Pred vama je svakako malo neobičniji dnevnik – kako i priliči – posljednjega dana poklada on se bavi karnevalom. Naizgled, ovoj temi tu nije mjesto, ali ne odustajte od čitanja. Jamčim vam – nije promašaj, a ako vam se i ne svidi, 'sukrivac' je DCroat (njemu ovo obećah u jednom komentaru!).
Karnevalska tradicija u dubrovačkom kraju postoji 'otkad je svijeta i vijeka', vjerojatno kao i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. Ali jedna relativno novija tradicija, stara 'samo' 28 godina, za dubrovačke prilike i nije nešto po svom vijeku trajanja. Međutim, ako se uzme u obzir njezino društveno značenje, onda stvari stoje sasvim drugačije. Međutim, prije nastavka samo jedna napomena: u dubrovačkom kraju kaže se karnevo (gen. karnevala), što se koristi u nastavku.
Riječ je o Župskom karnevalu, manifestaciji 'rođenoj' 1981. godine u znak prosvjeda protiv korištenja tadašnjega dubrovačkog odlagališta smeća na Dupcu u Župi dubrovačkoj, koji je svojim dimom i smradom zagađivao znatan dio toga područja, danas istoimene općine. Raniji seoski karnevali udružili su se u jedan, danas čuveni Župski karnevo, koji posljednje nedjelje poklada pohodi Stradun. Posebnosti ovoga karnevala su njegove 'scene' – maškarane skupine koje igrokazom komentiraju aktualna politička i druga zbivanja, kao i testamenat (ostavština), tj. poruke, koje također na duhovit i britak način komentiraju aktualna dubrovačka, a ponekad i šira društvena zbivanja. Već je stara izreka da je Stradun pun čeljadi samo triput na godinu – za svetoga Vlaha, za otvorenje Ljetnih igara i za Župski karnevo. Istina, u međuvremenu su krenuli i dočeci Nove godine, dolaze i kruzeri s mnoštvom putnika koji pune Stradun – ali izreka je ostala.
Župski karnevo prava je preteča demokracije. Bez dlake na jeziku i u predratna vremena oštro je komentirao sve važnije događaje i nositelje političkih i drugih funkcija, bez cenzure i bez mogućnosti da ga se zaustavi. Istinita je i anegdota o zahtjevu ondašnjega Komiteta SK za prethodnom dostavom testamenta načelniku policije (tj. sekretaru milicije). Karnevalisti su se pobunili protiv toga, pošli sekretaru na razgovor i s njim se lijepo dogovorili (a to nije bilo teško, jer je on i sam bio obožavatelj i redovito pratio Župljane na Stradunu). Dakle, dogovor je bio slijedeći: karnevalisti će poslati testamenat poštom u subotu, koji će stići sekretaru u ponedjeljak na stol i on će moći mirno uživati u čitanju. U međuvremenu, u nedjelju Župski karnevo će 'obaviti svoje' na Stradunu. I tako je sve štimalo. A sekretar se nije izlagao kritikama da je viđen na Stradunu kako se smije doskočicama Župljana na račun onih kojima je i sam odgovarao za svoj posao. Činio je to nesmetano, uz kavu u svom uredu, 'ekskluziva' mu je stizala poštom dan nakon javne izvedbe programa.
Glavni likovi (karnevali) u predratno vrijeme bili su nekad imaginarni likovi, a nekad istaknuti političari – predsjednici izvršnoga vijeća ili općine, sekretari Komiteta i sl., a npr. 1991.g. to je bio general Kadijević. Bile su to osobe koje bi po nekim svojim djelima ili postupcima 'stršile', i tako se kvalificirale za karnevala. Obično bi se dogodilo da dotična osoba 'ispadne iz igre' do idućih poklada, pa je izbor 'glavnoga lika' bio i nagovještaj političkoga pada te osobe. Jedne godine glavni lik je bio sekretar Komiteta, prezime mu je bilo Buha. Figura karnevala je izrađena kao vjerna, ali divovska reprodukcija buhe (kukca), a tekstom je riješeno ostalo. Nakon nekoliko mjeseci Buha je bio smijenjen, a iduće godine Župljani su u svojoj povorci nosili onu istu buhu od lani, ali samo izvrnutu, i to bez ikakva komentara. I bio je to glavni 'štos' te godine, svi su ga kasnije komentirali, a u programu nije bilo rečeno ni riječi na tu temu. I uz ovo jedna napomena: karnevo se ne spaljuje(!), što je također odmak od tradicije, jer su prvih godina – osim u Dubrovniku – Župljani izvodili svoj program još i u Cavtatu, te obilazili Župu dubrovačku. Dakle, radi se o putujućem karnevalu, što je također iznimka u odnosu na uobičajenu karnevalsku tradiciju. A karnevala su 'užegli' (spalili) samo jednom, na Stradunu, kad su priredili klasično suđenje, ali su od toga odustali, jer je – kako kažu – predstava bila dosadna u usporedbi s onim što inače rade.
U međuvremenu je napravljen još jedan odmak – već nekoliko godina (od rata) nema karnevala kao posebne figure glavnoga krivca. Župski karnevo je ulični teatar koji na satiričan i zabavan način komentira aktualna društvena zbivanja i osobe iz javnoga života i kao takav prvorazredna je atrakcija za građane Dubrovnika i okolice, koji napune Stradun da bi ga vidjeli i čuli. Iako je povorka i sama po sebi atraktivna za vidjeti (osim igranih, bude tu i 'scena' koje imaju samo vizualni učinak), osnovna atrakcija Župskoga karnevala su njegove poruke, testamenat, odnosno tekstualni dio u slobodnoj formi, koji se čita (a dijelom i pjeva) po završetku predstavljanja scena iz povorke. To je ono što se 'mora' čuti, zbog čega mnoštvo čeljadi dolazi na Stradun i pažljivo sluša, neovisno o vremenskim prilikama, a znale su biti i vrlo neugodne (studen, kiša, a jedne godine čak i snijeg).
Nadam se da Župski karnevo i nije baš 'potpuna tajna' za sve vas, jer često na dan svoga održavanja dospije i u nedjeljni TV-dnevnik, kad se prikažu pojedine sekvence. Tako je bilo i ove godine, 27. siječnja (zbog feste svetoga Vlaha održan je tjedan dana ranije). A o njemu pišu i novine – lokalne daju veći dio tekstova, a nacionalni dnevnici donose nešto kraća izvješća. Eto, uvod je poslužio lakšem razumijevanju, a sad slijede citati nekih poruka i opisi 'scena', interesantniji široj javnosti. Uz napomenu Dubrovčanima da su lokalni izrazi zamijenjeni standardnima radi lakšega razumijevanja.
Evo uvodnih riječi u ovogodišnju predstavu:
Dobro nam došli na jubilarni 28. Župski karnevo!
Jubilarni je – jer je petsto godina Držića.
Oštro je kritizirao ondašnju vlast,
zato je u nemilost morao past'.
Opisao je karaktere svoga doba
s njime je nastala prva oporba.
A jubilej je i naš!
Jer baš Župski karnevo
dugih godina održava Držićev duh u Gradu.
Dakle,
dosta je toga da agresivna manjina maltretira šutljivu većinu
Zato pozdravljamo šutljivu većinu,
okupljenu ovdje na Stradunu.
A zaprašićemo ga i agresivnom manjini,
kao što znamo i umijemo!
Čudo je ova naša demokracija!
Čini mi se da ih je u Saboru najviše radi imuniteta.
Vjerojatno već ovdje prepoznajete neke događaje, opisane u prethodnim dnevnicima. Slijede opisi nekoliko igranih scena:
Fabergeova izložba carskih jaja – skupina maškara s vitrinom punom ukrašenih jaja 'velikoga formata':
Prikazujemo vam izložbu jaja.
Ali nisu carska, iako su nakrcana zlatom.
Ovo su jajca naših vrlih mudonja,
što ih sad USKOK češka.
Samuraji – skupina maškara koji vjerno dočaravaju japanske samuraje, a izvršili su harakiri u skalinima crkve svetoga Vlaha:
Japanski car Pušikita šalje delegaciju samuraja
da prosvjedno izvrše harakiri
zbog gladi u Japanu nastale nakon proglašenja ZERP-a.
Bager – model bagera srednje veličine, vozi ga 'Dubravka Šuica' (Dube), praćena skupinom građevinaca, a bager je upravo izvadio korijenje platana na Pilama:
I mi bager za rušenje imamo!
Klonirali smo Dubu i poklanjamo vam i nju i bager.
Demokracija je, treba se obračunati s ostacima prošlosti.
A tih spomenika ima preko svake mjere – sve ih treba poravnati sa zemljom!
Agilna je gradska uprava, ali ne može ni ona sve sama.
Zato smo vam priskočili u pomoć.
Na kraju predstavljanja igranih scena, a prije prelaska na tekstualni dio programa, pročitano je i 'priopćenje iz ureda gradonačelnice':
Dosta je toga senzacionalizma radi diskreditacije svih onih
koji se javno bave tajnim poslovima.
Naši građani imaju posebno mjesto u svim našim projektima,
i prioritet za istjerati iz Grada.
A karnevalske poruke najavljene su slijedećim citatom iz Gundulićeva 'Osmana', aluzija je na postupke gradske uprave prema svojim građanima:
A čijem si se zahvalila tàšta ljudska oholasti?
Sve što više stereš krila,
sve ćeš paka niže pasti.
Vjekovite i bez svrhe nije pod suncem krepke stvari.
U visócijeh gora vrhe
najprije ognjen krijes udari!
Pa kaže dalje: A ovu od našega Điva (Ivana Gundulića) najbolje bi mogla razumjeti naša prva dama, da ne rečem 'premijera od Grada':
A oni kih se boje mnozi,
strah od mnozih oni trpe!
U nastavku slijede neke od poruka koje se osnose na akciju USKOK-a Pet zvjezdica:
SVEMOGUĆEM BUTIJERU: (Stijepo Butijer, član Poglavarstva zadužen za urbanizam, siva eminencija, kum građevinske mafije u Dubrovniku, op.a.)
Iz komunjara si brzo u HDZ preskočio,
pa u mafijaški biznis spremno uskočio,
i svetoj materi Crkvi pod skute se zavukao,
e da bi od Dubrave slavu što lakše zatukao.
Sa Šujom u tandemu od Grada si gazda, (Šuja - jedan od nadimaka Dubravke Šuica)
ista k'o i ti – ministrica uza te je vazda.
Razara se sve po redu – Gruž, Lapad, Srđ i Pile,
i bez USKOK-a treba te izopćiti k'o Papa pedofile!
KUMU ĐUKANU I KUMI MINISTRICI POD KIŠOBRANOM IGH: (Petar Đukan i Marina Matulović-Dropulić, op.a.)
Ne dajte Stijepa. (Butijera, op.a.)
S njim ćete lakše uništiti ovo malo prostora što je ostalo,
naravno u svom interesu.
KRALJU OD KONELA: (uhićeni Antun Kralj, vlasnik firme 'Konel', op.a.)
A ti si mislio da ti je samo nebo granica!
ŽERAVICI NA ŽERAVI: (uhićeni Ivo Žeravica, pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave, op.a.)
Očito da od oca nisi dovoljno naučio! (i otac mu je poznati 'mutikaša')
KUMU ŠTROKU INTERNACIONALE:
Moš' mislit' – našli se hlebinci za čačkati jajca velikom bossu don Corleoneu.
TURCIMA OD RIXOSA: (vlasnici hotela 'Libertas', op.a.)
Isplatilo se reketarima dati milijun,
jer je Libertas duplo grozniji od Belvija.
Evo i prigodnoga Očenaša:
Oče naš,
što činiš na nebesima?
Osvijesti se
i izbavi nas od zla.
Misliš li zaraditi penziju
otplati nama duge naše.
vazda smo se uzdali u te
k'o u pravoga žiranta.
Ako si nas napravio
na svoju sliku i priliku,
ako je na nebu
k'o i na zemlji,
hvala ti na kraljevstvu tvome,
dosta nam je i naših problema.
Ne uvedi nas u napast
da rješavamo još i tvoje.
Kruh je naš svagdašnji
makar iz kontejnera.
Kad već ne radiš svoj posao,
daj nam danas
da i mi spuštamo
dužnosnicima našim,
makar na izborima,
kako i oni spuštaju nama
čim prođu izbori.
Amen.
Slijedi i nekoliko postizbornih poruka:
VIDI MOLIM TE, KAKO JE PAMETNO GLASAO GLUPI NAROD:
S malo ribe zaokružili Jamba,
a ne pazeć' na djecu, izbacili Ružu. (Tomašić, op.a.)
Tako je vuk sit,
a djeca na drogi.
SANADEROVU PATRIJARHU: (Luka Bebić, op.a.)
Maršal se prikazao na otoku, a ti u Saboru!
NESUĐENOM MINISTRU MATUŠIĆU: (Frano Matušić, aluzija na homoseksualizam navedenih likova i njihova stranačkog šefa, op.a.)
Prešao te Jandroković!
On je mlađi i slađi.
NOVOJ SABORNICI TATJANI: (Tatjana Šimac-Bonačić – nova saborska zastupnica, aluzija je na ostale zastupnike s područja županije, koji nisu 'čisti', op.a.)
Što ćeš ti u Saboru kad ti ne treba imunitet?
MAMI OD GRADA: (Dubravka Šuica, op.a.)
Saborski imunitet je odlična stvar
za ne-daj-bože potrebe !!!
RAZOČARANOM NAČELNIKU OPĆINE KONAVLE: (Luka Korda, 70 godina, koji nije bio na listi HDZ-a, a očekivao je da će biti 'nagrađen', op.a.)
Bit će još izbora za Sabor – glavno je da si mlad i perspektivan!
NERETVANSKIM GUSARIMA JAMBU I BEBIĆU:
Kad se lupeška srca slože,
sve se pokrit' i naplatit' može.
NESUĐENOM ZASTUPNIKU ANDRU: (bivši ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić, dijabetolog, aluzija je na Jambovu predizbornu kampanju u kojoj je biračima dijelio ribu, mandarine i sl., op.a.)
Bilo bi bolje da si šećer dijelio,
nego da si ga narodu mjerio!
Slijedi i nekoliko poruka, koje se odnose na aktivnosti Građanske inicijative za spas Dubrovnika:
DEZURBANIZMU OD GRADA: (prerada Gundulića)
O skliska, o mrska, o prljava raboto,
plan u kom sva sranja crni nam vrag je do,
uzroče istini od naše sve strave,
uresu jedini od posječene dubrave.
sva mita, sve škude, sve ljudske golgote
ne mogu bit plata te šporke sramote!
ŽANI DE CONSERVATORE: (Žana Baća, pročelnica Konzervatorskoga odjela, aluzija je na pok. gđu Dubravku Bebu Beritić, legendarnu prvu dubrovačku konzervatoricu, op.a.)
Sreća tvoja gdje Beba ne može vidjeti
kako razdireš haljine njene.
INICIJATIVI ZA SPAS OD GRADA:
Ođe, ođe,
nazdravje vam novi bager dođe! (prerađena 'Dubrovačka kolenda', op.a.)
FRANIĆU OD UNEREĐENJA PILA: (Igor Franić, autor kontroverznoga spomenika braniteljima i projekta uređenja Pila, op.a.)
Na spomeniku od Windowsa već 15 dana nema nikakvih radova.
Krajnji je momenat za cjelovitu rekonstrukciju.
ĐIVU OD BOSANKE: (Đivo Dražić, konzervator, vođa 'Građanske inicijative za spas Dubrovnika', op.a.)
Malo je što ušestavaš kamen, nego si počeo i gradonačelnicu! (ušestati = dovesti u red, op.a.)
CAPORU, DOMOVINE SINU: (Đuro Capor, aktivist udruge 'Domovina', prvi javno prozvao S.Butijera, op.a.)
Junački si 'opleo' po Butijeru,
jesi li platio životno osiguranje?
AKTIVISTIMA OD DUBRAVE 'DUBA': (Društvo za zaštitu prirode 'Dub', organiziralo tribinu 'Plansko uništavanje Dubrovnika', op.a.) - pjevano, melodija 'Jedna Dubrovčanka'
Dube nam ne čuje 'Dub',
jer nju vam zaboli zub.
Baš kao i ona stvar,
a to je kukumar. (kukumar = krastavac, op.a.)
Evo i nekoliko 'ostalih' poruka u stihu:
FONDU ZA PRIVATIZACIJU:
Maestralno su fondom dirigirali,
nisu trebali poznavati note,
po svojim pravilima su svirali,
od naroda praveći idiote.
Odabrani su s njima pili kavicu,
zaprepastili su cijelu naciju,
javnost čeka sud i pravicu,
i na njima robijašku majicu.
PELJEŠČANIMA I KORČULANIMA:
Nevidljivi radovi teku oko mosta,
'nasadili' vas opet, njima nikad dosta.
Kažu, bit će i demografskoga učinka.
zato navalite, guzite se bez počinka.
MONADI OD BRGATSKE ULICE: (Šuica rekonstruira svoju ulicu – 'zlatna ulica' nakon 'zlatnoga zahoda' u Poglavarstvu prošle godine, op.a.)
Vijećnici sjede k'o đaci u klupi,
sigurno će ispasti zaključak glupi.
Nemoj da Mami tko što grubo reče,
nakon zahoda, zlato sad ulicom teče.
Da bi pokušala omesti održavanje Župskoga karnevala, gradonačelnica (u tekstu: Dube) je zabranila postavljanje uobičajene pozornice na Stradunu (koja je inače bila potrebna i Turističkoj zajednici Grada za njihovu karnevalsku priredbu održanu dan ranije, ali je i to 'žrtvovano'). Evo kako su to Župljani komentirali na kraju svoga programa:
Kao što ste vidjeli, ove godine Dube nam je ukinula binu,
pa smo zato stali na skaline svetoga Vlaha.
Koja ljepota od demokracije.
Ljudi moji, ona će vam dogodine ukinuti i svetoga Vlaha!
Dnevnik je malo poduži (nadam se da mi ne zamjerate), unatoč 'debelom prorjeđivanju' materijala. Čim ga objavim, žurim na Stradun čuti i vidjeti nastup udruge 'Porporela', koja je osnovana prije nekoliko godina, a angažirana je poput Župskoga karnevala. Na 'ultimi od poklada' i oni imaju nastup donekle sličan Župljanima, a radi se o igranom skeču na izabranu aktualnu gradsku temu. O tome možda sutra, kao dodatak, u komentaru na ovaj rad.
I na kraju, zahvala karnevalistima na ustupljenom materijalu i nesebičnoj pomoći u dopunskim informacijama. Bez toga ne bi bilo ni ovoga dnevnika, prvoga uz kojega sam se toliko smijao dok sam ga pisao. Iako sam sve to nedavno uživo čuo i vidio na Stradunu.
Komentari
Evo zaostale obveze s kraja
Evo zaostale obveze s kraja dnevnika. Nije lako ponovo započeti jednom već dovršeni, pa propali posao. Ali nema druge, moram k'o i Miho Pracat – ovo je drugi pokušaj gušterice da se popne uza zid, nadam se da mi neće trebati i treći.
Dakle, u utorak uveče sam bio na Stradunu, odnosno pored katedrale, gdje su Porporelaši izveli svoj program. Prije je to bila udruga Porporela, ali i u njih je došlo do nekih previranja, sad su dvije udruge. Ona o kojoj je ovdje riječ je nova, a zove se Nazbilj, a vodi je Srđan Kera.
Radi širega konteksta važno je naglasiti da je Župski karnevo dugo godina održavao karnevalsku tradiciju, a možda je čak i spašavao od izumiranja u dubrovačkom kraju. Neko vrijeme, a to je potrajalo, osim Župljana nije bilo nikoga i ničega. Riječ je o nekoliko predratnih godina, a naravno, i o ratnim i poratnim godinama. U međuvremenu su se prilike popravile, živnulo je i u drugim mjestima, a svakako je najznačajnija pojava Srđana Kere i njegovih prijatelja iz Grada.
Ovdje moram spomenuti i manifestaciju koja se zove Dubrovački karnevo. To je umjetna tvorevina, nastala angažmanom Grada i Turističke zajednice. Ulažu oni velike novce u to (ove godine oko 700.000 kuna, ako sam dobro čuo), najviše u gostovanje karnevalskih skupina iz drugih krajeva, pa i inozemstva, ali nema publike na Stradunu. Bolje bi bilo da 10% tih sredstava ulože u Župljane i Porporelaše, bio bi bolji učinak, samo što ovi nisu 'podobni'. Udruga Nazbilj nastupila je u okviru toga programa (četiri dana dubrovačkog karnevala), možda su čak i dobili neku potporu, to mi nije poznato, bar su – za razliku od Župljana – imali pozornicu za nastup (ostala je uz katedralu, gdje je bila montirana za proslavu svetoga Vlaha, inače bude ispred kina 'Sloboda'). Jedino što je dobro u toj umjetnoj tvorevini je školski maškarani dan, kad Stradunom defiliraju škole, odnosno maškarani razredi. Ne toliko po kvaliteti programa, koliko po stvaranju navike maškaravanja kod mladih, pa će to dugoročno doprinijeti očuvanju i obnovi tradicije.
Ali, vratimo se na temu. Dakle, Porporelaši su se organizirali prije par godina. Oni scenski obrade neku aktualnu gradsku temu – pjesmama, skečevima, rekvizitima ('scenama', kako kažu Župljani). Naravno da su prigodno i kostimirani. Prije dvije godine tema je bila 'Mali raspjevani Dubrovnik', nisam to vidio, ali očevici kažu da je bilo smijeha do suza. Lani su bili Indijanci, posljednji Mohikanci u rezervatu (preostali stanovnici Grada), također je bilo dobro.
U utorak, kad sam došao na Stradun, prvo što sam čuo i vidio bila je skupira 'naoružanih revolucionara' na đipu i oko njega kod velike Onofrijeve fontane. Bilo ih je dosta, uredno kostimirani i opremljeni 'oružjem' i crvenim zastavama, orila se pjesma 'Bandiera rosa', bila je to najava 'gradske revolucije', bar mi se tako činilo. Tim više što se i s pozornice orila odgovarajuća 'revolucionarna' glazba. Kasnije sam shvatio da je to bila prethodnica, iako je nastavak priče bio manje revolucionaran.
Pored pozornice već se počeo okupljati svijet, a bilo je i dosta drugih maškara u raznim skupinama. Nisam bio siguran je li sve to dio pripremljenoga programa ili su 'neovisni'. Kasnije se ispostavilo da su bili 'neovisni', sudionici kasnijih zabava u Gradskoj kavani i kazalištu, te 'škeraca' po Stradunu i okolnim kafićima. Na pozornici je već bila postavljena izložba velikih ukrašenih jaja (-> Faberge), s uočljivim sličicama poznatih 'faca' (gradonačelnica, Jambo ...). Sve je ukazivalo da će i ovaj put biti obrađena aktualna dubrovačka situacija, ali više globalno, a ne neki segment, kao prošlih godina.
U osam i po stigli su Porporelaši prevođeni Kerom. Bilo je tu i drugih znanih 'faca', a posebno su dominirali gorostasni Nikša Hrdalo (Pomet i Crnogorac) i patuljasti urar Jozo Krilić, maskota Porporelaša, ovaj put maskiran u Kosovara. Ukupno tridesetak kostimiranih sudionika, a doveli su i jedno veće jaje sa sobom.
Program je bio šarolik. Izvodile su se snimljene znane pjesme s novim tekstovima, skečevi na temu stanja u Gradu, pa tako Maro nije 'spenđavo' solde u Rimu, nego ih je zarađivao na Peskariji i u Gradskoj kavani, te spremao u strane banke na Stradunu. Iz velikoga jaja je 'uskrsnuo' i Marin Držić, ali se nije odmah snašao, jer nije prepoznao mjesto i čeljad. Udarna je bila izložba jaja. Mala digresija – izvanredno su napravljena, a čuo sam da će biti izložena u predvorju Kazališta (šteta bi bilo da ih ne vidi i šira javnost!). Voditelj je prikazivao sadržaj svakoga od njih, jer jaja su se otvarala. U jednom je bila hrvatska pretvorba i privatizacija, pa mafija, u trećem sjekira u medu, potom Jambovi dosezi u Neretvi i u Gradu (uz pomoć gradonačelnice), zatim nezaobilazni Butijer na zlatnom bageru (opisano u prethodnim dnevnicima), te – završno – bilanca sedmogodišnje 'vladavine' Dubravke Šuice: zlatni zahod (đestro), zlatna ulica, jahta i neizgrađena garaža).
Manje znana tema je 'sjekira u medu', pa ću je posebno iznijeti. Radi se o Nikoli Obuljenu zvanom Ćićo, poratnom gradonačelniku (HDZ) i saborskom zastupniku, koji danas vodi zakladu 'Blaga djela' (Opera pia), nastalu još u doba Republike. Uglavnom, Ćiću je 'pala sjekira u med', jer se usput i sam dobro potkožio s imovinom starih ljudi bez nasljednika. Bio je i on nasmijan u publici, ali je nakon otvaranja 'svoga' jaja netragom nestao.
Mala digresija, evo kako je istu stvar 'obradio' Župski karnevo:
ĆIĆU OD BLAGOGA DJELA
Davno si im'o viziju,
za uhiti' proviziju!
Po završetku programa na pozornici, Porporelaši su se zaputili u Porat, gdje su užegli karnevala, a to je bila figura božice pravde s velikim povezom na očima. Za njima je pošao i dio publike, a dio je ostao iz bližega razgledati jaja na pozornici, što je sigurno bilo interesantnije.
Hvala, hvala, hvala... Dao
Hvala, hvala, hvala...
Dao bih ti i više od jednog boda za trud (ali panteokrat Mrak ne da - možda nam fogodine i ukine pollitiku k'o Dube binu)...
Malo sam progooglao ima li slika s karnevala i našiao na ove:
Slike su samo kao dopuna tvom trudu (kad sam već "sukrivac" ali sad vidim da Župljani nikog ne spaljuju, pa mi je odmah lakše...)
Ovo su BAGER, JAJA i
Ovo su BAGER, JAJA i ZERP.
ZERP nije opisan u dnevniku. Scena se sastoji od Dalmatinaca i Talijana, koji vuku istu mrežu, a iza njih Slovenci 'ureduju' kao zainteresirani EU-šefovi.
Sve je, k'o i obično,
Sve je, k'o i obično, vrhunac pučke satire ali uz "Očenaš" sam oplak'o od smijeha :-D.
Lijepijeh li vremena kad sam se i ja, k'o mulac, vrtio oko našega Karnevala :').
Ali bi' će još toga, sad sam mrcu stariji i luđi pa me možebi' jope' primu :).
Upravo sam bio napisao
Upravo sam bio napisao obećani osvrt na večerašnji nastup Porporelaša. Potrudio sam se, bilo je toga nekoliko. A kad sam kliknuo na Objavi komentar - puklo. Uzalud vam trud, svirači ... Moram sutra ponovo nešto smisliti, sad nemam više živaca. A i kasno je, treba ujutro na posao.
Ragusa dragi, :) Osnovno
Ragusa dragi, :)
Osnovno SAVE pravilo SAVE informatike SAVE je SAVE pisati SAVE u SAVE vanjskom SAVE text SAVE editoru SAVE i SAVE koristiti SAVE jednu SAVE korisnu SAVE funkciju SAVE koja SAVE se SAVE možda SAVE nazire SAVE iz SAVE ovog SAVE teksta SAVE. :-D.
Nemoj zamjeriti ali još sam pod utiskom karnevala :-D.
Još jedan koristan savjet, potpuno off-topics ;), iako naš mrak (koji živi još uvijek u mračnom dobu informatike :)) smatra da: "there is no such a thing as a free lunch in the universe" ipak, u tom istom svemiru, postoji free software (slobodan i gotovo uvijek besplatan) pa vam toplo preporučam http://hr.openoffice.org/, dobro će vam doći i kod bloganja (ja ga koristim i privatno i u poslu već godinama). Inače paket je kompletan i ima gotovo sve alate kao i MS Office a i kvalitetom ne zaostaje baš puno, pogotovo u text editoru.
Nadam se da ćete oprostiti off-topics, barem je informacija korisna ;).
ragusa....ovo smo sve culi i
ragusa....ovo smo sve culi i procitali do danas nekoliko puta....zato je nezanimljivo...i dosadno...i ocekivano...a nacin na koji ti opisujes nas karnevo je los...ti ne znas nego pljuvat po nekome....zato si se trebao danas uhvatit teme koja bljesti sa svih naslovnica i napravit tekst...koji bi sigurno bolje prosao od ovoga...ili je to zabranjena zona za tebe,ha!? mislim da je ipak ovo zadnje....preocito je...ako se vec trudis pisati ovdje o problemima u gradu obuhvati ih sve....a ne uvijek iste...preocito je prijatelju....
Evo, s obrirom da sam loš,
Evo, s obrirom da sam loš, gori i najgori (Pepelnica je - i sam ću se posuti pepelom!) - imam dva prijedloga za tebe:
1. Opiši nastup Porporelaša umjesto mene, evo dajem ti 24 h da to učiniš, unaprijed odustajem od kritike. Samo ću dodati i svoj opis ako mi se tvoj ne učini dovoljno dobrim.
2. Današnje novine nisam ni vidio, imao sam prečega posla. Tako da i ne znam što u njima 'bliješti'. Misliš li možda na Besjedicu? Čuo sam njegovo priopćenje na radiju. Inače nemam baš puno dodira s pravosuđem, jadan onaj tko se u njih uzda. Ako je to u pitanju, valjda znaš da je brat Pera Vićana sudac. Eto ti 'štofa', pa ti 'skroji' dnevnik na tu temu. A možeš proširiti i na druge njegove djelatnosti. Unaprijed zahvaljujem na trudu.
Usput i jedno pitanje: kažeš da sam loše opisao 'naš karnevo'. Sudjeluješ li u njemu? Popravi što je loše opisano, dodaj što fali! Ako si 'unutra', sigurno ti je lakše nego meni. Ja sam se malo promučio, trebalo je pribaviti materijal, s nekim popričati, ponečega se prisjetiti. A samo sam želio da se za njega čuje malo šire, u najboljoj namjeri. Ako mi je to grijeh, evo - kajem se! Ali, kad je tema već otvorena - sve što nije dovoljno dobro može biti popravljeno!
cilj je ostvaren...pa ti
cilj je ostvaren...pa ti misli sto oces:)
nsmijao si me puno vise od maskara...one su bile ocekivane u ovakvom izdanju
ragusa....ovo smo sve culi i
ragusa....ovo smo sve culi i procitali do danas nekoliko puta....zato je nezanimljivo...i dosadno...i ocekivano...a nacin na koji ti opisujes nas karnevo je los...
Napiši ti da bude zanimljivo, uzbudljivo, neočekivano i bolje. Kritizirati učinjeno je lako, napravati bolje teško.
ti ne znas nego pljuvat po nekome....
Prenositi činjenice koje se povlače po novinama i o kojima bruji cijeli Grad ne može se baš odrediti kao pljuvanje. A ako postoji određena doza pristranosti to je normalno, svi mi imamo neki životni izbor. U čemu je problem?
zato si se trebao danas uhvatit teme koja bljesti sa svih naslovnica
Opet ista priča, sigurno od istog anonimca. Svaki dan pogledam na internetu Večernjak, Slobodnu, Vjesnik i još nekoliko izvora koji se nude ali nisam primijetio "temu", možda je blještavilo bilo prejako :).
napravit tekst...koji bi sigurno bolje prosao od ovoga...
Čudi me da tako dobro znaš koji to tekstovi dobro (ili bolje) prolaze a nikako da ga napišeš.
ako se vec trudis pisati ovdje o problemima u gradu obuhvati ih sve....a ne uvijek iste...preocito je prijatelju....
Pa ne može obuhvatiti sve probleme u Gradu ni jedna novinska redakcija a kamoli ragusa koji to radi dobrovoljno i besplatno. Zašto ti ne obuhvatiš probleme koje ragusa "izbjegava"? Što se mene tiče ja cijenim svako djelo pa makar bilo u sukobu sa mojim mišljenjem, i to je bolje nego jeftina kritika bez ikakvog sadržaja. Klasika: ako se ne radi ne valja jer se ne radi, ako se radi ne valja kako se radi. Filozofija na nivou birtije uz čašicu lošeg vina.
P.S. Potpuno mi je jasno da me nitko nije "pozvao" da odgovorim umjesto raguse ali, žao mi je anonimac, ne trebaju mi "pozivi", isto kao što ragusi ne trebaju odgovori u njegovo ime. Znači ovo je moj odgovor TEBI u MOJE ime.
Hvala, Attila, sparenjo si
Hvala, Attila, sparenjo si mi trud.
ragusa....ovo smo sve culi i procitali do danas nekoliko puta....zato je nezanimljivo...i dosadno...i ocekivano...a nacin na koji ti opisujes nas karnevo je los...
1. Ovo sam napisao na izričiti poticaj kolege DCroata. Dakle, ima onih koji to sve nisu čuli ni pročitali.
2. Napiši bolje, ne tvrdim da sam to učinio najbolje. Pri tom ne mislim na lokal (Dubrovnik), ovo je više namijenjeno 'ostatku svijeta', ljudima izvan Dubrovnika, koji nemaju priliku listati naša lokalna glasila.
Piši i ti o čemu hoćeš, kad i kako hoćeš. Nitko nikome ništa ne brani.
Ma nemore se mašakdur il
Ma nemore se mašakdur il tastament pripričavat.... mislin... more, al nije to to,.... mada je lipo vidit i pročitat da ih tarete, al nebi bilo loše da si to snimija nikon malon kamericon i lipo diga na jecdan od videoportala pa da svi lipo gledamo i guštamo,... a more bit i da jesi..
... a dobra van je ona o saboru radi imuniteta..... ha ha ha, ima toga, ima ima :-)))
Moram priznati da nisam
Moram priznati da nisam snimao. A neke stvari nisam još ni savladao. Vidiš da su mi dnevnici bez slika i 'jubita'. Moram se potruditi, nema mi druge. Međutim ima tih snimaka, imaju Župljani i 'službene snimatelje' (profesionalce), koji to odrađuju. Trebat će i to nabaviti.
bravo ragusa...a za one van
bravo ragusa...a za one van Dubrovačke Republike koji žele još malo šetat Stradunom, neka uz kavicu pročitaju
Naglasio sam da je ovo samo
Naglasio sam da je ovo samo dio materijala. Naravno da Župski karnevo nije preskočio Vićana, samo što sam kostur teksta složio prije današnje 'Slobodne', tako da se nije našao unutra - kriterij mi je bio poznatost tema. Slijedi nadoknada:
VIČNOMU VIĆANU
A kad će tebi USKOK u vizitu?
Napomena: vizita = posjet.
Za one koji se ne sjećaju
Za one koji se ne sjećaju gdje su čuli za Peru Vićana evo link na 2002. godinu:
Akter afere Dubrovačka banka pred zatvorom (Nacional br. 350 - 30.07.2002.)
Ono što je najzanimljivije je što mu se desilo - ništa!
leddevet
Bila su to ipak neka druga
Bila su to ipak neka druga vremena.
Vidi se kakvu je 'višestruku' zaštitu imao.
Onda su stvari tako funkcionirale.
Nadam se da sad stvari stoje ipak nešto drugačije.
Živi bili, pa vidjeli - doznat ćemo uskoro.
Ragusa dva pitanja (bliži
Ragusa dva pitanja (bliži si dolje oltaru pa si možda 'misu bolje čuo'):
1. Nisu li Jambo i Vićan bili većinski vlasnici turističkog naselja u Orašcu (ne znam da li su dio hotela du primorje ili su samostalni - ovo je potpitanje)
2. Nije li novi vlasnik istog naselja Jupiter koji je pod čudnim okolnostima dobio dozvolu za Čemprijese na Šipanu
Naravno, odgovor i nekog drugog tko zna detalje je dobrodošao!
Koliko je meni poznato oni
Koliko je meni poznato oni su zajedno sudjelovali u privatizaciji 'Vrtova sunca', nisu se neposredno eksponirali, nego se pojavio neki fantomski iseljenik Jakov Ban. Narod je odmah prokužio da je to Vićanova mućka, a stvarni kupci su brzo 'isplivali' na površinu. Jambo i Vićan su se tu i razišli, izgleda da je Vićan ostao dužan Jambu, tj. prešao ga je, jer je Jambo 'zakrvio' s njim.
Vlasnik 'Vrtova sunca' je Kordić (Hidrocommerce, Velika Gorica). Vićan mu ih je prodao da bi mogao rekonstruirati 'Admiral' u Slanome.
Čemprijesi na Šipanu su još uvijek samo u prostornim planovima, i to onima višeg reda. Nikakve dozvole za tu lokaciju nisu još mogle biti izdane.