?eca, ili pak ex-premijera dr. Ive Sanadera njegovog alter ega (Stevensonovskog dvojca „Dr. Jekyll i gospodin Hyde"). Iza ove pomalo ogavne pri?e postoji o?ito mnogo više odgovornih (ljudi a možda i državnih i paradržavnih institucija).

„Sun?ani Hvar“ i otok Hvar dijele istu sudbinu, tako je na svakom otoku koji su zasebni univerzumi i na kojima su hoteli jedini izvori egzistencije i jedini motori razvoja (ista stvar samo u manjem obimu je na otoku Kolo?epu i ogavnoj pri?i o Otoku Znanja i Hotelu Kolo?ep – tema na koju se spremam još jednom vratiti). Hvarani su u Jutarnjem od 06.02.2010 zakukali „E, da smo bar pustili ?atež, a ne Orco“. Ovaj dio je najbolje objasniti citatima iz predmetnog teksta:

- Slovenske Terme ?atež u 2009. ostvarile su prihod od 32 milijuna eura, odnosno 4,5 milijuna eura ?iste dobiti. Izbrojili su 693.537 no?enja, 3,5 posto više nego 2008. godine. Planovi za 2010. još su ambiciozniji - prihod od 34 milijuna eura, dobit pet milijuna eura, uz probijanje granice od milijun ljudi koji ?e posjetiti bazene u ?atežu.
-------------------------
A sve je po?elo još u listopadu 2000., kad je raspisan me?unarodni natje?aj za prodaju 62,3 posto dionica Sun?anog Hvara. Još prije natje?aja govorilo se o zanimanju brojnih ulaga?a, ali kada je natje?aj napokon raspisan, javili su se slovenski Kompas i Terme ?atež, a Vlada je na koncu prihvatila drugu ponudu. No, tada je na scenu stupila politika: podigla se velika buna protiv ulaska Slovenaca na Hvar, pa je sve neslavno propalo. Terme ?atež tada su ponudile 74,5 milijuna kuna i zadržavanje zaposlenih.
---------------------------
Natje?aj je tada propao, da bi 2005. najve?a hvarska hotelska ku?a pala u ruke luksemburške Orco Property Grupe, u vidu navodnog javno-privatnog partnerstva, i od tada se u elitnoj destinaciji sve više pri?a o skandalima, gubicima i propasti nego o turizmu, posebno nakon što je HFP odbio Orcov plan restrukturiranja, pa se po?elo otvoreno pri?ati o mogu?nosti ste?aja, ali i traženja novog vlasnika.
---------------------------
Ugovor s Orcom - koji nikad nije službeno objavljen, nego su to umjesto Vlade u?inili pojedini blogeri - potpisan je na pet godina, što zna?i da istje?e u lipnju ove godine. Na ?elu HFP-a tada je bio Damir Polan?ec. Iako je o?ito nešto bilo trulo u cijelom poslu, država nije odustajala od Orca. Po?etkom prošle godine napravljen je novi plan, prema kojem bi Orco dobio stopostotno vlasništvo, mogu?nost rasprodaje hotela, Grad bi se namirio hotelom Sirena, a Crkva hotelom Dalmacija. No, Bebi? je to ekspresno odbio, bez obzira na to što je Gradsko vije?e pristalo, usput napavši Polan?eca da štiti interese Orca.
---------------------------
A, u ?atežu su cijelo vrijeme brojili svoja no?enja i eure i - umirali od smijeha.

Iz ovog kolaža moralo bi biti i zadnjoj hrvatskoj budali jasno da je JPP (Javno privatno partnerstvo) ili PPP (Public Private Partnership) jedan nejasni, podmukli i kontraproduktivni „deal“ države (preciznije onih koji u njeno ime u rukama drži poluge mo?i) s izvjesnim ne tako uspješnim i manje-više anonimnim trgovcima nekretninama (kojima je turizam nepoznat pojam – barem ne onakav kakav jedino može biti na Jadranu). Nakon 4 godine hvarskog kaosa rezultati Sun?anog Hvara o?ekicano moraju biti posve druga?iji od onih u Istraturistu ili ?atežu. A ra?un na kraju „?e ionako narod pozlatiti“. Jer oni koji su sve ovo aranžirali i da žele ne mogu pokriti tolike direktne i indirektne štete tj. gubitke tvrtke „Sun?ani Hvar“, gubitke mještana koji na otoku žive od turizma i za turizam, nemjerljivih gubitaka ugleda hvarskog i hrvatskog turizma, a lako mjerljivih gubitaka državnih fondova (radi gubitaka radnih mjesta) i državnog prora?una (radi smanjenog obima poslova - jer PDV je ipak i samo fenomen potrošnje).

Traže?i prave ili neprave „krivce“ možda bi bilo dobro prou?iti i tre?u, vrlo znakovitu vijest a odnosi se na najnovije detalje vezane za „slu?aj Podravke“, koji su izbili u javnost kroz istražne razmjene hrvatskog DORH-a i ma?arskih vlasti. Naime, u Jutarnjem od 8.03. piše Ma?arski izvještaj o Podravci:- Polan?ec je mozak operacije! Dosje „Podravka“ usputno otkriva „tehnologiju muljanja“ poznatu kao „pola pijem, pola Šarcu dajem“, otkriva u prvom redu da je svaka operacija po?injena preko HFP-a bila kontrolirana i usmjeravana od strane najviših državnih vrhova, dijelom javno - a dijelom ispod stola. K tome, natje?ajima su se planski predvi?ale posebne pogodnosti i naknadno ugra?ivale u „pobo?ne ugovore“ u kojima su se nalazili posebni „ustupci“ s kojih su se onda napijali mnogi uglednici. Ta zato danas i jest tako teško prodrijeti u metastaze bolesnog tkiva privatizacije.

A rješenja (i INA-e i Sun?anog Hvara i Otoka Znanja i sli?nih „marifetluka“) su tu, pod rukom pravne države (kad bi postojala a ne bila tek isprazna floskula) - samo za njima treba posegnuti. Recimo, radi neispunjavanja uvjeta natje?aja i ugovorom preuzetih obveza treba jednostavno dokinuti štetne ugovore, portfelje vratiti u državno vlasništvo i omogu?iti im normalno poslovanje (s dobrim managementom – kao u Podravci danas). A sve nejasno?e, kriminal i odgovornost ljudi i institucija za lažne ugovore i progledavanje kroz prste treba ostaviti istražnim organima i pravosu?u, u Hrvatskoj ili u Europi (ta linija "Europa prema Hrvatskoj" je evidentno po?elo dobro funkcionirati jer je u Europi osjetljivost prema kriminalnom ponašanju postavljena na mnogo nižoj razini tolerancije).

Samo je u Hrvatskoj mogu?e da Francois OTT i njegov balkanski doglavnik Dragan Lazuki?, skupa s onima s kojima su u Hrvatskoj „tikve sadili“) i dalje mogu ostajati izvan zatvorskih rešetaka - i još k tome docirati - A SVIJET NAM SE DO DALJNJEGA SAMO SMIJE!

Ah taj Polan?ec, taj Mr. Hyde! I sva ta moralno raspolu?ena bratija. I da, na kraju treba podsjetiti se tko je tko i za što zadužen u famoznoj strukturi HFP-a:

NADZORNI ODBOR
Nadzire zakonitost rada HFP-a, razmatra financijski plan i godišnje izvješ?e o poslovanju, te podnosi izvješ?e o radu Fonda Hrvatskom državnom saboru. Trenutno ima 8 (osam) ?lanova koje imenuje Zastupni?ki dom Hrvatskog državnog sabora.
------------------
UPRAVNI ODBOR
Upravlja HFP-om, donosi Statut, utvr?uje poslovnu politiku, donosi odluke o prodaji dionica, udjela stvari i prava, o restrukturiranju, osnivanju, kupnji i prodaji trgova?kih društava, donosi financijski plan i završni ra?un HFP-a, te druge odluke zna?ajne za rad HFP-a. Ima 5 (pet) ?lanova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
• Petar ?obankovi? - predsjednik
• Bianca Matkovi?
• ?uro Popija?
• Damir Bajs
• Ozren Matijaševi?
--------------------
KOLEGIJ
Donosi odluke o prodaji dionica, udjela za pojedinu pravnu osobu ?ija je temeljna glavnica vrijednosti do 10.000.000,00 kn, te raspravlja i zauzima stavove o važnim pitanjima od interesa za rad HFP-a, te daje prijedloge i mišljenje Upravnom odboru HFP-a i predsjedniku HFP-a. Kolegij ?ine predsjednik, tajnik i potpredsjednici. Na prijedlog predsjednika HFP-a potpredsjednike imenuje i razrješava Upravni odbor HFP-a i za svoj rad su odgovorni Upravnom odboru i predsjedniku HFP-a.
---------------------
PREDSJEDNIK
Rukovodi, predstavlja i zastupa HFP. Predsjednik ima zamjenika. Predsjednika i zamjenika predsjednika HFP-a imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Predsjednik :- Vedran Duvnjak

Ali - treba biti obziran. Dok Nadzorni odbor prakti?ki ne postoji (jer se debelo okrnjen od dolaska nove Sanaderove vlasti nije uop?e ni popunio ni sastajao iako formalno figurira na internetskom i zakonskom profilu HFP-a – a najironi?nije je da se radi toga ni u javnosti ni u Saboru nitko nije uzbu?ivao). Na mjestu Predsjednika je Duvnjak umjesto Ivezi?a (koji je udobno sklonjen). U Upravnom odboru sada ni krivi ni dužni sjede neki „novi de?ki i cure“ – tamo su upali ?o umjesto Polan?eca, Popija? umjesto Šukera, Bianca samo zato što se ovaj (državno-paradržavni) organ uskoro zatvara, dok je dobri de?ko Ozren Matijaševi? tamo bio samo „cvjetni aranžman“ – mogao bi biti koristan ako je gledao i slušao - a ne samo vegetirao u kutu konferencijske sale.

Komentari

Frederik, Frederik... Opet

Frederik, Frederik... Opet talasaš! Slučajevi Pliva ( sjeća li ga se tko još?), Podravka ( po svoj prilici ista ekipa, jer Marinac je u Podravku došao iz - Plive!), INA, HEP, Poštanska banka, Dubrovačka banka, Koločep, GP Dubrovnik, brodogradilišta, ORCA... samo su jedan za drugim u nizu nepresušnih kriminalnih ideja novokomponiranih političkih moćnika iz sustava vladanja ovom zemljom koji je u najmanju ruku nevjerodostojan i nadasve upitan ( zbog nesređenih, zapravo naštimanih, biračkih spiskova ). Logika je jasna: 'ko je jamio - jamio. Šima Krasić, najveći fikus hrvatskog političkog sustava, je u SVIM izvješćima u Saboru konstatirala da je najveći broj privatizacija ( na hrvatski način ) bio nezakonit. Sabor je sve to uredno primio na znanje. I - nikome ništa. Kriminal, pljačka i sustavno osiromašenje RH ( UO HFP-a čine sami ministri i još jedan fikus ) je po svoj prilici jedan dobro uigrani scenarij koji je, kako to sada izgleda, doživio svoju kulminaciju. Tko piše te scenarije, zašto se oni tako uspješno izvršavaju i ima li uopće svemu ovome kraja, saznat ćemo vjerojatno kada za sve to bude prekasno. Kad sve konačno ode u - Honduras. Nažalost, vrijeme je pokazalo da je kumrovečki bravar na koncu ipak ispao bolji domoljub ( puno, puno bolji ) od svih ovih što nas tako perfidno pljačkaju pjevajući "Lijepu našu" sa rukom na novčaniku u grudima. Zato se danas među hrvatskim pučanstvom i Goli otok ( uz prebukirani Remetinec ) spominje sa puno više razumijevanja.

Tko je glasao

da imam Fredijev kapacitet -

da imam Fredijev kapacitet - ma što talasat? digla bih tsunami!!!

ne mogu shvatit kako se može dogodit ovo sa Splitskom, Sisačkom i inim željezarama? a 3 Maj i splitski škver uvoze iz Slovenije?
opreme brodova - uvoz a naši proizvođači jedva dišu?
da li itko o ičem uopće razmišlja? znaju li oni da postoji i sutra?

e, plači voljena zemljo!

Tko je glasao

Odličan dnevnik!! Mislim

Odličan dnevnik!! Mislim kako sam i ja pomenuo ponudu "Čateža" u tvom dnevniku o situaciji na Koločepu. "Sunčani Hvar" je u najnezgodnije vrijeme u ogromnoj provaliji. Čak ni poništavanje ugovora sa "Orkom" ne bi poništilo dugovanjam bankama a neko da u ovim kriznim vremenima posegne za tako velikom cifrom...teško. Sada je Vlada počela zatopljavati odnose sa Rusima pa da tu negdje ne izrone novoga kupca. I kako će tada reagirati mještani?
Ne znam kako bi se od početka prodaje turističkog kompleksa moglo ići sa lokalne samouprave. makar njenim savjetodavnim tijelom i što je više uključiti. Primjer Baško Polje, bivši vojni-turistički kompleks koji zjapi prazan na kilometrima vlasništva predivne prirode. Zar ne bi općina Baška Voda uz dogovor sa od vojske nadležnim tijelom mogla razglasiti preko svjetskih bankarskih časopisa da traže partnera ili kupca i onda sa interesantnima otići pred Vladu? Hipotetski gledano, razlika bi bila i Hvaranima da li oni ili Vlada izabere Rusa. I kako bi taj cijeli posao mogao proći. "Orka" su si mogli bez ikakve pomoći vlade "uvaliti", poznaju puno imućnih gostiju, turističkih djelatnika.Možda mogu naći i boljeg vlasnika. Goreg ne mogu.

Tko je glasao

Frederik, kao i uvijek

Frederik,
kao i uvijek iscrpno i informativno i zanimljivo. I hvala što ne odustaješ od prozivanje novih i novih krimosa koji su uništili puno toga vrijednog u zemlji.
I Tvoja briga o ljudima, koji su obespravljeni i zgaženi pred divljim kapitalistima, kao u prethodnom članku, vrijedna je pažnje i pohvala.
I uvijek naučim nešto novo.
Uz dobre želje puno pozdrava
Mirtaflora

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci