Tagovi

Kamen mudraca

U srednjem vijeku postojala je izvjesna ekipica koja je pokušavala pronaći način da pretvori raznovrsne bezvrijedne metale u zlato, što, priznat ćete, zvuči doista isplativo. Možda biste probali i konačno riješenje - ekipica su alkemičari, a proces je alkemija - ali bili biste samo napola upravu. Ako malo razmislite, ukoliko možete stvoriti zlata koliko hoćete, to znači da je zlato bezvrijedno. E pa magija da primjetite ono prvo, ali ne i ovo drugo, to je alkemija, i ako ste bili dobri u tome mogli ste si osigurati sasvim za ono vrijeme solidan životni standard. I danas je tako.

Dnevnik u par riječi: FGS otvori SPV/DPN kako bi sanirao banku koristeci OMF. Ako vam kurca nije jasno, alkemija radi - vrlo je bitno da sve formule zvuče poput nečeg što bi ste našli na facebooku među mlađom populacijom - FGS OMF WTF LOL - jezgrovito izražavanje je majka alkemije. Za nas koji eto volimo da nam se stvari objasne k'o malim debilima (za svaki slučaj) priča ide otprilike ovako: FGS iliti fondovi za gospodarsku suradnju su novo alkemijsko čudo koje bi nas trebalo izvući iz sranja, barem po tvrdnjama alkemičara, jer ulažu u rizičnije poslove pa više i zarade, što se stručno zove fond rizičnog kapitala. Vi slobodno vičite kad se upali bullshit lampica. Mene se posebno dojmio ovaj pregled, s oksimoronskim naslovom "Rizični kapital - jamac uspjeha?". Je, pa koja budala bi ih nazvala fondovi rizičnih ulaganja, nije alkemija zajebancija. I uostalom, što vi imate razmišljat o tome da se u ulaganjima lova može i izgubit.

Država, koja je praktično alkemijska akademija, velikodušno je odlučila na svaku kunu koju fondovi skupe od privatnih investitora dati još kunu. Zvuči dobro, jelda - privatni investitori valjda bolje znaju prepoznat priliku od države, vrijedi to iskoristiti. Jedino što od silne jezgrovitosti ne stignu reći da su u pitanju privatni investitori u smislu ovog pravilnika, što u prijevodu znači kvalificirani ulagatelji, što opet u prijevodu znači veća tvtrka, obvezni mirovinski fond, osiguravajuće društvo itd. Pogađate, glavni "privatni" investitori u FGS-ove su OMF-ovi i Croatia osiguranje. Eto, malo alkemije i društvena lova pređe u privatnu. Društva za upravljanje tim fondovima naplate 2% vrijednosti fonda godišnje kao predujam, a na prinose preko 8% drmnu 20%, a predujam vrate. Kad zarade. Na rizičnim ulaganjima. S našom lovom. Ideja da se na rizičnim ulaganjima lova može i izgubiti ide vam kontra cijele alkemijske znanosti. Par alkemičara iz vlade su imali fantastičnu ideju da FGS-ovi uđu u brodogradilišta, jerbo to onda nije sanacija, jer je lova privatna, i naravno da će ostvariti zacrtani prinos od 8%. A mirovinci neće ulaziti, jer su oni konzervativni ulagatelji (ali ne dovoljno konzervativni da ne ulažu u FGS-ove). Sva sreća pa alkemičari u EU imaju ipak jači kung-fu.

Jedan od FGS-ova vodi veliki nadalkemičar Borislav Škegro, poznat po svojoj alkemijskoj formuli po kojoj je u BDP uračunao i uvoz. I vidi vraga, savjetnik Kosorice baš u vrijeme kad se osmislili FGS-ovi. Od ostalih ulagatelja pominju se Dalekovod (koji je u blokadi, u kojeg ulažu mirovinci), Nexe grupa (u problemima, opet ulažu mirovinci), IGH, Konstruktor, MSan. FGS-ovi eto nisu dužni polagat račune javnosti, već samo HANFA-i - ipak upravljaju s privatnim novcem. Mirovinci doduše jesu, ali je HANFA odlučila da je bolje biti jezgrovit pri izvješćivanju javnosti o tome što se s njihovom lovom radi, pa je ukupno uloženo oko milijardu i po u otvorene investicijske fondove (koje točno, ne kaže), a vrijednost FGS-ova s državnim sudjelovanjem je 2 milijarde kuna. Prije par mjeseci tportal piše:

Centar banku dokapitalizirao je s 97 milijuna kuna Fond gospodarske suradnje (FGS) - Alternative, u kojem je polovicu kapitala osigurala država, odnosno porezni obveznici. Do slučaja Biondićeve banke FGS-ovi nisu investirali u bankarski sektor, zanimali su ih poljoprivreda i IT, a njihov prvi bankarski projekt iznenadio je upravo objavljenim polugodišnjim gubitkom od čak 42,4 milijuna kuna, koji je gotovo jednak iznosu državnog novca 'upucanog' u banku. Iz Centar banke objašnjavaju da su gubici nastali zbog povećanih rezervacija za problematične plasmane te optimistično dodaju da se potencijalni gubitak u nekom budućem razdoblju može vratiti kao prihod. Zanimljivo je da je neposredno prije dokapitalizacije, u prvom kvartalu, bilo iskazano svega 3,1 milijuna kuna troškova za rezervacije. Lanjsku je godinu, podsjetimo, Centar banka završila s dobiti od 2,5 milijuna kuna.

S tim da dotični fond, prema njihovim riječima, ima namjeru ulagati u respekabilne tvrtke s godišnjim prihodom od milje eura prije oprezivanja. Pa neš ti problema, osnuješ društvo s posebnom namjenom (DSP) koje ima namjeru posjedovat dionice. Eto, nije radilo do sad pa nema ni profita. Neće puno smetati što se tiče respektabilnosti ni činjenica da odmah nakon dokapitalizacije isplivava enormni gubitak. Iz fonda kažu da to nije sanacija. A prije par dana, Večernji:

U idućem proračunu bit će više novca za fondove gospodarske suradnje. U tekućoj godini to je bilo samo 50 milijuna kuna i to zbog nedostatka projekata, a s obzirom na to da se cijeli iznos potrošio, 2013. će budžet biti osjetno deblji. Zato je još važnije pratiti što se kroz pet FGS-ova kupuje novcem građana. A najnovija akvizicija FGS-ova prema najavama bit će Banka Varaždin. Riječ je o maloj banci koja akumulira gubitke, a većina je njezinih vlasnika u stečaju. Naime, Alternative Private Equity ponudio je 50 milijuna kuna dokapitalizacije.
...
U Banskim dvorima smatraju da je bolje dati stotinjak milijuna kuna za dokapitalizaciju banaka, nego tri milijarde kuna za isplatu osiguranih depozita, koliko leži u 22 male domaće banke.

Depozite osigurava državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, koja očito nema namjeru raditi ni jedno ni drugo, s obzirom da je 2010. povećala osigurani iznos s 100.000 na 400.000 kuna, a premiju osiguranja konstantno smanjuje, s 0,8% smo sad na 0,32%, s 2010. Valjda su im događanja u svijetu od 2007. nadalje promakla. I tako sad u fondu stoji 2 i po milijarde kuna koje su platile banke, koje služi za sanaciju banaka, koje nećemo koristiti.

A naši vrli mirovinci (i njihovi ultrasposobni menadžeri) sa svojim konzervativnim, nerizičnim (osim kad nije) pristupom uredno odrađuju impresivnih 6% prinosa, koliki su prinosi na državne obveznice, gdje im leži oko 60-70% sredstava. Valjda će trebat dosta alkemije da objasne svoje naknade kad i kumica na placu bude mogla ostvarivati toliki prinos s mentalnim naporom u rangu prsta u uho. U njihovu odbranu treba ipak reći da postoji mehanizam naknade ukoliko baš loše posluju, iliti sračunaš srednju ponderiranu (po udjelu na tržištu) vrijednost zadnje tri godine unatrag, oduzmeš 6%, pa tko ispod toga - plaća. Da ste alkemičar, vjerojatno bi rekli da najveći fondovi daju najbolju sliku kretanja na tržištu. Da ste neuki kreten (kao recimo ja) rekli bi da što više ekipe zajebeš, to manje plaćaš, što je i bit alkemije.

Tagovi

Komentari

Big Brother is back State

Big Brother is back
State capitalism
France and Germany lead a revival of state intervention

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Pakiranje troškovnika

Mene ovo podsjeća na nešto što se u građevinarstvu zove "pakiranje troškovnika".

To je ono kad se u troškovniku friziraju određene stavke o kojima se upoznaje omiljeni izvođač i gdje na temelju tako pripremljenog terena može dati najpovoljniju ponudu i dobiti posao. Dodatak priči je da se na temelju takvog friziranja zarada na poslu može osjetno povećati. Jasno da ako je tu prisutan tiumvirat sastavljen od investitora, projektanta i izvođača da je ta i takva kombinacija i više nego profitabilna.

Povlačeći paralelu na područje financija ne bi se čudio da si je upravo Škegro pripremio friziranu situaciju i udobno se u tu sitauciju smjestio.

leddevet

Tko je glasao

Škegru je davno trebalo "lustrirat"...

a i šire...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Banke i tajkuni

Kao Hrvatski građanin sam bio bijesan (i još uvijek sam) zbog činjenice da naša banana republika nema niti jednu svoju banku, ali sam s druge strane oduševljen. Ako nemamo banke tada mi nećemo plaćati njihove muljaže s parama to jest prenošenje naše love u džepove tajkuna kao što se dogodilo u SAD i EU.

Javljam se ovdje jer je sada u medijima aktuelan irski primjer. Njihov najbogatiji tajkun odlazi nakratko u zatvor zbog nepoštivanja suda. Sada se pretpostavljam pitate kako je on postao najbogatiji Irac ?

Odgovor je vrlo jednostavan:
Banka mu je dala kredite u vrijednosti 2 milijarde eura.

Pošto on nije jedini kojemu je ta banka poklanjala novac ona je bankrotirala ,a stoka sitnog zuba je dala za pokrivanje dugova 12 milijardi eura

To je Ircima njihova liberalna demokracija dala

Tko je glasao

na moju veliku zalost, nemas

na moju veliku zalost, nemas razloga biti sretan po pitanju sanacija. il ces platiti osiguranje depozita iz DAB-ovog fonda, ili ces ici u sanaciju (i molit boga da je to dovoljno). bokte, DAB otkad postoji nije uspio skrpat love za sanirat 1% trzista, i jos ide u smanjivanje premija...

ne bih se ja radovao oko irca - slab alkemicar. prava magija se radi s kreditima prema pravnim, a ne fizickim osobama. pa ti zatvaraj, sudi i streljaj komad papira.

Tko je glasao

Tko je opljačkao ondašnje naše banke

Koliko se sjećam kod nas se je dogodilo isto, da su banke opljačkane od pojedinaca ali i firmi (iza kojih su opet stajali pojedinci). Pa je država upucala u njih nove milijarede i prodala, jasno ispod svake cijene. I tko je u zatvor stigao, odnosno bio suđen? Nismo Mi Irska, sve dok na čelu države imamo ljude koji su iznad zakona.

Tko je glasao

zašto misliš da su banke

zašto misliš da su banke prodane ispod cijene?

Tko je glasao

Natrag veselje...

Država baš u zadnjih nekoliko mjeseci dokapitalizirava i sanira nekoliko manje poznatih privatnih banaka, nerijetko sumnjivih vlasnika, ne polažući nikome račune.

Vujčić, umjesto da prodaje biserje (https://pollitika.com/blagodat-poreza-na-imovinu#comment-396549) tipa zagovaranja još veće štednje, fleksibilizacije zapošljavanja i obećanjima studentima kako će, ako budu imali sreće, raditi i do 70 godina, mogao bi se malo osvrnuti i na to kako takva praksa, koja je upravo u tijeku, a i nije od jučer, utječe na tzv. "fiskalnu konsolidaciju".

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Država baš u zadnjih nekoliko

Država baš u zadnjih nekoliko mjeseci dokapitalizirava i sanira nekoliko manje poznatih privatnih banaka, nerijetko sumnjivih vlasnika, ne polažući nikome račune.

Evo pravog povoda za osnivanje saborskog istražnog povjerenstva, umjesto ove predstave oko izlistavanja nekoliko telefonskih brojeva. Budući da nitko ne postavlja čak ni zastupničko pitanje, moram pretpostaviti ili da je ovo o čemu govoriš kosher ili da antipolitička kasta podržava sanaciju privatnih dugova javnim novcem.

nemesis

Tko je glasao

Ne govorim napamet...

Na primjer - http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/205864/Porezni-obveznici-pokri...

Ima toga... stara je spominjala Brod banku... pa onda ona banka gdje je Kerumica izvukla pare, a Grčić popušio... pa... dokapitalizirava se i HPB, sad neposredno prije prodaje...

Napominjem da nisam nikakav financijski stručnjak, pa, ako meni ovakve vijesti zapnu za oko, doista bi me zanimalo što na ovo imaju za reći stručniji od mene...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

s razlogom to rade... uz

s razlogom to rade... uz veliku podrsku min. Linica i Vlade.. to im je pitanje opstanka i nastavka iste politike... bar jos neko vrijeme.. pa nek kosta koliko kosta.. ioanako je jednako smisleno kao i svi ostali potezi vlade, jednako korisno kao i svi ostali potezi, to naprosto pase u taj komplet mjera, veza i podvezica koje donose da bi se sve odnosilo... odletilo.. odleprsalo.. da bi bi bio potop.. ali tek za par dana... jer samo danas je bitan..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

S kojim razlogom?

Mislim, s obzirom na mogućnost da ih javnost o tome nešto pita, pretpostavljam da su morali smisliti neki OPRAVDANI razlog.

Dakle, koji bi bio opravdani razlog da se jedan privredni subjekt dokapitalizira (sanira), a drugi ne?

Zašto se dozvoljava propast Kraljevice ili Diokija (državne firme), a saniraju (privatne) banke?

Očekujem od ekipe koja inače linka mudre tablice, pite i grafove, tj. kuži spiku, da se očituje ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ne bih se bas pravio da kuzim

ne bih se bas pravio da kuzim spiku (vise onako, kuzickam) - al odgovor ti je "u ovome vidimo perspektivno ulaganje, a u ovom drugom ne". sanacija nije poklanjanje para - ali bice kada se za x godina ispostavi da si platio 90 milja za nesto sto ne vrijedi ni dvije lipe. a do tad ko ziv ko mrtav.

hebi ga, da se vidi ocitost isplativosti, rizicni kapital = jamac uspjeha ne bi bio alkemija.

Tko je glasao

(vid' malog, kako se prepozno;)

Ne znam za javnost, ali kod mene takvo objašnjenje ne bi prošlo...

S druge strane, ako je preostalih 460 radnika Kraljevice mirno odšetalo sa svojim otpremninama, tko sam ja da se pitam...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ne.. odgovor ti pise u

ne.. odgovor ti pise u guvernerovom govoru.. tamo se jasno vidi zasto je vlada zeljela sanirati banke i zasto im nikako nije milo da bilo koja banka bankrotira

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@lunoprof drzava se zakonski

@lunoprof

drzava se zakonski obvezala garantirati (platiti) za stedne uloge. 22 male banke cine 1,5% trzista financijskog sektora, a drzava nije skupila (preko DAB-a) love ni za to (i zdusno su, a na radost banaka, radili na tome). svakako je jeftinije alkemijski (preko FGS-ova) dokapitalizirati lovom od OMF-ova posto s tom lovom ne mozes sanirati bankrot. mada se onda nastavlja prica niko nista nije zeznuo (poslozeno po mojoj procjeni odgovornosti: HANFA, DAB, HNB). moja skromna procjena (onako napamet) je da onda o sanaciji vecih banaka u rh nema ni govora (tj ne mozes izroditi tu kolicinu love, bilo im milo ili ne). posebno sto je lova i u DAB fondu, i u OMF-ovima vecinom u obveznicama RH, pa je pitanje i po kojoj cijeni ces ih prodati. sto se mene tice, svi iznosi (iza kojih stoje obveznice RH) su debelo usminkani.

Tko je glasao

Ja to jasno ne vidim - možeš li mi pojasniti?

U svom govoru Vujčić brani jaku kunu (kao da mu bilo što drugo i preostaje), priziva strane investicije u proizvodnju za izvoz (što zna svaka baba s placa) i tumači zašto je dobro što nemamo domaćih banaka (kao da mu i tu nešto drugo preostaje).

Nigdje ne vidim obrazloženje toga zašto je dobro da država sanira privatne propale banke.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Brani kunu

Jedna vrsta normalne ekonomske politike bi bila ciljana godišnja devalvacija od 10 % (svake godine) kako bi se pomoglo našim preostalim proizvođačima. Nešto u tom stilu su radile Italija i Slovenija do ulaska u euro zonu (i par godina ranije zbog priprema).

Branjenje kune je idiotska politika u doba kada imamo najveće devizne rezerve u Europi (ako izuzmemo Rusiju) !?

Tko je glasao

Zločin i kazna

Jedna vrsta normalne ekonomske politike bi bila ciljana godišnja devalvacija od 10 %
Takva devalvacija je prvenstveno nagrada za dužnike te kazna za vjerovnike i vjerujem da to ne treba posebno objašnjavati.
Druga stvar je da se inflacija uvijek ugrađuje u cijenu proizvoda što za inflacije veće od 2-3% znači da se lako može desiti divljanje cijena, odnosno nekontroliranu inflaciju. Tko god je doživio višecifrenu inflaciju koju smo imali do 1989. i Markovićeve monetarne reforme trebao bi znati koliko je to pogubno bilo.

Tu i takvu mantru najviše priželjkuju u turizmu obzirom da sebe smatraju izvoznicima. Istina je da bi inflacija značila samo realno smanjenje plaća zaposlenika, a sve drugo bi počelo rasti obzirom da se inflacija ugrađuje u cijenu proizvoda. Ovo posljednje vrijedi i za uvozne artikle gdje uvoznici na istu cijenu proizvoda ugrađuju maržu s inflacionim korektorom. Ukratko sve to na kraju dovodi da bi turistička ponuda cijenom narasla.

Ukratko inflacija je samo neka vrsta samoprevare i niti jedna država s inflacijom od 10% ne pruža kvalitetan život svojim stanovnicima, a to je ono što želimo, jelte?

leddevet

Tko je glasao

@Kvarner,

...uime čega bi devalvacija bila? ako prerađivačka industrija skupa s energetikom čini cca 17% BDPa a u okviru toga sama prerađivačka ima 44% udjela što je 7,5% BDPa...a ona bi bila ta koja bi kao mogla djelom biti izvozna. Uslugama kao izvoznom proizvodu devalvacija ne treba...
A da se i ne računa na izvoz, svejedno, kasno je...šteta je učinjena, uz ovakvu strukturu proizvoda svaka devalvacija bi bila kontraproduktivna.
Guverner i nema puno izbora, nije on tu da ispravlja krive drine politike i ekonomije već da održi kunu funkcionalnom u datim uvjetima...

Tko je glasao

Tj. šteta je već učinjena...

i trenutno stanje stvari je postalo poželjno - u tome je i cijela tragedija...

Uslugama kao izvoznom proizvodu devalvacija ne treba...

Ovo, po meni, nije točno.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

mmmm da... a sto to nije

mmmm da... a sto to nije tocno? tj. koje bi to usluge mogle na devalvaciji prosperirati umjesto recimo 0 ili propasti?

ono sto meni nije jasno sa tom devalvacijom je.. sto bi itko s tim dobio ako je bazna roba uvijek u stranoj valuti... pa sto god da se desava ostaje samo onaj dio rada koji postaje jeftiniji devalvacijom.. naime mi nemamo bas nekih znacajnih domacih baznih materijala da bi devalvacija mogla stvarno spustiti cijenu proizvoda prema van

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kako - koje usluge?

Pa sve one koje su "izvozno orijentirane" ili to mogu biti.

Evo, npr. turizam - već godinama je uobičajeno da prije sezone kuna "ojača" prema euru. Već godinama je isto tako uobičajeno da se čudimo padu vanpansionske potrošnje. Turizam nije samo cimer-fraj, već i gomila popratnih djelatnosti koje ovakvom politikom gube.

Potom npr. call centri ili neke centralizirane agencije za ovo i ono, koje pružaju usluge za različite zemlje ...

Onda, hrpa freelancera i/ili IT tvrtki koje rade za van... pa medicinski turizam... pa...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

i sto im je ulazni materijal?

i sto im je ulazni materijal? mislim u kojoj valuti? da bi ta devalvacija donjela u opcem smislu dobro..

sto se tice bolje prode prema van mogu samo smanjiti cijenu usluge i dobiti ce isto kao uz visu cijenu i devalvaciju..

cak i turizam je upitan kao nesto sto bi dobilo devalvacijom a da to ne bi nastetilo svima ostalima,..........djelatnosti koje su kao usluge ali placaju uvoznu hranu, naftu i struju ili hranu proizvode na bazi deviznog ulaznog troska (nafta, djelovi, strojevi, energenti ostali, sjeme) i kompletnu turisticku opremu obracunatu u nekoj stranjskoj valuti imaju veliki dio fiksan... dake ostaje samo ono sto je domace i sto bi moglo biti jeftinije prema van devalvacijom..

kod proizvodnih djelatnosti luft je jos i manji, ni celik ni energenti, ni ovo ni ono ... nista sto ulazi u konacni proizvod nije domace i devalvacijom bi poskupilo taj isti proizvod u kunama.. i opet bi ti prema van ostao samo rad koji bi istina bog mogao iznositi isto kuna a vrijediti manje..

prema tome smanjis cijenu rada i imas isto kod usluge, bolju produ kao i kod proizvodnje..

luft u cijeni kod nas se svodi samo na to... a sad da li treba potencirati devalvaciju da bi neki cisto intelektualni proizvod bez ulaza imao veci profit nego sada a svi ostali dobili probleme i nestabilnost sustava ? ja mislim da se ne bi s tim trebalo danas vise igrati... ili bar ne jos koje stoljece dok se ne "razvije" vise ulaznih domacih proizvoda.. da bi mogli iz njih raditi kompleksnije...

jedini izlaz je smanjiti cijenu rada... dakle drzava mora smanjiti poreze i ostala opterecenja rada kao sto se mora se preispitati cijena rada.. tu ti je sav luft.. barem u nasoj situaciji

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

uslugama bi, istina, dobro

uslugama bi, istina, dobro došao ekstraprofit...ali bila bi to još jedna regionalna preraspodjela tereta na kraju balade...devalvacija da bi bila ekonomski opravdana treba pomoći radnointenzivnim sektorima s visokim fiksnim troškovima...

Tko je glasao

no dobro ja sam mislila na

no dobro ja sam mislila na nesto drugo sto sam kao skuzila ... bar mi se cini da jesam, primjedbe uvazavam..

dakle ako je fiskalna stabilnost jedino sto je vlada odnosno hrvatska postigla, a nista drugo ne stima.. javna potrosnja nije smanjenja, dakle troskovna strana je ostala ista +industrijska proizvodnja pada i padat ce i dalje + svatko zdrave pameti vidi da ce i BDP padati... zaduzenje naravno raste do kraja godine na bar 62% ukupan dug je na 100%...

e sad.. iz cega ce Linic podmiriti buduce budzetske deficite i troskove?

on to naprosto nema iz cega jer mu prihodi rapidno padaju i to uz ali i zbog, porezne presije koju provodi..taj stil vodenja fiskalne politike ne misli mijenjati.... dakle nuzna mu je financijska stabilnost da bi mogao dizati kredite.. ako mu male banke krenu u bankrote past ce mu reiting i kreditna sposobnost i moze se fuckati..

normalne prihode je unistio svojom politikom pa mu preostaju samo krediti.. koje planira i dalje dizati bez obzira na gomilu koliko ih je do sada vec dignuo... Linic naprosto mora sanirati banke da mu ne bi yatvorili kreditne linije jer drugih proracunskih priljeva ne da nece imati dovoljno nego ce ih imati svakim danom sve manje...

eto, ja mislim da se zbog toga ide na saniranje malih banaka.. to je mali novac za onaj za koji se gospoda misle zaduziti.. i tako rjesiti svoju nesposobnost vodenja drzave pa dok ide..

cekam primjedbe na logiku

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Je, a što je onda s ovim obveznicama?

"Ako se ostvare najave ministra finanicija Slavka Linića o izdavanju državnih obveznica za građane, banke bi mogle pretrpjeti ozbiljan udarac. S obzirom na to da su kamatne stope na obveznice znatno više do onih na štednju, a rizik je podjednak, ulaganje u državne obveznice za građane bi bilo znatno isplativije od držanja novca u banci" - http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/223843/Drzavne-obveznice-duplo...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

vidi Bigi.. ja ne mislim da

vidi Bigi.. ja ne mislim da itko racuna na domovinsku ljubav i da nitko od navedenih strana, dakle ni banke ni gradani ne ocekuju kako ce stednja prosjecnih gradana biti plasirana u drzavne obveznice.. prema tome sve su to izjave koje bi nas kao trebale zabrinuti no jedino sluze za zabavu dokonima..

mirovinci ce dakako ulagati u obveznice kao i neki fondovi i tako to.. kao i banke.. koji bi ionako u nesto ulagali ali ne bi stedili u smislu stednje casha na banci... dakle sve to o podizanju kamata gradanima radi izgubljene stednje gradanima je samo spin ili jos jedan pokusaj dodatnog kolaca bankama..

to je puno veca steta za gospodarstvo nego li za banke.. jer ce sav raspolozivi novac ipak rade biti plasiran u te Liniceve obveznice nego u prozvodne investicije..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

eh? ne znam koliko ce se tko

eh? ne znam koliko ce se tko voditi domovinskom ljubavi al znam koliko ce se voditi prinosima.

Tko je glasao

eh... zar mislis da ce biti

eh... zar mislis da ce biti toliko ludih gradana da ce umjesto stednje kupiti obveznice RH? ... bez obzira na prinose....

ne bih bas s tim racunala...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kartagu treba razoriti, ipak...

Građani ne mogu sami ulagati u proizvodnju, tj. mogu u samo par slučajeva:
- dirketno pokretanje vlastite/obiteljske proizvodnje
- polaganje štednje u neku štedno-kreditnu zadrugu koja se bavi sami financiranjem proizvodnje (buhaha)

Dakle - država će na ovaj ili onaj način doći do štednje građana ako joj se prohtje, barem jednog dijela. Osim toga, svako smanjivanje obvezne pričuve ili postotka izdvajanja u DAB na neki način utječe na štednju jer povećava rizičnost iste.

Bit će zanimljivo :)

Tko je glasao

prosetaj miska preko slikice pa klikni

... nije da nema mjesta sa pospremanje ustedevine :)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

nova partija (karata)

...obećano je da će Vlada sve učiniti da proizvodnju postavi na noge,
a kako rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba el. energijom, plinom i vodom čini 16,7% BDPa a financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, poslovne usluge predstavljaju 21,3% prihoda BDPa jasno je što je to industrija od koje se živi i gdje su prioriteti...
....da. investitori...čak u ovom slučaju skoro nebitno.
a kako u stvarnosti izgleda takva proizvodnja? okladi se da ćeš u birtijama na cajkama za istim stolovima ako ne u istim osobama naći i managere fondova i predstavnike akcionara koji će koliko sutra jedni drugima davati prijedloge s mišljenjima da je business plan onog trećeg za stolom, poduzetnika, perspektivan i da bi onaj četvrti, iz min. fin. trebao uskočiti s dupliranjem čipa na stolu, pa da vidimo tko ima sreće...obično nemaju sreće oni koji uopće ne sudjeluju u partiji (valjda su zato partije preimenovali u stranke)...

Tko je glasao

rizični fondovi

Još davno, prijateljica je radila u domaćoj informatičkoj firmi. Sto i nešto zaposlenih, ogromno ulaganje u razvoj jednog proizvoda i došlo je do jaza u cash-flowu - razvoj proizvode se otegao i pojeo sav novac predviđen za investicije, a do prodaje nije još došlo. Banke, naravno, nisu htjele kreditirati nešto "u zraku". Vlasnik se našao na sto čuda i bio već spreman za bankrot, kada se pojavio jedan strani "rizični fond" i objasnio mu stvari. Oni će dokapitalizirati tvrtku, on će ostati predsjednik uprave, ali će prenijeti 90% udjela na fond. Vlasnik je razmišljao i pristao. Izgubio je firmu, dobio nešto novaca, a projekt nije propao.

Još tada mi nije bilo jasno gdje je zarada tog fonda. Dok nisam shvatio da je taj isti fond ima mnoge domaće ulagače, koji su preko posrednika, ulagali u taj fond. Naravno da su ti ulagači vrsta tvrtke za koje nikada nisi siguran jesu li državni, privatni, koji q? Odjednom su ti isti ulagači kao ludi počeli kupovati tek dovršen informatički proizvod navedene tvrtke (riječ je o kompleksnom sustavu za tvrtke - neka mješavina SAPa, Navisiona i slično - dakle vrlo skupom proizvodu). Prodaja je išla kao luda, vrijednost tvrtke rasla - i neukom promatraču sa strane se činilo kako je fond napravio "društveno koristan posao". Kako je informatička tvrtka dobro poslovala, našao se kupac za nju, i fond ju je veselo prodao, uz ogromnu zaradu.

Ovaj primjer je čista benignost naspram opisanog u dnevniku, iako se i u ovom primjeru vrti tuđim novcem. Fora da ti država daje kunu na onu kunu koju je uložilo recimo Croatia osiguranje, koje je stvarno u državnom vlasništvu je... vrlo maštovita. Država daje dvije kune fondu, koji će ih možda vratiti a možda i neće. Ali je država pokazala da joj je stalo do ulaganja. Predivno.

Kupac te informatičke tvrtke se prilično iznenadio kako mu je prodaja brzo pala nakon kupnje, kako su postojeći kupci odustali od kupnje novih modula, kako novih kupaca nema, a troškovi održavanja su enormno narasli. Postojeći kupci sada nisu bili zadovoljni proizvodom i stalno su tražili (besplatne) popravke. Tvrtka je vrlo brzo došla u probleme zbog svoje kupnje i u veće probleme s likvidnošću... Pogodite tko ju je tada kupio za četvrtinju njezine vrijednosti?

Tko je glasao

Tko, baš me zanima?

Inače, nije li ovo jedna prava ogledna prilika za ono "udruženi aktivni građani ili pak slobodni individualci s pravom na informaciju u postavljenim okvirima od kojih svaki osigurava slobodu djelovanja" reagiraju :P Zamišljam prosvjede osviještenih građana s parolama: "Dolje FGS", "Nećemo SPV/DPN" i sličnim, a može i preko interneta ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kako tko?

Pa - isti fond :)

Da, sviđa mi se ovo s ovakvim parolama :) Nije problem još kada je to stvarno privatni novac, pa tko želi riskirati - neka ga... Problem je što to obično uopće nije privatni novac, ovaj fond je bio dio špekulativnog odjela jednog nad-fonda, a izvor su mu europski mirovinski fondovi.

Tko je glasao

@izomorfizam

Sve pet samo si zaboravio napomenuti koliki su alkemičari, ne zadovoljivši svoje sponzore uvijek gladne zlata, ne uspijevajući pronaći taj kamen za kojega se znalo da je "po obliku trouglast, a u biti četverouglast", svoje neuspjehe platili glavom, izvlačili su se oni koji su u svojem pregalaštvu ipak polučili nekakve rezultate, poput stanovitog Alfreda Villanove koji je prvi destilacijom vina dobio konjak.
Naša najveća novovjeka nesreća je što je meštar svih hulja, uz svesrdnu pomoć Crkve, uspio okupiti najveću fukaru iz redova hrvatskog naroda i krenuo u potragu za "kamenom mudraca" koji se u ovom slučaju zvao "stvaranje države", a još za njegovog života si je fukara uspjel osigurati status "dragovoljačke" nedodirljivosti i privilegiranosti neprekidno producirajući jednaku ili i veću fukaru od sebe.
Pogledajte si samo neke ministre, pa ni Škegro nije bio "podatniji" od njih u njihovim godinama.

Što je izlaz i postoji li on?
Naravno da izlaz uvijek postoji, a zove se detuđmanizacija i deustašizacija društva i razvlašćivanje Crkve kroz uspostavu države vladavine prava umjesto ove katoličko-braniteljske džmahirije.
Tko to može provesti mirnim putem?
Samo sudbena vlast po uzoru na talijanske "mani pulite", što naravno ne mogu suci poput Turudića koji nas pokušva učiti da se nikog ne tiče s kime on u svoje privatno vrijeme prijateljuje, druži se i slavi rođendane, zaboravljajući da je on sudac svih 24 sata svakog dana u godini, a ne samo u uredovno vrijeme radnim danom.
Ne može niti sudac koji izriče onakve smiješne presude protagonistima onkvih zločina poput onih počinjenih u "konačištu" Kerestinec.
A bogami ne može ni ovakav ministar prvosuđa koji je "reputaciju" stekao ostrukcijom rada Haaškog suda.
U protivnom će to rješvati ulica.
Kad?
Kad se stvori kritična masa stvarno gladnih ljudi, ljudi koji više nemaju što izgubiti, a čovjek koji više nema što izgubiti postaje stvarno opasan čovjek zato što mu je postalo svejedno. I to svejedno hoće li živjeti ili odmah umrijeti. S takvim ljudima jednostavno nema zajebancije, bilo bi dobro da to fukara iz redova hrvatskog političkog establishmenta to shvati i končno se počne odgovorno ponašti i prema narodu i prema državi.
Samo, bojim se da među njima nema onih koji su spremni na odricanja i izgradnju dražve vldavine prava i države blagostanja za sve.
Možda poneki i postoji, ali je sve to nedovoljno za stvaranje kritične mase takvih.

I na kraju, politikom se netko baviti mora, jer je u suštini posao kao i svaki drugi, neki ljudi se politikom baviti smiju, dok bi nekim drugima trebalo zakonom zabraniti da se politikom bave, u hrvatskom slučaju su to gotovo svi iz redova aktualnog političkog establishmenta, neovisno o tome da li su u vlasti ili opoziciji.

Tko je glasao

Mani pulite

Za takvu akciju trebalo bi imati pošteno pravosuđe - http://www.tjedno.hr/index.php/categoryblog/1692-uvedite-poreze-na-priva...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

meni bi se ipak vise svidjelo

meni bi se ipak vise svidjelo kad bi se vise energije utuklo na smanjenje troska drzave (citaj, efikasnost), nego na prepucavanje na kome ce se prelomiti porezi.

Tko je glasao

Ja sam valjda pozločestila...

Naime, lakše bih prelamala poreze, kad bi se nekima polomila koljena ;)

Osim toga, prvo je bez drugog posve besmisleno...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Je, je, vidjela...

Nimalo nisam impresionirana.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  2. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  3. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  4. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  5. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  6. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  7. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  8. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  9. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  10. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  11. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  12. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  13. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  14. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  15. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  16. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  17. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  18. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  19. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  20. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  21. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  22. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  23. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  24. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  25. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 64

Tko je online

  • aluzija

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj