Tagovi

Kanabis je zlo, zločin protiv čovječnosti je ok

Tekst ovog dnevnika je uklonjen jer je autor dnevnika prestao sudjelovati u kolaborativnom blogu pollitika.com te je prilikom napuštanja bloga sa sobom ponio svoja autorska djela.

Temeljem pravila pollitika.com autori tekstova zadržavaju autorska prava na svoje tekstove te s njima mogu slobodno raspolagati. S obzirom da autor ovog dnevnika ne raspolaže autorskim pravima na komentare korisnika koji su sudjelovali u raspravi ispod dnevnika ne bi bilo korektno iskoristiti jedinu moderatorsku ovlast koja je dana korisnicima: brisanje cijelog dnevnika i cjelokupnog sadržaja ispod njega.

Umjesto toga, uklonjen je tekst dnevnika, a komentari su ostavljeni.

Autor se ispričava korisnicima čiji su konstruktivni doprinosi na ovaj način ostali bez konteksta.

Za informacije i tekstove koji su originalno objavljeni ili preneseni na pollitika.com autora je moguće kontaktirati preko matičnog bloga.

Opinioiuris, studeni 2009.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Komentari

Nemoj da se pljashish

pushi hashish

Provinciopolis

Tko je glasao

Veleizdajniku koji je Hrvatsku proglasio agresorom na BiH


Presuda
Kardinala Puljića će deložirati i zaplijeniti mu imovinu u Sarajevu

Česte mete napada

Kardinal Puljić, sarajevska katedrala i predstavnici Katoličke crkve često su meta napada u BiH. Samo dan uoči Svih svetih ove godine razbijeno je 20 nadgrobnih spomenika u hrvatskim povratničkim naseljima u mjestima Brajkovići i Grahovčići u većinskoj bošnjačkoj općini u Travniku. Policija je spriječila nekoliko terorističkih napada vehabija na katoličke crkve. U Republici Srpskoj česti su slučajevi uništavanja crkvene imovine.

http://www.vecernji.hr/vijesti/kardinala-puljica-ce-delozirati-zaplijeni...

Odgovornost za ovakav odnos prema Katoličkoj crkvi i prema Hrvatima u BiH snosiš i ti druže predsjedniče. Umjesto da si se stavio u zaštitu hrvatskih interesa i hrvatskih građana koji žive na ovom tlu, ti si svojom izdajničkom gestom otvorio sezonu lova na Hrvate.

Tko je glasao

Krrrrekani, otkrivanje

Krrrrekani, otkrivanje identiteta anonimnih korisnika je ozbiljno kaznjiva stvar u cybersferi.

Tko je glasao

Predsjednik države ne može

Predsjednik države ne može biti anonimni korisnik. Građani imaju pravo znati kako im predsjednik razmišlja i za što se zalaže ( u ovom slučaju za nadrogiranu naciju) ili se zalagao prije nego je postao predsjednikom.
Ovom narodu je dosta laži i lažljivih i prijetvornih osoba koje jedno misle, drugo govore, a treće provode.

Način na koji djeluje Josipović je krajnje štetan za hrvatske interese, što se i vidi iz priloženog. Njegova vanjska politika je krivac što u ovome slučaju Hrvati u BiH trpe teror i agresiju, a on i njegov ured šute ko pičke.

Tko je glasao

Knbs j zl, zlčn prtv čvjčnst j k

v j nps čvjk kj gst pzv prdsjdnk ssjdn nm držv kj j n RH zvršl grsj tnčk čšćnj kj s d stg grđj glmč "prjtlj" Hrvt.

< hrf="http://www.jtrnj.hr/brs-tdc--dlzk--vkvr-nj-sm-gst--t-j-prk-d-s-tkv-dgdj-vs-nkd-n-smj-pnvt/899490/" ttl="http://www.jtrnj.hr/brs-tdc--dlzk--vkvr-nj-sm-gst--t-j-prk-d-s-tkv-dgdj-vs-nkd-n-smj-pnvt/899490/">http://www.jtrnj.hr/brs-tdc--dlzk--vkvr-nj-sm-gst--t...

Drgv prdsjdnc JBM VM MTR LŽLJV LCMJRN BJC!!!

Tko je glasao

čestitke

usvojena nova pravila na pollitici. jebanje majke i ostalih bližnjih dozvoljeno. ne zaboravite sestre,djecu....a ima stručnjaka koji će se sjetiti svega ostalog. Hvala . Samo naprijed.

Tko je glasao

Zeleni se, naravno, zalažu

Zeleni se, naravno, zalažu za dekriminalizaciju lakih droga. Ja sam osobno za legalizaciju. Što ne znači, da mislim da je dobro uživati droge: osobno sam krajnje oprezan prema svim stranim supstancama, koje ulaze u moje tijelo. Uvlačiti u pluća produkte izgaranja organskih tvari ne može biti dobra ideja. Probao sam travu par puta kao mladić, ništa naročito, ne sviđa mi se. Ali stvar je prava na odabir.

Prije nešto godina bio sam na "Marihuana maršu", pa su me i intervjuirali i slikali za "iskon" - hm, nema više u arhivi, šteta - pa sam rekao, da je trava zabranjena zato, jer je za razliku od duhana, antikapitalistička.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Zato što ste stalno

Zato što ste stalno napušeni i niste u stanju poduzeti neke konkretnije akcije, vas vibra drži dok djeluje droga, a kad prestane, pretvarate se u mokre ponjave. Tako nikad nećete srušiti Sanadera, zato vas se on ni ne boji.
Ali se je npr. zbog Glavaša itekako ustrtario.
Jebote, pa to će biti samo takva blamaža. Ljutog vam protivnika će maknuti još omraženiji vam trenutni koalicijski partner na predstoječim lokanim izborima.
ovo ne da je jadno i bijedno, već nemam riječi kojima bih vas opisao.
:)

Tko je glasao

Bravo Krrrrrekani što

Bravo Krrrrrekani što pomažeš ekipi sa Pollitike da lakše identificiraju 3DZ plaćenike jer je očito centralna naredba na sastanku bila: "otvarajte što više postova o drogama i religiji (vjeronauku)". Tako i ti kao slučajno recikliraš stare postove o kanabisu i sad bi bacao kost. Ignorirajte ovog 3DZ jazavca!

Tko je glasao

Ja sam protiv SVIH droga, pa

Ja sam protiv SVIH droga, pa tako i lakih i teških droga, alkohola, nikotina itd. A onima koji ipak uživaju u tim drogama povisio bih zdravstveno, mirovinsko, obavezno i kasko osiguranje za barem pet puta.

Tko je glasao

ja bi najradie zabranio

ja bi najradie zabranio budale, pa opet kad bolje razmislim, neka ih, tko sam ja da ih zabranim? iako bi možda i njima trebalo povisiti zdravstveno jerbo su tak glupi da su skloni ozljedama..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ovisnost je bolest. Prema

Ovisnost je bolest. Prema ovisnicima se treba odnositi kao i prema svim drugim bolesnicima.
Ne vidim razloga da se oboljelima udara dodatni namet.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Ovisnost je

Ovisnost je bolest.Hm...nisam siguran je li "bolest" ("disease") adekvatan termin. Ako "bolest" definiramo općenito kao "nešto što remeti zdravlje", onda bolest postaje sve, od ovisnosti preko rada u uredu do kockanja.

Ovisnosti su psihološka stanja ("condition") nekad praćena fizičkim simptomima. Ono što ovisnosti stvaraju (recimo ciroza kod alkoholizma) su "bolesti", a sama ovisnost je ipak malo kompleksnija jer se temelji na nedostatku sposobnosti manipulacije svojim psihološkim stanjem.

Korištenje termina "bolest" ne pomaže ovisnicima jer im pruža izgovor za kojim redovito posežu kako bi opravdali svoje ponašanje ("Što ću, obolio sam" *shrug*). Zvati ovisnost "bolešću" je tek korisna etiketa za neovisnike, kojom oni žele simplificirati pravo značenje ovisnosti.

Da ovisnost nije "bolest" pokazuje činjenica da se ovisnosti tretiraju prvestveno utjecajem na snagu volje, što kod "bolesti" u klasičnom smislu nije uobičajeno. Zapravo, tretira se "mindset", stanje uma i način razmišljanja (neki to rade lijekovima, neki religijskim dogmama, itd).

Nazivanje i tretiranje ovisnosti kao "bolesti" također omogućava vladi da ignorira prave razloge ovisnosti - socijalne probleme i nedostatak adekvatnih odgovora na njih.

Ideju ovisnosti kao "bolesti" predložio je Jellinek u 50-tima kako bi alkoholizam prebacio iz moralne u medicinsku arenu, no današnje teorije slijede bio-psihosocijalni model i definiraju ovisnost kao vrstu ponašanja.

Zanimljivo je da se zapravo moderna kultura temelji na "ovisnostima": privikavanje na ugodu i/ili užitak koje treba plaćati.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Nisam htio etiketirati.

Nisam htio etiketirati. Upravo suprotno.

Ako se ovisnike liječi, onda su bolesni. Ne?

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Šteta je pod ovako

Šteta je pod ovako kvalitetno postavljenim dnevnikom pričati o ovisnosti.

Tko je glasao

Poštoani gospodine Cerovac

Poštoani gospodine Cerovac teško se ne složiti s Vama !!! Uostalom, ako je čovjek sam odabrao da sebi krati i zdravstveno komplicira život uživajući droge, ima li što poštenije nego da troškove toga snosi sam !?

Ima samo jedan problem, doduše ...

DA LI ĆEMO ISTI PRINCIP PRIMJENITI I NA ONE KOJI SE:
1) prežderavaju u McDonaldsu jer su lijeni skuhati pravi ručak
2) dnevno prohodaju samo 100 metara (kumulativno koliko im treba za par puta poći do automobila)
3) maksimalna fizička aktivnost im je pritiskanje dugmeta daljinskog upravljača

Jer, i svi ti ljudi su napravili svoje životne odabire - a koji će isto tako DEBELO KOŠTATI državu !!! Uostalom, bolesti srca i krvnih žila su jedan od najčešćih uzroka zdravstvenih problem.

Što ćemo s njima ???

JEL' BI I NJIMA TREBALO POVISITI PREMIJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ???

Tko je glasao

Zašto bi se tim ljudima

Zašto bi se tim ljudima povećavale premije osiguranja odnosno doprinosi?

Oni već plaćaju velike trošarine na cigarete / alkohol koje obilato pune državni proračun i zdravstveni sustav. Nema nikakvog smisla povećavati doprinose već eventualno trošarine (poseban porez) na te proizvode.

U UK je napravljeno istraživanje koje je pokazalo da porez prikupljen od prodaje cigareta pokriva sve troškove liječenja bolesti uzrokovanih pušenjem i još ostaje za liječenje drugih. Pušači dakle svojim trošarinama često plaćaju liječenje i sebe i drugih. Zašto bi im povrh toga trebalo još i diskriminatorno povećavati doprinose?

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Sanader je ovdje optužen za

Sanader je ovdje optužen za demagošku oštrinu prema drogi, a ne daješ mu kredit za nepopularnih 0 promila.
Alkohol kod nas ubija više nego droge, duvan i ratovi zajedno, a ima status kućnog ljubimca.

Tko je glasao

Alkohol od 0,5 promila i

Alkohol od 0,5 promila i manje ne ubija i nije u njemu problem. Odredba 0,0 promila ograničava građanske slobode bez ikakvog utemeljenja u istraživanjima, a kao što iz statistike vidimo ni u praksi. Ona niti najmanje ne utječe na problem alkoholizma.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Statistike su loše jer se

Statistike su loše jer se zakon ne provodi dovoljno surovo.
Sanadera cijenim jer je išao protiv većinskog "čaša - vina - poslije - ručka - je - dobra - za - srce" raspoloženja koje podržavaju npr. IDS, HSS i Jarnjak, a sad izgleda i SDP.
Zbog takve idiotske većinske predodžbe, na tv su zabranjene reklame za duvan a imamo svake minute reklamu za pivo.
Na jutarnji.hr objavljena je prije 11 sati vijest "U Posavskim Bregima poginula suvozačica".
Nije poginula zato jer je vozač taj dan popušio kutiju cigareta.

Tko je glasao

zakon se aljkavo provodi,

zakon se aljkavo provodi, kao uostalom i svaki drugi, ali onaj konkretan i nepobitan podatak je da od donošenja tog zakona na cestama godišnje smrtno stradava više ljudi nego ranije. naravno, nije to zbog tog zakona, ali je očito da taj zakon nije nimalo pridonio sigurnosti na cestama, a istovremeno ima utjecaj na građanske slobode.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

U drzavi je raspasoj.

U drzavi je raspasoj. Policija to kuzi i ne pada im na pamet isfuravati rigorozne sankcije za stvari za koje ne vide uporiste, dok se za znatno opakije stvari nista ne dogadja. Vjerovatno se radi o vrsti policijskog neposluha, sto me i necudi s obzirom an stanje.

Istovremeno, oni koji ubijaju, nisu popili jednu pivicu, vec su popili malo vise. I to policija isto tako zna. Sve u svemu, prilicno bizaran zakon koji samo dodatno slabi zakon kao mjeru.

Tko je glasao

0,5 promila također ubija,

0,5 promila također ubija, samo je pitanje vremena. I ne govorim samo na cesti jer je budala za volanom opasna bila pijana ili ne.

Građanska sloboda? Može, ako će se 0,6 i više promila teretiti kao pokušaj ubojstva iz nehata i povlačiti trajno oduzimanje vozačke dozvole. Obije tvrdnje su jednako utemeljene.

Tko je glasao

Arheologija droge Ne postoji

Arheologija droge

Ne postoji način da se utvrdi od kada ljudi koriste droge, odnosno psihoaktivne supstance, ali je sigurno da to rade prilično dugo. Razni narodi i plemena, od davnina su shvatali kakva dejstva na njih imaju i slabije i jače droge, pa su shodno uticaju narkotika i stvorili filozofiju uzimanja, doživljavanja i upotrebe opojnih biljaka. Droge su obično korišćene u religioznim i kultnim obredima, gde su određeni ljudi iz grupe pokušavali da stupe u kontakt sa bogovima, "donjim" svetom, preminulima, kao i da kontrolišu smrt, nesreću, vreme (fizičko i klimatsko), bolesti... No, droge nisu korišćene samo u obredima, već i svakodnevno, kao što je to slučaj sa stanovnicima Anda, koji od izlaska do zalaska Sunca žvaću lišće koke, a sa velikom sigurnošću u svakodnevne uživaoce droga možemo uvrstiti i skitske narode, koji se ni za života, ni u smrti nisu odvajali od konopljinog semena. Iz istorijskih i etnoloških opisa, kao i nekolicine arheoloških nalaza, čini se da konoplja stoji kao istorijski neprikosnovena droga i opijat.

Istorijski izvori nam govore da su droge korišćene i kao dodatna stimulacija u bitkama, posebno onima vođenim prilikom Krstaških ratova. Tom prilikom, evropski vitezovi susretali su se sa jednom posebnom islamističkom sektom - Asasinima, koji su konzumirali hašiš u ogromnim količinama i tako okuraženi kretali u boj. Evropski hroničari opisali su razna zverstva Asasina, ali je pitanje da li je i koliko to iskarikirano zbog poznatog, obostrano negativnog stava zvaničnih religija prema narkomaniji. Čak i u germanskoj mitologiji nalazimo neke "divlje ratnike" koji prihvataju životinjski bes putem vradžbina, ali ove primere ratničke ekstaze, kako je naziva Elijade, ne treba mešati sa šamanskom. Pored Asasina, korišćenje konoplje u vezi sa vojnim veštinama i ratovanjem nalazimo i u dalekoj Zemlji izlazećeg sunca, gde se vezivala za razvoj borilačkih veština nindži. Legende govore, da na samom početku učenja ovih veština, nindža sadi nekoliko zrnevlja konoplje. Iz dana u dan, nindža preskače stabljiku koja raste veoma brzo, tako da i nindža mora povećavati svoje sposobnosti.

Velik je broj mitoloških, folklornih, istorijskih i etnoloških svedočanstava o konzumiranju psihoaktivnih supstanci, ali je mali broj arheologa ozbiljnije obraćao pažnju na ovakve nalaze prilikom svojih istraživanja. U ovom radu videćemo nekolika arheološka svedočanstva o korišćenju opojnih i psihoaktivnih supstanci kroz istoriju.

Skiti, kanabis i 'kupatila za uživanje'

Prvi arheološki nalaz koji potvrđuje korišćenje konoplje dolazi iz Sibira, sa lokaliteta Pazarik, gde je ruski arheolog Rudenko godine 1929. otkrio grobnicu sa bogatom sahranom muškarca. Među brojnim grobnim prilozima, pronašao je i seme indijske konoplje. Zahvaljujući niskim temperaturama i stalno zaleđenoj zemlji (tzv. permafrost), čitav sadržaj groba je fantastično sačuvan, tako da su se na koži pokojnika mogle videti tetovaže grifona i ostalih fantazmagoričnih bića, bliskih ikonografiji stepskih konjaničkih naroda. Pored ostalih nalaza, Rudenko precizno opisuje i bronzani kotlić pun kamenčića i konopljinog semena, preko koga se nalazio mali "šator" u koga se uvlačila samo glava uživaoca, i koji je najverovatnije znatno pojačavao uticaj konopljinih isparenja. Takođe, u ovom grobu pronađena je i kožna kesica puna semena konoplje, a pored ove biljke, Rudenko pominje nalaze semena tamjana i korijandera, ali ne navodi precizno mesto nalaza. Sagorevanjem tamjana oslobađa se THC, glavni sastojak konoplje, koji u ovom slučaju ima blage psihodelične efekte. Na njegovo ritualno korišćenje nailazimo i na ostrvu Java, gde bi uživalac udisao isparenja tamjana i tako padao u neku vrstu transa. Za seme korijandera ne postoje slični opisi, ali je poznato da njegovi plodovi u velikim količinama sadrže aromatična etarska ulja.

Nalaz iz Pazarika.

Ako pogledamo sliku na kojoj je nalaz iz Pazarika, prepoznaćemo Herodotov opis skitskog parnog kupatila: "Dakle, seme ove konoplje uzmu i uđu pod svoje vunene pokrivače i bacaju ga na usijano kamenje, pa ono pušta miris i toliku paru kakvu ne možeš naći ni u jednom helenskom parnom kupatilu. Ovo je za Skite najomiljenije parno kupatilo i u njemu podvriskuju od udobnosti.". Osim toga što se Herodotov opis poklapa skoro u dlaku sa Rudenkovim nalazima, facinantno je i to, što gornji opis i sahrane u Pazariku vremenski deli samo 20 do 30 godina. Naime, Herodotova Istorija datuje se oko 450. godine p.n.e., dok su sahrane nešto mlađe i zahvataju period između 430. i 420. godine p.n.e.

Kožna vrećica puna konopljinog
semena, sa predstavom bitke
Grifona i neke pernate životinje.

Pored ovog nalaza, Rudenko je i u ostalim grobovima pronašao metalne predmete koji su, po njegovom mišljenju, korišćeni za pušenje konoplje, te napominje da je konoplja najverovatnije korišćena svakodnevno.

Skorašnji nalaz sahrane čuvene Ledene kraljice, potvrdio je Rudenkove navode, pošto su ruski arheolozi u grobu naišli i na ceremonijalnu posudu punu konopljinog semena, a analizom tekstila je utvrđeno da je odeća "kraljice" napravljena od konopljinih vlakana.

Odeća Ledene kraljice.

Droge u praistoriji

Ne može se precizno utvrditi vreme od kada ovi nomadski narodi, rašireni od Karpata do Mongolije, koriste konoplju i njene proizvode. Hronološki, čini se da je put širenja konoplje išao sa istoka na zapad, odnosno iz oblasti Kine i Koreje, gde konoplju nalazimo još u 3. milenijumu pre Hrista. U Indiji, upotreba konoplje potvrđena je i u svetim spisima - Atharva Vedama, koje se datuju u sredinu II milenijuma. Takođe, neki Indusi pominju konopljino lišće kao stanište "anđela čitavog čovečanstva", dok je kasnije, upotreba konoplje zaživela i u medicini. Da li su Skiti bili ti, koji su narodima zapadne Azije i većini naroda Evrope preneli znanje o uzgajanju i upotrebi konoplje? Odgovor može biti povrdan, pošto su ovi konjanici krajem 1. milenijuma pre Hrista nezadrživo nadirali ka Evropi.

Prvi konkretni dokaz o korišćenju kanabisa dolazi iz Izraela, gde su u grobu jedne žene, pronađeni i ostaci ove biljke. Sahrana se datira u 1.500 godinu p.n.e, a istraživači pretpostavljaju da je žena umrla na porođaju i da joj je konoplja davana kako bi olakšala porođajne muke. U Južnoj Africi, žene iz plemena Suto spaljuju cvetove konoplje pri porođaju, takođe iz razloga ublažavanja trudova.

U samoj Evropi, pored Skita koji se svakodnevno inhaliraju konopljinim isparenjima, u blizini Berlina, nailazimo na seme i lišće konoplje u jednoj urni, pronađenoj zajedno sa ostacima spaljenog pokojnika, datovanog u 500. godinu p.n.e.

Zatim, prilikom podvodnih arheoloških iskopavanja u Sredozemnom moru (ne pominje se tačna lokacija), pronađena je bala hašiša (!), a sam brodolom je datovan negde u 0. godinu. Da li je ovo svedočanstvo o organizovanoj trgovini narkoticima? To za sada ne možemo saznati, ali nije neverovatno da su Skiti bili glavni prodavci konoplje ostatku Evrope. U grobovima bogatih Skita pod velikim tumulima (tzv. kurgani), pronađen je veliki broj posuda, oružja i drugih predmeta uvezenih sa okolnih teritorija. U istorijskim spisima nema pomena o bilo kakvoj trgovini sa ovim plemenima, te se ova pretpostavka trenutno ne može potvrditi. Na kraju, sa velikom verovatnoćom možemo prihvatiti da su Skiti bili ti, koji su ostale narode Evrope upoznali sa "blagodetima" indijske konoplje.

Ipak, moguće je pretpostaviti i ranije korišćenje konoplje na evropskom kontinentu, doduše značajno indirektnije nego što je to slučaj sa Skitima. Na nekoliko neolitskih staništa u Srbiji, arheolozi su pronašli male zemljane lulice. Ovi nalazi, pronađeni u naseljima vinčanske kulture, stariji su 4.000 godina od prvog nalaza konoplje u Evropi. Naravno, ne može se potvrditi koje su biljke sagorevale u ovim lulama, ali je jasno da su neolitski vinčanci u časovima dokolice i opuštanja pušili neke travke. Na žalost, arheolozi ne obraćaju dovoljno pažnju na ovakve nalaze, pa se nameće pitanje da li je ovih lula bilo i više.

Keramičke lule pronađene na naseljima neolitske vinčanske kulture(5.500 - 4.200 godina p.n.e.).

Nedaleko od širokih stepskih prostranstava, gde su se Skiti gotovo svakodnevno inhalirali konopljinim isparenjima, na istoku Balkana i obalama Crnog Mora, Pomponije Mel pominje narod Tračana kao one koji hodaju po oblacima. Prema Melu, Tračani su spaljivali ženske cvetove konoplje, kao i tamjan, kako bi u "magičnoj vrelini" pali u trans i igru u dimu.

Eleusinske misterije, klasični svet i halucinogeni

Kod starih Helena, koji su trgovali sa narodima koji su žvakali, jeli i spaljivali konoplju, nema konkretnih dokaza o njenom korišćenju. Prema nekim neposrednim podacima pri Eleusinskim misterijama, sveštenici i osobe posvećene u ove obrede koriste halucinogene pečurke i tamjan. Eleusinske misterije jedan je od najvažnijih ritualnih obreda u staroj Grčkoj i bilo je zabranjeno za učesnike da javno i detaljno pričaju o njima. Na žalost, ni danas ne znamo konkretne činjenice, što dodatak misterije i govori, već ostajemo u sferi pretpostavki da se pri Eleusinskim misterijama kao izvor psihoaktivnog stimulansa koristi sirova pečurka Agaricus muscaricus (u Srba poznata kao pupavka ili muhara), koja u sebi sadrži halucinogen psilocibin. Psilocibin deluje 10 minuta nakon konzumacije, a dejstvo traje od 5 do 10 sati, pri čemu osoba doživljava jake halucinacije - gledanje kroz zatvorene kapke, utisak napuštanja tela, putovanje kroz vreme... Pečurka je najverovatnije uzimana u tekućinama, gde se kombinovala sa alkoholnim pićima. Moguće je i da su žvakanjem ovih pečuraka, proroci čuvenih grčkih svetilišta davali vizije budućnosti.

Izgled halucinogene pečurke Agaricus
muscaricus
, vekovima korišćene
širom Evroazije.

Veoma je indikativno da su pečurke kod različitih naroda (Grka, Indusa, srednjeameričkih i sibirskih plemena) u svom nazivu sadržale reč bog - Hrana Bogova, Božje meso... Ovim je sigurno opisivan doživljaj koga su pečurke proizvodile - a to je snažna halucinacija, te je moguće da sama hrana grčkih bogova, tzv. ambrozija, ima veze sa pečurkama. Agaricus muscaricus prikazana je i na nekim grčkim vazama, kao i na jednom etrurskom ogledalu, gde pored noge bradatog muškarca raste pečurka. Takođe, na Mediteranu nailazimo na spomen pića od mente (nane) sa dodatkom pečuraka. Verovatno je da su pića korišćena prilikom ovih rituala "obogaćivana" i opijumom, pošto većina antičkih pisaca pominje mak i opijum kao lekove, ili preparate protiv nesanice.

Antički narodi, posebno Grci, koristili su još jednu biljku koja sadrži jake intoksikante - mandragoru. Rimski botaničar Dioskorid u svom delu De materia medica, daje recept za upotrebu mandragore - "potopi korenje u vino i tako dobijen sok sačuvaj, i daj ga da izazoveš bezosećajnost onoga koji je posečen ili ispečen". I drugi antički spisatelji pominju mandragoru kao preparat dobar za uspavljivanje pacijenata pre operacije, a da je korišćena širom Mediterana potvrđuje i to što su je stari Egipćani smatrali poklonom vrhovnog boga Ra. U današnjoj Grčkoj, i dalje se odvija "ritualna žetva" ove biljke koja sadrži hiosciamin, skopolamin i hioscin. Čak je i veliki Šekspir pominje u svojim čuvenim dramama Romeo i Julija i Antonije i Kleopatra.

Mandragora, često vezivana za
vradžbine srednjovekovnih
veštica.

Plinije Stariji samo pominje konopljino ulje, i to kao lek za svakakve bolesti, dok Klaudije Galen, rimski fizičar, daje recepte za poslastice, gde se koriste seme i cvetovi konoplje, i opisuje kako se oni koji jedu ova jela osećaju "toplo i oduševljeno".

Keltski druidi ne izgledaju baš onako kao što su ih prikazali Gošini i Uderco u Asteriksu, pošto su Kelti poznati u istoriji kao krvoločan i ne tako pitom narod. Druidi su imali više funkcija - lečili su, proricali, bavili se magijom i astrologijom, ali u istorijskim spisima ne nalazimo puno podataka o konzumiranju opijata. Antički pisac Lukijan navodi da su druidi postizali ekstazu žvakanjem žira, dok se kod Frejzera nailazi na podatak o konzumaciji hrastovog lišća. Ovi podaci zvuče čudno, pošto ni lišće, ni plod hrasta ne bi trebalo da sadrže alkaloide, odnosno bilo koju vrstu psihoaktivnih supstanci. Sigurno je ipak, da su druidi koristili imelu, koju su smatrali "svetom biljkom", ali je ona u celoj Evroaziji poznata kao lek već hiljadama godina, a i ne sadrži nikakve psihoaktivne supstance. Ne može se sa sigurnošću potvrditi korišćenje opijata kod Kelta, jedino se može pretpostaviti da su koristili neku od pomenutih biljaka - pečurke, mandragoru, mak ili konoplju, ali se zna da su bili alavi na vino.

Asasini, Hiljadu i jedna noć i Budine trepavice

Pokret asasina osnovao je Persijanac po imenu Hasan al-Sabah krajem XI veka i prvobitno ga zamislio kao udruženje odanih, skoro fanatičnih pristalica, koji bi serijom politički motivisanih ubistava doprineli njegovim ličnim ambicijama. Vrhunac obuke potencijalnog asasina bilo je rukovanje nožem, sa kojim je trebalo izvršiti "prefinjene i umetničke" atentate, te prvo ubistvo koje se pripisuje Asasinima datira iz 1092. godine. Podatak o konzumiranju hašiša dolazi od Marka Pola, koji je putujući tuda 1271/72. godine, opisao proces inicijacije mladića u asasine:

... postoji tvrđava na ulasku u Vrt, dovoljno jaka da se odupre celome
svetu i ne postoji drugi način da se unutra uđe. U svom igralištu, On
(misli se na Starog Čoveka, učitelja) drži veliki broj mladeži iz cele zemlje,
godina 12 do 20, koji imaju osećaj za vojevanje. Onda ih On uvodi u njegovu
baštu, prvo im davajući piće, određeni napitak od koga se pada u duboki san...
Kada se znatno kasnije oni probude, zateknu sebe na mestu toliko divnom,
te cene da su u Raju... I, kada Stari Čovek odluči da ubije nekog princa,
on će reći nekome od ove mladeži: "idi i ubij tog i tog, a kada se vratiš,
moji će te Anđeli odvesti u Raj"...

Kao što vidimo, Marko Polo pominje određeni napitak, koji je najverovatnije bio bhanga, piće spravljeno od konopljinog ulja, koje je čak 3-4 puta jače od hašiša, tako da proizvodi jake ekstatičke doživljaje, prepune vizija. Posle smrti Hasana al-Sabaha, njegovi naslednici napravili su kompleksnije i čvršće ustrojstvo organizacije, gde je kroz neku vrstu inicijacijskog čina, svako saznavao koje ga dužnosti očekuju. Želeći što jaču disciplinu, pored konzumiranja hašiša, odnosno bhange, vođe Asasina još više se vezuju za Islam i kroz fanatične priče o životu proroka i muslimanskih junaka ohrabruju svoje pristalice da se ne plaše nikoga i ničega. Kao fanatični islamisti, asasini su krenuli u rat protiv krstaša, kojima je posebno omražen bio tadašnji asasinski vođa Rašid Din Sinan, koji je kod hrišćanskih hroničara ostao upamćen po nadimku Starac sa planine. U vreme najžešćih borbi protiv hrišćana, asasini su brojali armiju od preko 50.000 ljudi. Ipak, pokretu asasina najžešći udarac zadali su Mongoli godine 1260, dok su 1272. definitivno zatrti od nekog sirijskog sultana.

Primer asasina, najverovatnije je i prvo svedočanstvo o korišćenju droga i opijata u manipulativne svrhe velikih grupa ljudi. Pošto su prilikom iskorenjivanja ove sekte Sirijci i Mongoli spalili i njihove knjige i druge zapise, podatke o njima dobijamo samo od njihovih protivnika, što možda stvara donekle lažnu sliku. Niko se nije zapitao šta je jedan asasin radio kada nije bio pod uticajem narkotika, odnosno, da li je hašiš samo davao dodatnu stimulaciju prilikom borbi, a ne večitu i slepu odanost, kako to navodi većina hroničara. Odgovor na to možemo pronaći u samom islamu, gde je korišćenje indijske konoplje (od koje se dobija hašiš, a od meksičke - marihuana) dozvoljeno, za razliku od alkohola, čija je konzumacija zabranjena. Konoplja i hašiš, bili su intenzivno korišćeni u muslimanskim zemljama, o čemu svedoče i spisi Ibin Baitara, putopisca i botaničara, koji precizno opisuje uzgoj i korišćenje konoplje kod muslimanskih lekara i fakira. On navodi da uzimanje hašiša, bilo jedenjem, odnosno žvakanjem, ili kroz piće, dovodi do uzbuđenja, razdraganosti i ludosti. Na kraju, potvrdu široke upotrebe hašiša u islamskim zemljama nalazimo i u legendarnom bajkovitom spisu Hiljadu i jedna noć, gde je verno prikazana priča o dva čoveka koji žvaću hašiš.

Da li ste se ikada zapitali šta su američki
Indijanci pušili u čuvenoj Luli mira? Arheolog Bil Ficdžerald otkrio je prilikom arheoloških iskopavanja u Ontariju nekoliko lula koje datiraju iz vremena pre dolaska Evropljana. Hemijskim analizama, utvrđeno je da pored nikotina, u ostacima smole postoji i osnovni alkaloid konoplje - THC-9 (tetrahidrokanabinol). Ova hemijsko-arheološka istraživanja, potvrđuju i navode Žaka Kartijea, prvog evropskog istraživača Kanade, koji je u svojim opisima naveo i to, da stanovništvo gaji i koristi konoplju.

Svoj proizvod, arapski trgovci su prodavali stanovnicima zapadne Afrike i Madagaskara. Evropski putopisci opisuju neka afrička plemena iz oblasti reke Kongo, "koji puše konoplju, koju i uzgajaju, u lulama dugim i po čitav metar". Pored konoplje, afrički narodi koriste i biljku kat (Catha edulis) koju žvaću, te se navodi da je biljka pre korišćena individualno, nego u organizovanim plemenskim ritualima. Egipćani su koristili kat kako bi izazvali apoteozu, odnosno, uzdigli se iz ljudskog u božje. Zanimljivo je da su Arapi zabranjivali upotrebu ove afričke biljke, dok pored hašiša, od psihoaktivnih biljaka takođe koriste mandragoru. Čaj ili lišće kata poseduje jake hemijske supstance koje izazivaju raznolike halucinacije.

Prvo pominjanje konoplje na teritoriji Iranske visije potiče iz VI veka p.n.e, gde se naziva i carsko seme, ali je verovatno da su persijska plemena pored konoplje, još od ranije poznavale upotrebu maka, odnosno opijuma. Konoplja je korišćena u vidu ulja, koje je bilo glavni sastojak ritualnog pića bhange. Pored konoplje, razna arhajska plemena raširena na velikim prostranstvima Evrope i Azije od davnina koriste opijum. On se dobija zasecanjem nedozrelih čaura maka, iz kojih se potom sakuplja bela tečnost, koja se na vazduhu pretvara u smolu bogatu psihoaktivnim derivatima. Sumeri su na glinenim tablicama opisali proces dobijanja opijuma iz maka još 4.000 godina pre nove ere. Jedna indijska legenda nastanak opijuma vezuje za mak, koji je pak nastao na mestu gde su Budine trepavice pale, pošto ih je čupkao da ga san ne bi savladao. Indijski sveštenici su uzimanjem opojnih supstanci pokušavali dostići nirvanu i uzdići se iznad smrti, pošto su mađijski letovi i uspenja na nebo najvažniji oblici narodnih verovanja ovih naroda. Ta letenja kao ptica i trenutno prelaženje velikih rastojanja, deo su magijskih rituala budizma i hinduizma, usko povezanih sa konzumacijom pečuraka, konoplje, opijuma, mandragore...

Sloveni, konoplja i mandragora

U srednjovekovnoj Evropi, listovi, cvetovi i seme konoplje su korišćeni kao lek i kao dodatak jelima. Često i lako uzgajana biljka, konoplja je svoje mesto pronašla i u ishrani, te se širom Evrope pominju razne kaše ili supe od konoplje. U Poljskoj i Litvaniji konzumira se prilikom Božića supa od konoplje, a u Letoniji i Ukrajini, takođe ritualno, jede se kaša od konoplje. Ipak, verovatno je da se hrana spravljana sa konopljom konzumirala iz pukog siromaštva, kao što je to danas slučaj sa zabitim krajevima Indije.

Veliki je broj arheoloških dokaza o korišćenju jakih halucinogena kod andskih kultura. Na ovoj predstavi vidimo šamana nekog manjeg andskog plemena (Inke su nastale tek kasnije), kako drži San Pedro, kaktus iz koga se dobija meskalin. Tradicionalno, u ovim kulturama rašireno je verovanje da se šaman (kurandero) može pretvoriti u životinje, te se ovde primećuje kosa sačinjena od zmija i pandže i očnjaci jaguara. On nije samo lekar, već posreduje između ljudi i bogova, tumači snove i vizije, sukobljava dobro sa lošim, brani celo pleme, upravlja vremenom, gleda u budućnost... Meskalin je najčešće uziman u tečnom stanju i korišćen je prilikom različitih rituala, a kao jak halucinogenik izaziva vizije "paralelnog sveta", putovanja kroz prostor i vreme, telepatske sindrome...

Postoje neki nesigurni podaci da Sloveni još od davnina koriste konoplju. Ipak, ne nalazimo istorijske ili arheološke podatke, ali se zapaža konstantno prisustvo u folkloru raznih slovenskih plemena - Poljaka, Čeha, Rusa, pa čak i Srba. Takođe, na teritoriji Balkana poznato je da su žene svoju decu uspavljivale čajem od maka. Verovatno je da su Sloveni u prapostojbini, kada su živeli blizu nomadskih stepskih plemena bili upoznati sa gajenjem i konzumiranjem konoplje. Kod Slovena, isto kao i kod Germana, poznato je korišćenje mandragore - zeljaste biljke sa korenom nalik na figuru čoveka, koja je oduvek korišćena pri vračanju i narodnom lekarstvu. Koren je otrovan, ali i jak intoksikant, kao i pečurka Agaricus muscaricus. Ko je imao priliku da pročita izuzetni roman Karlosa Fuentesa Terra Nostra, mogao je i u ovom literarnom delu pronaći izvanredne opise mandragore i njenog dejstva.

Mnogi srednjovekovni komplikovani medicinski preparati sadrže seme konoplje, dok su neki lekari preporučivali konoplju i protiv bolova. Iz XIV veka datira zapis iz baptističke bolnice Sv. Jovana o nabavci 36 galona (oko 160 litara!) konopljinog ulja. Nešto docnije, u XVII veku, u jednoj knjizi o biljkama, konoplja se pominje kao lek za grudobolju, srčane i crevne probleme, kao i sredstvo protiv krvarenja, odnosno kao koagulator.

Pejot (poznat i kao nahuatl ili pejotl) takođe je kaktus koji sadrži halucenogene supstance, te je jedina razlika u odnosu na San Pedro ta, što je neuporedivo manji i što raste samo na teritoriji Meksika i juga SAD. Pored halucinogenih alkaloida hordenina i tiramina, ovaj kaktus poseduje antibakterijska svojstva, pa su srednjeamerička plemena cedila sokove pejotla u svoje rane kako bi smanjili bol i zacelili ranu. Pejot se koristio pomešan sa nekim tečnostima, ili putem žvakanja osušenih delova, u kojima je sadržaj psihoaktivnih supstanci znatno manji. Prilikom posebnih rituala, šamani nekih plemena svoje vizije prenosili su u obliku ručno tkanih ćilima, torbi ili delova odeće, čije predstave vidimo na slici. Treba zapaziti zanimljiv kolorit ovih rukotvorina, pošto su sve boje izrazito jake, a postoje i određene neuobičajene predstave, poput sunca sa zelenim kapljicama. Pejot je snagu svojih halucinogenih tvari povećavao sa godinama svog rasta, te su veći kaktusi među indijancima nazivani "božjim". Ceo ritual je posvećen komuniciranju sa bogovima i rešavanju određenih plemenskih problema. Veruje se da je pejot kod ovih plemena korišćen još od praistorije, dok je najverovatnije bio i prodavan severnim plemenima, gde zbog hladnije klime nije mogao uspevati.

Nova "inkvizicija" i moderni rat protiv droge

Korišćeni mahom pri obredima i ritualnim radnjama, narkotici su milenijumima pomagali vračevima, svetim ljudima i vešticama u tumačenju, kako prirode, tako i ljudske psihe i ponašanja. Većina prirodnih narkotika i danas se upotrebljava, ali na sasvim drugačiji način i potpuno drugim povodom nego ranije. Može se primetiti da tokom istorije niko konoplju ne puši, osim možda naših Vinčanaca. Skiti su je inhalirali, Arapi žvakali i pili, Indusi takođe pili, neki čak i jeli...

Ma koliko dugo ljudi koriste opijate, toliko vremena i postoje druga mišljenja, odnosno protivnici konzumiranja narkotika. Na nekoliko mesta u istoriji nailazimo na primer demonizovanja narkotika, pa se u Indiji jasno razlikuju "čisti" šamanski trans i šamansko pijanstvo. Neki hinduistički sveštenici koriste narkotike kao zamenu za izvorni trans, te ovo korišćenje dovodi i do opadanja šamanske tehnike, a samim tim i do povezivanja šamana sa đavolom. Godine 1620, inkvizitori sa teritorije Srednje Amerike pominju pejot kao biljku suprotnu čistoti i iskrenosti Katoličke crkve i optužuju je da je pod kontolom samog Đavola, pošto navodi ljude na iskrivljene slike, fantaziranja i predstave koje dovode do divinizacije nekog drugog.

Izvesni emir Šejkuni iz Arabije, na kraju XIV veka, naredio je paljenje svih polja konoplje, hapšenje i zatvaranje ljudi koji je koriste, te su emirovim zakonom svi korisnici hašiša trebali biti kažnjeni vađenjem zuba. Uz sve napore i veliki broj kažnjavanih narkomana, broj korisnika se povećavao u periodu od 15 narednih godina.

Danas, u okvirima globalne civilizacije, korišćenje droga i narkomanija socijalno su neprihvatiljivi. Postoje brojni i ubedljivi razlozi za ovu proskribovanost, ali to sve nije predmet ovog rada. Ipak, ma koliko i šta imali protiv narkotika, moramo se podsetiti da bi bez njih svetska umetnost bila siromašnija za neka izuzetna dela. Možda ova teza zvuči paradoksalno, ali npr. u Parizu su, sredinom XIX veka pesnici, slikari i umetnici osnovali Klub ljubitelja hašiša. Bez intezivnog korišćenja konoplje, Bodler verovatno ne bi pisao (barem ne u takvom obliku) svoju poeziju, Delakroa nacrtao svoja dela - daleke preteče impresionizma. Bez meskalina, Kastaneda ne bi iznedrio Orlov dar, Haksli Vrata percepcije...

Početkom XX veka, heroin i kokain bili su medicinski zvanično (!) priznati medikamenti. Čak postoji i potvrđena priča o Ajnštajnu, koji je, uz dozvolu i kontrolu lekara, isprobao dejstvo jedne snažno halucinogene droge. Kraj istog veka svet je dočekao uz globalne fenomene i probleme "crnih" finansijskih giganata, narko-kartela i izrazito raširene narkomanije.

O, tempora, o, mores...

Vojislav Filipović
student 4. godine arheologije
Beograd

 

Napomena (za sve one kojima droge ipak deluju primamljivo)

Korišćenje narkotika, između ostalog, može izazvati: halucinacije, paranoju, depresiju, šizofreniju, hormonske poremećaje, pobačaj, rađanje nakaznog potomstva, ubilačke i samoubilačke nagone, srčane probleme ("preskakanja", tahikardije i infarkte), probleme rada unutrašnjih organa, rak pluća i drugih organa, tuberkulozu, duševne bolesti, epilepsiju, moždane poremećaje, komu... i - smrt.

Preporučena literatura:

  • Blum, R. H. et al. 1969. Society and Drugs. Vol. I. San Francisco: Jossey - Bass Inc.
  • Elijade, M. 1990. Šamanizam i arhajske tehnike ekstaze. Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
  • Frejzer, Dž. Dž. 1992. Zlatna grana (proučavanje magije i religije). Beograd: Alfa i Draganić.
  • Herodot. 1988. Istorija (Preveo Milan Arsenić). Novi Sad: Matica srpska.
  • Reč, K. 1996. Rečnik svetih i magijskih biljaka. Beograd: BABUN.
  • Morgan, L. H. 1981. Drevno društvo. Beograd: Prosveta.
Tko je glasao

Cijenim doprinos, ali ne bi

Cijenim doprinos, ali ne bi li možda bilo prikladnije ovakvu gromadu teksta staviti u dnevnik-odgovor umjesto u komentar?

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Boli vas sve kurac za ovu

Boli vas sve kurac za ovu jadnu drzavu ! raspada se iz dana u dan a vas boli kurac za sve ! cVITO JEBEM TE U BUBREG

Tko je glasao

zabrana održava cijenu

zabrana održava cijenu droga
vrlo rijetko je državna represija toliko efikasna da na tržištu uistinu nedostaje droge
i da se ovisnici ostavljaju droge jer je nema
represija najčešće održava cijenu droge
i ne htijući policija garantira profitabilnost dilanja droge
brazilski su proizvođači kave znali viškom ložiti lokomotive kako bi izbjegli pad cijena
taj dio posla za dilere obavlja policija

s druge strane,
veliki broj ljudi koji nastavlja koristiti droge rekreativno i živi sretne, ispunjene, uspješne, zdrave i mirne živote, a i svaki pojedini među nama koji zastupa njihove poglede i interese
mora razmisliti o tome da bi pojednostavljenje procesa kojim bi on sam došao do droge, bez nepotrebnih komplikacija s policijom koje bi mogle zakomplicirati njegov uspješan, zdrav i miran život
možda moglo neke druge
manje inteligentne, manje samokontrolirane, ili možda malo manje sretne, ljude,
odvesti u velike nevolje

ovdje se pojavljuje jedna vrsta odgovornosti koja nalikuje odgovornosti pušača za zdravlje onih koji žive s njim ili kraj njega a ne puše
moja je sloboda ograničena tvojom slobodom

i poštujući informiranost, inteligenciju autora, uočavam da se baš od ove vrste odgovornosti zastupnici liberalnijeg stava prema legalizaciji posjedovanja (manjih) količina droge vole malo odmaknuti

dekriminalizacija dakle malo manje znanstveno (hladno, sebično), malo više ljudski (toplo)
ipak mi se čini da je osnovno pitanje
koji sustav regulacije upotrebe droga prati najmanje ljudske nesreće i boli

luka

Tko je glasao

pojednostavljenje procesa

pojednostavljenje procesa kojim bi on sam došao do droge, bez nepotrebnih komplikacija s policijom koje bi mogle zakomplicirati njegov uspješan, zdrav i miran život
možda moglo neke druge
manje inteligentne, manje samokontrolirane, ili možda malo manje sretne, ljude,
odvesti u velike nevolje
Ovo stoji. Ali zato tu treba nastupiti država koja će osigurati niz prepreka da oni koji recimo nemaju kontrole do droga ne dođu. Zato se, recimo, i u zemljama koje su dekriminalizirale marihuanu ona prodaje samo punoljetnim osobama, a u UK se poseban naglasak stavlja na štetnost droge za mlade koja je izraženija nego kod odraslih osoba. Bottom line je da o drogama treba pričati otvoreno i na temelju argumenata - a posebno znastvenih istraživanja - a ne na temelju mitskih kreatura i babaroga ("zlo").

Ja sam u stanju pozicionirati se i za i protiv dekriminalizacije i imam dobre i uvjerljive razloge za to koje mogu iznijeti. Sanader ih nema pa propovijeda ideologiju.
ovdje se pojavljuje jedna vrsta odgovornosti koja nalikuje odgovornosti pušača za zdravlje onih koji žive s njim ili kraj njega a ne puše
moja je sloboda ograničena tvojom slobodom
i poštujući informiranost, inteligenciju autora, uočavam da se baš od ove vrste odgovornosti zastupnici liberalnijeg stava prema legalizaciji posjedovanja (manjih) količina droge vole malo odmaknutiNa kraju dana, svatko će sam odlučiti hoće li koristiti drogu ili ne. To je poanta slobode. Ono što država mora učiniti je da onima koji se u to upuste usprkos upozorenjima da to ne rade osigura sigurnost. Najbolju prevenciju može im pak osigurati pružanjem točnih, provjerljivih i znanstvenih informacija kako bi u svakom trenutku potencijalni korisnici bili u stanju napraviti informirani izbor. Trenutno izbor o ulasku u svijet droga hrvatska djeca čine na temelju informacija podjednako neiskusnih prijatelja, dilera i vladinih babaroga netočnih mitova.

I onda se netko čudi da sve veći broj djece svake godine eksperimentira s drogom?

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Izgleda da su zloporaba

Izgleda da su zloporaba droga i organizirana prostitucija neiskorjenjivi i u najuređenijim zemljama.
Zato bi trebalo provest široku i otvorenu raspravu o legalizacijama.
Ali ako društvo odabere zabranu, država mora imati istrumente za udaranje i po ponuđačima i po korisnicima usluga.
Ovako smo stalno u sredini: nije dozvoljeno a lakoća prijestupa ismijava red i zakone.

Tko je glasao

IZVRSTAN ČLANAK !!! I sad

IZVRSTAN ČLANAK !!!

I sad zamišljam scenu kao kad je onomad Banac u "Nedjeljom u 2" prije dobrih 10 godina, Stankoviću na direktno pitanje mrtav hladan u lice rekao "Hrvatska je izvršila agresiju na Bosnu".

Stanković: "Da li ste ikad zapalili joint ?"

Milanović: "Naravno da jesam"

Stanković: "I, kako je bilo"

Milanović: "A bilo je SUPER, kakvo bi drugačije moglo biti. A jeste li Vi, Aleksandre ikad probali joint ?"

Stanković: "Hm, ammm, ummm ... nisam"

Milanović: "Aleksa, AJDE NE SERI"

;-))))

Tko je glasao

sjećam se dokumentarca o

sjećam se dokumentarca o duhanskoj industriji na kojoj je jedan od "bossova" rekao da je zabrana prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 povoljno djelovala na prodaju. kako? poručujući klincima da je to nešto "za odrasle", samo je dodatno potaknuta želja da se kupi i konzumira. koliko je to različito od lakih droga? donekle je, ali što se psihologije mladih tiče nije nimalo.
što se HDZ-a tiče, već smo svi naviknuti na nelogičnosti, ali i na to da njihovi birači prihvaćaju glasno izvikivane nelogičnosti. hoće li članak opinioiurisa utjecati na raspoloženje glasača? neće. da li bi bilo promjene da sami na neki način dođu do takvih zaključaka? sigurno bi. ali kako? mediji su nam površni i idu linijom manjeg otpora. članci se pišu i prepisuju, nigdje stava, nigdje svježe ideje. pročitaj jednog, pročitao si ih sve. kao što se članci vrte u krug, vrti se u krug i građanska svijest. a što onda očekivati od države i zakonodavstva?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Hehe. Tu je vec problem

Hehe. Tu je vec problem medija. I ne samo po tom politickom pitanju. Vec po svim pitanjima. BTW, svima je draze i lakse ne talasat, jer profit je cisto OK, a ideologije vise nema medju medijskim prvacima.

Tko je glasao

U dokudrami "If drugs were

U dokudrami "If drugs were legal" policajci i stručnjaci progovaraju kako je prohibicija rezultirala time da u UK droge ima više nego ikada i da je jeftinija nego ikada. Isto se događa Hrvatskoj u kojoj raste kupovna moć - kokain je danas pristupačan i onima koji nisu jet-set i "elita". Prohibicija ne uspijeva u dva cilja: ne smanjuje količinu raspoložive droge i ne povećava cijenu dovoljno da bi droga bila nepristupačna.

Tvrdnje iznesene u dokudrami temelje se na presumpciji da bi legalizacija i regulacija urušile ilegalno tržište koje je prohibicija stvorila, ali priznaju da je to korak u mrak jer će biti i negativnih posljedica. Prporučam svima da pogledaju ovaj BBC-ev uradak koji pokazuje što znači otvorena rasprava o drogama.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

obećajem da ću pogledati,

obećajem da ću pogledati, samo trenutno nisam u mogućnosti.
s ovime što ste napisali posve se slažem. prohibicija rezultira novom potražnjom i jačanjem ilegale.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Legaliziraj drogu, kreni u

Legaliziraj drogu, kreni u objektivno informiranje i maknut ces pushere iz djira.

Tko je glasao

Legalizacija bi donijela

Legalizacija bi donijela tranziciju iz pusher-u-djiru u Pusher d.o.o. ?

Tko je glasao

Koliko sam cuo, u Svicarskoj

Koliko sam cuo, u Svicarskoj narkomani idu u specijalne klinike da dobiju sut par puta dnevno. Na teret njihovog zdravestvenog osiguranja. Nu, isfuraj taj djir i unistavas mogucnost stvaranja profita. Sjeces problem u korijenu.

Tko je glasao

Ak bogate zemlje misliju da

Ak bogate zemlje misliju da si to možeju priuštit i kod toga ne zapostavljaju one koji plačaju u socijalni sistem, nek to delaju.

Jel bu kod nas onaj koji uplačiva, guran je iz čekaone u čekaonu i mora plačat tolke ljekove imal tolko sluha za takvo nekaj je upitno.

Tko je glasao

A od koga te klinike

A od koga te klinike nabavljaju?

Tko je glasao

Mak se i inace uzgaja za

Mak se i inace uzgaja za farmaceutsku industriju, odnosno postoje legalni kanali.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti i smeća od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 6
  3. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  4. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  5. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 18
  6. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  7. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  8. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  9. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  10. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  11. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  12. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  13. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  14. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  15. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  16. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  17. otkaz od aluzija komentara 0
  18. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  19. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  20. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  21. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  22. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  23. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  24. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16
  25. Zagreb je moj grad od Stanivuk komentara 0

Tko je online

  • indian
  • Laganini
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500