Tagovi

Kanarinac u rudniku

Poljska zlota pala je na gotovo najnižu razinu u odnosu na euro, dok je mađarskoj forinti to već uspjelo. A onda je uspjela postaviti novi crni (crveni) rekord. Ako mislite da vas se ove vijesti ne tiču, razmislite ponovno.

Na tržištu istočne Europe vladaju banke čija imena bi vam ipak trebala biti poznata jer možda kod njih imate tekući račun ili kredit – Raiffeisen, Erste, Societe Generale (Splitska), UniCredit (Zagrebačka), itd. A njihova ulaganja rasprostrta su od Budimpešte do Moskve, od Varšave do Zagreba. Austrijanski mediji već spominju mogućnost da se njihovim bankama na istoku dogodi monetarni Staljingrad. Ali vratimo se korak unatrag.

Zapadne europske zemlje dobro su osjetile američku krizu. Potres je najteže pogodio Veliku Britaniju i Island, dobro su se istrošili i u Njemačkoj i Francuskoj. Nestalo je povjerenja na financijskim tržištima, a s povjerenjem je nestao i novac. Poremećaji na tržištu prije ili kasnije morali su se reflektirati i u zemljama čije financijske institucije nisu aktivno doprinijele slomu sekundarnog hipotekarnog tržišta u SAD-u. Možemo reći da vrhunac tsunamija upravo prijeti istočnoj Europi.

Istočni susjedi zapadnim bankama duguju 1,300 milijardi eura, a samo za servisiranje kredita treba namaknuti novih 400 milijardi eura. Banke iz eurozone kreditirale su središnju i istočnu Europu sa 1,500 milijardi eura, a to predstavlja 90 posto ukupnih ulaganja stranih banaka u regiji. EBRD u svojoj analizi ocjenjuje da je 10, pa čak do 20 posto kreditnih plasmana "nenaplativo". Najveći problem u tome MMF vidi u činjenici da su europske banke pet puta više izložene na istočnoeuropskom tržištu nego što su bile američke prije tamošnjeg financijskog tsunamija, a uz to su i još 50 posto zaduženije nego američke.

U Poljskoj je 60 posto hipotekarnih kredita vezano uz švicarski franak, a franak je Poljacima poskupio 50 posto. Slična situacija je u Mađarskoj, na Balkanu, na Baltiku i Ukrajini.

Teško je vjerovati da bi se zapadne banke odlučile na bijeg iz istočne Europe. Kako su to opisali u Financial timesu, sada su zarobljene poput kanarinaca u rudniku. Bijeg na svježi zrak pomogao bi na trenutak, ali bi to izazvalo urušavanje istočnih ekonomija. Dogodio bi se monetarni Staljingrad. Domino efektom to bi u osjetile Austrija, Italija, Belgija, Švedska. Ali sigurno ne bi na tome stalo.

I dok se kanarinac guši, Mađarska, Latvija i Ukrajina zatražile su i dobile izvanredne kredite od MMF-a. Povjernik EU za ekonomsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia zabrinut je padom vrijednosti valuta i rasprodajom dionica u članicama EU, ali i izvan eurozone. Uz članice Poljsku, Mađarsku, Češku i Rumunjsku posebno je istaknuo Ukrajinu, HRVATSKU i Srbiju.

Almunia je dodao i da zbog toga razumije zabrinutost Austrije. Iz Beča dolaze signali da su podružnice njihovih banaka (poput Erste) pod pritiskom zbog pogoršavanja ekonomske situacije na istoku Europe. Kaže pak da nije čuo za službeni plan kojim bi Austrija pomogla tim zemljama i njihovim bankama. Diplomati uvjeravaju da je Austrija u Briselu nešto pokušala izlobirati, ali bez značajnijeg uspjeha.

Američki predsjednik Obama isprsio se sa 797 milijardi dolara, njemačka kancelarka Merkel predlaže zakon o privremenoj nacionalizacija problematičnih banaka.

Premijer Sanader je u Turskoj.

(izvori: FT.com, REUTERS.com, business.hr)

Komentari

U Poljskoj je zlot izgubio

U Poljskoj je zlot izgubio 62,5 posto vrijednosti prema franku u posljednjih 6 mjeseci

http://www.money.pl/pieniadze/forex/waluty/forex,chfpln.html

48 posto prema euru, 73 posto prema dolaru u 6 mjeseci.

Svi koji imaju kredite u francima imaju ogromne probleme već sada sa otplatom. Sve više ljudi ostaje bez posla ili im se smanjuju plaće. Ali najveći problem je tek pred njima jer je trenutno LIBOR (kamatna stopa za franke) na rekordno niskoj razini. Niže više niti ne može ići. Kamatna stopa ne može biti negativna. Kada nešto ne može ići na jednu stranu u ekonomiji to znači da mora krenuti u drugu stranu (prije ili kasnije). Švicarska centralna banka će se kod određivanja kamatnih stopa voditi svojim nacionalnim potrebama i interesima, a ne interesima Poljske ili Hrvatske. A kada kamate počnu rasti uz ovakav tečaj, pritisak na ljude koji maju kredite će biti neizdrživ. Posebno kada se doda pad cijena nekretnina u zlotima (!) koji kada se izrazi u stranim valutama ispada katastrofalan. Samo ljudi kao ljudi nerado priznaju vlastite pogreške pa se još drže nekretnina kupljenih prije godinu-dvije dana. A situacija je otprilike ovakva: kredit od 100 000 franaka za koji se dobilo 200 000 zlota i kupio stan te vrijednosti je sada kredit sa glavnicom od 300 000 zlota i ukupnom kamatom od oko 300 000 zlota, stan trenutno vrijedi oko 160 000 zlota, a dužnik treba vratiti banci 600 000 zlota. Kada LIBOR ode gore, a cijene nekretnina još malo na niže ljudi će u sve većem broju shvatiti da im je najpametnija odluka koju mogu donijeti pustiti banci stan. A to donosi još više stanova na tržištu, još niže cijene nekretnina i još goru situaciju za one koji se drže svojih stanova.

A situacija sa francima je za centralnu banku problem koji ne može niti treba niti želi riješiti. Tečaj prema euru ili prema dolaru može se braniti ili njime manipulirati jer to su valute u kojima centralne banke imaju rezerve, te valute u kojima se obavlja izvoz i uvoz roba i usluga. Iscrpljivati nacionalne devizne rezerve za manipuliranje tečajem valute koja koristi samo (glupim) dužnicima bilo bi potpuno neodgovorno.

Na tržištu postoji uvijek samo jedna kamata. Ukoliko je kamata za kredit u nacionalnoj valuti 9 posto, za kredit u eurima 6 posto, a za kredit u francima 4 posto to je još uvijek jedna te ista kamata. Razlika stopama se zove "valutni rizik" koji je kod kredita u nacionalnoj valuti 0 posto, a kod ostalih to veći što je kamata manja. Vrlo jednostavno. Ukoliko ljudi ne znaju ekonomsku abecedu, pa još sa takvim neznanjem kupuju preskupe stanove (na kojima su developeri zarađivali oko 200 posto do sada) sa preskupim kreditima i u pravilu više nego mogu podnijeti svojim prihodima onda su zaslužili da ostanu bez svojih stanova.

Pritisak Sanadera da banke ne dižu kamate je potpuno kontraproduktivan. Viša kamata privlači novce u banku, te stabilizira bankovni sustav. Viša kamata nagrađuje one koji štede, a ne one koji se zadužuju. Zbog čega bi država trebala pomagati onima koji imaju prihode za stan od 50 kvadrata, a kupili su 100 kvadrata? Zbog čega bi država trebala pomagati onima koji imaju prihode da kupe Fiat Punta, a kupili su Mercedese? I istovremeno kažnjavati one koji su cijelo vrijeme štedili i trošili u okvirima svojih mogućnosti?!? Zašto? Zato što je u državi više megalomanskih glupana nego pametnih i skromnih štediša? To je populizam u najgorem mogućem obliku. Uništavanje zdravog dijela ekonomije kako bi se dobili još jedni izbori na glasovima glupana.

hatepogodak

Tko je glasao

A što je s ljudima koji su

A što je s ljudima koji su kupili male stanove da imaju gdje živjeti, a kredit ih guši? Jesu oni zaslužili ostati bez stanova?

Tko je glasao

U kapitalizmu ljudi nemaju

U kapitalizmu ljudi nemaju "pravo" na svoj vlastiti stan. Ukoliko imaju kapital mogu imati cijelo selo kao Jakovčić. Ukoliko nemaju kapitala ne moraju imati niti stan, niti visoko obrazovanje, niti zdravstvenu zaštitu, niti garantiranu mirovinu... Ništa ne moraju. Uostalom još je Marx pričao o tome da kapitalizam kao svoju posljedicu stvara proletere - ljude koji osim svog rada nemaju ništa. Ili gologuzce ako ti je taj termin prihvatljiviji od termina proleter. Doduše Marx bi se poprilično načudio novoj generaciji proletera koji imaju magisterije iz ekonomije i položene brokerske ispite. Uostalom ukoliko pogledaš postotke sa Zapada vidjeti ćeš da puno manje ljudi živi u vlastitim stanovima nego u Hrvatskoj. A razlog je zato što si to ne mogu priuštiti. Većina Hrvata si isto tako ne može priuštiti život u vlastitom stanu. Nije to možda pravedno, niti ja to odobravam, ali to je nepobitna činjenica u ekonomskom sustavu koji trenutno imamo. Meni je žao da će puno ljudi u ovoj krizi naučiti abecedu ekonomije na vlastitoj koži, ali živimo u dobu interneta i cjelokupno ekonomsko znanje koje postoji je slobodno dostupno svakome klikom miša. Onima koji nemaju vremena za svoju ekonomsku edukaciju, tržišni mehanizmi će dati svoj intenzivan trening iz osnova ekonomije.

hatepogodak

Tko je glasao

Hm, da. Svatko ima pravo na

Hm, da.

Svatko ima pravo na normalan život, i to je osnovno ljudsko pravo. U skladu s time, svatko ima pravo i na normalan smještaj. To ne znači da svatko ima pravo na vlastiti stan, ali svatko ima pravo na nekakav smještaj, a isto tako ima pravo na to da svojim radom i trudom može zaraditi dovoljno da si zasluži vlastiti smještaj, vlastiti stan.
Tvrditi da sve u životu zavisi o tome koliko tko ima novaca je direktno kršenje ljudskih prava, i svođenje ljudi na "ljudske resurse". Nema veze što je to na Zapadu ili na Istoku "tako" - to je jednostavno krivo, i protiv toga se treba boriti. To nisu nikakve osnove ekonomije, to su osnove "neoliberalnog kapitalizma", a valjda je sad postalo očito da neoliberalni kapitalizam nije "sveta krava" i jedini mogući oblik ekonomskog sustava. Ovaj čak nije ni dobar, jer uništava vlastitu bazu.
Isto tako, čvrsto sam uvjeren da će ova kriza takav "neoliberalni" kapitalizam dokrajčiti. Samo je za nadati se da se iz toga neće izroditi nešto još gore.

Tko je glasao

Zadnja rečenica je trebala

Zadnja rečenica je trebala završiti sa "tržišni mehanizmi će dati svoj intenzivan trening iz osnova kapitalističe (ili neoliberalne) ekonomije, a ne samo ekonomije. Moja greška. Da to kapitalizam nije pravedan to bih se lako mogao složiti. Ali njegova glavna odlika i nije pravednost (to je bio pokušak socijalizma) već ekonomska efikasnost. Uostalom, ekonomski sustav je to efikasniji što je okrutniji i što je sustav vrijednosti iskvareniji. Ali u datom ekonomskom sustavu u kojem živimo u datom trenutku mislim da sve sto je napisano stoji.

hatepogodak

Tko je glasao

Ne bih se složio da je

Ne bih se složio da je ekonomski sustav efikasniji ako je "okrutniji".
Dapače, mislim da je ekonomski sustav efikasan onda ako, ekonomskim rječnikom rečeno, optimizira sve dostupne parametre i iskorištava sve dostupne resurse. No ljudi nisu samo "resursi ", što kapitalistička ekonomija i uočava uvođenjem nekakvih "team buildinga" i "socijalne inteligencije", ali očito joj izmiče sva kompleksnost i kompletnost ljudskog bića kao jedinog pokretača i nositelja ekonomije i ekonomskog rasta i razvoja.

U tom smislu, mislim da je ekonomski sustav strahovito neefikasan ako je "okrutan". Efikasan je samo za one koji se nalaze na vrhu i one koji zarađuju, ali pitajte recimo djecu u Kini ili u Vijetnamu je li efikasan i za njih. A može li ekonomski sustav biti "dobar" ako, opet ekonomskim sustavom rečeno, uništava takve ljudske resurse samo radi profita određenih menadžera?

Dakle, ne radi se o pravednosti, nego se radi o "optimizaciji procesa".
A na kraju krajeva, društvo ekvivalentnih mogućnosti je ono što daje optimalan rezultat, a ne društvo u kojem "preživljavaju najspretniji". To loše preslikavanje principa prirodne selekcije u društvo, dakle vrsta socijalnog darvinizma, je čisti nacizam i fašizam , samo umotan u "profit". U nacizmu, preživljavali su "arijci" koji su jedini bili najsposobniji preživjeti svaku selekciju. U ovakvom neoliberalnom kapitalizmu, nova "arijska rasa" su menadžeri, MBA, brokeri, "gurui nove ekonomije" koji tu ekonomiju smatraju "efikasnom", i koji su jedini "najspretniji" da prežive tu "okrutnu selekciju".

No, poanta je, kao što je i nacifašizam bio strahovito destruktivna ideologija, tako je i neoliberalistička kapitalistička ideologija prevlasti profita nad bilo čim drugim također destruktivna. I nimalo efikasna, iako se tako može činiti za one koji jedini od takve destruktivne ekonomije profitiraju.

Tko je glasao

Zadnja rečenica je trebala

Zadnja rečenica je trebala završiti sa "tržišni mehanizmi će dati svoj intenzivan trening iz osnova kapitalističe (ili neoliberalne) ekonomije, a ne samo ekonomije. Moja greška. Da to kapitalizam nije pravedan to bih se lako mogao složiti. Ali njegova glavna odlika i nije pravednost (to je bio pokušak socijalizma) već ekonomska efikasnost. Uostalom, ekonomski sustav je to efikasniji što je okrutniji i što je sustav vrijednosti iskvareniji. Ali u datom ekonomskom sustavu u kojem živimo u datom trenutku mislim da sve sto je napisano stoji.

hatepogodak

Tko je glasao

pa možda ne da sve u

pa možda ne da sve u životu zavisi o tome koliko ko ima novaca, ali kako ljudi barataju novcem je definitivno bitno. što bi značilo, kao što je već gorespomenuto da ne možeš vozit mercedesa ako imaš samo za fiat.

druga stvar je nejednaka raspodjela nagrada za minuli rad jer je činjenica da su bogatiji sve bogatiji nauštrb siromašnih. tu su definitivno na djelu podmukli i truli dogovori nakon prvobitne akumulacije kapitala.

iliti ne mislim da smo svi isti, ili da bi trebali biti isti, ali bi svi trebali imati jednaku priliku za napredovanje.

Tko je glasao

ljudi su tu tek usput,

ljudi su tu tek usput, motaju se svuda i kvare biznis. važne su burze, sustavi, tržište, reforme, a ne ljudi.
treba ljudske resurse i potencijale iskoristiti za dodatnu zaradu. pošto se sve manje proizvodi u razvijenom svijetu odlučilo se zarađivati na ljudima i njihovim pravima. na pravu na zdravstvenu skrb, sigurnu starost, dobro školovanje, na pristup zdravoj hrani i čistoj vodi....
da bi imali veći BDP život postaje sve skuplji, a istovremeno i sve jeftiniji.

Tko je glasao

druže

druže

kao da si portparol bakarskog sektora ili predsjednik udruge banaka Bohaček

Tko je glasao

HUB pokušava Rohatinskog

HUB pokušava Rohatinskog pritisnut :

http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3240478/index.do;jsessionid=3F...

Dobro je poznato da su se banke koje su u stranim rukama naj više zadužile u svojim matičnim državama, no izgleda da u Hrvatskoj još naj bolje posluju. Kak je da je, Hrvati plačaju svoje dugove kod banaka još naj urednije.

Tko je glasao

Vecina vodecih banaka

Vecina vodecih banaka ucinile su upravo suprotno, dokapitalizirale su se prije nekih godinu dana, a sto je iz danasnje perspektive kada se bankama i drugim pomaze od strane drzavnog novca upravo nepojmljivo. Jos je cudnije sto pored toga ljudi uredno misle da su banke nesto isisavale van. Mi nikad zadovoljni, no ja u principu podrzavam ovu zbrku, jer kad bi bili zadovoljni to bi netko zloupotrijebio (sto je u principu temelj seljackog mentaliteta koji tesko odumire, a zasto i bi).

Tko je glasao

Kak je da je, Hrvati

Kak je da je, Hrvati plačaju svoje dugove kod banaka još naj urednije.
Hrvatska je upravo potrošila zadnje za prehranu tih banaka, najskupljeg aparata i daleko najskuplje šire avangrade i nadgradnje u svijetu.

To što se dalje troši je od onih generacija za 50 pa i 100 godina.

Niti može to dalje hraniti niti ima smisla, nego je sada, kada su već pomalo u toru, red pomalo žrtvovati ponešto od tih tovljenika, da oni malo vraćaju u njih uloženo.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 2
  2. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 27
  3. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 26
  4. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  5. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  7. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  8. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  9. Vargate od Weteran komentara 16
  10. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 66
  11. ona i mi od aluzija komentara 0
  12. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  13. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 87
  14. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  15. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  16. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 59
  17. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  18. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 135
  19. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  20. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  21. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 199
  22. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  23. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  24. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 33
  25. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 39

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • boltek
  • Damtiplesku

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom