Tagovi

Kamate

Što su to kamate?

Kamate
Bila jednom dva prijatelja. Prijateljevali su još od malih nogu. Jedan od njih prezivao se Crnković, a drugi Bijelić. Kad su završili škole i počeli tražiti posao, Bijelić dobije na lutriji dva milijuna eura. Budući da je bio dobričina, široke ruke i još šira srca,dade odmah polovinu Crnkoviću i reče mu da više ne mora tražiti posao, a sam će - dodao je - početi sa bankarskim poslom, s onom glavnicom od milijun eura koja mu je ostala.

"Davati ću kredite bez kamata, jer mislim da je nepošteno uzimati kamate."

"Bogami, i ja ću - reče Crnković - jer danas bankarima posao dobro ide, ali neću davati bez kamata, nego s umjerenim kamatama. A ako tebi, dobri moj Bijeliću, ne bude dobro išao posao dođi kod mene i ja ću te zaposliti."

Bijelić se začudi zadnjim riječima svog prijatelja i cijeli je život razmišljao o tome što su te riječi morale značiti.

Prijatelji se raziđu i počnu svaki svoj posao.

Bijelić je investirao u zgradu i trezor, pa mu je ostalo oko 800 000 eura kapitala kad je počeo davati kredite. Iz te glavnice plaćao je i radnike koji su radili za njega i sve druge troškove poslovanja. Kredite je uglavnom davao običnim siromašim ljudima kojima je novac trebao za to da malo poprave svoj život. Kako je vrijeme prolazilo njegova se glavnica smanjivala iako su mu dužnici uredno vraćali kredite. Isisali su je troškovi poslovanja banke i plaće namještenika. Konačno, njegov fond presuši i on je morao zatvoriti banku i otpustiti radnike koji su bili radili za njega. Ni za sebe nije više imao novaca. Od koga je god htio posuditi nešto za preživljavanje, dobijao je odbijenicu, pa je postao prostom skitnicom i predmetom poruge i sprdnje mnogim ljudima – simbol poslovne nesposobnosti. Kad je već bio na kraju snaga sjeti se svog prijatelja Crnkovića i njegovih riječi da će ga zaposliti, te ode k njemu.

Crnković mu se obraduje i reče da će ga zaposliti kao što je obećao, Štoviše, da će ga učiniti glavnim direktorom svoje banke, ali pod uvjetom da nikada nikome ne dade kredit bez kamata i da kredite daje samo ljudima koji hoće pokrenuti neki unosan posao.

Bijelić obeća da će raditi tako i Crnković mu dadne mjesto generalnog direktora banke. Tu se Bijelić pokazao više nego dobrim i izvrsnim. Bio je dragocjena pomoć Crnkoviću koji je nastavio raditi u svojoj banci. Posao im je krenuo ko u bajci tako da je njihova banka ubrzo postala najveća banka u državi. I vlada je posuđivala novac od njih. A kasnije kad su osnovali filijale i u drugi državama, Financirali su i dobre i unosne projekte i u tim državama. Poduzetnici koji su kod njih uzimali kredite otvarali su mnoga nova radna mjesta, zaposlili golem broj ljudi i plaćali ih „prema učinku“ kako bi radnici bili što više motivirani na rad. Plaće su im rasle preko troškova života, a sav su višak držali u Crnkovićevoj i Bijelićevoj banci. To je udvostručilo osnovni kapital banke. Dobar život je cvao, zavladalo je blagostanje.

Kad su građani počeli donositi svoj novac u banku,na štednju. Tražili su da im banka daje i kamate. Bijelić najprije nije htio ni čuti za to. Mrzio je čak i ime kamata i kako ih nije htio uzimati, tako ih nije htio ni davati. Ali kad su izbili problemi zbog toga, ode ka Crnkoviću da se posavjetuje s njim.

„Pa moraš im dati kamate, čovječe!

Zašto, začudi se Bijelić.

Evo zašto - počne mu objašnjavati Crnković:

Kad mi njima posuđujemo novac, dali oni nama moraju davati kamate?

Naravno – odgovori Bijelić – tako poslujemo.

A kad oni donesu svoj novac k nama na čuvanje, da li nam ga poklanjaju ili samo posuđuju na određeno vrijeme.

Posuđuju.

E pa zar onda ne bi bilo pravedno da i mi njima dajemo kamate za novac koji su nam posudili?

Bijelić se zbunjeno počeša po glavi i s čuđenjem ustanovi da bi to bilo sasvim pravedno.

Jasno rekao je Crnković, mi njima ne možemo dati kamatu od 6% koliko mi uzimamo od naših dužnika, nego samo 3%. Razlika od 3% biti će naša dobit s kojom ćemo plaćati troškove poslovanja banke i naše namještenike, a ostatak od toga ići će u povećavanje naše glavnice, kako bi smo mogli kreditirati što veći broj poduzetnih ljudi i kako bi život što većeg broja naših sugrađana bio što bolji.

Naravno, dragi moj prijatelju, mi se ne brinemo o tome kako će živjeti naši sugrađani, isto kao što ni oni ne brinu o nama, nego se brinemo o tome kako ćemo mi sami što bolje i sigurnije živjeti, a najbolje i najsigurnije živi onaj ko svoju dobit stiče čineći kakvo dobro drugim ljudima.

Bijelić se zamislio nad tim riječima i rekao Crnkoviću da je vrlo mudar i da će ubuduće i on tako razmišljati.

I tako je Bijelić nastavio raditi i pazio da troškovi poslovanja banke budu što manji, kako bi uvijek mogli drugim bankama konkurirati sa što je moguće manjim kamatama. Pogotovo je pazio na to otkad je vidio da su neke banke propale zato što su počele tjerati luksuz i na njega potrošile svu svoju glavnicu i još zapale u dugove.
Ali najviše je razmišljao o kamati i čudio se tome što su iz toga zla – nikad nije zavolio kamatu, niti promijenio mišljenje o njoj – dakle, da su iz tog zla, proizišla tako velika dobra.
To je jedno neshvatljivo čudo – često je govorio u sebi, a i naglas.

Često je i sa Crnkovićem razgovarao o njoj i kad god bi on kamatu proglašavao nekakvim zlom, Crnković bi mu, sa simpatijom, govorio da je djetinjast.

Komentari

Totalna glupost!

Kamata može biti dvosjekli mač i ako nije prilagođena snazi ekonomije kao što je slučaj s nama i svim zemljama u razvoju, povuči će zemlju u provaliju.

Hrvatski bankarski sustav je u potpunosti pod kontrolom stranih centara moći bez trunka suverenosti, a mučko đubre rohatinski je prodana duša i u službi tih centara moći.

Treba samo usporediti parametre rasta našeg bankarskog sektora i rasta ekonomije ( BDP-a) pa se lako dođe do zaključka tko je ovca za šišanje.

Tko je glasao

Što se mene tiče, sjajan

Što se mene tiče, sjajan dnevnik!
Otprilike tako ja objašnjavam svoje stavove kad do cimera doleti njegova ekipa na pivu pa se krene sa "svjetskom vladom", zlim MMF-om iz pakla i ostalim anitglobalizacijskim vijetnamku i starke i Che majicu furam spikama. Ono, pogledali su Debtokracy dokumentarac i skužili da ako imaš konačan resurs kao što je planet Zemlja ne možeš imati uvijek rastuću ekonomiju da pokriješ te kamate itd itd...

U zadnje vrijeme je popularna Grčka.
Daklem, kažu oni meni otprilike ovako: "Kužiš, ono, viš' kak se Grci bune, imaju pravo, jebeš EU, kuiš' 'oće im kroz MMF uzet sve živo, ono, moraju privatizirat sve, uvest taj plan štednje, pa oni više onda nisu uopće samostalni, njima MMF diktira visinu plaća, pokupovat će otoke i bla bla bla...

Onda ja pokušam njima malo pojednostavit cijeli taj čušpajz super-mega-svetskih zavjera pa im kažem: " Gleč, nije taj MMF neki bauk. Kad meni treba novac da adaptiram stan, odem u komercijalnu banku i dignem kredit. Ali, dobijem ga samo pod uvjetom da dokažem banci da ga mogu vraćati. I u trenutku kad ga cijelog vratim slobodan sam od te banke kao ptičica. Kad država treba novaca ona ode u "banku za države" a to se zove MMF i tamo dobije kredit za "adaptaciju". Otplatiš ga i gotova priča. Zašto baš Grčka ide MMF-u a ne u RBA? Pa zato što nitko vodeći se ekonomskom logikom ne bi dao Grcima ispod milijon% kamate ni eura kredita. MMF bude. Ali pošto nisu baš kompletni idioti, naravski da postavljaju uvjete. Točka.

Zato mi je simpa tvoj dnevnik jer na jednostavan način pokazuje koliko te banke, jelte, nemaju smisla, služe porobljavanju naroda, i sve ih u biti osnivaju gmazovi pod kontrolom Elizabethe engleske kraljice ali srećom je tu David Icke.

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

grdipajek — Čet, 23/02/2012 - 13:50. novo Što se mene tiče, sjaj

grdipajek — Čet, 23/02/2012 - 13:50. novo
Što se mene tiče, sjajan

Što se mene tiče, sjajan dnevnik!
Otprilike tako ja objašnjavam svoje stavove kad do cimera doleti njegova ekipa na pivu pa se krene sa "svjetskom vladom", zlim MMF-om iz pakla i ostalim anitglobalizacijskim vijetnamku i starke i Che majicu furam spikama.

Molto si dobro, Stari ovo napisao. Vjerojatno se nikad nečeš prestati čuditi kako to ona ekipa ne razumije sasvim obične stvari jednostavne kao dva plus dva. Mislim da neće da razumiju, jer razumijevanje povlači za sobom odgovornost, a ona je teška i nikad nikoga ne pušta na miru.

Tko je glasao

Je, mogao bih se tu

Je, mogao bih se tu složiti.
Ako su krivi Angela Merkel i Sarkozy itd, onda za svoju mizeriju od plaće nisam kriv ja. Bar ne skroz.
A bome je i lakše laprdati nego uzeti neku "ozbiljnu" knjigu pa se malo educirati.

Naravski da kapitalizam nije baš najveći humanističko-altruistički poduhvat na svijetu, ali da je recimo, Europskoj uniji u cilju uništiti Grčku, baš i ne vjerujem. Uopće.

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

petarbosni4 — Čet, 23/02/2012 - 16:55. grdipajek — Čet, 23/02/20

petarbosni4 — Čet, 23/02/2012 - 16:55.
grdipajek — Čet, 23/02/2012 - 13:50. novo Što se mene tiče, sjaj

grdipajek — Čet, 23/02/2012 - 13:50. novo

Grdi, pogledaj dole onaj dnevnik pod naslovom "Što je kapital?". Mislim da je to nešto što bi te moglo zanimati.

Tko je glasao

S obzirom da sam izrazito

S obzirom da sam izrazito mamuran, neću danas to čitati. Budem sutra. Kvragu, jedva gledam u monitor, kako da sad nešto pročitam sa razumijevanjem.

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

Šerijatsko pravo

Ako vas kamate toliko ljute, zašto se ne borite da se u Hrvatskoj uvede šerijatsko ptravo. Naime, Kur'an zabranjujue kamate i u zemljama u kojima vlada šerijatsko pravo banke ne smiju zaračunavati kamate na kredite.

Tko je glasao

Šerijatsko pravo Ako vas kamate toliko ljute, zašto se ne borit

Šerijatsko pravo

Ako vas kamate toliko ljute, zašto se ne borite da se u Hrvatskoj uvede šerijatsko ptravo. Naime, Kur'an zabranjujue kamate i u zemljama u kojima vlada šerijatsko pravo banke ne smiju zaračunavati kamate na kredite.

Šerijatsko pravo + bussines = šeretluk

Tko je glasao

Zar vi doista ne znate...

da je islamsko bankarstvo brzo rastući financijski biznis u Europi, posebno u VB, Francuskoj i Njemačkoj - http://www.stonegateinstitute.org/2130/islamic-shariah-compliant-banking... ??

Tko je glasao

Bez kamate inflacija pozdere

Bez kamate inflacija pozdere vrijednost novca.

http://www.youtube.com/watch?v=CQ8NTSJxoGE

Da bi banka osigurala kamatu za stedise, onda daje kredite i na taj potrebni % prema stedisama treba ugraditi rizik i zaraditi za troskove poslovanja kad taj novac prodaje.
Rizik je jer svi krediti nisu uvijek isplativi.

http://www.youtube.com/watch?v=3w0KMC1Ticc&feature=related

Inflacija?
Jedne godine netko proizvode x kg brasna po Ha,
Druge urod podbaci i da bI zaradio jednak iznos, dize cijenu brasna.
Kupac da bi kupio istu kolicinu dize i cijenu svoje robe itd, pocinje skala inflacije.

Tko je glasao

AH TI PRAVEDNI BANKARI

I ondak se crnković i bijelić site bi mogla bit promjenljiva kamata , ali samo prema gore . Pa se site da bi mogla bit stalno - promjenljiva za promjenljive ljude. Za guvernera narodne banke malena nepromjenljiva , isto ka i za presidnika , suca i ministra, a za luzera velika i promljenljiva prema gori . Pa se site bankarste tajne ali opet promjenljive pa niko nezna kolko imaju guverner ,presidnik, ministri ,suci na pravednoj banci i niko im nemore skinut lovu . Ali kad triba luzeru mati skinut izmišljen račun t-coma sa banke, ondak to nije tajna i ondak država koju vode guverner, presidnik , ministri i suci bez promjenljive kamate , skida pronto .
Lako ti je bit pravedan i poslovat po zakonu kad si kupija guvernera, presidnika, ministre i suce.

Tko je glasao

Po uzoru na Indiana

Evo po uzoru na Indiana, ja kažem, da je umjerena kamata nešto kao poluga, pomoću koje možemo podignuti puno veću težinu nego golim rukama.

Tko je glasao

@petarBosni4 evo tezaNatuknice,

bankarsko kamatarenje lihvarenje džeparenje,
naređuje
profiter vlasnik banke,

banka
NE smije biti u vlasništvu profitera vlasnika

isto kao
Hrvatska narodna banka
koja NIJE - banka u vlasništvu profitera vlasnika,

isto kao
država,
koja još NIJE - (na papiru) u vlasništvu profitera vlasnika,

adfilantrop

Tko je glasao

ja bih rekao da podrucje

ja bih rekao da podrucje bankarskog poslovanja obradjeno u ovom dnevniku nije sporno.
suvremena kritika prema bankama je kritika nadogradjenih modela ponasanja, poput:

1. kartelskog dogovaranja cijena novca (kamate) umjesto konkurencije, koji se na taj nacin drzi na neprimjereno visokoj razini i rezultira cijeđenjem i sažimanjem gospodarstva, a ne njegovim razvojem.

2. neprimjerena i netransparentna politika naplacivanja naknada (koja netransparentnoscu takodjer zatire konkurentnost) koje se prema ovom dnevniku financiraju iz zarade na kamati, a u stvarnosti predstavljaju poseban izvor prihoda koji je cesto i veci od zarade na kamati (pogledati strukturu profita domacih banaka)

3. financijski inzinjering (igranje sa junk financijskim derivatima) koji je rezultirao svjetkom krizom i nenormalno velikim gubicima banaka - koje nisu pokrile banke, vec u pravilu javnost putem drzavnih proracuna.

4. izvlacenje ekstraprofira na temelju parcijalno dostupnih financijskih usluga. primjer je vezanje kredita uz svicarski franak, koji su bili dostupni iskljucivo u periodu kada je franak bio na niskoj razini vrijednosti prema euru. danas, kad je situacija obrnuta, ti isti krediti nisu dostupni. e sad, ako pricamo o slobodi valutne politike (ciji je rezultat i valutna klauzula), onda bi krediti u francima trebali biti uvijek jednako dostupni, bas kao sto je dostupna stednja u francima - pogotovo ako banke na razlici u tecaju, kako same kazu, ne zaradjuju. yeah right, zato sad i nisu dostupni krediti u svicarcima.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

hatzivelkos — Sri, 22/02/2012 - 10:25. novo ja bih rekao da podr

hatzivelkos — Sri, 22/02/2012 - 10:25. novo
ja bih rekao da podrucje

ja bih rekao da podrucje bankarskog poslovanja obradjeno u ovom dnevniku nije sporno.
suvremena kritika prema bankama je kritika nadogradjenih modela ponasanja, poput:....

Cijeli opis uberbau ti je točan i korektan, ali ja ne znam kako doskočiti tim bankarskim doskočicama. Nisam se time bavio.

Pričicu sam sastavio radi onih koji imaju radikalno krivi stav prema bankarstvu i kamatama, a takvih je, nažalost, puno previše

Tko je glasao

Uloga banaka

Prikazom rada Crnkovića, pokušao sam, pokazati kakva je uloga banaka u društvu i ekonomiji, kao i to da kamate služe za to da bi što intezivnije bolje pokrenule rad. Tim načinom, pokretanjem rada, banke postaju suproizvođaći BNP-a. Mislim da to nije teško shvatiti.

Tko je glasao

kamata je put ka sreći

Sjećam se reklama preko cijelih stranica novina i redova ljudi koji su čekali da ulože svoje ušteđevine kako bi postali bogati. I sretni.

Nudilo se prvo 20% mjesečne kamate, pa 25%, na kraju čak i 30% mjesečne kamate.

Ljudi su jedni drugima u redu objašnjavali kako su to ozbiljne firme, kako investiraju u dobre stvari, kako imaju susjeda koji je već dobio prvu "tranšu" kamata...

Šteta što su organizatori prilično brzo nestali, mogli su još toliko ljudi učiniti sretnima...

Tko je glasao

zaphod — Sri, 22/02/2012 - 07:37. kamata je put ka sreći Sjećam

zaphod — Sri, 22/02/2012 - 07:37.
kamata je put ka sreći

Sjećam se reklama preko cijelih stranica novina i redova ljudi koji su čekali da ulože svoje ušteđevine kako bi postali bogati. I sretni.

Nudilo se prvo 20% mjesečne kamate, pa 25%, na kraju čak i 30% mjesečne kamate.

Ljudi su jedni drugima u redu objašnjavali kako su to ozbiljne firme, kako investiraju u dobre stvari, kako imaju susjeda koji je već dobio prvu "tranšu" kamata...

Šteta što su organizatori prilično brzo nestali, mogli su još toliko ljudi učiniti sretnima...

Sjećam se i ja. Vjerovanje u financijski inženjering i obećanja ljudi koji se njime bave spadaju u epidemijske psihosocijalne bolesti. Teško je to drugačije objasniti.

Da li ti smatraš da bi zbog toga trebalo potpuno ukinuti bankarstvo?

Tko je glasao

ukinuti banke?

Ne :) Banke su preteče civilizacije. Prvi izum "vrijednosnog pisma" tj. mogućnost da u Frankfurtu položiš 1000 zlatnika, pa lijepo putuješ, pa ih digneš u Munkenu samim pokazivanjem papira je hvalevrijedan izum.

Posuđivanje uz kamatu postoji otkad je svijeta i vijeka. Stari zapisi iz Japana pokazuju da se tek kamata iznad 100% godišnje smatrala "lihvom", itd., itd.

Današnji problem shvaćanja bankarskog sustava (po meni) je stav "ja imam pravo na kredit" - tj. potrošački krediti, a pogotovo "dozvoljeni minus". Kod nas se dogodila inverzija bankarstva tj. shvaćanje (i realnost) da ćeš kredit za kupnju luksuznog plovila dobiti odmah (uz zalog tog istog plovila) kao da isto uopće išta vrijedi :) Istovremeno, ako dođeš objasniti da bi na kredit uzeo stroj za proizvodnju... nećeš se dobro provesti.

Dakle - banka na neki način kroji ekonomsku politiku, što je njezino pravo. Ali je zato pravo države da kaže "na profit od kredita za poduzetništvo lupat ćemo porez na dobit 2%, a na kredite za osobna vozila 87%". Na žalost, taj instrument se ne koristi.

Tko je glasao

zaphod — Sri, 22/02/2012 - 11:01. ukinuti banke? Ne :) Banke su

Evo, još jednom, pa makar bilo i uzalud.

zaphod — Sri, 22/02/2012 - 11:01.
ukinuti banke?

Ne :) Banke su preteče civilizacije. Prvi izum "vrijednosnog pisma" tj. mogućnost da u Frankfurtu položiš 1000 zlatnika, pa lijepo putuješ, pa ih digneš u Munkenu samim pokazivanjem papira je hvalevrijedan izum.

Posuđivanje uz kamatu postoji otkad je svijeta i vijeka. Stari zapisi iz Japana pokazuju da se tek kamata iznad 100% godišnje smatrala "lihvom", itd., itd.

Današnji problem shvaćanja bankarskog sustava (po meni) je stav "ja imam pravo na kredit" - tj. potrošački krediti, a pogotovo "dozvoljeni minus". Kod nas se dogodila inverzija bankarstva tj. shvaćanje (i realnost) da ćeš kredit za kupnju luksuznog plovila dobiti odmah (uz zalog tog istog plovila) kao da isto uopće išta vrijedi :) Istovremeno, ako dođeš objasniti da bi na kredit uzeo stroj za proizvodnju... nećeš se dobro provesti.

Dakle - banka na neki način kroji ekonomsku politiku, što je njezino pravo. Ali je zato pravo države da kaže "na profit od kredita za poduzetništvo lupat ćemo porez na dobit 2%, a na kredite za osobna vozila 87%". Na žalost, taj instrument se ne koristi.

Tko je glasao

zaphod — Sri, 22/02/2012 - 11:01. ukinuti banke? Ne :) Banke su

zaphod — Sri, 22/02/2012 - 11:01.
ukinuti banke?

Ne :) Banke su preteče civilizacije. Prvi izum "vrijednosnog pisma" tj. mogućnost da u Frankfurtu položiš 1000 zlatnika, pa lijepo putuješ, pa ih digneš u Munkenu samim pokazivanjem papira je hvalevrijedan izum.

Posuđivanje uz kamatu postoji otkad je svijeta i vijeka. Stari zapisi iz Japana pokazuju da se tek kamata iznad 100% godišnje smatrala "lihvom", itd., itd.

Današnji problem shvaćanja bankarskog sustava (po meni) je stav "ja imam pravo na kredit" - tj. potrošački krediti, a pogotovo "dozvoljeni minus". Kod nas se dogodila inverzija bankarstva tj. shvaćanje (i realnost) da ćeš kredit za kupnju luksuznog plovila dobiti odmah (uz zalog tog istog plovila) kao da isto uopće išta vrijedi :) Istovremeno, ako dođeš objasniti da bi na kredit uzeo stroj za proizvodnju... nećeš se dobro provesti.

Dakle - banka na neki način kroji ekonomsku politiku, što je njezino pravo. Ali je zato pravo države da kaže "na profit od kredita za poduzetništvo lupat ćemo porez na dobit 2%, a na kredite za osobna vozila 87%". Na žalost, taj instrument se ne koristi.

Citirao sam sve da to ljudi još jednom pogledaju i da dobro zapamte i dalje razmišljaju na osnovu toga.

Tko je glasao

"...As US Debt To GDP Passes

"...As US Debt To GDP Passes 101%, The Global Debt Ponzi Enters Its Final Stages"
-naslov koji ilustrira kako se nevina igra idejama Crnkovića i Bjelića razvila u subverziju
budućnosti.

Tko je glasao

kamata kao i vatra, kotač,

kamata kao i vatra, kotač, fuzija, fisija... i svaki drugi izum nekritički
pušten među ljude je ...dobar sluga i loš gospodar...

Tko je glasao

indian — Sri, 22/02/2012 - 12:40. kamata kao i vatra, kotač, ka

indian — Sri, 22/02/2012 - 12:40.
kamata kao i vatra, kotač,

kamata kao i vatra, kotač, fuzija, fisija... i svaki drugi izum nekritički
pušten među ljude je ...dobar sluga i loš gospodar...

OVO JE ANTOLOGIJSKA IZREKA!

Tko je glasao

indian — Sri, 22/02/2012 - 00:55. "...As US Debt To GDP Passes

indian — Sri, 22/02/2012 - 00:55.
"...As US Debt To GDP Passes

"...As US Debt To GDP Passes 101%, The Global Debt Ponzi Enters Its Final Stages"
-naslov koji ilustrira kako se nevina igra idejama Crnkovića i Bjelića razvila u subverziju
budućnosti.

Ima i većih krivaca od banaka.

Tko je glasao

@Bosniću, izgleda da nisi

@Bosniću, izgleda da nisi zadovoljan ovim dnevnikom?
...nije li bilo jednostavnije preurediti ga umjesto udjeljivanja
minusa samom sebi?
...i baš me zanima što te to tu nervira...

Tko je glasao

indian — Uto, 21/02/2012 - 23:44. @Bosniću, izgleda da nisi @Bo

indian — Uto, 21/02/2012 - 23:44.
@Bosniću, izgleda da nisi

@Bosniću, izgleda da nisi zadovoljan ovim dnevnikom?
...nije li bilo jednostavnije preurediti ga umjesto udjeljivanja
minusa samom sebi?
...i baš me zanima što te to tu nervira...

Freudovskom greškom sam sasvim nesvjesno dodijelio sebi plus, pa kad sam vidio što sam napravio, ispravio sam ga minusom.

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 12
  2. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 1
  3. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 18
  4. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  5. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  6. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 28
  7. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  8. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  9. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 87
  10. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  11. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 99
  12. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  13. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  14. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  15. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  16. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  17. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  18. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  19. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  20. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  21. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  22. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  23. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  24. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  25. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • 2573

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 13

Novi korisnici

  • general war
  • data miner
  • greg0rynash
  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić