Tagovi

Keynesianizam vs. Monetarizam u dobu stagflacije

Ovo je moj prvi dnevnik, i bavi se stvarima koje su po meni vrlo bitne za razumijevanje današnjeg svjetskog ekonomskog sustava. Započeo sam ga pisati prije više od pola godine potaknut raspravom ispod dnevnika http://pollitika.com/oda-velikanu-dvadesetog-stoljeca. Nažalost u međuvremenu sam se pretrpao drugim stvarima pa ga tek sada dovršavam. U toj raspravi izneseni su mnogi odlični argumenti sa jedne i druge strane, no izostavljen je ključni element koji je po meni i najvažnija istraživačka tema oba ekonomska velikana : svjetski monetarni sistem.

Keynes je u svojim ranijim djelima upozoravao na slabosti tadašnjeg zlatnog standarda - (ograničena mogućnost nove emisije (rudarska ograničenja), koncentracija rudnika u politički nestabilnim državama (južna Afrika), kompetetivne devalvacije koje dovode do sukoba i naravno koncentraciju postojećeg zlata u rukama malog broja ljudi). Svi ti faktori utjecali na suboptimalnu alokaciju kapitala i posredno smanjivali stope rasta u prethodnom stoljeću.

Kako svi vjerojatno znate Keynes je jedan od arhitekata poslijeratnog sustava, no u pregovorima koji su prethodili Bretton Woodsu raspravljalo se i o drugim stvarima: sudbini britanskog kolonijalnog carstva opterećenog ratnim dugovima (priča o J.P. Morganu)) i njegovim trgovinskim povlasticama. Kako je Keynes od svoje vlade dobio mandat da učini najviše za svoju zemlju nažalost je morao žrtvovati dijelove svog plana (nezadovoljstvo se moglo iščitati iz njegovog govora na potpisivanju povelje).

Keynes kao ni nitko drugi u to vrijeme NIJE NI POMIŠLJAO na uvođenje ekstremno nestabilnog sustava fleksibilnih tečajeva. Njegov plan (vidi http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2002/wp0252.pdf) uključivao je stvaranje samoregulirajućeg sistema u kojem ukupna ponuda novca u svijetu ovisi o ukupnoj vrijednosti trgovine. Taj plan sadrži i moguće rješenje problema neuravnoteženog trgovinskog deficita – stvaranjem međunarodne klirinške unije u kojoj bi teret neravnoteže podjednako snosio i kreditor i debitor. Osim toga Keynes predlaže i strožu kontrolu kratkoročnog špekulativnog kapitala. Kompromisno rješenje – Bretonvudski sistem omogućio je najveće stope rasta ikad zabilježene (1945. – 1974.), ali je i prouzročilo smrt kenezianske ekonomije.

Sustav koji je stvoren funkcionirao je sve dok se SAD kao jedini svjetski kreditor ponašao odgovorno (i održavao suficit platne bilance). U sustavu fiksnih tečajeva fiskalna politika je efikasnija od monetarne, a kako nije bilo eksterne regulacije putem mehanizma tečaja vlade su zlorabljivale keynesiansku ekonomsku politiku. Efekti tog stanja vidjeli su se u SAD-u –zbog veće stope povrata većina investicija završila je u inozemstvu, a američko gospodarstvo polagano je gubilo premoć. Inflatorni pritisci koje je takvo ponašanje uzrokovalo nisu bili vidljivi jer nitko nije znao koliko je zlata ostalo u trezorima FED-a. Takvo stanje kombinirano s velikim fiskalnim izdatcima za financiranje korejskog rata dodatno je istrošilo američke zlatne rezerve.

Milton Friedman sa razlogom blagoslivlja dan kada su SAD izašle iz sustava «zlatne luđačke košulje». U tom trenutku stari dugovi dolaze na naplatu, a štetna politička ekonomija na mala vrata izlazi iz svjetskog ekonomskog sustava. Izlaskom SAD-a iz sustava Bretton Woodsa inflacija postaje izvozni proizvod.

Puno se spominje dobro poznata Friedmanova maksima: «inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen», no znatno je manje poznato da je Friedman zagovarao «FULL RESERVE BANKING» - sustav u kojemu banke moraju svoju emisiju novca u potpunosti pokrivati depozitima. U takvom će se sustavu inflacija teško pojaviti, a smanjuje se i mogućnost špekulacije.

Nakon što je inflacija nagrizla sustav centralnog planiranja (pojedinac bolje reagira na svakodnevne promjene cijena od države). Stagflaciju je iz svjetskog sustava istjerao dinamični duo Regan – Thatcher koristeći Friedmanove poučke uz potporu informatičke revolucije i razvoja udaljenog trgovanja špekulativnim kapitalom. Politika privatizacije u eri jeftine nafte omogućila je do tada nezabilježene stope rasta čiji su se efekti dijelom prelijevali stanovništvu zapadnog svijeta. Istok je o takvoj budućnosti mogao samo sanjati.

Danas kada kapitalizam dotiče gotovo svaki kutak svijeta razlika profitnih stopa sve se više smanjuje. Upravo zbog toga se stagflacija vratila na velika vrata – samo ovaj put lijek nije tako jednostavan. Ovaj put žrtva neće biti Afrika i treći svijet nego prosječan građanin.
Rješenje???
Svjetski dogovor - novi Bretton Woods – samo se nadam da ovaj put povod neće biti novi svjetski rat…

Komentari

"FULL RESERVE BANKING" -

"FULL RESERVE BANKING" - čini mi se potpuno odvojeno od realnosti

Tko je glasao

EH... da sad imam vremena

EH... da sad imam vremena pisati više o ovome...
ali umjesto mene radije čitajte Wallersteina http://www.binghamton.edu/fbc/commentr.htm

Tko je glasao

Nadam se da ćeš imati

Nadam se da ćeš imati vremena! Dobro je što si podsjetio na ovaj tekst, koji svojedobno nisam zamijetio. Hvala na linku! Kako sam priznao u diskusiji povodom mog dnevnika o Krugmanu - ja nisam ekomist, i da, koristim rezultate znanstvenika-ekonomista za svoju propagandu. Pa mi trebaju dobri savjetnici koji mi ukažu, što trebam pročitati - to da se zna što treba čitati je 90% stručnosti. :)

Tko je glasao

Jako dobar posao...mislim na

Jako dobar posao...mislim na post.
Par brzopotetnih:
"Svjetski dogovor - novi Bretton Woods – samo se nadam da ovaj put povod neće biti novi svjetski rat…" Misliš li da ima mogućnosti da novo monetarno sidro postanu posebna prava vučenja...naravno, uz veliko čišćenje MMF -a od radikalne neoliberalne ideologije.
Trajni problem nerazvijenih zemalja i poteškoća njihova razvoja super je objasnio Baghwati: slobodna trgovina nikad neće biti stvarno slobodna dok se WTO ne izbori za potpuno slobodnu razmjenu patenata i ne skine oštra ograničena na autorska prava. To je jedina mogućnost...premada bi to vjerovatno povuklo jedan drugi efekt...još brži razvoj Kine. Nisam siguran koliko je Zapad na to spreman.
Monetrarizam...da, kao što i sam vjerovatno znaš, Freidmanove ideje baš nisu sasvim zaživjele jer iako je htio preko ponude novca (smanjene) ograničiti inflanatorne efekte monetarnog multiplikatora, došlo je do velike eksplozije špekulativnih ulaganja i činjenice da su "maheri" uspjeli postići da unatoč manjoj količini novca na tržištu, brzina njegova kolanja se ne smanji puno. To je rezultiralo grdim socijalnim efektima - posebice u Britaniji koja je od liberalnog socijalizma lorda Beridgea imala zavidnu razinu socijalne solidarnosti se pretvorila u državu koja danas ima 23% stanovništva koje živi u relativnom siromaštvu...
O trajnom proračunskom deficitu u SAD neću dugo, to je više bilo Reaganovo nego Freidmanovo maslo, jer je u uvjetima logično smanjene dohodovne strane javnih financija povećao kupovine države. Pitanje je ipak, da li bi izvlačenje iz stagflacije bilo moguće bez postojanja "zlog carstva" kojeg je trebalo pobijediti?
Htjedoh još nešto dodati, ali uteče...
Tek ovo...lijepo je čitati i komentirati ovakve postove, samo naprijed.

Tko je glasao

heh... to je zanimljivo

heh... to je zanimljivo pitanje - SDR su u suštini košarica valuta, a i njihova vrijednost ovisi o vrijednosti valuta koje su u njegovom sastavu. Vrijednost pojedine valute - pojednostavnjeno rečeno - je trenutna vrijednost buduće vrijednosti nje same. SDR mogu postati monetarno sidro, ali za to opet treba svjetski dogovor koji mora sadržavati i način rješenje za borbu protiv špekulacije jer bez toga NIJE MOGUĆE postići stabilnost.

No, čak i kada bi se osigurala stabilnost i omogućila stvarno slobodna trgovina, ovakav sustav i dalje nije održiv. Kako se približavamo peak oil-u tako se povećavaju dohodovne razlike, a najveći problem globalizacije upravo je to to što efektivno onemogućuje da se te razlike kao dosad prebace u nečije tuđe dvorište - da se prevale na siromašni dio svijeta. Umjesto toga one se stvaraju unutar iste države, regije, grada...

Ovom svijetu definitivno treba promjena paradigme - znanstvena revolucija u Khunovom smislu, a na koji će način do nje doći treba još vidjeti.

Tko je glasao

Odličan tekst i meni dobra

Odličan tekst i meni dobra prilika da nešto naučim.
Samo tako naptijed !

P.S. Hvala na onim pojašnjenjima o porezu na dohodak koje si napisao u komentarima na moj post "O pravednosti poreza na dohodak".

Tko je glasao

Zaboravio sam jednu važnu

Zaboravio sam jednu važnu stvar; monetarni sistem ima znatnog utjecaja i na stvari koje na prvi pogled s njime nemaju veze. Odgovorno tvrdim da je odustajanje od sustava fiksnih tečaja stvarni razlog veće integracije Europskog prostora. Naime, u sustavu fiksnih tečajeva troškovi vanjske trgovine su znatno manji (jer nema tečajnih razlika i hedžanja od istih), pa od 45. do 74. zbog postojanja vanjske ravnoteže, objektivnu prednost imaju zemlje koje odgovaraju Mundellovoj teoriji optimalnog valutnog područja - dakle manje zemlje u kojima je formiranje unutarnje ravnoteže je znatno lakše.
Izlaskom SAD-a iz sporazuma započinje etapa fleksibilnih tečajeva, a usporedo se smanjuje se i volumen svjetske trgovine. Kako vanjska ravnoteža ne postoji javlja se potreba za integracijom - potrebno je stvoriti unutarnju ravnotežu. Europa je na vrijeme shvatila da mora ujediniti tržište da bi mogla parirati uzletu velikih zemalja - Kini, Rusiji, Indiji i Brazilu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  2. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 27
  3. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 16
  4. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 28
  5. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 15
  6. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  7. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  8. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  9. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  10. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  11. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  12. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  13. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  14. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  15. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  16. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  17. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  18. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  19. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  20. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  21. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  22. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  23. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  24. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 239
  25. Bajka o dampingu od katkapital komentara 32

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • boltek
  • bosancero
  • corto
  • zaphod
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko