Tagovi

Kako je SDP svojim programom za obrazovanje – OMAŠIO CEO FUDBAL :-)

Ooooooomašiooooooo ....

A kako je omašio, evo piše dolje. Doduše, toga napisanog ima podosta, pa mi je palo napamet da bi za one „nesklone čitanju dugih postova“ bilo dobro napisati Executive Summary verziju (recimo, dvije stranice umjesto deset ;-).
Možda.

UPDATE - ima i novi, još duži i detaljniji post :-)))

Elem, praćenje obrazovanja i dugotrajno lamentiranje o tome kako stvari nevaljaju mi je prešlo u naviku (Zašto će Bolonjski proces SIGURNO propasti, Bolonja je spašena - Ljubo Jurčić „obećao“ dodatnih 2 mlrd kuna, Aj, aj, aj, Što kaže rektor Bjeliš o školarinama, Napisao sam pismo Vesni Pusić, Odgovorila mi Vesna Pusić, HNS predstavio svoj izborni program, High-level pogled na Bolonjski proces iz današnjeg Economista, Rusvaj na zagrebačkom FERu – Zvone Radikalni se „zakačio“ s Gaussom) pa kad sam nekidan naletio na sajt obrazovanje.sdp.hr i vidio da tamo ima cjelokupno (i poduže) izlaganje Marije Lugarić (inače kolegice blogerice s pollitika.com i zastupnice u Saboru;-) o programu za obrazovanje SDP-a rekoh:

KONAČNO !!!!

DA VIDIMO ŠTO SDP SMJERA S HRVATSKIM OBRAZOVANJEM !!!

S obzirom da sam dubokog uvjerenja da nas samo obrazovanje i znanje može izvući iz g.... u kojima smo do grla (iako će Vas trenutna vrhuška na vlasti svim snagama pokušati uvjeriti u suprotno), u konačnoj odluci (vidi KAKVU STRANKU ŽELIM - ili What makes me tick) o tome za koju stranku glasati taj dio programa svake stranke za mene ima VELIKU TEŽINU (iako je vjerojatno za veliku većinu građana to zadnja rupa na svirali, ali o tom potom).

I da ne duljim, ovaj post je lako mogao dobiti i naziv „Zašto NEĆU glasati za SDP“!!!

Jer izneseni je program, iako dobro identificira probleme obrazovanja u cjelini a donekle i ciljeve koji se moraju realizirati kako bi Hrvatska kao država i društvo ubrzano napredovala, u biti NEDOREČEN, TANAK U DETALJIMA i STRATEŠKI KRIVO POSTAVLJEN.

Naravno, po mom skromnom mišljenju ;-).
S obzirom da radim kao asistent na zagrebačkom FER-u (eto, nabirkalo se skoro 10 godina staža :-) moj primarni interes je visoko obrazovanje pa i ovu „recenziju“ treba promatrati kroz tu prizmu.

A govor počinje standardno, s osvrtom na važnost obrazovanja i nekim (poraznim) statistikama o hrvatskom obrazovanju u cjelini (no complaints here).

„Zanimljivosti“ počinju kad dođemo u domenu „što ćemo mi napraviti ako dođemo na vlast“:
Zato ćemo osnovati posebni razvojni obrazovni fond s jednom i isključivom svrhom financiranja i upravljanja projektima unapređivanja obrazovanja. Na kraju mandata želimo da su proračunska sredstva za obrazovanje i znanost povećana za polovicu današnjih.
Ovdje imam dva oprečna mišljenja. S jedne strane, riječ da bih rekao. 50 % više šoldi za obrazovanje je najbolja investicija koju ova država može napraviti. Nažalost, sasvim je drugo pitanje da li je to „politički“ moguće kad ima toliko onih koji iskaju (brodogradnja, poljoprivreda, umirovljenici ... take your pick).
A što reći o „posebnom razvojnom fondu s(a) ... svrhom financiranja i upravljanja projektima unapređenja obrazovanja“ – odlično, ALI ...

Ali, ali, ali ...

ČETIRI GODINE STE U OPORBI I JEDINO ŠTO STE USPJELI (DO SADA) SMISLITI JE OSNIVANJE „FONDA ZA UNAPRIJEĐENJE OBRAZOVANJA“ !!!

Kakvi projekti ? Koji projekti ? Ko će ih realizirati ? Ko će nadgledati provedbu ?

Opet, možda sam malo preoštar.
Možda se „skrivaju karte“ pa je prerano za objavu.
Možda su to detalji koji bi izneseni govor učinili predugim i pretehničkim.
A možda je to zamišljeno kao venture fond države koji će davati lovu za dobro smišljene projekte ljudi na terenu, u kojem će kompetentni stručnjaci evaluirati i recenzirati projekte te nadgledati njihovu provedbu. Eee, ako je tako, onda nemam primjedbi.

Doduše, ima jedna začkoljica. Naime, najbolji „projekti unapređenja obrazovanja“ su evidentni ! „U svakoj školi jedna moderno opremljena računalna učionica“, „Razredi od maksimalno 20-25 učenika“, „Rad u jednoj smjeni“ ...

Naše obrazovanje je regionalno, a i lokalno toliko različite kvalitete, da bi se s ultimativnog moralno-pravnog stajališta („svi imamo jednaka prava“) moglo reći da je najvažniji cilj dovesti CJELOKUPNI obrazovni sustav na koliko toliko zadovoljavajuću razinu, pa tek onda krenuti u istraživanje najboljih načina za daljnje unaprijeđenje putem različitih „projekata unaprijeđenja“.

Ipak, koliko god takav stav izgledao opravdan iz moralnih razloga, moraju se akceptirati činjenice na terenu. A to znači da se onima koji su već „dobri“ mora omogućiti da se i dalje usavršavaju, ali svakako uzimajući u obzir i (velike) potrebe onih koji tek trebaju postati „dobri“. U ovom kontekstu se mora uzeti u obzir i pitanje decentralizacije, regionalne politike te razine lokalne samouprave i samofinanciranja.

Nužnih kompromisa koliko ti srce hoće !

Ali u programu se ti kompromisi niti ne spominju, a kamoli da se zauzme neka konkretna pozicija.

Poreznim olakšicama želimo potaknuti pojedince da ulažu u vlastito obrazovanje kao i u obrazovanje svoje djece. Planiramo uvođenje poreznih olakšica za gospodarstvenike koji ulažu u uvođenje novih tehnologija i u obrazovanje svojih radnika.
...
Sada želimo na isti način olakšati svima koji plaćaju svoje poslijediplomske studije jer najboljima treba olakšati, a ne ih preskupim školarinama tjerati od obrazovanja. Kako pismenost u 21. stoljeću podrazumijeva trojezičnost – uz znanje materinjeg jezika, nužno je poznavanje barem jednog svjetskog jezika i informatičkog jezika. Stoga ćemo poreznim olakšicama motivirati i roditelje i djecu na učenje stranih jezika i informatičko opismenjavanje i usavršavanje.
Također, ne treba otežavati i onima koji stalno žele učiti – planiramo i porezne olakšice za one koji pohađaju neke od akreditiranih programa cjeloživotnog učenja.

Porezne olakšice su 100 % OK. A to što ih već nemamo uvedene, također puno govori koliko ova država polaže na obrazovanje. Doduše, porezne olakšice su pomalo „nespretan“ (sad bi mi idealno legao engleski termin clumsy) instrument, koji povlači dosta papirologije i izgubljenih živaca u prepucavanju s Poreznom upravom (siguran sam da svatko zna bar neku priču o zaguljenom referentu u Poreznoj upravi), ali definitivno korak u pravom smjeru.

Međutim, ovdje ne mogu ne spomenuti GADNU inflaciju cijena poslijediplomskih studija koju je „uzrokovao“ bolonjski proces pa je tako cijena doktorskog studija na FERu skočila s nekih 20-30.000 kn na 60.000 kn (za ekonomiju sam čuo i brojke od 100.000 kn) !!!
Jel' to toliko vrijedi ? Hm ...
Hoće li porezne olakšice tu pomoći ? I kolike će biti (ovdje pričamo o godišnjim troškovima reda veličine 20-30.000 kn !) ? Hm, hm ...

A u gornjem citatu me zaintrigiralo ovo „akreditiranih“. Jasno je da ne može svaka šuša uspostaviti „program cjeloživotnog učenja“. Ali postavlja se mnogo pitanja:

Ko će ih akreditirati ? Kako će se birati „akreditatori“ ? Koji će biti kriteriji akreditacije ?

Znam, baš sam cjepidlaka s ovakvim „detaljiziranjem“. Ali upravo ti detalji odlučuju o tome hoće li program biti uspješan i potaknuti razvoj programa cjeloživotnog učenja ili će završiti kao još jedna crna rupa mita i korupcije degenerirana u kravu muzaru za one koji „znaju musti sistem“.
Valjda će uskoro biti više detalja ... (a i Zvone Radikalni ovdje ima neke, jel'te „radikalne“ ideje ;-)

I onda se polako prebacujemo na pitanje svih pitanja - šolde ...
Dobre i opremljene škole s dobro obrazovanim i motiviranim nastavnicima, ne smiju postati privilegija onih koji mogu platiti desetak i više tisuća kuna godišnje školarine. Vrtić, osnovna ili srednja škola, fakultet… moraju postati dostupni svima. Danas tek jedno od desetero djece do tri godine ide u jaslice. Nažalost, u zemlji koju volimo nazivati zemljom znanja, fakultete upisuju oni koji mogu podnijeti visoke troškove života u sveučilišnim centrima. Da ne živim u Zagrebu, ne znam kako bi moji roditelji, s učiteljskom i inženjerskom plaćom poslali na fakultet mene i moje dvije sestre.
Ne znam znate li da u posljednje četiri godine nije izgrađena niti jedna jedina studentska soba u niti jednom jedinom studentskom domu.

Najprije moram priupitati: „Koliko je novih studentskih soba izgrađeno 2000.-2003. ?“ Znam, upgrejdana je Šara (Dom Ante Starčevića) pa sad studenti imaju broadband konekcije u svojim sobama (o luksuza !!!), ali ništa novoga se nije izgradilo (ispravite me ako griješim). Rezultat 0 : 0 ;-) (je znam, sad će SDP ponavljati mantru kako su oni za svoje propuste kažnjeni na izborima 2003. godine, ali ... Sad pričamo o budućnosti i HDZ s jednakom kredibilnošću može reći „Evo, sad ćemo i mi, vjerujte nam“ – jes' baš ;-).

A s idejom da su vrtić, osnovna i srednja škola te fakultet „dostupni svima“ nemam ama baš nikakvih problema. Ali, da vidimo kakvu to SDP ima viziju:
Istovremeno, skoro su nam uveli školarine za sve na zagrebačko sveučilište. Takvu komercijalizaciju obrazovanja ne želimo.
Odlično !!! Sve će biti besplatno !!! Yupiiii !!!
Izgradnjom škola i vrtića, sveučilišnih kampusa i studentskih domova, želimo svakome omogućiti da se školuje prema vlastitim željama i sposobnostima.

A problem ćemo riješiti ... „Throw money at it. It's not your money. Who cares ?“

SVE ĆE ONI IZGRADITI !!! Koliko god triba. Novi kampus, iljadu vrtića, pedeset iljada novih soba u studentskim domovima.

SVE !!!

I onda će svaki maturant moći računati na garantirano mjesto u studentskom domu, besplatni fakultet na kojem će ga predani i motivirani profesori i asistenti uvoditi u tajne znanosti i njene primjene te još državnu stipendiju pride, nek se nađe – za izlaske.

Jes', u Švedskoj možda, ali i tamo teško. Kod nas ? Ovakvim pristupom – NIKADA !!!
Sposobnima i vrijednima, a socijalno potrebitima, u našem će mandatu pomagati država – stipendijama i studentskim kreditima. U posljednje četiri godine broj državnih stipendija je prepolovljen – danas je studentica i studenata koji primaju državnu stipendiju duplo manje nego što ih je bilo 2003. godine! Studentski krediti i dalje su samo pusti snovi. Želimo da oni postanu stvarnost.
Evo da se malo i slažemo. Socijalno potrebitima (iako je to u našem poreznom sustavu teško provjerljiva kategorija !) apsolutno treba pomoći i TOČKA. Svakome s imalo preduvjeta (let's face it – nisu svi za fakultet) i vjere u sebe treba dati priliku i loš socijalni status njegove obitelji u tome ne smije biti zapreka. Mi smo mala zemlja i nemamo talenta na bacanje.

Jedini je problem što je SDP odabrao krivi put:
Zalažemo se za tržišnu vrijednost kompetencija, a ne za komercijalizaciju nastave. Redovito obrazovanje će u našem mandatu biti besplatno. I u tome nema dilema niti se o tome može pregovarati.
Dakle, suma summarum - NEMA ŠKOLARINA !!!

Populistička politika par excellance :-))))

Ali, KO ĆE TO SVE PLATIT' ????

Te silne kampuse, fakultete, studentske domove, vrtiće i škole i LJUDE koji će u njima raditi.

Odakle šoldi ?

Jer ako mislite da će čak i 50 %-tno povećanje budžeta (a u pogledu toga sam poprilično skeptičan) riješiti probleme hrvatskog obrazovanja, onda se grdno varate. Govoreći o visokom obrazovanju i kombinirajući dvije mjere: output sustava (broj diplomiranih studenata) i kvalitetu tih studenata, za 50 %-tno povećanje financiranja (znači iz proračuna) će se, po mojoj skromnoj procjeni, dobiti 20-25 % bolji konačni „rezultat“.
A di je ostalih 25 % ? To će pojesti stav „E sad nas konačno plaćaju koliko vrijedimo (donekle)“ :-)))). A zahvaljujući sada već desetljetnoj općoj potfinanciranosti hrvatskog obrazovanja, za značajan kvantitativan pomak u njegovom doprinosu boljitku hrvatskog društva, nama treba barem 100 % poboljšanje. Odakle će doći ostalih 75 % ? Ili preciznije:

KO ĆE TO FINANCIRATI ?

Nitko, pa se poboljšanje neće ni desiti, niti se može očekivati.

U sljedećem paragrafu se vidi da je SDP svjestan problema:
Oni koji i upišu fakultet, suočavaju se s brojnim problemima s kojima se ne bi smjeli suočavati – treba se izboriti za stolac u predavaonici ili radno mjesto u laboratoriju.
Mnogi fakulteti su pretrpani i zbog toga nastava pati u svojoj kvaliteti. Slično je i u osnovnim i srednjim školama - još uvijek imamo škola i škola u kojima je glavno sredstvo rada kreda i ploča, a brojne radionice u strukovnim školama opremljene su strojevima i alatima koji su se prestali upotrebljavati još u prošlom stoljeću. I to je nedopustivo.

A kako će se riješiti problem ?
Rješenje vidimo u uvođenju obrazovnih standarda – primjena bolonjskih standarda u visokom školstvu te pedagoških u osnovnom i srednjem školstvu. Danas svako dijete u Hrvatskoj mora ići u jednako dobro opremljenu školu, neovisno ide li u školu u Zagrebu, negdje na otoku ili u nekom manje naseljenom području. Točno određeni standardi koji se financiraju iz državnog proračuna to mogu i moraju jamčiti.
Znači, UVESTI ĆEMO STANDARDE !!!

A koliko danas u Hrvatskoj ima standarda i zakonskih propisa koji se ne poštuju od strane te iste države koja ih je donijela ? Da li SDP misli donijeti nekakav standard (kroz neki zakonski propis) u kojem će npr. pisati „Sva djeca u osnovnim školama moraju imati rad u jednoj smjeni“ ili „Grupa na fakultetskim predavanjima može imati najviše 50 studenata, na vježbama 25 a u laboratoriju 10 studenata“.

Nažalost, stupanje na snagu takvog „standarda“ neće preko noći sve njegove zahtjeve provesti u praksu. Ja sam 100 % za to da država zna kakav value for money dobiva u svim svojim područjima, pa tako i u obrazovanju. Ali uvođenje propisanih standarda NIJE RJEŠENJE već samo prvi korak; priprema za djelovanje s ciljem postavljanja zadanih standarda. A kako će se to postići ?

O tome ni riječi.

Doduše, možda sam opet malo preoštar ;-). Malim koracima u bolje sutra, a uvođenje kakvih-takvih standarda je baš to, mali korak. Ali premali ...

A kako smo svi ljudi, i iz prve često pogriješimo, slijedi poglavlje „VREDNOVANJE S CILJEM KONTROLE I ISPRAVLJANJA POGREŠAKA„
Kako ćemo znati je li to što radimo dobro? Ništa, pa tako ni obrazovni sustav kad se jednom postavi, nije za vIjeke vjekova. Stručnjaci i specijalizirane agencije, a ne politika, trebaju pomno promatrati što se radi i kakvi se efekti postižu. Sustav vrednovanja ne treba služiti samo kompeticiji – upravo on je najsnažniji alat da se vide slabe karike i da se brzo isprave pogreške. Vrijeme velikih reformi u obrazovanju je prošlo. I nama predstoji stalno mijenjanje i prilagođavanje bazirano na čvrstim osnovama: profesionalcima, standardima i kriterijima te kontroli učinka.
„Sustav vrednovanja“ i „kontrola učinka“ – RIJEČ DA BIH REKAO !!!

Ali, da se ne bi previše zanijeli i pomislili da SDP (s)kreće u nekom darvinističko-kapitalističkom smjeru, odmah slijedi i jedan disclaimer „Sustav vrednovanja ne treba služiti samo kompeticiji“ :-)))).

Dakle, ne misle oni na „vrednovanje“ po principu: „E ti si stvarno dobar, naša škola/fakultet je sretna što te ima, evo 20 % dodatka na plaću. Keep on doing a good work“.

A neeee. Nikako.

Vrednovanje je radi „kontrole“ i „ispravljanja pogrešaka“. Po principu: „E, ti si stvarno dobar, naša škola/fakultet je sretna što te ima“. Tap-tap po ramenu :-). “Keep on doing a good work“.

A da li se nešto kaže o tom sustavu vrednovanja ? Kako će se vrednovati ? Po kojim kriterijima ? Ko će definirati kriterije ? I kako se namjeravaju ispravljati „pogreške“ ? Jel' bi netko mogao dobiti otkaz zbog „pogreške“ ?

Ni riječi. Ah ti detalji ...

Ima i jedna dobra stvar. Ne moramo sve sami smisliti. Bolonjski proces lijepo propisuje studentske ankete kao vrlo važan faktor u vrednovanju kvalitete nastave. Dokle smo stigli pogledajte u dokumentu (pdf, 1.4 Mb) na stranicama SSU.

Jadno i nikako.

Ali, mi na FERu ih imamo :-)))). Već cijele dvije godine. Tri puta tijekom semestra, studenti imaju priliku anonimno online popuniti anketu. Ocijeniti fakultet, uvjete, te kvalitetu nastave i nastavnika.
I ima dobrih. Ima i jako dobrih. Ima doduše i loših. A ima i lošijih loših :-).

I ?

I, ništa ... Proveli smo anketu :-).

I sad mi napamet pada scena od prije dvije godine u nekoj dnevno-političkoj emisiji, kad je jedna mlada nadobudna studentica, predstavnica neke studentske organizacije, u diskusiji mrtva hladna izjavila kako je „sasvim normalno da će profesori koji budu jako loše ocijenjeni od studenata dobiti otkaz“ (citat je po pamćenju i odražava duh izjave).

Ha ha ha !!!

Sad će 50-godišnji redoviti profesor koji se 30 godina mučio (ili „mučio“ ;-) da dostigne taj status dobiti otkaz „samo“ zato što još uvijek koristi kredu i ploču kao glavno obrazovno sredstvo, predaje tako što čita s papira i u čudu je zašto mu na predavanja dolazi samo 10 % studenata !!!???

Ma hajte molim Vas ...

Naravno, studentske ankete nisu Sveti Gral u QA (quality assurance) odjelu (u što su se uvjerili susjedi Mađari koje je to odvelo u dumbing-down („poglupljivanje“) nastave – jer, ruku na srce, svi studenti vole da im je lakše ;-), ali kad se stvar pogleda izvana, fakulteti su tu zbog studenata, a ne obrnuto (ili možda ipak da ;-).

Poticaj mora doći od studenata, ali znate onu narodnu „poklonjenom konju se ne gleda u zube“ ...

A kako obrazovni sustav nema samo obrazovnu ulogu, već on mora biti i „pokretač razvoja“, dalje kaže:
Kolegice i kolege, gospodarski razvoj u suvremenom svijetu ne pokreću strojevi i proizvodne hale. Snaga je u ljudima! Gospodarski razvoj pokreću ljudi i primijenjeni rezultati njihova znanstvenog rada. Istraživanje i razvoj u razvijenom svijetu postaju glavne poluge prosperiteta. Sustav znanosti u Hrvatskoj treba redefinirati – koncepcijski, organizacijski i financijski jer je današnja znanstvena politika (ako ona uopće i postoji) odviše redukcionistička i retrogradna. Kojeg li apsurda, da teretom postaje ono što treba vući naprijed!?!
Kao strateškom usmjerenju i političkoj proklamaciji, gornjem se nema što prigovoriti. Doista, sama pomisao na HAZU i „okoštale“ intelekte koji tamo sijede (čast izuzecima !!!) izaziva podsmijeh.
Ipak, uz napomenu da još pokušavam shvatiti što to znači „redukcionistička znanstvena politika“, gornji citat je u biti čisti PR !!! Svaka stranka će nešto tako reći u svom programu vezano uz znanost jer je svakome iole pametnome jasno da „sustav znanosti u Hrvatskoj treba redefinirati“. I to po sve tri definirane kategorije !!!

Pitanje je samo – KAKO !!!???

Detalja opet nema. Ipak, malo kasnije se daje recept za iskorištavanje znanstvenih potencijala:
Sveučilišta i znanstveni instituti najveće su koncentracije pameti u Hrvatskoj i stoga ćemo donijeti stimulativne mjere za njihovu maksimalnu uključenost u gospodarski razvitak regija i zemlje u cjelini. Sve centre izvrsnosti treba potpomagati. Temelj novog razvojnog ciklusa Hrvatske bit će nacionalni znanstveno-tehnologijski projekti. Njih će pratiti regionalne tehnologijske strategije koje će znati iskoristiti komparativne prednosti naših regija i koje će znati najbolje odgovoriti na lokalne potrebe.
I sad dolazimo do rak rane hrvatske znanosti i visokog obrazovanja – interakcije znanosti s privredom i društvom u cjelini. Sukus diskusije možemo sažeti u jednom pitanju – ČEMU SLUŽI ZNANOST U HRVATSKOJ ???

Je, je, znam, „znanost je pokretač razvoja“. Ali, zanemarimo šuplje fraze (koje su tako bogate značenjem), koncentrirajmo se na value for money mjeru (je, draga mi je, moram priznati) i opstavimo jednostavno pitanje - što hrvatsko društvo dobiva od hrvatske znanstvene zajednice u zamjenu za par milijardi kuna godišnje ?

Dobije par tisuća diplomiranih studenata godišnje (obrazovna komponenta)

Dobro, i ?

Pa, objavi se i par (desetak ?) tisuća znanstvenih radova (znanstvena komponenta)

Odlično, i ... ?

A što bi ti više ?

Pa ono, znaš razvoj i to.

A je, imamo mi te institute. Tamo ima podosta zaposlenih koji misle i pišu.

Ma dobro, nek' oni misle, al' a govorim o inovacijama, inkubaciji poduzetništva, start-up firme, priča ala Google ?

... (blink)

I onda nakon nekog vremena stiže odgovor: „Pa nismo mi Amerika“.

Točno. NISMO !!!

U ovom kontekstu mi često napamet pada jedan „misaoni eksperiment“. Pa napravim listu svih projekata (znanstvenih, tehnologijskih, vakih i nakih) koje je Ministarstvo znanosti financirali u svojih 15-ak godina postojanja. Pa zbrojim koliko je novaca na to potrošeno. Pa onda pogledam što je od svih tih projekata izašlo. Koliko njih je rezultiralo, ne patentom (što bi bila neka mjera inovacije, ali to je za nas još ohoho daleko) nego nekom vrstom komercijalizacije (ili barem primjene) u praksi. Da rezultati projekta nisu ostali mrtvo slovo na papiru (uz možda poneki generirani znanstveni članak), koji su nakon završetka projekta stavljeni ad acta („OK, odradili smo ovaj projekt, sad idemo na sljedeći“).

Da vidimo, najznačajnije znanstveno dostignuće, sa stajališta komercijalnih rezultata, u Hrvatskoj je ... Sumamed ?

Nije loše. Jedna smo od sedam zemalja s patentiranim lijekom (iako ne znam da li je tadašnje Ministarstvo imalo išta s time). Ali da se ubijem ne mogu se sjetiti još nečega. Ali zato se sjećam priče o tužbi originalnih stvaratelja Sumameda protiv Plive gdje su tražili određenu naknadu za svoj izum. A to što sam se sjetio te priče, nije nimalo nevažno za ovu diskusiju. Sjećam se kako sam reagirao kad sam prvi puta čuo tu vijest.

Tužba ? KAKVA FUCKIN' TUŽBA !!!!

Pa Čović je zadnjih 15 godina trebao tim ljudima svake godine OSOBNO uručivati ček na milijun kuna, s obzirom na to koliko su zadužili Plivu, a i ovu državu (da ne spominjem da se i sam dobro obogatio, zajedno sa cijelim staležom menadžera u Plivi).

A oni moraju podnositi tužbe protiv firme koju su sami stvorili !!!

Ipak, priča će možda imati sretan kraj.

Moguće je (vjerojatno / sigurno ?) da ja nisam dovoljno dobro upućen i da je bilo još takvih uspjeha hrvatske znanosti (u stvari, prilično sam u to uvjeren ;-). Ne na tako velikoj skali, ali svejedno, svaki takav uspjeh je zlata vrijedan.

I sad se postavlja pitanje – kako replicirati Sumamed ?

SDP se uzda u:

„stimulativne mjere za njihovu maksimalnu uključenost u gospodarski razvitak regija i zemlje u cjelini.“
„nacionalne znanstveno-tehnologijski projekte„
„regionalne tehnologijske strategije“

Lijepo zvuči. Grandiozno. Ali u biti ne kaže ništa. Znači, opet čekamo detalje.

I to bi bilo to. Puno lipih riči, malo i ništa detalja, i čvrsta „socijalna“ usmjerenost. Navodnici nisu slučajni, jer koliko god se od SDP-a može očekivati takva pozicija, takvim djelovanjem svim sadašnjim i budućim studentima čini medvjeđu uslugu.

Jest, obrazovanje će biti besplatno.

I BITI ĆE LOŠE !!!

Komentari

Čuj stari, sjetil sam se da

Čuj stari, sjetil sam se da ti nisam dal čvarke ovdje. I onda vidim da si sam sebi dal bod. Kaj si ti normalan? Koji su to profešuri tebe učili? Sam sebe ocjenjivat? Di to ima? Bi rekel DRELEsar, NEBU IŠLO!

Tko je glasao

Majstore, u pravu si i

Majstore, u pravu si i pitanje "je li moralno ocjenjivati s plusom svoje postove" još nisam do kraja razriješio :-)

Ipak, s obzirom na uloženi trud i činjenicu da sam prilično zadovoljan s napisanim ;-) nekako mislim da samoplusić nije pretjeran ...

Tko je glasao

vidi ga koliki je tekst

vidi ga koliki je tekst napisao, zaslužio je i više od tih 27 bodova

Tko je glasao

Ma nije uopće bitno kolko

Ma nije uopće bitno kolko je velik, mogo je napisat elaborat na 50 stranica o korisnosti graha za probavu. Bitno je da je text DOBAR. Ali sam sebe ocjenjivat, ma mislim, dajte najte...

Tko je glasao

Obrazovanje svakako spada u

Obrazovanje svakako spada u strateške odredice države i ne može se mjenjati svake 4 godine, kako se smjenjuju stranke na vlasti. Koliko sam skužila, SDP je uglavnom rekao kako misli, barm načelno financirati u obrazovanju, ali nedostaje ono što će financirati. Nisam baš u toku s problemima u visokoškolskom obrazovanju. Jedino mi je jasno da je HR teško pronači prosao koji će isplatiti tolika godišnja izdvajanja za posdiplomski.
Više sam u toku s problemima u srednjoškolskom obrazovanju, kao bivši profesor i osnovno školskom, kao roditelj.
Da li SDP misli angažirati sručnjake po ovom pitanju i koje?
Da li su svjesni što podrazumjeva rad u jednoj smjeni?
Koliko učenika po nastavniku i koliko nastavnika po školi to podrazumjeva, i naravno, koliko to košta?
Što znači informatizacija škola? Da li je to 1 ili 2 učionice s računalima?
Da li to znači i projektore u učionicama, urede za profesore i sve skupa umreženo? Da li to podrazumjeva multimedijalna predavanja?
Da li će programi i materijali, a ne udžbenici prilagoditi tome?
Da li misle ukinuti monopol učenja MS operativnih sustava i proizvoda, bez ikakve naknade?
Da li imaju u planu omogućiti elektroničku komunikaciju roditelja sa školama?
Da li misle vratiti psihologe u škole?
Da li imaju namjeru izmjeniti zakone tako da roditelji snose krivičnu odgovornost za ponašanje svoje dječice u školma, i da škola ima obavezu pokretati postupak protiv roditelja čija djeca imaju veći broj neopravdanih izostanaka od dopuštenog?
Evo par natuknica šta napraviti.

Tko je glasao

Ah ti detalji ... Ko im je

Ah ti detalji ...

Ko im je kriv: TILI SU INTERNET PA SU GA I DOBILI. I dok HDZ boli k.... za Internet (imaju oni svećenike da "medijski-propagandno" djeluju), SDP-ovci se sad znoje :-)))

A možda i precjenjujem značaj cijele ove diskusije :-(

Tko je glasao

Suosjećam... nema goreg od

Suosjećam... nema goreg od razočaranog potencijalnog ili sadašnjeg biračkog tijela... uvijek očekuje više... i kad je relativno oke... oni bi još... bogek, kak su zahtjevni... :-))

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Ako bih malo pročešljao

Ako bih malo pročešljao moju memoriju, od 1950 na ovamo u svakoj državi gdje sam živio, (Jugoslavija, Austrija, Engleska, Njemačka,Hrvatska) gotovo svake školkse godine a pogotovo pred izbore političari su najavljivali novi, noviji, još noviji i najnoviji školski sustav koji će nadmašiti sve do sad viđeno i koji će nas uvesti u društvo znanja i znantsvenog blaženstva. Tako političari. Moje sasvim subjektivno mišljenje je da se u tijeku pola stoljeća obrazovanje (škola+fakulteti) srozavalo i da generacija za generacijom manje znade, manje općeg obrazovanja, manje humanističkog obrazovanja, manje umjetniučkog obrazovanja. Da li je time informatika (samo kao primjer) dobila, neznam. Ali sasvim sigurno maturanti iz 1960. znali su manje od maturanata iz 1950. Maturanti iz 1970. znali su manje od maturanata iz 1960. Pa sad da ne pišem novi post umjesto komentara, nadam se da razumijete što hoću reći:tresla se bolonjska brda a rodio se miš.

Tko je glasao

Na vas dugačke (i tebe

Na vas dugačke (i tebe Zvone i tebe Mare) ja ću kratko...

Krivim ovo na videu za sve što je loše u hrvatskom obrazovanju. Da, sve nam treba i svatko će potezati na ovu ili onu stranu i svi očekujemo da država (ili stranka koja pretendira govoriti u ime države) osigura maksimum.

Nikad nikom nije bio problem u maksimunu, oni koji su htjeli učiti djecu i više nego im piše u programima ili za koliko su plaćeni ili kakve uvjete imaju - oni su to i radili. I raditi će to i dalje bez obzira tko je kakav ministar. Oni koji su htjeli naučiti, učili su. I učit će i dalje.

Problem nam je, i drugarice i drugovi i dame i gospodo, u minimumu. Mi, kao društvo, kao država, trebamo osigurati minimum i omogućiti maksimum - a to se radi prije nego se potegne priča o novcima ili bilo čemu drugome. Da bi se mogle provesti, trebaju postojati ideje. Oboje govorite o provedbi. Kako će biti ovo ili ono - ajmo malo klasične hrvatske književnosti: "Nigdar ni bilo..."

Što mi očekujemo od klinca koji je osmi osnovne završio sa dvojkom iz fizike? Što to on mora znati? Ohmov zakon? Ili osnovne jedinice SI sustava?

Tko je glasao

Još jedan komentar U SRIDU

Još jedan komentar U SRIDU !!!

Ali tribalo bi malo razradit' ;-))).

A pitanje koje postavljaš je doista ključno: "Što bi trebao biti minimum ?"

I onda spomeneš osnovne jedinice SI sustava. Jel' bi to trebao znati svaki osnovac ? Hm, s jedne strane, to je osnova znanosti i reko bi čovjek da je odgovor na to pitanje DA.

Ali, ali, ali ...

Jel Zvone Radikalni zna napamet nabrojiti sve osnovne jedinice SI sustava ?

Kakvo pitanje !!! Zvone Radikalni je u srednjoj školi bio treći na državnom natjecanju iz fizike, skoro je završio u ekipi za Olimpijadu (prvi ispod crte ;-), na četvrtoj godini FER-a je paralelno upisao studij fizike na PMFu (za dipl.ing. - ne profesorski, moliti ću lijepo !) i dogurao do statusa apsolventa (doduše s još 14 ispita za položiti :-)

ZVONE TO SIGURNO ZNA "IZ ŠUBA".

Pa ajmo:

metar, kilogram, sekunda, mol (jedinica za količinu), kandela (jedinica za luminoznost)...

?????????????????????????

Ali, trebalo bi ih biti 7 i to znam sigurno. FALE MI DVIJE !!!

Hm. Jel volt ili amper, možda. Ma nije, to je sve povezano sa silom, Newton-ima po metru ili tako nešto.
Možda nešto iz optike ? Ili termodinamike ?
Vrag bi se sitija ...

A da izbrišem ovaj komentar ;-)))) ?

I onda na wikipediju ukucam "SI units system" i dobijem odgovor:

falili su mi: AMPER i KELVIN.

Diplomirani inženjer elektrotehnike pa da ne zna da je amper osnovna SI jedinica !? Što bi rekli moji profesori ...
Ali, treba reći da se ja zadnjih 10-ak godina "ozbiljno" bavim samo s Computer Science, a tu SI jedinice baš i ne igraju neku ulogu.

Svejedno, zanimljivo je to ...

I, onda, trebaju li završeni osnovci znati naizust sve SI jedinice ili ne ?

Discuss ...

Tko je glasao

Za kojeg klinca mi imamo

Za kojeg klinca mi imamo uopće to obrazovanje? To je pitanje moj Zvone...

Dotakli smo se jednog mizernog detalja... Da li da opet spomenem da u svim osnovnim školama imamo vjeronauk od prvog razreda ali u manje od 50% imamo informatiku? (i bolje da ne kažemo koliko manje od 50%)

Osnovno pitanje koje si svi mi koji imamo makar mizeran utjecaj na obrazovni sustav u Hrvatskoj moramo postaviti je: zašto smatramo da su nam djeca glupa? Ili ako to ne smatramo, zašto se tako ponašamo? Svi, uključujući i nastavnike i profesore (Zvone), političarke i ministrice (možemo pretpostaviti buduće ili dovoljno blizu, Mare), autore i nakladnike (moja malenkost), baš svi mi se tako odnosimo prema djeci.

Da, djeca će zabušavati (i mi smo). Bježat od onoga što im je glupo i dosadno. Da li je rješenje da pretvorimo škole u zatvore za djecu? Nastavnike u čuvare? Ocjene u oružje? Jer to smo napravili. I to ni ova ni ona obrazovna platforma, zvali ju HNOS ili HUHO ili kakogod ne mijenja, ne dira.

Osobno, imam odgovor na pitanje kojim sam počeo ovaj komentar. Ima i Zvone... Odgovor je "za mog klinca". Za mog klinca koji ide u tu vražju zatvor-školu.

Postajem preosoban s ovim komentarom. To mi nije namjera. I gorak. Ni to mi nije namjera. Želim biti konstruktivan. Problemi u obrazovanju ne počinju niti završavaju s novcima, oni se samo novcima mjere. Problemi počinju time vjerujemo li mi našoj djeci toliko da im propišemo minimum, onaj stvarni, ogoljeni minimum koji trebaju naučiti u toj školi (i kojeg će se sjećati i dvadeset ili više godina kasnije jer im zaista treba u životu, na primjer da je jedinica za volumen litra) i da im damo mogućnost da nauče ono što ih zanima, što sami odaberu. Može li se ijedan političar, ijedna stranka odlučiti na to da promijeni sam sustav koji je eto utemeljen i nije bitnije mijenjan (i Bolonja je samo kozmetika) od 1776. godine? Iskreno, ne vjerujem, to moraju odraditi Zvone i Velja, pa dovesti Mare na gotov čin (imena nisu bitna i svaka podudarnost sa stvarnim osobama je gotovo slučajna). Let me be your VJ today...

Tko je glasao

Za kojeg klinca mi imamo

Za kojeg klinca mi imamo uopće to obrazovanje? To je pitanje moj Zvone...Na ovo pitanje su moguća DVA odgovora:

1) zato jer želimo da nam ljudi budu obrazovani, kulturni i civilizirani, da razumiju svijet oko sebe i „znaju se u njemu snać“ (sociološki aspekt)

2) zato da ljudi budu produktivniji u obavljanju svog posla (ekonomski aspekt)

Većina će reći da bi sustav obrazovanja trebao težiti KA OBA TA CILJA !!!

I ja se slažem.

Jedini je problem što su pomalo isključivi s obzirom na način organizacije tog obrazovanja. Pogotovo u situaciji kad su resursi koji se posvećuju tom obrazovanju ograničeni.

Za zadovoljavanje cilja 1) trenutni organizacijski okvir hrvatskog obrazovanja i nije tako loš. Potpuna državna kontrola, standardizacija, egalitarizam – to su instrumenti za postizanje tog cilja.
Ali s ciljem 2) imamo GADNIH problema zato jer su instrumenti za postizanje cilja 1) neefikasni (i kontraproduktivni) za postizanje cilja 2) !!!
A postoji li instrument koji jest efikasan ? Naravno, to zna svaka šuša s dva razreda ekonomske škole. Taj instrument se zove TRŽIŠTE !!!

I zato kad ti, Velja, pitaš:

vjerujemo li mi našoj djeci toliko da im propišemo minimum, onaj stvarni, ogoljeni minimum koji trebaju naučiti u toj školi ... i da im damo mogućnost da nauče ono što ih zanima, što sami odaberu.

Ja dodajem:

Imamo li mi snage (i vjere u sebe) da oslobodimo hrvatski sustav obrazovanja okova potpune državne kontrole i uvedemo u njega elemente tržišta (sloboda izbora, tržišna alokacija resursa) kako bi učenici/studenti SAMI kreirali svoju budućnost, u skladu sa svojim sposobnostima, preferencijama i ambicijama ?

Onda, imamo li ?

Tko je glasao

Sve za pet, još bi dodal:

Sve za pet, još bi dodal: Djeci trebaju učitelji koji se s njima posvetiju i djeca ih se posle sječaju ko ja svoje i kojoj znam i danas ima i prezime.

Tko je glasao

Za početak, zahvala na tome

Za početak, zahvala na tome što si sve to pročitao i izanalizirao. I zato strelica gore za post.

Ti si analizirao moj govor na stranačkoj konvenciji - govor koji je primarno politički (jel mu je takva namjena bila na političkom skupu), a tek onda stručni. I po svojoj namjeni je usmjeren općoj, a ne stručnoj javnosti. I zato u njemu nema (stručnih)detalja - čak su mi prigovarali da je bio previše stručan i predetaljan za namjenu u kojoj je bio govoren.

Daleko od toga da se naša obrazovna politika može svesti u 15-minutni govor na političkom skupu. A ovo što sam izgovorila je upravo bio pokušaj da se što više zahvati u za to mi raspoloživom vremenu, da ga svi mogu razumijeti (i ne-stručnjaci) kao i da ne iznevjeri struku. I tu se krije odgovor na nekolicinu tvojih (opravdanih) primjedbi kakve se i očekuju od čovjeka iz struke - fali detalja i razrade. No, ponavljam, u 15minutnom govoru na političkom skupu nema mjesta i vremena za te razrade. No, to nipošto ne znači da one ne postoje. ;)

Idemo redom:

1. oko obrazovnog razvojnog fonda - to nipošto nije jedina stvar koju smo smislili (da odmah odgovorim na pitanje, ali mislim da analizirajući još neke elemente iz govora si i sam nadošao na taj odgovor) i on je uravo ono što ti kažeš: "venture fond države koji će davati lovu za dobro smišljene projekte ljudi na terenu, u kojem će kompetentni stručnjaci evaluirati i recenzirati projekte te nadgledati njihovu provedbu". I da otklonimo tvoju primjedbu hoće li to biti "politički moguće" - hoće, obzirom da je oko toga postignuta suglasnost s drugim sektorima u okviru naših politika i to JEST politička odluka SDP-a.

2. A propos tvoje elaboracije o različitim standardima i "nužnim kompromisima" - odgovor ti je malo niže u uvođenju standarda (posebno za OS i SS u kojima nemamo nikakvih standarda) - naravno da nikakav propis neće (pa ni standard) preko noći promijeniti stanje na terenu (pa to niti ne tvrdimo) - ali odrediti standarde i ODLUČITI ih provesti i FINANCIRATI (a to smo odlučili!) nipošto nije projekt za preko noći i jednokratan. To nismo ni rekli, kaj ne?

3. Porezne olakšice i akreditirani programi - pitanje: može li ijedna politička stranka (ili politika?) određivati kolika će biti školarina na Sveučilištu? (Da sad ne idemo u debatu oko potrebe određivanja cijene studija...) Država (a to bi bio, da se nespretno izrazim, naš prostor djelovanja) može intervenirati instrumentima države - primjerice kroz porezni sustav i poticati poželjna ulaganaj. I uprao to želimo učiniti. Akreditaciju programa nisam elaborirala u govoru jel za to nije bilo vremena, ali u operativnom programu ta elaboracija postoji - sustav državnih specijaliziranih agencija s nizom zadaća; jedna od njih obavlja i akreditaciju.

4. Studentske sobe i kreveti - upravo suprotno tvojoj pretpostavci - Riječki kampus, Osijek (kojega je otvorila ova Vlada) te studom na Spinutu u Splitu.

5. Ne razumijem negodovanje oko toga što smo istakli da je potrebno izgraditi infrastrukturne objekte - jedini tvoj kontra argument je da ne živimo u Švedskoj uz iskazanu sumnju (prilično posprdnu ako smijem primjetiti) kao ćemo to napraviti.

6. Oko naše konstatacije i zapravo programske odrednice kao će našem mandatu redovito obrazovanje biti besplatno. Mislim da nisi zaključio (ili mi nismo dovoljno aglasili) riječ "redovito". Jer se besplatno obrazovanje može odositi samo na one koji idu godinu za godinom i bez rastezanja i razvlačenja. A ne na one koji zapravo iskorištavaju državu...

7. Oko standarad sam već gore napisala, ali upravo je donošenje standarda prvi korak i onda po planu impelmentacije (koji nipšto nije kratkoročan i kojega stvarno nisam mogla izgovoriti u 15-mintnom govoru) idemo dalje...

8. Mislim da si krivo interpretirao odlomak oko evaluacije tj QA - htjela sam naglasiti da on ne smije služiti samo tome da se rangiraju institucije nego upravo da je i to jedan od alata kojim se mogu i morau uvoditi poboljšanja. Tu se slažemo, zar ne?

9. Oko znanosti - dobro da se slažemo u onome što sam izgovorila, ali (ponavljam i znam da sam dosadna) detalji nisu mogli stati u politički govor od 15 minuta! No (opet ponavljam) to ne znači da ne postoje!

Za sada toliko. Još jednom zahvala na trudu da to sve iščitaš i poslušaš pa na kraju i iskomentiraš.

Pročitala sam još jednm post. I zapravo nisam našla niti jedan razlog u kojem oponiraš (uz izuzetak tvoje promjedbe da nema detalja, ali sam to ve objasnila zašto ih nema).

Stoga me zanima zašto misliš da je strateški program promašen?

Možemo li ići na braovni sustav u kojem ljudi plaćaju za školovanje? U kojem si obrazovanje mogu priuštiti oni koji za to imaju love? Mislim da ne. Posebno ne u situaciji slabe obrazovanosti stanovništva kao i prilično širokog siromaštva.

Košta li to puno državu? Košta. Je li izvjestan rizik u toliko ulaganju državne love? Jest. No, to je rizik u koji MORAMO ići.

Mislim da se konačno državna lova mora ulagati u "ljudsku infrastrukturu" nakon izgradnji i ulaganja u socijalne potrebe (koje moraš ali koje ne mogu ni na koji način generirati novu vrijednost što ulaganje u obrazovanje može).

I na kraju ovog stvarno predugog komentara, voljel abih da se tako analiziraju i programi ostalih stranaka pa da se sve usporedi. Ali, upsss... Ili ih nema ili nisu objavljeni čak niti približno toliko javno i detaljno kao naš...

Tko je glasao

Ministarstvo znanosti,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa troši (po prijedlogu za 2007.) oko 10.5 milijardi kuna, dakle kao i MUP (4.1), MORH (4.5) i Ministarstvo pravosuđa (2.3) zajedno. Ako ćete s takvom lakoćom povećati svoj proračun za 50%, tj. za cijeli jedan MORH godišnje, zanima me ima li neka stavka koja bi se mogla smanjiti?
U svakoj srednjoj školi sjedi, mislim, pravnik i dvije osobe iz računovodstva.
Bi li sve te škole mogle imat jednu zajedničku službu u županiji, po cijenu da se ukine koje od ovih nezamjenjivih radnih mjesta?
Ima li i jedna osoba viška u toj Armiji koja troši više od sve vojske, policije i veleposlanstava zajedno?
Hoće li Vaša stranka ikad smanjit broj zaposlenih u bilo kojem ministarstvu, ako dođe na vlast?

Tko je glasao

Strelica gore za post ZR i 4

Strelica gore za post ZR i 4 zvjezdice na ovaj komentar - ovakva javna diskusija je odlična stvar. Ako može jedna sugestija: Pollitika je internetski pisani medij i kao takva nema ograničenja za razliku od 15-minutnog govora. Ako se detalji nisu mogli dati u govoru, zašto ih ne dati ovdje (ili na vašem blogu ili negdje na SDP webu pa link ovdje ako se to smatra prikladnijim). Jer ovaj komentar, iako odličan početak, baš i ne dodaje puno tih detalja.

Tko je glasao

'OĆEMO DETALJE, 'OĆEMO

'OĆEMO DETALJE, 'OĆEMO DETALJE !!!!!!

Tko je glasao

a) apsolutno se slažem s

a) apsolutno se slažem s tobom da je investicija u obrazovanje jedna od najvažnijih ako ne i najvažnija koju bi ova država morala učiniti i da bi se taj novac najbrže vratio (zamisli samo da se 2000te ubacilo koja milijarda ekstra u školstvo i što bi se do danas s tim novcem moglo učiniti?)

b) porezne olakšice za obrazovanje su postojale ali ih je ova vlast ukinula (kao i olakšice za istraživanje i razvoj); ljudi moraju shvatiti da im je kontinuirano obrazovanje kritično i država mora iskoristiti sve alate koji su joj na raspolaganju da takvu klimu i ponašanje stimulira (što se trenutno ne događa)

no, ono što ne razumijem je kako možeš petnaestominutni govor na konvenciji jedne stranke pred delegatima te iste stranke poistovjetiti sa programom? otkuda ti ideja da je to cjeloviti program? ili još bolje, otkuda ti ideja da su neka od ovih specifičnih pitanja trebala biti odgovorena na toj konvenciji?

najpametnije što ti mogu predložiti je da ta pitanja postaviš direktno ljudima, pa neka odgovore javno da svi vide

Tko je glasao

Sjećaš li se, mrak, mog

Sjećaš li se, mrak, mog teksta o Ljubi Jurčiću koji je promašio fudbal s energetikom? Izgleda da je i ovdje SDP zeznuo stvar i u javnost izašao samo sa odrednicama programa ne i konkretnim stvarima. A nije istina da se ne može izaći s konkretnim stvarima jer sam na istu temu komentirao Čačića i HNS-ov program koji je prema informacijama koje su plasirane u javnost puno konkretniji. Ono prema čemu možemo suditi su stvari koje su predstavljene javnosti. Kad odeš na obrazovanje.sdp.hr onda te dočekaju Youtube isječci, prezentacije ima samo u Youtube isječku, pisanog nekog dokumenta pa makar i na formatu toalet papira također nema i jedino na čemu se može nešto zaključiti su Youtube isječci. Slična situacija je i sa gospodarstvo.sdp.hr, gdje jedino još uz Youtube isječke postoji čak i prezentacija koja također daje samo odrednice. Kad sam izvukao što treba napraviti konkretno i postavio pitanje Jurčiću onda je bio odgovor, "da, mi imamo konkretne mjere, ali je premalo vremena bilo da bismo to prezentirali"... e sad, budi zločest i pomisli "ne, vi nam samo mantate priču bez realne osnove..." ili budi dobar i naivan pa reci: "Dobro, ako imate tako nešto, zašto s time niste izašli u javnost?". Jer ipak vjerujem da u ovoj javnosti, iako su u debeloj manjini postoje budale poput mene i Zvoneta koje bi najvjerojatnije pročitale što im stranke nude na njihovu području interesa prije izlaska na izbore.

A nije istina da se ne može. Zašto je Radimir Čačić i HNS izažao s puno konkretnijim gospodarskim programom od SDP-a? Zar je bilo tako teško izaći s konkretnim stvarima na 17 stranica pa da prema tome ocjenjujemo? Nije li to bila izvorna intencija, a ne dati paušalne odrednice u javnost i onda na konkretna pitanja odgovarat: pa je, to i imamo u programu! Biračko tijelo u Hrvata je svih ovih godina postalo nepovjerljivo na predizborna obećanja i očekuje konkretne mjere da im se: a) izlože, b) realiziraju...

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

U SRIDU, majstore, U SRIDU

U SRIDU, majstore, U SRIDU !!!!!

Ja bih puno rađe da negdje mogu vidjeti DETALJAN plan i program SDP-a pa da se "obrušim na njega" ;-) KONKRETNO, a ne da mi je jedna od glavnih zamjerki "tanak u detaljima".

A oni koji su pogledali moje prethodne postove, znaju da se ti "detalji" čekaju već duuuugo vremena.

Tko je glasao

upravo tako

upravo tako

Tko je glasao

Ova analiza samo je dokaz

Ova analiza samo je dokaz kako je SDP neozbiljan u svojoj namjeri da unaprijedi sustav školstva. Slažem se sa svim gore iznesenim.
Zadržala bih se samo na kratko na temi informatike i računalnih radionica u školama. Tako dugo dok informatika kao predmet ne postane obvezatan u svim školama nema nam napretka. Što se ne ugledamo na kineze koji će svakom novorođenom darovati laptop za samo 150 US dolara. Divno!! To mogu kinezi kojih je..... koliko ono??:))Jedna računalna radionica od cca. 20 komp.jedinica ne može zadovoljiti potrebe jedne prosječne osnovne škole sa cca.500 učenika!! Jedan od najvažnijih i provedivih projekta upravo bi kao dio strategije razvoja trebala biti informatizacija. Na temeljima informacijskog društva, moguća je nadogradnja svih ostalih segmenata školstva, ali to se za sada, i iz ove perspektive čini science fiction.I kada bi svako djete informatički opismenili, onda bi mogli mahati papirima o evaluaciji projekta. Nedavno sam u razgovoru sa jednim od dužnosnika u Ministarstvu obrazovanja dobila odgovor da je to nemoguće provesti jer nema dovoljan broj nastavnika informatike..Oprostite, ali meni je to smiješno:))
Jedan od uvjeta za ulazak u EU je i osigurati jedno smjensku nastavu u školama. Kada bi počeli gradit škole, umjesto grandioznih stadiona koji su kao bure bez dna, vrlo brzo bi osjetili veliki pomak. Ali to se ne događa, i bojim se da se neće ubrzo dogoditi.
Porazna mi je činjenica da sam imala bolje uvjete školovanja prije tridesetak godina, nego što to danas imaju moja djeca.
Koliko ulažemo u mladost, toliko će nam se i vratiti, a svjesni smo da je to najbolji ulog za budućnost.

Tko je glasao

Cijenim komentar pa ipak

Cijenim komentar pa ipak dodajem.

Kao što smo u raznim segmentima u evropskom vrhu po količinama po jedinicama mjere u nekretninama (zgrade i ostalo), tako smo i u svim segmentima obrazovanja. Dakle, imamo, potrošili smo i trošimo najviše u školske, fakultetske i ostale zgrade, opremu i slično. Čak i impresivna količina raznih zaposleniih u tome nije u postocima jači dio. Radi se o tome, kao i u svemu drugome, da je tu doslovno od 1945.g. veliki i sustavni nered. Novim gradnjama se to ne rješeva nego tonemo sve dublje.

Gdje sada niču nove škole, kampusi pogotovo i razno i dalje ima škola iz razdoblja prioje II svjetskog rata u kojima je stanje bitno gore nego tada, ne samo zgrada nego i opreme. Ne samo to, ima ih iz doba Austro-ugarske i doba raznih petoljetki, sa samo 4 zida.

Obzirom da to teče više od 60 godina tako, možemo zaključiti da i najpametnijim gledanjem 2 od 5 stvari tonemo sve dublje, jer Hrvatska logično ne zarađuje da bi mogla stalno trošiti više od najbogatijih zemalja, koje uz to za obrazovanje imaju i drugih izvora financiranja, onih od puno generacija prije, što je kod nas uvijek sve hapano i imamo jako velike dugove.

Zaključak - pošto pameti nema stanje će se brzo rješavati kad sva pamet krahira. To će ići jednostavno, sa negdje trećinu manje novca nego sada. Ali povezano s drugim. Ja očekujem i profesionalne narudžbe. Za par tisuća kuna mogu odmah uštediti, bez da išta bude manje i slabije, samo bolje, nekoliko milijardi kuna. Kao i više puta u profesionalnoj praksi dovoljno je samo da netko kaže tko će to prekontrolirati i odmah se zaustavljaju razni potoci i razni fore. U tome resornom minsitarstvu su se izredabali ama baš svi i sudjeluju razne akademske snage. već desetljećima ama baš ništa ne ide po osnovnim zakonima ni približno po tržišnim cijenama. I sve snage koje to prate jako kreiraju. To je najzreliji dio društva za prepolavaljanje raznih velikih troškova uz nešto bolje i brže rezultate. Na svim novim gradnjama najmanje sigurnih 30 % manje odmah, u par dana.

Tko je glasao

Apsolutno se slažem. I u

Apsolutno se slažem. I u tome imamo upravo tako planirano u našem programu. Samo, nije to Zvone spomenuo jel to nije bilo tak detaljno spomenutu u mom govoru na konvenciji stranke...

Tko je glasao

Eh sad, kad na stotinjak

Eh sad, kad na stotinjak ovakvih pitanja odgovoriš "i to je u našem programu..." i to... i to... i to... a kaže na dnu te stranice gospodin Flego na upit jednog od članova SDP-a iz ožujka da će detalji biti objavljeni kasnije... postavlja se pitanje kada? U najboljem slučaju imate još tri mjeseca da to objavite, iako je to trebalo napraviti još onda. Znamo da je umro Račan i da su bili novi izbori za predsjednika stranke i čitav šou, ali mislim... svijet ne staje zbog toga. A ti mi Marija reci, hoće li konkretni planovi uopće završiti u javnosti i da li ih uopće imate?!

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Kao SDP-ovac u potpunosti

Kao SDP-ovac u potpunosti stojim iza kritike "općih mjesta" i stava da je istina u detaljima. Već odavno unutar stranke inzistiram na javnom prezentiranju operativnih mjera, politika i taktika, o kojima u konačnici ovisi ispunjenje ili neispunjenje strateških ciljeva.

Pred više od godinu dana Jurčiću sam postavio pitanje operativne razrade ekonomske strategije, a on mi je odgovorio u Račanovskom stilu da je stvar taktike kada će se s njima izlaziti u javnost(ili kako je Račan govorio - to nije trka na sto metara i treba pametno rasporediti snagu)

E sad, ima u tome potencjalno puno istine ali isto tako je moguće da se radi o dvostrukoj manipulaciji. Naime, možda je istina da je tajna u tome da tajne nema, da se skriva činjenica kako se nema što sakriti. To je s obzirom na iskustvo građanstva s politikom masovno rašireno uvjerenje.

Argumenti kojima se u stranci opravdava taktika strogo kontroliranog izlaska u javnost sa detaljima odnosno operativnim razradama programskih strategija, baš i ne drže vodu. Prije svega, kaže se da ne smijemo izlaziti prije vremena sa konkretnim detaljima jer bi nam ih politički konkurenti mogli "ukrasti". To je totalna glupost, kao da javnost ne bi mogla na najjednostavniji način prepoznati copy/paste i kazniti lopova.

Drugi je potencjalan taktički razlog taj što bi otkrivanje detalja suočilo javnost sa nužnim teretom odricanja i provođenja nepopularnih mjera, što bi u predizborno vrijeme moglo pogubno utjecati na rejting stranke. Narod u svakom slućaju ima vlast kakvu zaslužuje, a onaj koji bude izašao pred njega, ne kao što je do sada bio običaj, sa lakim rješenjima za teške probleme (tipa, povečat ćemo lovu za ovo i za ono, implementirat ćemo sve najbolje, najracionalnije bla bla), već sa bolnom terapijom koja jedina može stvari promjeniti na bolje, sigurno neće biti prihvaćen sa oduševljenjem i biti masovno politički legitimiran. U tom smislu je razumljivo da se konkretne mjere otkrivaju tek nakon osvajanja vlasti (Jurčić stalno spominje nekakvih trideset zakona koje će u prvoj godini mandata usvojiti, i njima definirati konkretne mjere)..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Moram priznati da sam ja po

Moram priznati da sam ja po političkim uvjerenjima vrlo blizu SDP-u, to jest barem donedavno bio. Moram priznati, također, da je moje početno oduševljenje izlaskom SDP-ovih programa splasnulo u trenutku kad ni u jednom (od dva meni interesantna: gospodarstvo i školstvo) nisu razrađeni detalji kako će stranka svoja obećanja izvesti te za sada neispunjenih obećanja o izlasku tih programa u javnost. Mene, recimo, živo interesira kako u gospodarstvu Ljubo Jurčić razmišlja o energetici. Iskreno, volio bih vjerovati da se uistinu skrivaju dobri programi, radije nego da SDP ima samo "dobru ideju" koja je u konkretnom slučaju možda održiva. No, kao što kažeš, možda je loše izlaziti s nepopularnim mjerama u javnost prije izbora. No, ne mogu se oteti dojmu da možda stvarno iza programskih natuknica ne stoji - ništa.

Ove godine na izborima želim dati glas stranci na temelju ne samo svojih uvjerenja i osjećaja, već i onoga što nudi i pokušati se otrgnuti od masovnog debilizma javnosti da je "svejedno kome daješ glas" jer "svi su oni isti". Unatoč tome što SDP ima tendencije prema desničarenju i koaliranju s liberalnim seljacima, još uvijek ta stranka mi donekle izgleda "manje ista", iako su me neki potezi otkako je Milanović predsjednik SDP-a nemalo iznenadili, a on mi je od početka bio antipatična figura. No, tri su mjeseca još do izbora, možda SDP-u uspije popraviti dojam, a možda ću jednostavno morati prekrižiti listić i stvarno reći: za koju god opciju glasaš, nije dobro.

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 0
  2. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  3. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  4. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  5. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  6. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  7. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  8. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  9. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  10. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  11. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  12. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  13. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  14. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  15. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  16. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  17. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  18. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  19. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  20. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  21. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  22. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  23. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  24. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  25. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 34

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj