Tagovi

Kazneni zakon i Hrvatsko pravosuđe

Hrvatsko pravosuđe sve više liči na obični ulični cirkus. Teško se sjetiti zadnjega slučaja, gdje je suđeno nekoj krupnoj ribi, a da je Hrvatsko pravosuđe cijeli slučaj odradilo na visokoj razini.
Suđenja Sanaderu, Čobankoviću, Horvatinčiću, igrice sa Bandićem i Mamićem, najbolji su pokazatelj koliko je trulo i neučinkovito Hrvatsko pravosuđe.

Jedan od glavnih i najvećih razloga ovako trulog i neučinkovitog pravosuđa je i kazneni zakon Republike Hrvatske.
Neosporno je da politika ima svoje prste u pravosuđu, ali izmjenama kaznenog zakona, onemogućile bi se brojne zloupotrebe i kriminalne radnje kojima sada svjedočimo

Kazneni zakon RH napisan je na način da doslovce omogućava korupciju, primanje mita, utaje poreza i sve druge vrste kriminalnih radnji, koje čine osobe s dubljim džepom.
Da li se tu radi o slučajnosti ili se pak radi o namjeri političkih elita, odnosno zakonodavca, to prosudite sami.

U nastavku teksta dotaknuti ću se nekoliko glavnih problema i nedostataka koje kazneni zakon RH ima, a koje omogućavaju korupciju te dovode do masovnih zloupotreba pravnog sustava.
Problemi su:

 

1. Prevelika razlika između minimalno i maksimalno propisane kazne.
U zemljama kontinentalnog prava uobičajeno je da zakonodavac propisuje minimalnu i maksimalnu kaznu za određeno kazneno djelo, a unutar te razlike, sud bi trebao, s obzirom na okolnosti djela, ( olakotne i otegotne, primjerice je li djelo počinjeno prvi puta, kaje li se za djelo, koji su motivi, razlozi itd, ) odrediti točnu visinu kazne.
Kazneni zakon RH prepušta sudu previše autonomije, te određuje preveliku razliku između minimalne i maksimalne propisane kazne zatvora za određeno kazneno djelo.
Za određena kaznena djela, zakonodavac propisuje da razlika između minimalne i maksimalne kazne iznosi čak deset puta.
Primjerice, u kaznenom zakonu za određena djela su predviđene kazne zatvora u rasponu od 6 mjeseci do 5 godina, ili rasponu od 1 do 10 godina.
Djela za koja se često sudi, a predviđaju velike razlike između minimalne i maksimalne kazne zatvora su:

- Zlouporaba u postupku javne nabavke, (kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, )
- Utaja poreza, ( kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, u slučaju porezne obveze velikih razmjena predviđena je kazna od 1 do 10 godina zatvora.
- Pranje novca ( kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina )
- Zloupotreba položaja i ovlasti, ( kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, u slučaju pribavljanja znatne imovinske koristi ili počinjene znatne štete, predviđena je kazna u trajanju od 1 do 10 godina.
- Primanje mita ( kazna zatvora u trajanju od 1 do 10 godina )
- Ubojstvo ih nehaja, ( kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina )

Kao što vidimo, u svim ovim gore nabrojanim slučajevima, sudovima je ostavljena prevelika autonomija odlučivanja.
Do kojim slučajem uređujem kazneni zakon, ne bih nigdje dozvolio da raspon minimalne i maksimalne kazne budu veći od duplo.
Dakle, ako je minimalno propisana kazna zatvora 1 godinu, maksimalna ne može biti veća od 2, ili ako je minimalna 5 godinam maksimalna ne može biti već od 10 godina.
Uz smanjenje razlike između min i max kazne zatvora, općenito bi povisio godine zatvorskih kazni za gore nabrojana djela.

 

2. Problem instituta umanjenja kazne
Ne samo da Hrvatski kazneni zakon nudi preveliku razliku između min i max kazne, ( što nužno dovodi do toga da je minimalna kazna mala ), već taj isti kazneni zakon predviđa i mogućnost umanjenja te minimalno propisane kazne.
Tako institutu umanjenja kazne predviđa da se:

- za kazneno djelo gdje je kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od 10 godina, kazna može ublažiti do 3 godina.
- za kazneno djelo gdje je kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od 5 godina, kazna može ublažiti do 2 godina.
- za kazneno djelo gdje je kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od 3 godina, kazna može ublažiti do 1 godina.
- za kazneno djelo gdje je kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od 1 godina, kazna može ublažiti do 6 mjeseci.
- za kazneno djelo gdje je kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci kazna se može ublažiti do 3 mjeseca.

Kao uvjet za primjenu instituta umanjenja kazne, zakonodavac predviđa postojanje naročito olakotni okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s žrtvom te joj nadoknadio štetu počinjenu kaznenim djelom.
Također, blažu kaznu od propisane, sud može izreći i kada se državni tužitelj i okrivljenik o tome sporazume.
O pravnom institut umanjenja kazne nije potrebno previše trošiti riječi. Da kojim slučajem uređujem kazneni zakon, odmah bih ukinuo ovaj pravni institut, jer s obzirom na malene propisana minimalne kazne, za ovim pravnim institutom nema nikakve potrebe.

 

3.Alternativne kazne
Uobičajena kazna u kaznenom zakonu je kazna zatvora. U Hrvatskom kaznenom zakonu, uz kaznu zatvora, može se izreći i novčana kazna, kazna rada za opće dobro te uvjetna osuda
Novčana kazna, kao glavna kazna, može se izreći kod svih kaznenih djela gdje je maksimalno predviđena kazna zatvora u trajanju od tri godine.
Najveći iznos novčane kazne je 500 dnevnica.
Kazna rada za opće dobro može se izreći kao zamjena za izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, te kao zamjena za novčanu kaznu u iznosu od maksimalno 360 dnevnica.
Uvjetna osuda može se izreći počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora do jedne godine.
Novčana kazna, kazna rada za opće dobro, te uvjetna osuda predstavljaju takozvanu humanizaciju sustava kažnjavanja.
Jedan od razloga uvođenja ovih humanitarnih kazni je smanjenje prenapučenosti zatvora, zbog velikog broja osuđenika koji su počinili lakša kaznena djela.
U Hrvatskoj se ovi, u načelu pozitivni instituti, masovno zloupotrebljavaju, a to je moguće samo zbog toga što kazneni zakon propisuje premali iznos minimalne kazne za teška kaznena djela.
Ove institute ne treba ukinuti, ali bi trebalo dodati odredbu da se uvjetna osuda i rad za opće dobro, ne mogu izreći za kaznena djela gdje je kao maksimalna kazna predviđena kazna zatvora u trajanju od tri godine ili više.

Uz sve ove pravne institute koji omogućavaju umanjivanja kazne, treba reći da Hrvatski kazneni zakon predviđa i mogućnost potpunog oslobođenja od kazne, te mogućnost uvjetnog otpusta.
Uvjetni otpust se odnosi na izvršenje kazne, tako Hrvatski kazneni zakon predviđa da se zatvorenik, pod određenim okolnostima, može pustiti iz zatvora nakon što je odslužio najmanje polovicu izrečene kazne.

 

Zaključak.
Dakle kada pogledamo kazne predviđene Hrvatskim kaznenim zakonom, lako ćemo doći do zaključka, da se za više od devedeset posto propisanih kazneni djela zakonski može izreći sankcija kazne zatvora do jedne godine, a onda se ta kazna zatvora od jedne godine, može jednostavno preinačiti na guljenje krumpira, odnosno rad za opće dobro.
Očiti primjer takve praske je Čobanković, ( ima ih još da ne nabrajam, ) koji je za pronevjeru nekoliko milijuna kuna, ( afera planinska ), sramotno osuđen na rad za opće dobro, odnosno guljenje krumpira.
Da ne bi bilo zabune, takva praksa nije namijenjena svima, ( primjerice uličnom razbojniku), već isključivo odabranim i provjerenim politički zaštićenim kadrovima.
 

Bez izmjena kaznenog zakona, koje bi u potpunosti ukinule mogućnost ovakvih brutalnih zloupotreba, hrvatsko pravosuđe ostati će obični ulični cirkus.
Ako već ne možemo napraviti neovisno sudstvo, onda barem možemo pooštriti kazne, tako da sudovi u slučajevima gdje je činjenično stanje potpuno jasno, ( slučaj Horvatinčić), budu prisiljeni, ili izricati visoke zatvorske kazne ili potpuno osloboditi okrivljenika odgovornosti.
Sve je bolje od toga da se okrivljenika proglasi krivim za teško kazneno djelo, a da kao kaznu dobije uvjetnu osudu ili rad za opće dobro.
Na taj način, u cirkusu znanom kao Hrvatsko pravosuđe, od nas prave majmune, dokle???

Tekst je izvorno objavljen na blogu
http://mpejic.com/

Komentari

slučaj Mihajlo Hrastov

i koranski most ....ukazuje na sve loše u pravosuđu...čovjeka razvlače već 25 godina...bilo bi nekako za očekivati da ga osude ili oslobode..ovako mu život prolazi u tom procesu što je kazna samo po sebi...

na taj način kažnjena je i njegova uža pa i šira obitelj

sve dobro...

Tko je glasao

S većinom iznešenog se slažem, ali ne u potpunosti

Sudac i jest sudac jer sudi, prosuđuje, njegova je odluka u krajnjem slučaju subjektivna, doduše ograničena zakonima.

Međutim, s obzirom na razinu korumpiranosti i zloupotrebe, možda bi najbolje bilo kad bi odluke donosio neki robot na osnovu suhih činjenica i pravila u kaznenom zakonu - vjerujem da bi roboti bili pravedniji od sudaca.

Po meni, mislim da je pogrešno pretpostaviti da propisana kazna može djelovati preventivno u krivičnom pravu - ona bi eventualno mogla biti preventivna u prekršajnoj sferi gdje se sankcionira novčanim kaznama, koje bi nota bene trebalo prilagoditi materijalnom stanju počinitelja, kao što je to u nekim razvijenim zemljama. Primjerice, kad bi Kerum platio za prebrzu vožnju 2.000.000 kuna umjesto 2.000, sumnjam da bi bahato i sa smješkom odjurio u svom Maybachu. Dakle, postroživanje zakona ne nalazim svrhovitima.

Puno je veći problem našeg pravosuđa klijentelizam i kronizam, ušančen u ovu sferu još i jače nego drugdje. Ovdje i više nego drugdje važi ona - quod licet Iovi, non licet bovi. Nositelji ove diskriminirajuće i ponižavajuće logike su često sitnozubani sami, što samo ilustrira dubinu moralnog i etičkog mraka u kojem se ovo društvo nalazi. Jer, da nije tako, kako bi bilo moguće da se konkretno presuda Horvatinčiću komentira na razini anegdote kratkog daha, kako je moguće da dotična sutkinja i dalje normalno živi i radi, a Horvatinčić se šepiri Cvjetnim? Gdje je makar snažna moralna osuda javnosti zbog koje bi se dotični posakrivali u mišje rupe?

Ali ne, u ovom je društvu normalno da takvima samo poraste cijena i da se prema njima odnose još snishodljivije nego prije.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Sudac i jest sudac jer sudi,

Sudac i jest sudac jer sudi, prosuđuje, njegova je odluka u krajnjem slučaju subjektivna, doduše ograničena zakonima.
Autonomija suca u vezi izricanja kazne varira od države do države. U zemljama gdje je na snazi anglosaski pravni sustav, ( Britanija, Amerika, Australija, ) u pojedinim slučajevima sudac je još uvijek vezan pravom presedana, dakle faktički nema nikakvu mogućnost utjecati na visinu kazne.
U zemljama kontinentalnog prava, ( gdje mi pripadamo ), prihvaćena je doktrina određivanja min i max kazne, tako da bi sudac s obzirom na okolnosti djela trebao odrediti visinu kazne.
Takav sustav, ako su razlike prevelike, ostavlja mogućnost da jedan sudac za konkretno kazneno djelo dosudi počinitelju određeni iznos kazne, a da drugi sudac u drugom slučaju za isto počinjeno kazneno djelo dosudi sasvim drugi iznos kazne, bilo veći bilo manji.
U slučaju određivanja min i max kazne veliku bi ulogu morala igrati sudska praksa, jer bi tada presude i kazne jednog suda, ( po prilici vrhovnog,) trebale neformalno utjecati na sve slične slučajeve, kako bi se održalo načelo pravednosti i jednakosti kažnjavanja za isto učinjeno kazneno djelo.
To nas opet približava pravu presadana, samo neformalno, jer se sudovi nisu dužni držati sudske praske, ali bi se radi pravičnosti i još važnije radi pravne sigurnosti ipak trebali, odnosno morali pridržavati sudske prakse.

Po meni, mislim da je pogrešno pretpostaviti da propisana kazna može djelovati preventivno u krivičnom pravu
Zavisi od kaznenog djela i motiva činjenja kaznenoga djela. Primjerice na ISIL-ovog teroristu sigurno neće utjecati visina kazne. Ali u slučajevima mučenja životinja, krivolova i u nekim drugim lakšim kaznenim djelom hoće.
Što se tiče financijskog i političkog kriminala, kazneni zakon ne smije uopće dozvoliti mogućnost da netko pronevjeri milijune kuna a da za to može dobiti kao kaznu rad za opće dobro.
Sve one kazne gdje je propisana minimalna kazna zatvora od 6 mjeseci bi trebalo podići na minimalnu kaznu od 2,5 godine, jer šest mjeseci je sramotno malena kazna.
U pravilu ljudi će se baviti financijskim kriminalom, sve dok procjenjuju da to mogu činiti, odnosno sigurni su ili pretpostavljaju da za kriminal neće odgovarati, a ako i budu odgovarali, sigurni su ili pretpostavljaju da će sankcija biti manje bolna od toga da se kriminalom uopće nisu bavili.
Zakon ne smije omogućiti da se počinjenje kaznenog djela može isplatiti počinitelju, jer na taj način doslovce potiče kriminal.
Da se koji političar osudi zbog korupcije na 15 - 20 godina zatvora, siguran sam da to ne bi negativno utjecalo na razinu korupcije, a tko zna, možda bih se među političare uvukao strah, što bi moglo dovesti do pada stope korupcije i financijskog kriminala uopće.

Tko je glasao

Otvoreno-zatvoreno

Sjećaš se naših otvoreno-zatvorenih poglavlja, od kojih nam je najproblematičnije bilo ono pravosudno? E, pa, zatvorili smo ga, dakle formalno smo se uskladili sa zakonodavstvom EU i vjerujem da ni u kojem poručju o njega znatnije ne odstupamo. Nije dakle problem u zakonima, već u provođenju istih.

Osim što raznorazni "uglednici" toliko očigledno imaju povlašten položaj da je to već vrijeđanje zdrave pameti, za što postoji bezbroj primjera, kvarno je i ono što se događa prije (nepodizanje optužnice, odugovlačenje, curenje informacija), tokom (klimava optužnica, beskrajni i skupi procesi koje običan građanin ne može izdržati) i nakon (već spomenuta skraćenja kazni, pomilovanja i "robijanje" koje liči na ljetovanje...).

Nije dakle problem u zakonima, nego u ljudima koji ih provode. I u kontekstu. Barem u najvećem dijelu.

Dobar primjer reakcija javnosti u odnosu na kontekst je ovaj slučaj jaywalkinga u Osijeku...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

U slučaju određivanja min i

U slučaju određivanja min i max kazne veliku bi ulogu morala igrati sudska praksa, jer bi tada presude i kazne jednog suda, ( po prilici vrhovnog,) trebale neformalno utjecati na sve slične slučajeve, kako bi se održalo načelo pravednosti i jednakosti kažnjavanja za isto učinjeno kazneno djelo.

To tako i je riješeno kod nas, jedna od glavnih funkcija Vrhovnog suda je ujednačavanje sudske prakse, ali se isuviše često događaju razlike. I suci su samo ljudi, podložni različitim utjecajima i porocima.

Ali dok kao posve normalno prolazi samoisticanje sudaca u medijima, i to još kako se hvale poznanstvima i druženjima sa suspektnim osobama, a da struka ne poduzme ništa kako bi ih spriječila, neće biti dobro.

Ipak, primjerice, Turudić nije prošao na posljednjem DSV pa možda ima nade. No bojim se da će trebati zamijeniti čitavu jednu generaciju sudaca da bi i kod nas pravosuđe počelo funkcionirati kao neovisno, ali pravedno i jednako prema svima.

B-52

Tko je glasao

državno odvjetništvo

navedenom bih dodao državno odvjetništvo. ono je, nažalost, često iznad sudova.
dorh i uskok jednostavno ne pokreću određene procese. prijave drže u ladicama ili jednostavno ih odbacuju.
pored toga oni dijele pomilovanja "nagođenim" kriminalcima.

pored dobrih zakona potrebni su i dobri sudovi. potrebna je odgovornost sudaca.
ne prihvatljivo je da suđenja kapitalcima poput Sanadera propadaju, viši sudovi vračaju na ponovna suđenja zbog nekih amaterskih propusta.
odgovorni suci prolaze bez sankcija, često su nagrađeni napredovanjima.
takva neodgovornost dovodi do trgovine s presudama, jedna od presuda koja debelo smrdi na prodaju je ona spomenutom Horvatinčiću

a tu je i jamčevina koja se primjenjuje uglavnom kod kriminalaca koji jamče nezakonito stečenom imovinom. osobe koje se sumnjiči da teška kriminalna djela, uplatom jamčevine oni postaju nevini i bez ograničenja se vračaju na funkcije i poslove na kojima su napravili kaznena djela. banić, mamići
rekao bi da prvo reforma pravosuđa a onda korekcija zakona

Tko je glasao

Razumijem ja da sama promjena

Razumijem ja da sama promjena jednog zakona nije dovoljna kako bi pravosuđe počelo funkcionirati. Ali izmjene zakone su također jedan od preduvjeta bilo kakvih ozbiljnih reformi.
Cijeli represivna aparat prožet je političkim i stranačkim kadrovima. Od početka do kraja kaznenog postupka, više državnih institucija mora poduzeti brojne radnje kako bi se postupak uspješno okončao.
Tu kod nas se uvijek nađe neka institucija koja "slučajno" pogriješi pa se postupak ne može uspješno okončati.
Kako si i sam primjetio sankcija za pogreške nema, a mislim da su svima poznati razlozi zašto ih nema.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Test od Voltron komentara 0
  2. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 0
  3. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  4. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  5. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  6. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  7. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  8. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  9. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  10. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  11. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  12. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  13. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 64
  14. zarobljeni u tuđa objašnjenja od aluzija komentara 0
  15. Od hrvatskih časnih ratnika u ratu, do izdajničkih antihrvatskih političara u miru, za kratko vrijeme od ppetra komentara 26
  16. planetarno... monolog caruje... od aluzija komentara 0
  17. pa ti sad´ razumi milosrdne, od indian komentara 11
  18. HDZ besprizorno trguje hrvatskom djecom da bi ona sutra plutala plićakom od ppetra komentara 8
  19. Hrvatska u čvrstom zagrljaju „najkvalitetnijih“ Hrvata od Feniks komentara 0
  20. Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere od Zoran Oštrić komentara 18
  21. moram biti... kakav jesam... od aluzija komentara 0
  22. Kakvi ljudi nemaju mjesta među serboslavskim parazitima? Evo jedan konkretan primjer. od radnik komentara 0
  23. učiteljsko i profesorsko školstvo je potrošeno od aluzija komentara 0
  24. Blaženi Boris Jokić i Bezgrješna Anka Mrak-Taritaš-Dugoprstanka od ppetra komentara 15
  25. Darwinova nagrada i antivakcinaši od doza komentara 7

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 34

Novi korisnici

  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500