Tagovi

Klimatske promjene: šest mjeseci do skupa UN u Parizu

Svakodnevno ima novosti o pripremama za Skup UN o klimatskim promjenama (UNFCCC COP21) U Parizu. 30. studenoga do 11. prosinca o.g..

Očekivanja su velika, jer najvažnje zemlje danas se zalažu za snažan sporazum. Veliko je razočarenje bilo u Kopenhagenu 2009, kad je sporazum o post-Kyoto periodu (nakon 2012.) onemogućen zbog protivljenja SAD i Kine. Sad je situacija bitno drugačija jer su Kina i SAD postigle važan sporazum i izašle sa zajedničkim priopćenjem u studenome 2014..

Road to COP21 (Paris 2015)Nijedna iole značajnija zemlja danas ne negira potrebu za mjerama protiv globalnoga zatopljenja i za saniranje njegovih posljedica. Da taj sporazum bude što manje obavezujuć i sa skromnijim ciljevima zalaže nekoliko značajnih država (Rusija, Australija, Kanada), neke srednje značajne (npr. Poljska) i neke beznačajne (kao Hrvatska, čija se vlada i oporba ponašaju kao da živimo na drugom planetu).

Ove godine je također važno zasjednanje Opće skupštine Un u rujnu, na kojem se trebaju prihvatiti novi ciljevi suzbijanja siromaštva i povećanja blagostanja, koji će naslijediti "Milenijske ciljeve UN" prihvaćene 2000. g..

U ovih 15 godina postignut je napredak u rješavanju sukoba između ciljeva ekonomskog rasta, napretka siromašnih i ekološke održivosti. Ekologija i ekonomija nisu više suprotnost, kad se na ekologiji može dobro zaraditi.

A također, ipak, i u suzbijanju neoliberalne dogme da je "slobodno tržište" uvijek bolje od državne ili nad-državne regulacije (čak i Svjetska banka i Međunarodni monetarnih fond počeli su priznavati promašaj neoliberalnog "Vašingtonskog konsenzusa"). Ono što fukcionira, u 100% slučajeva, je umješna kombinacija ekologije, sociologije i ekonomije.

Jedan od velikih aktualnih problema, međutim, jest i dalje nejasna sudbina obećanja najbogatijih zemalja da će pomoći zemljama u razvoju sumom od 100 milijardi USD do 2020..

Japan Signature Activates World’s Green Climate Fund (25. svibnja 2015.)

"Zeleni klimatski fond" (GFC) osnovan je 2009. na skupu u Kopenhagenu, kao sredstvo pomoći zemljama u razvoju da smanjuju emisije i prilagođavaju se promjenama klime (polovica sredstava predviđena je za prvu, a polovica za drugu svrhu).

Do danas međutim nije počeo djelovati. Prikupljanje inicijalnih sredstava ide sporo. Dosad su 33 vlade obećale priložiti ukupno 10,1 milijardi USD. Obavezujuće ugovore za cijelu ili dio obećane svote potpisala je 21 država.

Prošloga petka, vlada Japana potpisala je ugovor za dosad najveći pojedinačni prilog od 1,5 milijardi USD. Time je prikupljeno ukupno 5,47 milijardi USD.

Prošlog prosinca, Japan je najavio da će financirati tri termoelektrane na ugljen u Indoneziji "pod zastavom" GFC. Objašnjavali su da će nove TE biti najviše tehnologije pa će se emisije smanjiti u odnosu na gradnju "prljavijih" tradicionalnih postrojenja. Ta logika nikoga nije impresionirala.

Nakon ove japanske uplate, prikupljena inicijalna sredstva dovoljna su da Fond do kraja godine počne dodjeljivati sredstva najugroženijim i najslabije razvijenim zemljama. Očekuje se da će dio kapitala u fond doći iz privatnoga sektora, jer će mjere koje poduzima smanjiti rizike za investitore.

G7 energy ministers upbeat on Paris climate deal (13. svibnja 2015.)

Ministri energetike grupe G-7 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, UK) objavili su jučer da postoji čvrsti konsenzus među njima o hitnosti ograničavanja klimatskih promjena.

Ministar energetike SAD Ernest Moniz rekao je da su izgledi za uspješan dogovor u Parizu sada znatno bolji nego prije 6-7 mjeseci.

Europska unija je u ožujku objavila cilj da se emisije stakleničkih plinova do 2030. godine smanje za barem 40% u odnosu na 1990. (iako unutar EU postoji opozicija konzervatvnijih članica s istoka).

Važni predmet dogovora bili su i poboljšanje sigurnosti dobave energije i raznih dobavnih pravaca. Tu su najvažnije današnje brige EU zbog sukoba s Rusijom [koja je bila uključena u ovaj ekskluzivni klub, koji je time postao G-8, pa opet isključena]. Posebno su pozvali na pomoć Ukrajini koja je blokirana sukobom oko cijena s Rusijom.

Post-2015: Leading by example and supporting the process (24. svibnja 2015.)

Kao predsjedavajuća skupine najmoćnijih zemalja svijeta G-7, u godini kad se Ujedinjeni narodi pripremaju za prihvaćanje "post-milenijskih" ciljeva razvoja na općoj skupštini UN u rujnu o.g., Njemačka stavlja naglasak na "resursnu učinkovitost": napor da se iz prirodnih resursa dobije maksimum, minimalizira materijalni otpad i koriste obnovljivi izvori energije.

U načelima Europske unije to se naziva "cirkularna ekonomija", a taj je pristup među prvima Njemačka unijela u svoje zakonodavstvo 1990-ih, u doba kad je sadašnja kancelarka bila ministrica okoliša. "Kreislaufwirtschaftsgesetz" = Zakon o ekonomiji kružnog toka, prihvaćen 1994, http://de.wikipedia.org/wiki/Kreislaufwirtschaftsgesetz

»Tijekom 2015, godine u kojoj Njemačka predsjedava grupi G7, trebaju biti formulirani novi, univerznalno primjenljivi ciljevi održivog razvoja. Milenijski razvojni ciljevi (MDG), dogovoreni 2000., uskoro ističu. Nova agenda razvoja nakon 2015. - novi "vozni red" za održivi razvoj - treba postići balans između ekonomskog progresa, društvene jednakosti i ekološke razumnosti.«

Njemačka također posvećuje značajnu pažnju participativnoj demokraciji (vidi o tome u članku "Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.", https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/19/njemacki-energetski-z... ), u čemu se konzervativna njemačka vlada slaže s brojnim ljevičarski aktivistima u zemljama Trećeg svijeta.

»Njemačka vlada posvećuje veliku pažnju participativnim forumima koji su osnovani, kao što je Dialogue Forum on the Post-2015 Agenda. Savezno ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj (Das Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung) djeluje na Povelji za budućnost, u okviru koje vodi dijalog sa svim društvenim akterima. Ciljevki koji trebaju biti postavljeni mogu biti ostvareni jedino u okviru novog globalnog partnerstva, u duhu međusobnog uvažavanja, na osnovi zajedničkih vrijednosti i ako svi relevantni akteri rade zajedno.«

Political will for climate action is greater than ever (24. svibnja 2015.)

"Petersberg Climate Dialogue" je ime za seriju godišnjih sastanaka ministara okoliša, koji se održavaju u proljeće, između dva redovna godišnja sastanka UN-a o klimatskim promjenama (Konferencija stranaka Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, UNFCCC COP), koji se održavaju u prosincu. Prvi sastanak bio je održan u svibnju 2010. na inicijativu nejmačke kancelarke Angele Merkel, nakon razočaravajućeg ishoda COP15 u Copenhagenu prethodne godine.

Ovogodišnji, šesti "Petersberg Climate Dialogue" održan je u Berlinu 17.-19. svibnja, u njemačko-francuskoj organizaciji. Gore je kratak izvještaj na mrežnom sjedištu njemačkog Saveznog ministarstva okoliša.

Političkom značaju skupa znatno pridonosi zajednička izjava, koju su po završetku skupa potpisali predsjednica njemačke vlade Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande. Francuska je predsjedavajuća COP21, a Njemačka aktualna predsjedavajuća skupine G7.

India, China commit to work together on climate change (18. svibnja 2015.)

Kina i Indija, prvi i treći svjetski emiter stakleničkih plinova, objavile su u petak zajedničko propćenje o stavu pred sastanak UN o klimatskim promjenama u Parizu, krajem ove godine.

Pozivaju najbogatije zemlje da pruže financijsku, tehnološku i drugu nužnu potporu "izranjajućim zemljama" da smanje svoje emisije.

Ovo je priopćenje po važnosti blisko onom kinesko-američkom prije pola godine. Nastavak je intenzivnih međunarodnih kontakata koje u posljednjih godinu dana provodi predsjednik indijske vlade N. Modi.

Kina se u emisijama po stanovniku približila visokorazvijenim zemljama i počela poduzimati značajne mjere (potrošnja ugljena pada od početka 2014.).

Indija je međutim u emisijama po stanovniku još daleko iza i ne može se obavezati na smanjivanje, ali snažno podupire razvoj obnovljivih izvora.

Russia’s New Climate Plan May Actually Increase Emissions (6. travnja 2015.)

Rusija je poslala Ujedinjenim narodima svoj klimatski plan za razdoblje nakon 2020. g. (“intended nationally determine contribution”INDC). Tvrdi se, da Rusija namjerava smanjiti emisije u svim sektorima za 25 do 30% u odnosu na 1990..

Međutim, faktički to znači da Rusija planira znatno povećati emisije iznad današnjeg nivoa. Ruske emisije su znatno opale nakon raspada SSSR-a, zbog ekonomske katastrofe 1990-ih. Tada su bile vrlo visoke, a 2012. su još uvijek za čak 50% manje nego 1990. (Službeni podaci UNFCCC 1990.-2012.)

To znači da, prema objavljenim INDC, Rusija može povećati emisije za čak 40-50% 2030. u odnosu na 2012..

Usprkos tome, ruske emisije stakleničkih plinova, gledano po stanovniku, su danas znatno veće od onih u Europskoj uniji, koja u razdoblju 2020.-2010. planira znatno smanjenje. Od većih zemalja, jedino Kanada i SAD imaju veće emisije po stanovniku. (Pogledajte: 6 Graphs Explain the World’s Top 10 Emitters.

Veliku ulogu u tome, naravno, ima proizvodnja nafte, plina i ugljena, koje Rusija izvozi. Međutim, veliku ulogu također ima opća loša učinkovitost u potrošnji energije i u industriji. Gledajući odnos emisija i bruto društvenog proizvoda, Rusija je među većim zemljama prva (tj. najlošija) u svijetu.

Coal companies told to get used to wind and solar (25. svibnja 2015.)

U okviru intenzivnih priprema za klimatski samit UN u Parizu u prosincu o.g., održan je "Pariški poslovni samit o klimatskim promjenama".

Tony Hayward, predsjednik rudarske kompanije Glencore, rekao je da »sunčeva energija nije odgovor na širokoj industrijskoj skali«.

Izvršni direktor kompanije SkyPower Kerry Adler odgovorio je: »Solarna je novi svijet; trebate se navići na to.«

Hayward je rekao da je jednostavno nemoguće ukloniti ugljen iz energetskog miksa, naročito u zemljama u rastu kao Indija, koje će trebati stabilni, pouzdani izvor struje da bi ostvarili potencijale svoje ekonomije.

Adler je ukazao na padajuće troškove spremnika energije, dokazujući da sunce i vjetar mogu »lako osigurati« veliku količinu jeftine i pouzdane električne energije i za zemlje kao Indija.

Rachel Kyte, klimatski savjetnik Svjetske banke, objavila je da se Kina nada uvesti nacionalni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova slijedeće godine. To bi moglo potaknuti mnoge druge zemlje da učine isto.

Prema izvještaju Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA), industrija obnovljivih danas zapošljava 7,7 milijuna ljudi u svijetu, a od toga fotonaponski sustavi 2,5 milijuna.

American energy use up slightly, carbon emissions almost unchanged (21. svibnja 2015.)

Ukupna primarna potrošnja energije u SAD prošle je godine porasla za 1% u odnosu na 2013., objavio je Lawrence Livermore National Laboratory (znanstvena institucija unutar Ministarstva energetike). Od toga je 38% upotrebljeno za proizvodnju električne energije(dijagram energetskog toka).

Emisije ugljičnog dioksida porasle su za 0,4%.

Opalo je korištenje ugljena i naftnih derivata u industriji, a poraslo prirodnoga plina.

Industrija ima povjerenja da će cijene prirodnoga plinaostati dugoročno niske, pa insvestira prelazak s nafte na prirodni plin.

Korištenje solarne energije poraslo je za 33% u odnosu na 2013. i iznosi 0,4% ukupne energetske potrošnje (ne samo električne). Uvođenje posebnih carina za solarne panele iz Kine nije usporilo rast. Znatan utjecaj ima ponuda inovativnih modela financiranja za domaćinstva i poduzeća.

Energija iz vjetra porasla je za 8% i sad čini 1,7% ukupne potrošnje. Rast je usporen nakon 2012..

Jedan nedavno objavljeni rad o utjecaju klimatskih promjena na nazadovanje civilizacija u prošlosti:

Kako klimatske promjene mogu utjecati na ljudsku civilizaciju?

Klimatske promjene bi mogle biti odgovorne za nagli kolaps civilizacije na rubu tibetanske visoravni oko 2000 godina prije nove ere.

Arheologinja Jade D'Alpoim Guedes sa Sveučilišta Washington i međunarodni tim istraživača otkrili su pojavu globalnog zahlađenja pri kraju holocena (razdoblje od 4000 godina u kojem je vladala topla klima). (izvorni rad) Zahlađenje je utjecalo na ljude s tibetanske visoravni jer je u takvim uvjetima bilo nemoguće uzgajati proso, njihov primarni izvor hrane. (...)

Također, rezultati pomažu objasniti uspjeh poljoprivrednika koji su uzgajali pšenicu i ječam u toj regiji, 300 godina nakon kolapsa civilizacije.

Za razliku od prosa, pšenica i ječam imaju toleranciju na niske temperature, što ih čini pogodnima za uzgoj u području istočnog Tibeta gdje prevladava hladna klima. (...)

Ironično, danas je ovo područje jedno od onih koje doživljavaju najbrže zatopljenje na planetu. Postoje neka područja u jugoistočnom dijelu visoravni gdje su temperature 6 °C više nego što su bile prije 200 godina.

Nagli porast temperature ugrožava uzgoj jakova i sorti biljaka kojima pogoduje hladnije vrijeme (...)

Glavni poslovni savjetnik australskog premijera Tonyja Abbota nedavno je izjevio: klimatske promjene su prijevara iza koje stoje Ujedinjeni narodi s ciljem da dokinu demokraciju i uspostave autoritarnu vlast. Ministar okoliša ogradio se od ove izjave. Aktualna australijska vlada bezrezervno podupire interese industrije ugljena.

Nasuprot tome, javio se bivši australijski predsjednik vlade Kevin Rudd jučer u NY Timesu: Paris Can't Be Another Copenhagen. On ističe, kao i mi gore, da su 2009. godine zajedničke akcije SAD i Kine te Indije i Kine bile neizvedive; smatra da su danas, zbog učvršćenih znanstvenih spoznaja, postale neizbježne. Te tri zemlje i EU odredit će budućnost planeta.

Na kraju - kako u svemu tome stoji Hrvatska? Nikako. Nema nikakvih indicija da se hrvatska vlada, predsjednik vlade, glavna oporbena stranka ili bilo koja druga stranka osim ORaH-a na bilo koji način ovom temom bavi. Kao što smo gore napisali, svi se ponašaju, doslovce, kao da živimo na drugom planetu i sve ovo nas se uopće ne tiče. Klimatskim promjenama bavi se jedan nevažni odsjek jednog nevažnog odjela jednog ministarstva - daleko od onoga što hrvatski političari smatraju "ozbiljnom politikom".

Hrvatska je ispunila svoje potpisane obaveze prema Kyoto protokolu (2008.-2012. g.) zahvaljujući padu ekonomskih aktivnosti od 2007.. Moguće je da će obaveze, koje je preuzela kao članica Europske unije, do 2020. g. također ispuniti, zbog izostanka ekonomskoga rasta, uvoza električne energije ali i nekih mjera koje ipak jesu postignute (vjetar i sunce su 2014. g. proizveli 913 milijuna kilovatsati električne energije i pokrili 5% potrošnje); uvjet za to jest, da planirane nove velike termoelektrane na ugljen (Plomin C) i plin (Osijek) ne budu dovršene 2020. godine.

Međutim, nakon toga tek slijede uistinu ozbiljni ciljevi, koje će EU sigurno zadati kao obavezne, do 2030. g.. U tom razdoblju najrazvijenije zemlje se obavezuju već na vrlo značajna smanjenja emisija i Hrvatska se više ne može vaditi na to da su naše emisije po stanovniku male. Mi, zaista, nismo baš važni svijetu, za razliku od Rusije ili Australije, pa i Poljske. ali trebali bismo biti važni sebi.

Kao što smo gore spomenuli, sad se radi i o ekonomiji. Mjere koje poduzimaju UN i najmoćnije zemlje svijeta bitno utječu na tokove kapitala. Za prljavce će biti sve teže i teže zarađivati.

Komentari

Tesla

Da je Tesla sebe nazvao Edisson, ne bi www.tesla.com
Imao prebleme, koje ima;dolazi jedno novo Vrijeme, koje CIA ne zeli;
koje ce se pamtiti po Paulu Coelhu i V V Putinu...

Tko je glasao
Tko je glasao
Tko je glasao

Energija i demokracija

U tom filmu osobito se naglašava veza nove energetike i demokracije. Nijemci to u prikazima "Energiewende" ističu kao važno. Od 80.000 MW kapaciteta elektana na nove obnovljive izvore (vjetar, sunce, biomasa) više od pola je u vlasništvu građana, pojedinačno ili preko zadruga (energetskih i poljoprivrednik), a velik dio lokanih zajednica.

Jedan moj tekst iz studenoga 2012.: Obnovljivi izvori, komprimirani zrak i demokracija

Noviji tekst, s širom kontekstualizacijom tih odnosa, 19. siječnja 2015.: Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.

Tko je glasao

Saudijski ministar za naftu: napustit ćemo fosilan goriva!

Najfriškije!

Kingdom built on oil foresees fossil fuel phase-out this century

Posve neočekivani saveznik za promotore snažnog oslanjanja na obnovljive izvore!

Ministar za naftu Saudijske Arabije Ali al-Naimi rekao je danas da bi SA mogla potpuno obustaviti korištenje fosilnih goriva do 2040. ili 2050. g..

Ne, izvor nije "News Bar" ili "Sprdex", nego "Financial Times".

Rekao je to na Konferenciji o biznisu i okolišu u Parizu, jednom od pripremnih događaja za skup UN o klimi u prosincu.

[Tekst nije sasvim jasan: izgleda vjerojatno da je mislio samo na proizvodnju električne energije.]

Kraljevina planira postati globalna velika snaga u solarnoj i vjetrenoj energetici.

Saudijska Arabija je danas veliki potrošač nafte. Dnevno troše deset milijuna barela, što je 25% proizvodnje. Vrlo brzo raste potrošnja električne energije, koja se proizvodi uvelike iz TE na naftu.

Izvještaj Citigroup iz 2012. projektirao je da bi uz današnji rast potrošnje do 2030. SA postala neto uvoznik nafte!

Cijena električne energije za stanovništvo je snažno subvencionirana i tako še, zbog socijalnih razloga, sigurno i ostati.

SA od 2010. radi na razvoju korištenja obnovljivih izvora i nuklearne energije. Čvrste odluke o tome još nisu donesene.

Tko je glasao

Ispravak poveznice

Pogriješio sam pri upisu poveznice.

Članak u "Financial Times":

"Kingdom built on oil foresees fossil fuel phase-out this century"

http://www.ft.com/intl/cms/s/0/89260b8a-ffd4-11e4-bc30-00144feabdc0.html...

Tko je glasao

Ništa čudno. Još 1973.

Ništa čudno. Još 1973. godine, saudijski ministar za energetiku je u intervjuu Orianni Fallaci izjavio da je totalna ludost to što mi svu naftu spaljujemo. Mislio je pri tome na korištenje nafte u automobilima i energetici. Jer tu se, koliko mi je poznato, najviše nafte i spali.
Tako su se te arapske zemlje okrenule nečemu drugome, npr: (nije iz SA, ali tu je negdje :) )
http://en.wikipedia.org/wiki/Masdar_City

Tehnologija koja bi promijenila korištenje fosilnih goriva i prebacila nas na "alternativu" postoji, međutim u Hrvatskoj mi još uvijek pričamo o termoelektranama.

Tko je glasao

Hvala Weteran

Matrix

Tko je glasao

Tehnologija koja bi

Tehnologija koja bi promijenila korištenje fosilnih goriva i prebacila nas na "alternativu" postoji, međutim u Hrvatskoj mi još uvijek pričamo o termoelektranama.
svi pričaju o termoelektranama na ugljen ili plin jer one će biti još dugo jedini izvor struje i topline u većini zemalja.
Saudijci nemaju dovoljno plina za proizvodnju struje u termoelektranama, jer veći dio plina troše u petrokemijskim postrojenjima za polimerizaciju na bazi etilena. SA je zemlja visokog standarda i klime u kojoj se ogromna količina energije troši u transportu i klimatizaciji. Glavni energent za proizvodnju struje je nafta, zato razmjerno veliki dio svoje nafte potroše doma. Oštrić se zabunio, nije potrošnja Saudijske Arabije 10 miljuna barela dnevno, jer onda ne bi imali što izvoziti, nego oko tri milijuna barela na dan, a i to jako je puno. Za tako bogatu zemlju vjerojatni najefikasniji izvor bi bile nuklearke, ali za to nemaju ni kadrova, ni urana, a ne znam da li bi njima Amerikanci dozvolili nuklearnu tehnologiju, s obzirom na Iran, i na način na koji USA drže ravnotežu u Zaljevu.
"Alternativa", koju ti spominješ, je samo za bogate i za one koji imaju "duboka" energetska tržišta, koja mogu u kratko vrijeme komplementarno opskrbljivati tržišta bez problema.
U energetici se nikada ne govori o "ili, ili", nego o "i" rješenjima. Alternativa da, ali u pozadini čekaju skupe back up termoelektrane, koje uskaču kad alternativa zakaže, a to je kad nema vjetra, ili sunca.
A za to treba imati para, a para ima onda kada postoje"duboka" financijska tržišta, a mi nemamo ni jedno ni drugo, a državni monopol HEP baš i nema neku posebnu volju za promjenama. Njima je dobro i ovako. Kad zapne, povećaš cijenu struje i planovi o restrukturiranju u smjeru obnovljivih izvora padnu u vodu....

Tko je glasao

@hlad:

svi pričaju o termoelektranama na ugljen ili plin jer one će biti još dugo jedini izvor struje i topline u većini zemalja.
Svakako će biti i dalje, još desetljećima, neizbježne. Ali ne baš jedine

Prekučer je službeno potvrđeno da je proizvodnja ugljena u Kini u prvom tromjesječju o.g. znatno opala (-6%), a uvoz čak za 37,7%. Prvenstveno kao rezultat državne politike.

Oštrić se zabunio, nije potrošnja Saudijske Arabije 10 miljuna barela dnevno, jer onda ne bi imali što izvoziti, nego oko tri milijuna barela na dan, a i to jako je puno.
Jest, pogreška pri prevođenju. Formulacija u članku je dvosmislena: Saudi Arabia is the largest consumer of petroleum in the Middle East, and more than 25 per cent of its total crude production — more than 10m barrels a day — is used domestically.. Ali ima i jedan dijagram sa strane, pa sam trebao uočiti grešku.

Za tako bogatu zemlju vjerojatni najefikasniji izvor bi bile nuklearke, ali za to nemaju ni kadrova, ni urana, a ne znam da li bi njima Amerikanci dozvolili nuklearnu tehnologiju
Saudijska Arabija je 2010. godine osnovala "Centar za atomsku i obnovljivu energiju". Razmatraju kombinaciju gradnje vjetroelektrana, solarnih fotonaponskih i koncentracijskih, s nuklearnim. Nisu donijeli neku čvrstu odluku dosad.

http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-O-S/Saudi-A...

U Ujedinjenenim Arapskim Emiratima u gradnji su tri reaktora, tako da ne vidim zašto bi SAD spriječavale SA da ih gradi.

"Alternativa", koju ti spominješ, je samo za bogate i za one koji imaju "duboka" energetska tržišta, koja mogu u kratko vrijeme komplementarno opskrbljivati tržišta bez problema.
Socijalno-psihološki, fascinatno je koliko zaljubljenika u nuklearnu energiju jednostavno odbija percipirati podatke o današnjim odnosima cijena.

Na posljednjem tenderu u Njemačkoj prema ugovorima cijena struje iz solarnih elektrana je 9,1 eurocenti/kWh, odnosno oko 10 USD centi. A za NE Hinkley Point C, garantirana cijena otkupa je 14 USD centi/kWh.

A u zemljama kao SA ili Indija, po jedinici instaliranoga kapaciteta FN panela može se se proizvesti dvaput više električne energije nego u Njemačkoj (u Njemačkoj prosjek 950 sati godišnje, u Hrvatskoj u unutrašnjosti oko 1000, na obali 1.300-1.400, a blizu ekvatora do 2.000).

Indija planira do 2022. izgraditi 100 GW fotonaponskih.

Nijemci su naročito svojim ulaganjima i poiticajima (FiT) potlakli rast FN, iubrzale razvoj tehnologije i industrije, što je dovelo do rasta cijena, i sd zemlje kao Indija od toga imaju veliku korist.

A razvijaju se i CPS, koje omogućavaju bazičnu proizvodnju. Te naravno drugih sustavi pohrane. Sad se veće CPS grade u Maroku, u čemu značajnu sudjeluje i Saudijska Arabija, kao i Europska unija i drugi. Tu rade na razvoju tehnologije.

Saudijska Arabija gradit će solarnu u Dubaiu, uz otkupnu cijenu 5,8 US centa/kWh.

Klasični argument da se moraju imati u pričuvi klasične elektrane, stoji jedino, ako nema na raspolaganju sustava pohrane. Baterijama cijena bitno pada, tu su naravno tradicionalno sredstvo - reverzibilne hidroelektrane (Nizozemcki grade jedan umjetni otok za to), mogućnost je komprimirani zrak, toplinski spremnik s otopljenim solima, vodik.

Saudi power giant sees solar taking on base load fossil fuels

Saudijska elektroenergetska kompanija ACWA Power [nešto kao njihov HEP] prošlog je tjedna pobijedila na natječaju za gradnju solarne farme od 200 MW u Dubaiu, uz zapanjujuću cijenu od samo 5,84 centa (39 lipa) po kilovatsatu tijekom 25 godina. To je 2/3 cijene proizvodnje u elektranama na plin u tom dijelu svijeta

Saudi PV LCOE between $70 and $90/MWh (11. kolovoza 2014.)

Prema proračunu, prosječna cijena proizvedene električne energije u fotonaponskih elektranama bit će između sedam i devet američki centi po kilovatsatu. Sunca, naravno, ima puno, kao i prostora u pustinjama, ali je gradnja u pustinji vezana s tehničkim poteškoćama. Na tome pak u svijetu radi Industrijska inicijativa "Desertec", fokusirana na MENA regiju (Srednji Istok i Sjeverna Afrika).

Tko je glasao

O Golfskoj struji

Današnja vijest - rad objavljen u časopisu "Nature". Spominjao sam, da ako se Golfska struja (zapravo, "Atlantic meridonal overturning circulation ", AMOC) uspori, to može dovesti do zabrinjavajućeg pada temperature u sjevernoj Europi. Usporiti se može pr9ilivom slatke vode od topljenja ledenjaka. Tako globalno zagrijavanje može dovesti do regionalnog zahlađivanja.

Vjerojatnost stnatno usporavanja, do 2100. g., po jednoj studiji je 10%, a to je dovoljno da se Britanci, Norvežani i dr. zabrinu (na zemljopisnoj širini Velike Britanije na zapadnoj obali Atlantika, gdje nema blagotvornog utjecaja tople struje, je Labrador - ledena pustinja). (Robot, na način laganja koje "deniers" prakticiraju, na to je odgovorio linkom na jednu studiju da DOSAD nije primjećena promjena. Takve manipulacije je radio već desetinama puta, zbog čega, kako psomenuh, sve što napiše označavam kao spam.)

Ova studija se bavi globalnim utjecajem morskih struja. To je vrlo kompliciran odnos, naravno, kombinacija mnogo uzroka i posljedica. Nema dovoljno podataka i zaljučci nisu apsolutno pouzdani. (To izazizva drugu vrstu polemike, naime "deniers" inzistiraju da je neprihvatljivo poduzimati mjere protiv opasnosti koja je samo moguća, nego ona mora biti APSOLUTNO DOKAZANA. E sad, da znate da postoji recimo 10% vjerojatnosti da neko mlijeko sadrži štetne aditive, biste li ga dali svome djetetu?)

To su složena znanstvena istraživanja. Mi laici, naravno, ne možemo ulaziti u procjene pojedinih istraživanja. Možemo pratiti prikaze istraživanja i zajedniček istupe znanstenika o bitnim stvarima. Oni pak, koji jednostavno kažu "svi znanstvenici lažu!" imaju lak posao, jer kako je sve laž, ne treba ulaziti u analizu detalja.

Global climate on verge of multi-decadal change

The change to the new set of climatic conditions is associated with a cooling of the Atlantic, and is likely to bring drier summers in Britain and Ireland, accelerated sea-level rise along the northeast coast of the United States, and drought in the developing countries of the Sahel region. Since this new climatic phase could be half a degree cooler, it may well offer a brief reprise from the rise of global temperatures, as well as resulting in fewer hurricanes hitting the United States.

The study, published in Nature, proves that ocean circulation is the link between weather and decadal scale climatic change. It is based on observational evidence of the link between ocean circulation and the decadal variability of sea surface temperatures in the Atlantic Ocean. (...)

Tko je glasao

Koliko je strujanje vode i zraka komplexno

Govori par primjera:
Dr. Dr. Sch... vozi u mojoj firmi taxi; razgovarali smo u autu oko sat vremena, dolazio je u Plivu, Lek, i sve ostale farmaceutske firme bivse Yu; zasto vozimo taxi?, zbog izjave da USA i SSSR mogu manipulirati Klimu, komplexna termodinamika oblaka, veli on: puno je kemije u oblacima, uvrijedim ga, da Vi poznajete iz osobnog iskustva plinove.
Jevrej.
Vratio sam se sa jedrenja oko Visa, Brača i Trogira; kažu izboden Dr. Dr. Sch...
U Židovskom centru Beča.
Jedva preživio.
Što hoću reci: na strujanja Oblaka imaju uticaj i ptice, prašina Sahare, kemija , bakterije i virusi, ozon, Sunčevi zraci itd. itd.

Kao što vidimo kretanja Oblaka, takva kretanja postoje i u morima, gore dole lijevo desno itd.

Izrazito vojna tajna.
Sjeverno od Dugog Otoka nailazi veliki val, more je mirno, nema brodova: Je li prošla podmornica ispod nas?
Golfska struja je samo jedna od stotina na ovom Planetu.
One izazivaju hurricane, poplave i gromove: u ratu sa RF je to za USA od izuzetne vaznosti.
DI V. Rosic

Tko je glasao

Napadi na g. Ostrica

Od strane manje i vise pismenih su interesantni, za g. Ostrica i bolni.
El Gore je objavio sinusoidu kolicine kisika u zraku ovisno o godisnjem dobu.
Dolazi ljeto i kisika je vise, smrt ceka na zimu.
Statistiku umrlih nam ne pokazuju.
Hrvatska zivi u dobu NDH, neko je partizan a neko ustasa.
Drugi je to Planet. Nisu svi Zeleni homoseksualci.
Znanost je nekada bila Nauka Galaksije, dr. Paar je ratovao protiv dr. Iz Beograda, koji je promovirao Suncevu energiju.
Fotovoltaic je Buducnost.
Mozete nas spalit, Znanost necete zaustavit.
Vi Pollliticari ne razumijete
dy na kvadrat/ dx na kvadrat
Zato vam oprastam

Tko je glasao

opet zamaraš Zorane

sve dobro...

Tko je glasao

Nisam neki znanstvenik, ali

Nisam neki znanstvenik, ali pročitam tu i tamo poneko znanstveno djelce. Tako sam nedavno pročitao i nekakvu studiju o utjecaju Sredozemnog mora na globalnu klimu. Navodno je Mediteran manje slan od Atlantika i tu manje slanu vodu struje šalju u Atlantik, a onda do Grenlanda, pa uz Kanadu itd....E, sad....da je ta voda više slana, onda bi ona bolje otapala ledenjake, koje trenutno ne otapa, a donijela bi i klimatske promjene (čini mi se zbog tlaka) u dobrom dijelu Kanade....što se onda reflektira dalje po svijetu.
I sad tu zapravo nastaje mali proiblemčić, jer se navodi da Mediteran postaje sve slaniji. Slanost mu donose atlanske struje (slane) a dosadašnju slatku vodu su mu donosile Rijeke koje utječu u mora Mediterana. E, te rijeke daju sve manje slatke vode, jer se voda troši na poljoprivredu i zadovoljenje potreba sve većeg broja stanovništva u Europi i okolnim Mediteranskim zemljama.

Zato kažem da problem fosilnih goriva jest problem, ali on će se regulirati novim tehnologijama koje će smanjiti potrebu za trošenjem fosilnih goriva, ali ostaje ovaj problem i slični njemu. Samo prisustvo ljudi na planeti osigurava promjenu klime. Tko će se prilagođavati? Mi Zemlji ili Zemlja nama...to ćemo vidjeti.

Tko je glasao

to s manje slanim

to s manje slanim sredozemljem od oceanskog mora.. kosi se sa svim sto sam dosad ucila..

bas me zanima gdje si to procitao, jel moze link?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

http://www.livescience.com/65

http://www.livescience.com/6510-mediterranean-sea-saltier-hotter.html

2 minute guglanja i evo ga. Ali ovo što sam napisao sam našao na jednom PDFu negdje na internetu. A da me sad ubiješ, to ne mogu naći. Ako nađem, stavit ću ovdje.
Mislim da je bila i priča o razlici u temperaturi struja koje ulaze u Mediteran i koje izlaze. Opet, po sjećanju, mediteranske su toplije, teku gornjim dijelom mora dok izlaze kod Gibraltara, a atlanska je hladnija, ona teče ispod.
Tako nešto.

Tko je glasao

Obicno su tople morske struje gore

A hladne dole. Strujanje mora je oceanolozima vec dugo poznata stvar. Topljenjem arktika promijenile bi se te struje i UK bi se ohladio.
Norveska takodje. CFD simulacije ne znaju tocno posljedice, njihova marginalna osobina je vjerojatnost.
Uticaj topline mora je ogroman, USA su uspjeli smanjiti huricane u Meksickom zalivu, kako? To samo neki znaju...

Tko je glasao

Vec sam to pisao i pisem ponovo

Homo sapiens ima ogroman uticaj na okolis. Diplomirao sam na motorima na unutrasnje sagorijevanje i vozilima FSBa.
Danas srednjoskolac moze izracunati koliko kisika ima na ovom planetu, u tonama ili kubicnim metrima.
Kugla zemljinog precnika se oduzme od kugle atmosfere, koja je efikasno samo 4-5 kilometara visoka.
Zbog sadrzaja kisika. Oko 100 milijuna automobila vozi na planeti non stop.
Ta vozila pretvaraju kisik u CO2. Jedno vozilo trosi 2000 okretaja u minuti i 2 litra kisika po okretaju.
Matematika, fizika, kemija, biologija, precizno racunaju prihod i rashod tog kisika, bez kog nema zivota.
Znanost je cesto grijesila, ali iterativno je sve blize istini. Kompjuteri tu rade cuda.
Postoje znanstvenici, koji sute i oni, koji "sve znaju", i ti su najglasniji.
Bez tehnickog studija ne vjerujete u tehnicka cuda.
Interdiscipline su u zadnjih 10 godina postale neobicno mocne.
Ulaz i izlaz iz motora se racuna sa milionitom preciznoscu.
Istinu ce te tek kasnije saznati.
Zato jos jednom hvala g. Ostric
Ps.
Zeleni Marsovci ce se uskoro vratiti na Zemlju
Neupuceni ih jos uvijek ismijavaju
Radio Oestereich 1 ove sedmice od 9:05 do 9:30
Emisija o putu na Mars
Jednu sedmicu moguce ponovo na internetu "skinuti"
Sretno

Tko je glasao

Al Gore poručuje da i ovaj

Tko je glasao

...svih ovih godina iza sebe

...svih ovih godina iza sebe se sjećam desetina i stotina uzbuna, sjećam se sedamdesetih i osamdesetih "znanstvnih" dokaza da nećemo devedesete ili dvijetisućitu dočekati živi zbog, eh, radijacije nuklearki, razine oceana poslije topljenja polova, kiselih kiša, azbestne bolesti, dioksina, kofeina, klorina, žive iz uglja koja je opasnija od žive iz modernih žarulja, jel´,
...SARSa, svinjske gripe. ptičje gripe, ebole,
...šećera bijelog pa crnog, pa nekad ubijajućih maslaca i jaja koja su danas zdrava hrana, kao i čokolade...sve to pod ozonskim rupama, s osjećajem krivice što ugrožavam okolinu pušenjem, vožnjom auta, letenjem u reoplanu kao jedan od tristotinjak-četiristo putnika dok se bez grižnje savjesti oni koji mi potiču taj osjećaj krivice lete kao jedini putnici od jednog do drugog seminara o zaštiti ozonskog omotača...
...uglavnom, u mom slučaju, aktivizam poticanja straha i osjećaja krivice nema više efekta.
Previše je kontradikcija...

Tko je glasao

nikada nisam uspio skužiti

nikada nisam uspio skužiti zašto se pretpostavlja da su klimatske promjene loše same po sebi.
Ako temperature porastu i odmrzne se ruska tundra, plodne zemlje će biti za prehraniti dvostruki broj stanovnika od ovoga koliko nas ima danas.

Tko je glasao

Klimatske promjene nisu liše

Klimatske promjene nisu liše za klimu, ali su loše za ljude. :))) Povećanje temperature nosi povećanje razina mora, nosi povećanje suhih predjela, a sve to nosi manje obradive površine, što se onda očituje na glad u svijetu i na migracije stanovništva. Ukratko.
EU studija o klimi, stara nekoliko godina, prognozira povećanje temperature na Mediteranu i povećanje sušnih predjela. I to u ovom stoljeću, do 2100. g. Neizbježno je da će se veći dio Europe naći pod još većim udarom izbjeglica iz Afrike, ali i Azije, nego što je to slučaj danas. A najvjerojatnije će naša područja (Dalmacija i Hercegovina) osjetiti sušu i pad poljoprivredne proizvodnje.
Može od svega toga biti i nešto pozitivno....možda nam se produži turistička sezona :)))

Tko je glasao

@hlad: A da malo pogledaš zašto?

nikada nisam uspio skužiti zašto se pretpostavlja da su klimatske promjene loše same po sebi. Ako temperature porastu i odmrzne se ruska tundra, plodne zemlje će biti za prehraniti dvostruki broj stanovnika od ovoga koliko nas ima danas.
Glede tundre, problem je prvo oslobađanje ugljika koji je sad zarobljen u permafrostu, u obliku ugljičnoga dioksida i metana, što dovodi do pozitivne povratne sprege u daljem zatopljenju.

Prvi problem koji će se javiti, ako dođe do većih promejna na sjevernijih zemljopisnim širinama, jest pogoršanje uvjeta za poljodjelstvo. Sada postoji tanak sloj plodne zemlje, ali otopljenjem će se stvariti močvarno tlo. Tek na dulji rok uz mnogo rada moglo bi se to zemljište privesti poljodjelstvu i povećati prinose.

Znanstvenici se time intenzivno bave i postoje brojne studije o utjecajima. Većina su negativni, zaročito zbog brzine promjene. Više svih ekstremnih vremenski pojava - više suša ali i više poplava, itd.. Suša u Kaliforniji, ppplave na Zapadnom Balkanu itd..

Kineski znanstvenici npr. o tome pričaju svojim političarima, moglo bi doći do znatnog pada prinosa u poljodjelstvu, i za 1,3 milijarde Kineza ne bi bila naročita utjeha što se na dulji rok otvaraju bolje mogućnosti za naseljavanje Sibira. Tako sad i KP Kine tu stvar ozbiljno shvaća.

Tko je glasao

Tako sad i KP Kine tu stvar

Tako sad i KP Kine tu stvar ozbiljno shvaća.

je je bas sam citala, da osim nedavno spomenutog spajanja civilizacija i kulturnog nasljeda s indijom, kina krece u ulaganje - investicije itd.. razlicitih sistema ekoloske zastite..

mozda to ima veze s industrijskim razvojem i njihovim trenutnim polozajem u industrijskom svijetu... ili kako ti kazes s problemom o kojem "eskimi" upozoravaju, a zapadni svijet pokusava objasniti "emisijama"

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kina

Službena stranica:

China Climate Change Info-Net

Najnovije:

Coal production in China, the world's largest producer and consumer of the mineral, declined 6.1 percent in the first four months this year as the impact of the government's clean air and renewable energy policies began to weigh on the industry.

Production totaled 1.15 billion tonnes between January and April, with the pace of decline accelerating from a 3.5-percent fall registered in the first three months of the year, according to data released Tuesday by the National Development and Reform Commission (NDRC).

Coal imports also fell during the period, plunging by 37.7 percent from one year earlier to 69 million tonnes, the NDRC said in a report on its website.

Tko je glasao
Tko je glasao

eskimi kazu da se zemlja

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...kaj eskimi znaju? Da nekaj

Tko je glasao

Puno posla

Briljantno napisano: cestitam g. Ostric
Hvala

Tko je glasao

Klimatske promjene su

Klimatske promjene su najvjerojatnije uništile (ili omogućile stvaranje) Vikinške civilizacije na Grenlandu. Mi klimatske promjene ne možemo zaustaviti. Možemo samo smanjiti utjecaj fosilnih goriva na klimu, ali to neće zaustaviti promjene.

Tko je glasao

@weteran:

Klimatske promjene su najvjerojatnije uništile (ili omogućile stvaranje) Vikinške civilizacije na Grenlandu.
Zapravo, to jest sigurno. Radilo se o lokalnim malim varijacijama, ne globalnim kao ovo globalno zatopljenje o kojem sada govorimo, od X. st. kad su naselili Grenlad, do XIV., kad dolazi do zahlađenja. Oni su tamo teško življeli, jedva prehranjujući stoku na oskudnoj zemlji. Mali pad temperature donio je pomor stoke,a zatim i ljudi. A vikinzi se jednostavno nisu privikli na to, da love ribu. Zato su ih nasljedili Eskimi.

Na istočnoj obali Atlantika temperatura je mnogo toplija nego drugdje na tim zemljopisnim širinama, zbog goleme količine toplote koju nosi Golfska struja. Na zemljopisnim širinama, na kojima se u Europi nalazi Velika Britanija, u istočnom Atlantiku nalazi se Labrador, koji je ledena pustinja. Ukoliko dođe do poremećajua u mehanizmu te 2pokretne trake", koja površinom dovodi toplu vodu iz ekvatorskih područja, a to može biti uzrokovano topljenjem ledenjaka, kao posljedica glboalnog zatopljenja regionalno bi moglo doći do znatnog zahlađenja. Jedna studija kaže da je mogućnost zamjetnog salabljenja mehanizma do 2100. oko 10%. Vikinzi i drugi to sad obziljno shvaćaju.

Tko je glasao

gigameš i vikinški bakalar bjanko

Tko je glasao

Ako neki slučajni posjetlitelj ne zna:

Sve Robotove upise na ovu temu automatski označavam kao spam, bez čitanja. Tijekom godina, ja i dvojica-trojica drugih, koji pratimo tematiku, oko 20 puta smo pokazali kako besramno laže. U tome je uporan, ponavlja iste laži uvijek iznova, na dokaze da su to laži ne obraća nikakvu pažnju, pa je to klasična definicija spama.

Tko je glasao

gilgameš, napoleon, tito i oštrić

Tko je glasao

noh ajnmal

Tko je glasao

@robot

Cijenim Vase poznavanje pollitike,studij politickih znanosti, ali onaj, koji ne zna kako i zasto je nastao logarithmus naturalis, ne bi trebao vrijedjati starije, koji to znaju, pa cak i mladje.
1988 sam mislio da se vjetar krece samo ili uglavnom horizontalno.
Rekord je bio tada let bez motora 700 kilometara; perpetum mobile.
Googlajte malo o Navieru i Stokesu, Gaussu i St. Petersburgu.
Kako su Rimljani za vrijeme Isusa racunali vrijeme putovanja do Asterixa
3300/6=?
Euler
Tesla
e=Eulerova konstanta

Tko je glasao

Za klimatske promjene- nazovi

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 7
  2. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 29
  3. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  4. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 6
  5. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 24
  6. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  7. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  8. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  9. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  10. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  11. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0
  12. Ustaško-revijalna komponenta proslave „Oluje“ izmještena iz Knina u Slunj od Feniks komentara 7
  13. Hrvatska je narodna demokracija, u čemu postoji kontinuitet posljednjih 45 godina od Zoran Oštrić komentara 14
  14. Godina 1941. za nas još nije završila, dok je za svijet godina 2050. već započela od Zoran Oštrić komentara 8
  15. ŠEFovi i paraŠEFovi od aluzija komentara 0
  16. Stanje Hrvatske Politika od AlexD komentara 0
  17. Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila od Zoran Oštrić komentara 26
  18. ŠEF NE MORA... a zašto zločesto nešto uradi od aluzija komentara 0
  19. gramatika ŠEFizma (vladavine ŠEFova) od aluzija komentara 1
  20. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 2
  21. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  22. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 1
  23. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 13
  24. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  25. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1

Tko je online

  • Laganini
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 34

Novi korisnici

  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK