Tagovi

Kako je propala PLIVA

Osjećam svoju moralnu obvezu da ovo podijelim sa vama:

Subject: FW: KAKO JE PROPALA PLIVA

Dragi svi,

u privitku se nalazi tekst koji opisuje propast zadnjeg diva ekspertnih
znanja u Hrvatskoj. Na žalost niti jedan od novinara ne želi ovaj tekst
objaviti u novinama. Ako se ipak uspije prodrijeti do bilo kojih novina koje ga žele objaviti, to sigurno neće biti integralna verzija koja je pred vama.
Zato vas molim da ga podijelite svojim prijateljima, poznanicima i kolegama kako bi istina o propasti Plive ipak došla do šireg kruga ono malo intelektualne manjine u Hrvata kojima je možda stalo.

I sad pitanje da li je :" Još Hrvatska ni propala dok mi živimo...." Ili
ćemo i dalje spavati???

Pozdrav

PLIVA IN MEMORIAM

Povijest „nastajanja“ Plivaša

( Za prikaz su korišteni podaci iz Povjesnice Plive, Zagreb 1996)

Povijest Plive započinje otvaranjem vrata dioničarskog društva i tvornice "Kaštel" u Karlovcu 1921.g. Prvi je predsjednik odbora Dioničarskog društva "Kaštel" prof. dr. Gustav Janaček, koji je u suradnji s dr. Eugenom Ladanyem, pokrenuo proizvodnju farmaceutskih preparata i galenskih pripravaka, te su na taj način utrli put suvremenoj proizvodnji lijekova na ovim prostorima.

1928. "Kaštel" seli u Zagreb, na današnju lokaciju Prilaz baruna Filipovića. Dr Eugen Ladany povezuje se s dr Vladimirom Prelogom, te zajedno postavljaju kratkoročne i dugoročne ciljeve razvoja "Kaštela". Prvi kratkoročan cilj, bio je usvajanje postupaka za proizvodnju već poznatih lijekova, traženih na tržištu (danas bi rekli generika), dok je dugoročan cilj bio pronalaženje originalnih, biološki aktivnih spojeva. Vrlo brzo pokazalo se da su njihovi ciljevi bili realno postavljeni.

Već 1936 ."Kaštel" plasira na tržište sulfanilamid (aktivna ljekovita supstancija bakteriostatskog djelovanja), pod imenom Streptazol, kojeg patentno zaštićuje. Streptazol postiže golem uspjeh na tržištu. Na taj način "Kaštel" postaje jedan od prvih proizvođača sulfonamida u svijetu.
Uspjesi se nastavljaju. Ljubo Trinajstić i Ernest Rajner dvojica inženjera, koji su zajedno s prof. Prelogom sudjelovali u proizvodnji i uspješnom lansiranju streptazola, svoje znanje i iskustvo ugradila su u temelje nove tvornice. Sa uvođenjem u proizvodnju pentametilen tetrazola, započinje u Zagrebu tzv. sintetska proizvodnja kemijskih supstanci- zapravo sintetskih lijekova za terapiju kod različitih bolesti.

Prof. dr Ivan Štivić, 1942 obavio je integraciju Državnog zavoda za Proizvodnju Lijekova i Vakcina- PLIVA i "Kaštela". Ubrzo nakon integracije farmaceutska tehnologija počinje se naglo razvijati.

Pliva nakon 2.svjetskog rata ima veliku podršku vlasti u obnovi i izgradnji. Ponovno izgrađene, u ratu porušene proizvodne hale, omogućile su materijalnu osnovu za novi zamah stvaralačkog duha.

Prof. dr.sci V. Prelog 1941 odlazi u Zűrich, međutim njegovi suradnici ostaju u Plivi i postaju nositelji tog stvaralačkog duha.

1952. osnovan je Plivin istraživački institut. Prvi direktor i organizator rada po namjenskim laboratorijima, bio je dr. Rativoj Seiwerth. Nastavio je suradnju sa prof. Prelogom. U desetak njegovih godina na čelu Instituta u redovnu proizvodnju uvedeno je mnoštvo organskih spojeva, najviše lijekova.

Takvo kontinuirano poticanje znanstveno- istraživačkog duha u cilju vlastitog razvoja novih proizvoda uzdizalo je polako Plivu u svjetski prepoznatljivu farmaceutsku tvrtku.

1953. Stipe Splivalo dolazi u Plivu za generalnog direktora, na kojoj funkciji će ostati do 1966. Želio je stvoriti veliku Plivu i zato je za svoje suradnike uvijek birao vrhunske stručnjake. Za njegova upravljanja, broj zaposlenih porastao je sa 700 na 2500. Došlo je do prave eksplozije u zapošljavanju visoko-obrazovanih ljudi. Izvoz je povećan sa 250.000 na 10 mil. U$. Splivalo je organizirao prvu izložbu Plivinih proizvoda u Londonu 1966.g. Potaknuo je organiziranje Konjukturne službe, prvotni organizacijski oblik istraživanja tržišta, začetak onoga što se danas podrazumijeva pod marketingom. Godine 1955. inicirao je izradu Pravilnika o premiranju, bila je to osnova za unapređivanje i stimuliranje temeljnih načela poslovanja: proizvodnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti, te svih vrsta inovacija. U Plivi se tada strogo vodi računa o gospodarenju resursima. Stvorena je plansko-analitička služba, na čelu sa Ivanom Karačićem, koja će razvijati područje financija, računovodstva, financijske analize, financijskog planiranja, i to dovesti do razine kakva je uglavnom bila do devedesetih godina.

1953. započela je proizvodnja vitamina C, prema vlastitoj patentiranoj tehnologiji.

1955. Analitički laboratorij se izdvaja iz sastava Istraživačkog instituta i spaja s Kontrolnim uredom, pa tako nastaje Kontrolno-analitički laboratorij. Mr. Radovan Damaška začetnik je fizikalne metodologije u neovisnoj ocjeni kvalitete lijekova.

1959. započela je redovna proizvodnja oksitetraciklina u čemu su ključnu ulogu odigrali bračni par Zrinka i Gavra Tamburašev, koji su u Plivu došli iz Galenike na poziv generalnog direktora Stipe Splivala.

Iste godine započela je i proizvodnja vitamina B-6.

Čitava plejada velikih stručnjaka utkala je svoj rad, svoju kreativnost i svoje srce u razvoj Plive. Spomenimo samo prof. dr. Dragutina Kolbacha, inž Milenku Jaeger, inž. Eugena Guštaka, mr Drage Veblea, dr. Alberta Veronu, inž. Karlo Heimann, inž. Klement Crnčića, dr. Branimir Gašpert, itd. itd… Lista je neiscrpna.

1966. na čelo kompanije dolazi Juraj Razmilić. Za vrijeme njegova upravljanja, Pliva otvara novu stranicu svoga svestranog i brzog razvoja.

Nekako u to doba, kad su rođeni mnogi Plivini poslovni uspjesi, rođen je i termin- plivaš- što je bilo mnogo više od pukog zaposlenja. Tome je svakako pridonijelo uvođenje i razvoja samoupravljanja u tvornicu. Uposleni počinju "osjećati" Plivu kao vlastitu tvornicu. Radnici nisu u tvornici samo da poslužuju strojeve, oni participiraju u upravljanju, donose odluke na svim poslovnim područjima, organizirano se školuju, stipendiraju, doškoluju kroz cijeli svoj radni vijek. Jasna im je „misija i vizija“ razvoja svoje tvrtke. Odnos vrlo sličan današnjem TQM (potpuno upravljanje kvalitetom) u Japanu.

Od 1967 do 1980 integrirano je 7 radnih organizacija i podignuto na razinu Plivina standarda. Organizirani su bili u 5 osnovnih Plivinih programa: farmaceutski, sirovinski, prehrambeni, veterinarsko- agrarni i kozmetičko- higijenski.
Posebno mjesto zauzima zajedničko ulaganje Plive i Ciba-Geigyja iz Švicarske. Pliva se rasprostrla na 9 lokacija, a do 1980.g. ostvaren je natprosječan rast proizvodnje.

Do 1985. ukupni asortiman iznosi 2500 proizvoda, a broj vlastitih farmaceutskih sirovina i kemikalija povećao se dva i pol puta.. Do te 1985. sagrađeno je više od 100 većih ili velikih proizvodnih, energetskih, skladišnih, infrastrukturnih i drugih objekata. Izvoz u Zapadne zemlje i USA premašuje 100 mil U$, dok se isto toliko izvozi i u Istočne zemlje na čelu s SSSR.

Vodila se briga i o društvenom standardu- sagrađeno je 1400 stanova, 11 restorana društvene prehrane, dograđen veliki hotelski kompleks u Supetru i manji u Novom Vinodolskom. Sve su te investicije financirane uglavnom vlastitim sredstvima, iz vlastite akumulacije.
Razvoj Plive bazirao se na razvoju znanja i sposobnosti njezinih stručnjaka, ali i svih uposlenih, čiji je broj do 1985. narastao na 6400. Velika su sredstva ulagana u kadrove, znanstveni i stručni rad. Svaki radnik se cijenio, vodilo se računa o zadovoljstvu radnika na poslu, ali i izvan njega (odmarališta po povoljnoj cijeni, dodatni organizirani preventivni odmor radnika pod liječničkim nadzorom sl), da bi se radna sposobnost poboljšala.

Od 1976 do 1986 uvedena su u proizvodnju 132 nova lijeka, od kojih 58 na osnovi vlastite farmaceutske sirovine ili recepture. Zahvaljujući istraživačkom radu, 90 se posto svih proizvoda radilo po vlastitim tehnologijama.

Godine 1979. Pliva je patentirala originalni semi-sintetski makrolidni antibiotik azitromicin, te postupak za njegovo dobivanje. Tri dame autorice su izuma : Dr. Zrinka Tamburašev, Mr. Gabrijela Vazdar- Kobrehel i Mr. Gorjana Radobolja- Lazarevski, na čelu sa tadašnjim direktorom Istraživačkog instituta dr. Slobodanom Đokićem. Na taj način Pliva je uvrstila tadašnju Jugoslaviju u jednu od samo 9 zemalja širom svijeta koje se mogu podičiti vlastitim izumom (antibiotske) supstance.

1986 Pliva je potpisala licenčni ugovor sa Pfizerom , prema kojem je ta tvrtka dobila ekskluzivno pravo na prodaju gotovog lijeka (Zitromaxa, kod nas poznatog kao Sumamed) u regiji Zapadne Europe i USA.

Godine1986 Zdravko Tomičić postaje generalnim direktorom Plive i na toj funkciji ostaje do 1993. Godine su teške, ekonomska situacija u zemlji karakterizirana je krizom koja će dovesti do rata. Rat između 6 republika, pogađa najviše industriju dimenzioniranu na 20 mil stanovnika Jugoslavije. Tržište postaje zatvoreno unutar republičkih granica, što proizvodnju reducira na jednu šestinu instaliranog kapaciteta – neodrživo! Pliva nastoji povećati svoje poslove sa inozemstvom, a ima i azitromicin kao sigurni izvor prihoda iz inozemstva. I uspijeva konsolidirati poslove. Broj zaposlenih je oko 7500!

„Ubijanje“ Plivaša
(prikaz prema vlastitom sjećanju)

1991. g u Hrvatskoj je rat. Više od 20 % Plivinih radnika sudjeluje u domovinskom ratu. Ostatak ima radnu obavezu u Plivi, jer proizvodnja nije obustavljena.

1993. Pliva, kao i 1921. Kaštel u Karlovcu, opet postaje dioničko društvo, Hrvatska država je nacionalizira. Dionice Plive prelaze u vlasništvo državnih fondova, koji je onda „privatiziraju“- čitaj rasprodaju. Oko 20% dionica mogli su KUPITI radnici Plive. Od „svoje“ tvornice! Pliva dotada u svojoj povijesti NIJE rasla na kredit. Rasla je temeljem profita nastalog, ne od pogodnosti na tržištu (tada je cijena lijeka bila jedna petina cijene lijeka na svjetskom tržištu), već zbog izvrsnog poslovanja. Radnici su se svjesno odricali tog profita (o tome su postojali zapisi sa Zborova radnih ljudi ili RS) i umjesto u potrošnju, glasali su da se profit utroši u proširenje proizvodnje. Sada im je sva „ušteđevina“ nacionalizirana, a samo mali dio vlastite ušteđevine ponuđen i PRODAN kroz dionice. I to bi trebalo biti to? Dok su radnici na ratištu??

Za direktora Plive postavljen je Željko Čović.

1996. Plivine dionice izlistane su na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi.

Od 1997. do 2002. godine Pliva je provela akviziciju Polfe Krakow, poljske firme, europskih firmi Farmacom, Mixis Genetics Ltd, Lacheme- češke firme, Dominiona – engleske firme, AWD Pharma iz Njemačke. Slijedi akvizicija Sidmaka, američke firme. Kompanije koje su akvirirane, nisu bile uspješne u svojim matičnim zemljama. Pliva im nije dodala vrijednost!
Ali ulagala je u njih (npr Polfe Krakow) i prenijela tamo sve svoje uspješne lijekove. Zato jer je Poljska vlada diktirala uvjete kupovine svojih dobara. Sačuvali su tzv Zlatnu dionicu za slučaj da Pliva ne bi ulagala u Poljsku tvornicu ili ne bi donijela novu grupu lijekova. Značaj te dionice je bio takav da bi Poljska vlada oduzela tvornicu Plivi i ne bi joj vratila ništa od onoga što je do tada bilo investirano u slučaju nepoštovanja odredbi ugovora. Vrlo efikasno sredstvo čuvanja vlastite imovine.

U Hrvatskoj su otvoreni pogoni: azitromicina u Savskom Marofu (investicija oko 100 mil US) i suhih oralnih oblika u Zagreb (investicija oko 150 mil US). Otvorena je i nova zgrada Istraživačkog instituta u Zagrebu (investicija oko 200 mil US). Od cca 3 mld U$ prihoda samo od azitromicina, jedva je 450 mil uloženo u Hrvatskoj.
Kupljena je zgrada u Vukovarskoj ulici za navodno potrebe Uprave. Šest katova, koje se imalo ponovno urediti, jer zgrada nije valjala. Neproduktivno osoblje zapunjavalo je zgradu. Nisi im mogao pogoditi funkcije ni mjesto u organizaciji, a kamo li ovlasti i odgovornosti (osim ovlasti da troši).

U Plivi u Hrvatskoj (izvan Vukovarske) uslijedilo je:

- zatvaranje sintetske proizvodnje vitamina B-6, te bio-sintetske i sintetske proizvodnje C- vitamina i oksitetraciklina, a s vremenom i svih ostalih pogona bazne kemije. Podsjetimo se, aktivne farmaceutske supstance od 1966 izvozile su se uglavnom u USA i Zapadnu Evropu. Rađene su bile po svjetskom standardu, čiju primjenu je svakih 2 godine nadzirala američka FDA. Njenu inspekciju je Pliva svaki put uspješno prolazila.
Mjesta gdje su se odvijale proizvodnje i fizički se raščišćavaju, te pretvaraju u parkirališta za nekoliko stotina skupih službenih automobila (do 1990-tih u Plivi je postojao samo jedan službeni automobil- stari mercedes generalnog direktora).

- prodani su Pogon Kozmetike u Čakovcu i Kozmetički program Plive sa sjedištem u Zagrebu, Neva-Tuškanova,

- Prodan je Prehrambeni program Plive (dječja hrana konkurenciji Hippo, koja je proizvodnju odmah zatvorila, a ostatak je prodan individualnom poduzetniku);

- rasprodani su odmarališta i restorani, više se i ne zna kada se to zbilo;

- prodan je dio Istraživačkog instituta (onaj isti u koji je investirano 200 mil U$)

- prodan je i Veterinarski program;

- sve prateće službe (Održavanje, Inženjering, Opći poslovi itd), pomalo su reducirane i više ne mogu biti u potpunoj funkciji.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj reduciran je na ispod 3000 sa tendencijom daljeg smanjenja, dok cjelokupna Pliva i dalje ima oko 6000 uključivo i zaposlene po svijetu.

Za to „sjajno“ vrijeme, „stari“ radnici postali su smetnja- pamtili su valjda „bolja vremena“. Forsiralo se dovođenje sasvim mladih školovanih ljudi, koji su bez ikakvog iskustva, nakon „skraćenih“ tečajeva (od po par dana) za upravljačke i komunikacijske vještine, postavljani na managerske pozicije kao „vrhunski“ stručnjaci. Ljudi su se šalili da ne smiješ dječicu šetati ispred Plive u Vukovarskoj, jer ti Pliva odmah „otme“ dijete i postavi ga za managera.

Gore od mladih ljudi bili su neki, koji su se, rekli bi stari Plivaši- „dobro zvali“. Imali su prava imena sa porijeklom ZNA SE odakle. Za Široki brijeg su znali, ali ni nakon više godina nisu bili u stanju niti izgovoriti (ponoviti) imena proizvoda u odjelima čiji su bili veliki (čitaj skupi a niškoristi) direktori. Kao da tada već nije bilo poznato: čovjek koji NIJE radio posao- NE MOŽE njime rukovoditi!

Dovođeni su „stručnjaci“ iz stranih zemalja, sa minornim znanjem u odnosu na Plivine stručnjake u Plivi. Plaćalo ih se vrhunski, postavljani su na top-pozicije u firmi, za plaće veće od onih koji bi takvi „stručnjaci“ mogli zaraditi u svojim zemljama.

A sve što su radili ti stranci – zapravo su, uz odobravanje upravljačke strukture, pljačkali firmu, demonstrirajući tako „nove vrijednosti“ na koje se stari plivaš imao ugledati. A za te „nove vrijednosti“ slušao je stari plivaš u kuloarima, viđao fakture u dokumentima. Više nitko mu se i tako nije obraćao, osim kad mu je predlagao da ode iz firme. A priče su bile npr:

- Jednom od takvih „stručnjaka“ se plaćao psihijatar u Njemačkoj uključivo sve troškove, bar jednom mjesečno.
- Drugi je doveo svoju intimnu prijateljicu u firmu na poziciju na kojoj je mjesečno dobivala 11000 € (žena i troje djece ostali su toj moralnoj vertikali u domicilnoj zemlji), pa su proputovali cijeli svijet na račun Plive. Zadnje, prije nego li su ipak izbačeni iz firme, jer postalo je pre očito i pre bahato, provodili su „inspekciju“ u Veneciji za Novu godinu;
- trećem se dovozila trava za konja iz Irske ili Škotske- svejedno – nekoliko tisuća funti mjesečno;
- četvrtom kojeg su našli u dječjem vrtiću u Australiji , a doveli ga kao važnog stručnjaka za formulacije, cijela je šira familija zbrinuta Plivinim novcem, a njegov glavni uradak bio je tzv. nova formulacija Plivadona.(kao da Bayer ide promijeniti svoj aspirin- zaštitni znak firme!!) U kotlu je, na temelju njegove „recepture“ nastala jedna velika „tableta“ od nekih stotinu kila, koja se iz kotla morala vaditi razbijanjem čekićima.
- Petom se u inostranstvu plaćao hotel A kategorije da bi dovlačio tuđe nedorađene fileove za lijekove, pritom taj isti nije smio u svoju zemlju, jer su ga tužili za prijevaru na tom istom polju,
- itd itd.

Pritom nitko nije znao što bi ti ljudi zapravo imali raditi u Plivi i koja su im zaduženja. Ali zato se naglo u tvornicu uvela OBAVEZA govora engleskim jezikom, čim se jedna od tih kreatura ukaže na sastanku. Za VSS kadar još kako tako, ali SSS kadar nije imao propisano u svojim kompetencijama znanje stranog jezika. Kao da je znanje engleskog jezika jedina i suštinska kompetencija za napredak firme.

A neki od tih i takvih stranaca javno su pitali zove li se naš jezik možda češki? Ili nekako drugačije? Znali su „pogodit“ gdje je Hrvatska, znali su odnositi iz nje više od 15 000 € svaki mjesec u cashu , jer za troškove u njoj imali su posebni budžet, ali kako se zove jezik te zemlje, e to je za te probisvijete bila misaona imenica.

„Starim radnicima“ efikasno se i uporno na sve načine izbijao duh koji je činio Plivu velikom firmom. Pomalo su prestajali željeti BITI PLIVAŠI. Nisu se mogli identificirati sa tim „novim“ vrijednostima, koje su naprasno željele biti inaugurirane u MISIJU I VIZIJU Plive. Na engleskom!!! I odlazili su milom ili silom, uz otpremnine ili bez njih. Sa gorkim okusom u ustima. Rezignirani u nevjerici da se tako što može dopuštati u „njihovoj firmi“.

A država je dopuštala. Čak i nagrađivala. Zlatne lisice, najbolja firma, što li sve ne. A morali su čitati bilance , završne račune- najmanje svaku godinu. I morali su znati! Bar cca 3 mld U$ moralo se primijetiti da nema. I MORALI SU INTERVENIRATI!!!!

Osnovni posao tvornice (koji je preostao) je sada, pakiranje tableta, dražeja i ampula, bazirano isključivo na preuzimanju supstanci i tehnologija od drugih. I to u pogonu koji NIJE PRIMJEREN svrsi. Svojevremeno su dovučeni skupi projektanti iz Belgije da naprave pogon tableta, odmah među radnicima prozvan MONIKOM (u“čast“ Monike Lewinski). Monika bi bila divni pogon da se u njemu radi dvadesetak vrsti tableta. Ali Pliva je radila preko 300, što je značilo da je pogon više vremena proveo u pranju, nego li proizvodeći. Za Plivin asortiman to nije bio primjeren pogon. Svi su to znali, domaći stručnjaci su to govorili, ali jednostavno ih se nije uvažavalo, dapače isključilo ih se iz projekta.

Pravi značaj „nove“ orijentacije, postajao je sve više jasan PLIVAŠIMA – pisano velikim slovima i to počevši od nacionalizacije, pa privatizacije firme tokom rata, pa zatim rasprodaje i brutalnog uništavanja svega što je Plivu činilo velikom firmom. Nova orijentacija vezana za novog direktora! Do isteka patenta za azitromicin 2006, dok se imalo što „jamiti“!! Plivašima je postajalo jasno, a državi i politici NIJE? Ili jest? Moralo je - ako nigdje onda u Veroni na „operaboxu s tenorima“.

Jer tada je završno dogovorena prodaja Barru. Jednoj opskurnoj firmici iz New Jerseya/USA. Mala tabletara sa malo više od 1000 zaposlenih ima potencijal kupiti Plivu. Zar to nije panika? Ili samo završno pranje novca? I došli „naši prijatelji“ iz Amerike, kauboji kakvi već jesu i nastaviše po utabanim stazama. Što god nije Američko- ne valja. Uključivo naš „lokalni jezik“, koji ne služi nikome, kako su to javno izjavili na skupu svih istraživača.

I naravno nisu dugo izdržali- samo do godišnjeg obračuna i iznošenja dividendi iz zemlje.

A onda je došla Teva. Uredno platili, uredno posluju. Sve što valja „čupaju“ i odnose u druge svoje pogone. Tko je to gradio, a tko im je prodao- to se ne pitaju i nije ih briga. Čupaju SVOJE !! A plivaši to osjećaju kao čupanje vlastite kože. I ne mogu vjerovati. Cijele grane poslovanja se ukidaju (biotehnologija npr). Na treba više niti studije zadržavati. Ljudi plaču, 800 ih odjednom ostaje bez posla plus njihove familije, očajni bez nade da se zaposle igdje u Hrvatskoj. I sve uz dva letka.

Letak prvi :
„ Gubitak radnog mjesta otvara niz dilema i pitanja na koja, možda nemate odgovore – obratite se informativnom centru gdje možete dobiti informacije koje vam u ovom trenutku mogu biti od koristi.
Gdje – ul.grada Vukovara 49, prizemlje, soba 21
Kada – radnim danom od 9,30-16,30
Tko – psiholozi i pravnici iz Kadrovskih poslova, a po potrebi i drugi stručnjaci

Letak drugi:
„CREIVA“- posjetite radionicu „Prevladati gubitak posla i upravljati svojim životom“

Sarkazam? Ma ne!!!! Teva samo sankcionira zatečeno stanje. VIŠE NEMA POSLA u razorenoj Plivi ZA VIŠE OD 2000 ljudi. (niti za toliko).

I tko je sada kriv???
Ma nije nam kriva politika za ovo, nije niti Željko Čović, a definitivno nije kriv Barr ili Teva - KRIVI SMO MI, JER SMO IH PUSTILI !!!

Budemo li ih puštali i dalje, za građane Hrvatske države u međunarodnoj podjeli rada ostat će samo poslova za KONOBARE I KURVE u vlastitoj zemlji. I to za mlađahne građane. A onda, kad prva mladost prođe, svi na kontejnere, naravno ako strani turisti i golferi budu milostivi pa nešto uvezene hrane i bace u smeće.

Komentari

Pliva u komunistickom mraku:

Pliva u komunistickom mraku: ( ovo ne kuzi 97% djece nasih emigranata)
Do 1985. ukupni asortiman iznosi 2500 proizvoda, a broj vlastitih farmaceutskih sirovina i kemikalija povećao se dva i pol puta.. Do te 1985. sagrađeno je više od 100 većih ili velikih proizvodnih, energetskih, skladišnih, infrastrukturnih i drugih objekata. Izvoz u Zapadne zemlje i USA premašuje 100 mil U$, dok se isto toliko izvozi i u Istočne zemlje na čelu s SSSR.
Vodila se briga i o društvenom standardu- sagrađeno je 1400 stanova, 11 restorana društvene prehrane, dograđen veliki hotelski kompleks u Supetru i manji u Novom Vinodolskom. Sve su te investicije financirane uglavnom vlastitim sredstvima, iz vlastite akumulacije.
Razvoj Plive bazirao se na razvoju znanja i sposobnosti njezinih stručnjaka, ali i svih uposlenih, čiji je broj do 1985. narastao na 6400. Velika su sredstva ulagana u kadrove, znanstveni i stručni rad. Svaki radnik se cijenio, vodilo se računa o zadovoljstvu radnika na poslu, ali i izvan njega (odmarališta po povoljnoj cijeni, dodatni organizirani preventivni odmor radnika pod liječničkim nadzorom sl), da bi se radna sposobnost poboljšala.

Onda je netko upalio svjetlo pa je Pliva izgleda raj za neke:
Mjesta gdje su se odvijale proizvodnje i fizički se raščišćavaju, te pretvaraju u parkirališta za nekoliko stotina skupih službenih automobila (do 1990-tih u Plivi je postojao samo jedan službeni automobil- stari mercedes generalnog direktora).
- prodani su Pogon Kozmetike u Čakovcu i Kozmetički program Plive sa sjedištem u Zagrebu, Neva-Tuškanova,
- Prodan je Prehrambeni program Plive (dječja hrana konkurenciji Hippo, koja je proizvodnju odmah zatvorila, a ostatak je prodan individualnom poduzetniku);
- rasprodani su odmarališta i restorani, više se i ne zna kada se to zbilo;
- prodan je dio Istraživačkog instituta (onaj isti u koji je investirano 200 mil U$)
- prodan je i Veterinarski program;
- sve prateće službe (Održavanje, Inženjering, Opći poslovi itd), pomalo su reducirane i više ne mogu biti u potpunoj funkciji.
Broj zaposlenih u Hrvatskoj reduciran je na ispod 3000 sa tendencijom daljeg smanjenja, dok cjelokupna Pliva i dalje ima oko 6000 uključivo i zaposlene po svijetu.
Za to „sjajno“ vrijeme, „stari“ radnici postali su smetnja- pamtili su valjda „bolja vremena“. Forsiralo se dovođenje sasvim mladih školovanih ljudi, koji su bez ikakvog iskustva, nakon „skraćenih“ tečajeva (od po par dana) za upravljačke i komunikacijske vještine, postavljani na managerske pozicije kao „vrhunski“ stručnjaci. Ljudi su se šalili da ne smiješ dječicu šetati ispred Plive u Vukovarskoj, jer ti Pliva odmah „otme“ dijete i postavi ga za managera.
Gore od mladih ljudi bili su neki, koji su se, rekli bi stari Plivaši- „dobro zvali“. Imali su prava imena sa porijeklom ZNA SE odakle. Za Široki brijeg su znali, ali ni nakon više godina nisu bili u stanju niti izgovoriti (ponoviti) imena proizvoda u odjelima čiji su bili veliki (čitaj skupi a niškoristi) direktori. Kao da tada već nije bilo poznato: čovjek koji NIJE radio posao- NE MOŽE njime rukovoditi!
Dovođeni su „stručnjaci“ iz stranih zemalja, sa minornim znanjem u odnosu na Plivine stručnjake u Plivi. Plaćalo ih se vrhunski, postavljani su na top-pozicije u firmi, za plaće veće od onih koji bi takvi „stručnjaci“ mogli zaraditi u svojim zemljama.
A sve što su radili ti stranci – zapravo su, uz odobravanje upravljačke strukture, pljačkali firmu, demonstrirajući tako „nove vrijednosti“ na koje se stari plivaš imao ugledati. A za te „nove vrijednosti“ slušao je stari plivaš u kuloarima, viđao fakture u dokumentima. Više nitko mu se i tako nije obraćao, osim kad mu je predlagao da ode iz firme. A priče su bile npr:
- Jednom od takvih „stručnjaka“ se plaćao psihijatar u Njemačkoj uključivo sve troškove, bar jednom mjesečno.
- Drugi je doveo svoju intimnu prijateljicu u firmu na poziciju na kojoj je mjesečno dobivala 11000 € (žena i troje djece ostali su toj moralnoj vertikali u domicilnoj zemlji), pa su proputovali cijeli svijet na račun Plive. Zadnje, prije nego li su ipak izbačeni iz firme, jer postalo je pre očito i pre bahato, provodili su „inspekciju“ u Veneciji za Novu godinu;
- trećem se dovozila trava za konja iz Irske ili Škotske- svejedno – nekoliko tisuća funti mjesečno;
- četvrtom kojeg su našli u dječjem vrtiću u Australiji , a doveli ga kao važnog stručnjaka za formulacije, cijela je šira familija zbrinuta Plivinim novcem, a njegov glavni uradak bio je tzv. nova formulacija Plivadona.(kao da Bayer ide promijeniti svoj aspirin- zaštitni znak firme!!) U kotlu je, na temelju njegove „recepture“ nastala jedna velika „tableta“ od nekih stotinu kila, koja se iz kotla morala vaditi razbijanjem čekićima.
- Petom se u inostranstvu plaćao hotel A kategorije da bi dovlačio tuđe nedorađene fileove za lijekove, pritom taj isti nije smio u svoju zemlju, jer su ga tužili za prijevaru na tom istom polju..................uzas!!!!!!

P.S. Ne znam zasto su se rijesili Cedevite?! Tj. pretpostavljam, ali....

Tko je glasao

Cedevita ? To je već

Cedevita ? To je već poznato mnogima pogotovo onima koji tamo rade? Upitajte ih ?

stepski vuk

Tko je glasao

Ovaj dnevnik je upravo

Ovaj dnevnik je upravo objavljen u Nacionalu. Čestitam. Moj naklon.
www.nacional.hr/clanak/53984/pismo-insidera-kako-su-plivu-poharali-razuz...

Tko je glasao

Čestitke trebaju ići gđi

Čestitke trebaju ići gđi Doroteji Kirhmajer- Vujčić, jer ona je autorica ovog članka. Esperanza je samo taj tekst prenijela, i još jednom ponavljam kako bi bilo korektno u dnevniku navesti tko je autorica članka.

http://pollitika.com/kako-je-propala-pliva#comment-126184

Tko je glasao

Nikada Krka ne bi

Nikada Krka ne bi zapošlojavala i "lovila" HRVATSKE STRUČNJAKE, prije nego li oni dobiju ponudu od vlastitog GRADA ZAGREBA !
Naravno da to ne mogu dobiti zato što se Milan bavi "građevinarstvom", a GO SDP Zagreb "GRADI GRAD ZAGREB".
Što je to Pliva, je li netko čuo za to ???

Za najviše dvije godine, predviđam, bit će pitanje:
Što je to INA, je li netko čuo za to ???

Na Zagrebačkim svibanjskim izborima se donosi odluka, ne ovdje!
Da, kažu mi - nemoćni "smo". Ma "nemoj"?
Od 2.000 PLIVAŠA, ako su stvarno bili "Plivaši" - da ne mogu pružiti otpor na Zgb svibanjskim izborima? Nemate infrastrukturu, što li?

Tko je glasao

Hoces glasat za Kregara u

Hoces glasat za Kregara u drugom krugu, ako Kregar prodje sa Bandicem?

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

gale, sada sam "malo"

gale,

sada sam "malo" podignuo članak o Plivi. Zašto?
Meni je osobno stvarno interesantno, i na to uz najveće moguće napore nemam odgovor, da na nekoliko komentara koje sam objavio u svezi Plive, nemam niti jedan upit.
Pa zar je ljudima stvarno potpuno svejedno, ili je svim otpuštenima, i onima koji će biti otpušteni - potpuno svejedno pitanje egzistencije?
Naime, nalazimo se u periodu ulaska u fazu izbora. I nitko, koliko sam uočio, ni Srići, ni Kregaru, a i meni, od onih koji su se predstavili na pollitika.com - nije postavio niti jedno, jedno, jedino pitanje u svezi svoje osobne sudbine, npr. kada je riječ o Plivi itd.

A na "desetine" pitanja o zaštiti pasa, sječi stabala itd. itd. itd. Naravno, nije riječ o nevažnim pitanjima, ali neka svi oproste, "čini" mi se da je egzistencija ipak ponešto važnija. Ponavljam, o tomu niti jedno jedino pitanje.
Može li mi to itko ovdje objasniti?

S drugi strane brojni su protiv Milana Bandića, naravno s razlogom.
Ali o gospodarstvu i o egzistenciji niti riječi.

Tko je glasao

Mozda te ekipa ne smatra

Mozda te ekipa ne smatra relevantnim da bi raspravljala o svojoj egzistenciji s tobom.

BTW, spomenuo sam te u proslom dnevniku, baci oko. Jer dnevnik je namijenjen bio za tebe.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

gale, priznajem da u

gale,

priznajem da u "posljednje" vrijeme ne pratim brojne objave, jer sam usredotočen na ono što je "aktualno". :)

Glede "ekipe" koja "me ne smatra releantnom", držim da je to potpuno u redu, i da je to potpuno ispravno. Konačno, i ruku na srce, koji sam im ja "faktor u životu", dapače, i to je u redu.

Prema tome, svatko ima pravo tražiti vlastite "faktore u životu", i nalaziti rješenja u sklopu takve, sada ISTIČEM - FAKTOGRAFIJE !

Ovdje sam objavio političke tekstove, u SKLOPU kojih se nalazi i Pliva, a uskoro i INA, itd. Svatko će u sklopu TAKVIH MIKROSTRUKTURA - neovisno koliko su one velike, točnije JEDINO VAŽNE za svakog pojedinca (a bile bi i za mene u toj infrastrukturi!), s razlogom promatrati samo S E B E.
Na žalost, i unatoč silnim obrazovanjima, životnim iskustvima u sklopu MIKROSTRUKTURA, nalazimo u svijetu gdje su one "kikiriki".
Dokaz? Nakon 20,30 ili koliko godina rada - imaš "kartonsku kutiju" u koju "pospremiš" svoje fizičke stvari sa stola, dobiješ kuvertu - i - doviđenja. Da, i sindikat je mikrostruktura.

Dakle, na području smo golih fizičkih (a u "ponekih" i duhovnih interesa), a to je e g o i z a m. Molim vas da uočite:
NAJVEĆI JE EGOIZAM - BRINUTI ZA DRUGE!
Naime, brinuti se za sebe nije egoizam, to je GLUPOST i to zato što se "brinjenjem za sebe" osigurava "zbrinjavanje" za onih 5%!!!
(naravno, ovo izričem u prenesenom smislu, humanizam je ipak malo "kompleksnije").

No, za ovo razumjeti, ipak sam malo "kompliciran", jer sam, eto, "intelektualac", a ne "praktičar". :)

Tko je glasao

Hoces glasat za Kregara u

Hoces glasat za Kregara u drugom krugu, ako Kregar prodje sa Bandicem?
Zar neka dilema uopće postoji?

Tko je glasao

Glasujem za nositelje

Glasujem za nositelje izbornog programa Zagrebački treći put, bez obzira na ime i prezime, i u narednom periodu ću raditi za to !

Tko je glasao

unatoč tome što su

unatoč tome što su pojedine točke trećeg puta jednostavno nemoguće za izvesti?

Tko je glasao

mrak ??? ??? ??? (prva

mrak

??? ??? ??? (prva vijest, onda znaš nešto što ja ne znam!?)

Tko je glasao

diskutirali smo već o tome,

diskutirali smo već o tome, pa ste ili zaboravili ili ignorirali; primjerice ideja o bankama koja je 100% neizvediva i protuzakonita

Tko je glasao

mrak, ma pustimo djecu

mrak, ma pustimo djecu trećeg puta da se igraju...baš me zanima koliko maloumnih će povući da svojim utopisjkim idejama..

nevjerojatno kakva ekipa se kod nas umisli da može upravljati državom, gradom.... misle ako imaju ekstra izraženi osjećaj za pravednost da je to dovoljno i da znaju upravljati državom/gradom... toliko žalosno da nije niti smješno...

navjeći intelektualci na zapadu dnevno promišljaju filozofski, političkim, društveno i kako god hoćete današanje moderne države bazirane na demokratskom i tržišnom uređenju pa nitko od njih ne predlaže utopijska rješenja poput naših "intelektualaca" okupljenih oko trećeg puta (bilo kojega - nije ovo prvi), i svih drugih utopijskih ideja kojima tisuće nesposobnih i neodgovornih za svoj vlastiti život - izgubljenih u sustavu tržišne ekonomije traže državni balon koji će im davati sve što priželjkuju...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

bijesdrugi, a koja to ekipa,

bijesdrugi,

a koja to ekipa, "Stručnjače" pod nickom Bijesdrugi - upravlja i državom i gradom ovih posljednjih 20 godina tj. od 1990. godine do danas?
Ma sve "genij do genija", sve "mozak do mozga" !

Pa da su upravljali potpuno maloumno - nisu mogli učiniti više zla od onoga što su ga počinili. To što ti to ne vidiš, tvoj je problem.

Nadalje, o kojoj ti to tržišnoj privredi govoriš u Hrvatskoj?

Zar o tržišnoj privredi u vlasništvu stranaca? Ma genijalno, očevidno i ti pripadaš skupini postojećih hrvatskih gospodarskih "genija".
Naravno, da je sve suprotno tomu "utopizam", jer upravljamo "mi" - "genij do genija"!

Još si smogao podijeliti s nama "svoje misli" o tomu kako to rade na Zapadu, a eto - ovdje se ne radi, ili radi - s razvidnim genijalnim uspjesima.
Odluči se konačno.

Onda prijeđi na "ekspertize" i o Plivi, a zasebno i o Zagrebačkom trećem putu.

Tko je glasao

prije par godina sam bio u

prije par godina sam bio u nizozemskoj kao gost njihovog ministarstva ekonomije i između ostalog su me vodili u njihov institut čiji je posao biti osmisliti kako će nizozemska izgledati 2020 i smisliti zadatke i promjene koje će do tog cilja dovesti

to je značilo vidjeti koje industrije odumiru i aktivno ih micati i preorijentirati ekipu, identificirati nove niše na tržištu, objašnjavati i educirati ekipu
to je jedan od razloga zašto se s njima ne možemo utrkivati, barem ne dotle dok mi ne napravimo slično: hrvatska 2030 ili tako nešto

uloga države nije da rješava tržišne probleme nego da kreira okvir u kojem se posluje i osigurava infrastrukturu za život - to mora biti i uloga grada, da kontinuirano radi na povećanju kvalitete života svojih sugrađana, a konkretne mjere koje će se koristiti i segmenti koji će se stimulirati ovisi o tome kako bi taj hipotetski grad zagreb morao izgledati 2030

Tko je glasao

Nemogu upistai bod ali se

Nemogu upistai bod ali se ovim putem slažem napisanim.

stepski vuk

Tko je glasao

mrak, samo si "zaboravio"

mrak,

samo si "zaboravio" jednu sitnicu. A to je da Vlada Nizozemske nije nakon preuzimanja vlasti nacionalizirala, tj. partijski podržavila gospodarstvo, i onda podijelila svojim partijskim pulenima, i da partijski ne upravlja Nizozemskom, a zasebno ni Amsterdamom.

Molim te, što misliš koliko bi "sekundi" u Amsterdamu ostao na čelu grada Gradonačelnik profila Milan Bandić - Push!
Zar 10 godina?

Potpitanje, koliko koštaju klozeti u Amsterdamu, tipa PUSH ?

Tko je glasao

Nastavljam na tvojem članku

Nastavljam na tvojem članku Gradonačelnik grada Zagreba, jer je tematski "bliže".

Tko je glasao

O zivote grebeni... = (

O zivote grebeni... = ( Katrana, perja i na lomacu!

Tko je glasao

Bravo čoviću, pravi

Bravo čoviću, pravi primjerak iz rasadnika otuzne hrvatske politike. Jel moglo gore, mozda nije.

Tko je glasao

Evo malo beletristike koja

Evo malo beletristike koja kruži net-om:
DAN KADA SU SVI PLAKALI

'Ne možete zamisliti kako je to, danas su svi u firmi plakali. Plakali su i oni koji su dobili otkaz i oni koji su im to morali reći. Ljudi su u suzama izlazili iz ureda i laboratorija...'
Tako mi je u utorak navečer pričala gospođa koja se našla na listi od 790 djelatnika Plive kojima je priopćen otkaz.
Došla je na kavu dan nakon što je direktor Matko Bolanča pred kamerama objavio da će prosječna otpremnina biti oko '300 tisuća kuna, a za one sa 25 godina radnog staža prosječno 400 tisuća kuna'. Bila je ogorčena 'prosječnom' obmanom, jer će joj sa 21 godinom staža (SSS) biti isplaćena otpremnina od 168 tisuća kuna, pa joj nije jasno gdje je taj prosjek od 300 tisuća. Kaže i da u njezinu odjelu od stotinjak zaposlenih (80 ih je dobilo otkaz) ne zna nikoga ni s 25 godina staža, ni sa VSS-om tko je dobio 'prosječnih 400 tisuća kuna'.
Premda me prvotno nazvala ogorčena predstavom oko iznosa otpremnine (bez obzira na javno napuhane iznose, otpremnine će doista biti za oko 30 posto veće nego što je zakonski minimum), u razgovoru sam shvatio što je nju i sve te ljude pogodilo.
'Znate, nije riječ samo o gubitku radnog mjesta. Ja sam ondje 15-20 godina, to vam je kao da ste s nekim u braku, a brak se odjednom raspada. 'Priča mi da su toga dana u suzama svi bili jednaki - i tajnice i doktori znanosti. I oni koji će mirovinu najvjerojatnije dočekati na Zavodu za zapošljavanje i oni koji još imaju šansu naći novi posao.
Priča mi o tome kako im u upravo ugašenom odjelu, još neraspakiran, stoji novi uređaj vrijedan pola milijuna eura. Priča mi i o tome kako su se rijetko dobivale povišice, ali i kako se nitko nije previše žalio, plaće su bile solidne, a tvrtka je doista mnogo ulagala u zaposlene. Recimo, jedan od kolega s liste za otkaz je doznao na zagrebačkom aerodromu, pri povratku iz Amerike, gdje ga je Pliva poslala na jednogodišnji stručni studij.
Nije joj jasno kako to da se tvrtka odjednom odriče tolikog broja inženjera, magistara i doktora znanosti, vrsnih stručnjaka u koje je Pliva godinama ulagala. Završila je školu za kemijskog tehničara i kaže da s Plivinim Biotehnološkim odjelom mogu ugasiti i tu školu. 'Gdje će ta djeca sad ići raditi?'
Shvaćam da mi zapravo priča ne samo o gubitku radnog mjesta, nego o gubitku ponosa. Plivom smo se nekad svi ponosili, a kako su tek ponosni bili oni koji su u njoj radili...Rezignirano kaže da je sve počelo ići kvragu kada je prodana Cedevita. I u tom trenutku misli mi odlutaju na jedan davni razgovor s jednim bivšim Plivinim menadžerom. Rekao mi je da je Cedevita tada vrijedila barem 10 milijuna njemačkih maraka, a Pliva ju je prodala za šest milijuna. Bio je ogorčen tom prodajom, no Željko Čović nije volio drugačije mišljenje. Otišao je iz Plive kao i mnogi drugi menadžeri koji se nisu slagali s novom vizijom koju je zacrtao Čović.
Pričao mi je o besmislenim akvizicijama u Americi, Poljskoj i tko zna gdje, na koje je Pliva trošila stotine milijuna dolara zarađenih na Sumamedu, a tek kupljene tvrtke su nakon godinu ili dvije odlazile u stečaj ili su ih morali prodavati uz golem gubitak.
Vratim se kavi s gospođom, a ona mi prepričava da će Čovića najviše pamtiti po tome kako je iznenada ulazio u urede i prigovarao zbog cvijeća na prozorima.
Misli mi opet zbrkano odlutaju na kaznenu prijavu koju je protiv Željka Čovića podnijela Hanfa zbog zatajivanja informacije o Actavisovoj ponudi za preuzimanje. Pa se sjetim i predstave oko uvrštenja Plive na Londonsku burzu. I potom brokerskih priča o živopisnom dnevnom trgovanju između Zagreba i Londona i zarade na razlici u cijeni...
A sjetim se i svoje kolegice koja je dobila otkaz u jednim cijenjenim dnevnim novinama nakon što je kritički pisala o prodaji Plive Barru. Slučajno ili ne, baš su u to doba u Plivi krenuli s marketinškom kampanjom vrijednom nekoliko milijuna kuna pod sloganom 'Vi ste nam dragocjeni' . Dakako, medijska kuća moje kolegice također je željela dio tog novca...
Sjetim se i Željka Čovića kao jako uglađenog člana Nacionalnog vijeća za konkurentnost, mi novinari jednako smo se divili njegovim mudrim frazama kao i njegovim savršeno njegovanim brkovima.
Naravno, sjetim se i večere u Veroni, no kako mi o njoj nitko iz društva ljubitelja opere ništa nije pričao, nemam ni ja što reći.
Sjetim se i jednog urednika 'Dnevnika' koji je prije nekoliko mjeseci komentirao katastrofalne rezultate poslovanja Plive i višegodišnji pad broja zaposlenih sa šest na dvije tisuće. Malo je bezobrazno kazao: 'Ako se ovako nastavi, moglo bi se dogoditi da u Plivi ostane samo jedan zaposlenik - Željko Čović.'
Pomislim kako bi bilo zgodno da se dotični urednik sada javno ispriča.
Željko Čović je otišao među prvima. A urednik je dobio suspenziju.
No za stolom u kuhinji privodimo razgovor kraju i dok svoju sugovornicu ispraćam do vrata, onako usput pitam: 'A gdje je sada Čović?' Uopće ne mislim da žena zna gdje je i što radi njezin bivši direktor sa svojom otpremninom.
A ona mi sa smiješkom odgovori: 'Konzultant je novom direktoru...'Onda smo se zajedno glasno nasmijali. Onako, baš od srca.

Tko je glasao

A tko je sve te inženjere,

A tko je sve te inženjere, farmaceute i tehnologe školovao? Pa pobogu mi građani RH.

stepski vuk

Tko je glasao

22. rujan 2006. Čović

22. rujan 2006.
Čović iskoristio opciju kupnje Plive po 404,29 kn

Pliva je danas na stranicama Zagrebačke burze objavila da je Željko Čović, predsjednik uprave, stekao dionice kompanije korištenjem opcije kupnje dionica za 2002. godinu. Tako je Čović kupio 13.000 redovnih dionica, koje čine 0,0699 posto u ukupnom temeljnom kapitalu Plive, po unaprijed utvrđenoj zajamčenoj cijeni od 404,29 kn po dionici. Čović je, isto tako, danas darovao 13.000 dionica Plive članovima svoje obitelji. Nakon navedenih transakcija, predsjednik domaćeg farmaceuta u svom vlasništvu ima ukupno 9.484 dionica Plive, koje čine 0,051 posto ukupnog temeljnog kapitala.

Tko je glasao

Tužna priča. Ali već

Tužna priča. Ali već poznata iz drugih poduzeća. Priča je tužna ali su otužni i komentari koje su neki ovdje pisali.

Tko je glasao

Tužna priča. Ali već

Tužna priča. Ali već poznata iz drugih poduzeća. Priča je tužna ali su otužni i komentari koje su neki ovdje pisali.

I, kaj je tvoje mišljenje?

Tko je glasao

Moje je mišljenje da je to

Moje je mišljenje da je to tužna priča. Pa to bar piše.

Tko je glasao

Genijalno pitanje

Genijalno pitanje Skviki.
Nema on svoje mišljenje, mora po njega u domaće novinarsko žutilo da bi mu oni natuknuli što da misli..

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

odličan tekst

odličan tekst

asocira me na predllošku privatizacije svih poduzeća u RH
žalosno,zar ne
KRIVI SMO MI, JER SMO IH PUSTILI !!!

Tko je glasao

Zatvaram tag.


Zatvaram tag.

Tko je glasao

Teško je bilo što više

Teško je bilo što više dodati na sve što se na ovu temu može pročitati na ovim stranicama. Ovaj prikaz bavi se istinitim ali ipak ne i ključnim momentima i iako znam da je u kriznim vremenima važno ponavljati i ponavljati i opet ponavljati, malčice sam umorna...

Propustili smo mnogo i grijeh JE na nama!

Očito u ovim složenim vremenima svaki korak treba dobro promisliti, svaki potez izvagati, biti maksimalno koncentriran i djelovati! Vlastitim primjerom, vlastitim stavom, vlastitom upornošću...možda, samo možda se i negdje koje zrnce toga zalijepi za nekoga do nas...

Tko je glasao

Iz pozicije osobe koja je 6

Iz pozicije osobe koja je 6 godina provela u Vukovarskoj moram reći da je dio oko zobi za konja,posla za ljubavnicu i još nekih pikanterija koje bi mogla dodati vrlo točan,ali malo važan u postojećoj situaciji.Dio priče koji se odnosi na zadnjih 15 godina vrlo je površan i pokazuje da se ne pozna situacija iznutra,da pisac ne pozna ili ne želi govoriti o strateškim ciljevima Plive u tom periodu i što je dovelo do toga da se oni nisu ostvarili.Komentari također pokazuju poznavanje situacije samo iz izvora rekla-kazala i u većini osnovno nerazumijevanje.Ono što želim demantirati je gotovo uvredljiv dio o zaposlenima u Vukovarskoj.istina je da je na šest katova Vukovarske većina zaposlenih radila jako puno,nerijetko i subotom i nedjeljom.I naravno da smo znali što radimo i da je naš posao imao smisao.Nekih od tih stranaca koje nepravedno nazivate kreaturama jako su se potrudili da nauče naš jezik ,znamo da je težak.Naravno da smo govorili engleski ,i u Bayeru je službeni jezik engleski,već odavno.Ima u vašem tekstu puno gorčine.Cijela priča nije tako jednoslojna i tako jednostavna.Pozitivna strana priče ja da je jako mnogo ljudi imalo priliku učiti od najboljih i primijenjivati najbolje svjetske prakse u globalnom okruženju.Ta pamet ostaje Hrvatskoj i informacija koju imam je da je s tom pameti već osnovana nova farmaceutska kompanija u Hrvatskoj.Poželimo joj uspjeh.

cvjetići

Tko je glasao

Ta pamet ostaje Hrvatskoj i

Ta pamet ostaje Hrvatskoj i informacija koju imam je da je s tom pameti već osnovana nova farmaceutska kompanija u Hrvatskoj.Poželimo joj uspjeh.

Povlačim onu svoju izjavu o nepoduzetničkom duhu bivših Plivaša, ako je ova tvoja informacija točna i volio bih ako možeš/smiješ nešto opširnije o tom poduhvatu napisati.
"novoosnovana" : tko, kada, gdje, što?

:)

Tko je glasao

@ cvjetići Iz pozicije

@ cvjetići
Iz pozicije osobe koja je 6 godina provela u Vukovarskoj ...

Ako ti se da zaoštri pero i baci bar desetak rečenica.

Ja koji s tim nemam veze ću ti za polazno iznijeti ono što se je moglo javno pročitati i znati oko starta Vukovarske.

God 1990.g. Nakon održanih izbora konstituiraju se predstavnička tijela, koja daju mandat pobjdničkim većinama za izvršnu vlast. U Zagrebu niti 2 dna nakon usmeno se nezakonito to poništava i vlast se daje poptuno poraženima hensijevcima i onoj kojoj nikada nije ni izlazila na izbore, samoizabranoj Marini MD. Iz istog kruga se brzo postvalja Valentić INA, Luković ZABA, Čović kao član poglavarstva Pliva, Gregurić Vlada ...

Zgrada Vukovarska je okrenuta tako da su Zagreb i Vedriš enzakonito praktički poklonili zemljište Agrokoru, da su je tvrtke bez plaćanja izvele (negdje drugo se namiri) te da je prodana PLivi za jako puno novaca, čime je Agrokoru osigurano jako puno love i onda su se s tim u vezi i državnim poslom nabava za robne rezerve iz ZABA mogli emitirati još puno veći novci ako kreduti bez deviznih klauzula i čvrstih rokova otplata, čime je društvance pripremalo Hrvatsku za velike izazove, svi su mislili za obranu a to je u stvari bio napad s leđa.

Tko god je tada, već 1990. a naročito 1991.g. čiato novine, a tada su svi čitali pojačano, mogao je iz toga vidjeti da iste henesi itd. snage, koje su i sedamdesetih i osamdesetih slično liberalno poslovale pod vodstvom partije, sve suvremeni dečki, koji su toliko liberalni da se usred dana polijevaju tim finim konjakom, nisu nezakonito inastalirani za praviti vrhnje nego pobrati vrhnje. Tko god kaže da to nisu bile jako javne informacije (izbori za Zagreb, instaliranja, zgrada Vukovarska ..), ne govori istinu, forsira samoobmane i obmane. Svi čitajući i misleći su znali, a također su znali da su puno godina godina prije ti isti liberalni dečki henesijevci prašili milijrade kao od šale i kada je drugim također bila kriza, da su baš stručnjaci za branje vrhnja u doba krize. Npr. njihov prijatelj Čačić je sretan čovjek što se zbog tadašnjeg navaljivanja biti premijer (to je bio Stipe Mesić) nije mogao uklopiti najbolje u te podjele (pa je btw radio sa Kutlom i Marčinkom i sličnima na nešto nižim izvorištima vrhnja).

Tko je glasao

I zato sad treba od sveg

I zato sad treba od sveg srca pomoči BolančiMBA u njegovoj borbi da sačuva polupraznu zgradu u Vukovarskoj kao simbol PLIVE - jer je to za pravo istinski simbol te i takve PLIVE! Držim mu palčeve!!

A PLIVINE otužnovijoreće zastave ispred te zgrade nek nas svaki dan podsjećaju na vlastite propuste...i ne možemo se pravdati da nismo znali jer uvidi su nam bili dani...

P.S.

Ovaj doljnji komentar sam slala s BB-a pa ga u jutro nisam još našla...i odlučih ponoviti zadaću.

Tko je glasao

@ Sanjar61 A PLIVINE

@ Sanjar61
A PLIVINE otužnovijoreće zastave ispred te zgrade nek nas svaki dan podsjećaju na vlastite propuste...i ne možemo se pravdati da nismo znali jer uvidi su nam bili dani...

te neka "nas" podsjećaju da se i sada, kao i tada i dugo, i bez ikakve namjere na javnoj pozornici i pod svjetlima reflektora igraju slične igre - iz čiste pristojnosti i da svima bude ugodnije većina ne želi kvariti ni otežavati beskrajne ljudske želje, što u sustavu samo posluživanja bez mnimalnog plana i pravila neizbježno vodi ka strastima i prevelikoj koncentraciji na sve osim takvim navikama neopterećenim mišljenjima, gledanjima, djelovanjima ili bar smanjenjima asistiranja (ako se ne stigne ili iz bilo koji razloga ne da ništa drugo).

Kompozicije, flotile i beskrajna pješadija pouzdano puze dalje, svatko kako je navikao i jedino zna, kako drukčije.

Tko je glasao

@ap svatko kako je navikao i

@ap
svatko kako je navikao i jedino zna, kako drukčije.

I stoga ti baš ne mogu povjerovat' kad u jednom drugom komentaru kažeš:

samo je jedan jedini problemčić što neće više bit nikoga tko bi to sve skupa servisirao - npr. ja koji jesam puno i razumijem se u to do nek mjere niti mogu nit hoći niti ću to tako.

Na žalost (ili na sreću, još sam u dilemi(?)) protiv samih sebe jedino ne možemo! Dano nam je što nam je dano i možemo to samo čestito i hrabro iznijeti (bez namjere da se trpam u isti koš).

I što ću nego asistiram...kako god okreneš, na kraju krajeva pripiše ti se barem asistencija...jer, kako rekoh, uvidi su nam dani i od njih nitko ne može pobjeći, osim u samozavaravanje.

No, dokle god je na mom računu saldo u plusu za "moju stranu", bilježim se kao pobjednik; milimetar po milimetar...

Tko je glasao

Jeste da je kontradiktorno,

Jeste da je kontradiktorno, ali kada skrenem pažnju da se iste igre nastavaljaju ne mogu opet toliko biti nekorektan da te naše jake kompozicije, flote i divizije ne obavijestim da više nema tko će ih moći izvući iz klopke ili slično ako ne daj bože upadnu.

Meni se bar tako čini da više nema ni snage ni volje ni par tisuća milijardi za te igre i izvlačenja a ne možemo računati ni na pomoć - i jadne USA i Kina zajedno teško skupe i trećinu koliko su naše snage navikle i koliko je potrebno.

I baš tako kako si navela, naš domet su milimetri i fer je obavijestiti "naše ljude".

Tko je glasao

I zato sada treba I zadnjim

I zato sada treba I zadnjim atomom snage podrzati BolancuMBA u nastojanju da sacuva polupraznu zgradu u Vukovarskoj kao simbol PLIVE, jer ona to istinski I je!!

A nek nas PLIVINE otuznovisece zastave podsjecaju svakodnevno na grijeh propusta...

Tko je glasao

Pa to baš i nije simbol

Pa to baš i nije simbol Plive - tu zgradu je izgradio Todorić za Agrokor, pa mu je trebalo gotovine i onda je prodao zgradu Plivi a on se uselio u najam u Cibonu...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ono što želim demantirati

Ono što želim demantirati je gotovo uvredljiv dio o zaposlenima u Vukovarskoj.istina je da je na šest katova Vukovarske većina zaposlenih radila jako puno,nerijetko i subotom i nedjeljom.I naravno da smo znali što radimo i da je naš posao imao smisao.
Možda je točno to da ste puno radili, samo rezultati pokazuju da teško da ste znali što radite, a o smislu da ne govorim, bilo je to otprilike kao turiranje automobilskog motora na maksimalnom broju okretaja ali u praznom hodu.
Početak kraja PLIVE počinje dolaskom Željka Čovića na njeno čelo, a oni koji su ga tamo doveli nisu mogli dovesti boljega - da opljačka i uništi.
Nisu PLIVU uništile ni prilke na tržištu farmaceutika, niti njena pozicija konkurentnost ili njen udio na tom tržištu, nju je uništila najordinarnija pljačka i izvlačenje kapitala, a u tom smislu su rađene i pobrojane akvizicije, jel' moguće, čisto statistički gledano, da bi baš svaka od njih 7-8 bila čisti promašaj? To može biti jedino ako je izbor takav.
Dovođenjem V. Srba u KONČAR trebalo se i KONČARU dogoditi isto, razbiti cjelinu i onda proćerdati, samo što je tamo bilo dovoljno odriješitih ljudi koji su ga spriječili u naumu.

Tko je glasao

Cvijetici - hvala ti na

Cvijetici - hvala ti na ovome!!!!

Tko je glasao
Tko je glasao

Ukoliko 2000 plivaša ostaje

Ukoliko 2000 plivaša ostaje bez posla to je dovoljna kritična masa za velike promjene. Sve se meni čini da će morati još puno paste ići nazad u tubu, a vremena sve manje. U penziju odlazi posljednja generacija koja se još sjeća kako se neke stvari rade. Moglo bi se ovo vrijeme kada SAD ili EU nacionaliziraju banke i financijske institucije upotrijebiti za nacionalizaciju velikih sustava i u drugim industrijama. Kriza će nas pogoditi ovako ili onako. Nitko iz EU ili SAD-a neće mrdnuti prstom da nas iz nje izvuče. Zašto je onda ne iskoristiti kao priliku stoljeća za poslagivanje kockica naše ekonomije na način da nam djeca ne biraju da li će postati kurve ili konobari za par godina.

hatepogodak

Tko je glasao

Moglo bi se ovo vrijeme

Moglo bi se ovo vrijeme kada SAD ili EU nacionaliziraju banke i financijske institucije upotrijebiti za nacionalizaciju velikih sustava i u drugim industrijama.

ma bravo druže! i što predlažeš nakon nacionalizacije??? povratak na samoupravni socijalizam? u kojem će nam ponovo "svima" biti super ako budemo slušali nekog novog velikog vožda?
pa bar je vama naprednim drugovima tzv. socijaldemokratima i liberalima dosta takvih autokrata poput Tuđmana ili Tita, ne?
a kako drugačije da se samoupravni sustav održi ako ne pod čvrstom palicom novog vožda koji neće dopustiti stranom i unutrašnjem neprijatelju da u našoj (novoj?) zemlji (nekoj trećoj jugoslavijai?) rovari i radi što ga je volja.
no najveći problem kako mi se čini bio bi izbor kvalitetnih kadrova na vodeće pozicije novonacionaliziranih poduzeća jer smo do sada pokazali da smo vrlo kvarljiva roba (svi odreda) i da najviše od svega volimo lovit u mutnom i na tuđi račun.
podatak o niskoj, gotovo nepostojećoj profitabilnosti poduzeća u državnom vlasništvu na čijem čelu su postavljeni ljudi od povjerenja, govori dovoljno sam za sebe i potvrda je ovoga čega smo svi svjesni.
nismo mi na balkanu, već je balkan u nama... a sudeći po informacijama o korupciji, lopovluku, pohlepi - koje dobivamo i iz "naprednih" zapadnih demokracija, balkanski sindrom je zahavatio cijeli svijet i zbog njega ova globalna kriza. stoga je ap potpuno u pravu kada kaže da su naše napredne samo-upravne snage predvodnik svega i svačega, elita koja pripada u sam svjetski vrh kada se radi o banćenju milijardi i milijardi na tuđi račun

što misliš zašto su pala svjeska tržišta? zašto propadaju investicijski fondovi diljem svijeta? i velike banke koje su bile sinonim amerike i njene moći?
misliš da će iste spasiti nacionalizacija, ako nastave poslovati u istom okruženju i s istim ljudima na vodećim pozicijama? pa ti ljudi su toliko pokvareni da ih nije sram tražiti milijunske premije za svoj "trud" kojim su do prosjačkog štapa doveli milijune ljudi, štediša, dioničara, zajmoprimaca.

Zato mislim da možemo biti sretni što je Pliva završila pod okriljem Teve jer Teva je firma koja očito zna šta radi i drži konce u svojim rukama. I nadam se da su je (Plivu) temeljito očistili od ovog šljama koji je posljednjih godina haračio i radio što je htjeo bez ikakvih sankcija. čast iznimkama i malim običnim radnicima koji su pošteno odrađivali svoj posao, koji su postali žrtve ovih hahara iz vrha.

Tko je glasao

u kojem će nam ponovo

u kojem će nam ponovo "svima" biti super ako budemo slušali nekog novog velikog vožda?

sanadera?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Hehe. Da mislim da je Pliva

Hehe. Da mislim da je Pliva propala, ne bih se zaposlio u njoj.

Koliko mogu primjetiti, Pliva je imala definitivno los put, u skladu sa standardom hrvatske privatizacije. U toj prici jedini je zivu glavu izvukao Koncar i tu bi trebalo malo bolje razmotriti navedeni primjer, pokusati nesto i nauciti iz njega.

Pliva je u toj shemi prosla samo prosjecno lose.

Istovremeno ovako odokativno mogu primjetiti da je igra u farmaceutskoj industriji znatno ozbiljnija (prejaki financijski igraci koji lako uspostavljaju kartele i dominaciju, te sama apstraktnost proizvoda), tako da bi bilo tesko za ocekivati nekog hrvatskog menagera uz takvu ludu podrsku oportune politike da odrzi visoko postavljenu ljestvicu sa Sumamedom.

Mogli bismo idejno govoriti o umrezavanju i jacanju regionalnih kompanija, ulasku u originatorsko trziste, no to bi bio prilicno impresivan pothvat na svjetskoj razini, da o hrvatskoj razini uopce ne govorimo. Druga opcija bi bila odrzanje na nivou na kojem je Pliva funkcionirala u socijalizmu, no taj nivo sa otvaranjem trzista ne bi dugo trajao s obzirom da su se otvorila vrata za znatno vece igrace. Treca opcija je upravo ovo sto se i dogodilo. Akvizicija Plive sa strane neke perspektivne kompanije koja ce Plivu uciniti trzisno isplativom, te samim time stabilnom kompanijom.

Naravno, tu se postavlja pitanje i zastite nacionalnog interesa u preogovorima restrukturiranja i tu je opet stvar politike, ne Plivinog menagmenta s obzirom da nema moc s kojom bi tada mogao postavljati uvjete.

No, Verona je tu ucinila svoje, a mi se mozemo samo nadati da ce kada vec nasa vlast nije znala sto uciniti sa Plivom, da ce barem novi gazda iskoristiti resurse najbolje sto moze u naravno zajednicko zadovoljstvo. Pa tako, za razliku od trenda zadnjih 10-15 godina, sada imamo mogucnost da trend postane i pozitivan. A to je IMO dobra promjena.

Enivej vidjet cemo rasplet dogadjaja, a racun za Veronu ionako jos nije stigao.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

gale, naravno da ne

gale,

naravno da ne usmjeravam pozornost na tzv. korporativna pitanja, ili kako se to već hrvatski "menedžerski" i "stručno" naziva. U rukovođenju tvrtkom, osobito velikom, središnje je pitanje predviđanja, i to ne toliko zbog poznatih razloga koji se uče i koji se "pametuju". Naime, prije ili kasnije, a oni koji su ponešto upućeniji to znaju jako dobro, redovito u periodu između pet a ponekad i deset godina postavlja se pitanje donošenja strateške odluke. Nerijetko tada točnoj odluci ne pridonose elaborati i vrhunske studije, dapače. Prema tome, pogreška je m o g u ć a ! Zato oni "u vrhu" i imaju goleme novce da ne kažu DA kada valja kazati NE, odnosno obratno. Skupi ručkovi, večere, "plitka" hijerarhija zbog "pravodobne signalizacije", putovanja i "troškaranje" zato "nisu bez veze. Naravno, bez veze je kada se ipak pogriješi, ili kada se to ne čini zbog predočenoga već zbog oridinarne pljačke-
Kod takvih kompanija kao što je PLIVA, koje prelaze okvire tvrtke kao tvrtke, a jednako je tako i u primjeru Konzuma itd., u MALOJ DRŽAVI KAO ŠTO JE HRVATSKA, a to se MORA UOČITI, dakako, tvrtka radi i posluje onako kako to određuje Država!!! Pa ako je Država NEPRIJATELJ, tvrtka m o r a pasti. I PLIVA je PALA !
Ne tvrdim da je propala, dapače, već tvrdim da je pala, što znači da ste i formalno radna snaga u STRANOGA gazde, bez obzira na to je li riječ o radniku ili doktoru znanosti ili direktoru, jednako kao u primjeru ZABA, PBZ, Tesle itd.

Nastavno, za mene priča da sve mora biti "veliko" i dio "svjetske korporacije" jer je "svjetska globalizacija" - predstavlja priču za "velike mozgove". A moj je samo od "2 DEM", što znači da ne "shvaćam velike priče". Stoga ti je moj kapacitet da "shvaćam" savršeno "male priče" za koji "kusur keša" zajedno s "institucijama koje rade svoj posao".
No, kao što sam i naznačio članak nije još za objavu.

Tko je glasao

@ zdravko.gracin Nastavno,

@ zdravko.gracin
Nastavno, za mene priča da sve mora biti "veliko" i dio "svjetske korporacije" jer je "svjetska globalizacija" - predstavlja priču za "velike mozgove". A moj je samo od "2 DEM", što znači da ne "shvaćam velike priče". Stoga ti je moj kapacitet da "shvaćam" savršeno "male priče" za koji "kusur keša" zajedno s "institucijama koje rade svoj posao".
Slovenija (tu, puno bliže Zagrebu nego Split).

Samo u uvom području i Lek i Krka rasli baš kada Pliva pada.

I oni su imali hensijevce ali su ih drugi malo stiskali i pomalo su se odavno vršili promjene kardeljizma.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Neka institucije sistema rade svoj posao od Weteran komentara 1
  2. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  3. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 83
  4. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 50
  5. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 43
  6. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  7. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  9. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  10. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  11. Vargate od Weteran komentara 16
  12. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 70
  13. ona i mi od aluzija komentara 0
  14. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  15. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 89
  16. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  17. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  18. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 60
  19. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  20. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 147
  21. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  22. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  23. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 209
  24. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  25. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • indian
  • lunoprof
  • Red Cavalry
  • rupert
  • Stardust

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom