Tagovi

Kako i zašto podnjeti ustavnu tužbu protiv kriznog poreza (hara?a)?

U posljednje vrijeme dosta se pisalo o ustavnoj tužbi protiv hara?a (tzv. kriznog poreza) – kako u mainstream medijima, ali i po blogovima, pa i ovdje na Pollitici. Osnovna je tema – osobno podnošenje tužbe što ve?eg broja oporezovanih gra?ana, što je pozicija koju i ja zastupam. U ovom ?u tekstu pokušati obrazložiti zašto to smatram potrebnim, a na kraju izložiti moj skromni pokušaj kako izvesti u praksi.

  1. Prva stvar na koju se nakon ovakvog naslova mora odgovoriti je – zašto uop?e osobno podnositi zahtjev za ocjenom ustavnosti kriznog poraza? Ta nije li taj porez na Ustavni sud dao Predsjednik Republike Stjepan Mesi? i Matica umirovljenika? ?emu onda još jedna (ili stotinu, tisu?u, sto tisu?a...) novih ustavnih tužbi? Odgovor je vrlo jednostavan, i dala ga je sama predsjednica Ustavnog suda, Jasna Omejec:

    U slu?aju da Ustavni sud ukine Zakon o posebnom porezu na pla?e, mirovine i druga primanja, pravo na povrat tzv. kriznog poreza od 2, odnosno 4 posto imat ?e samo oni gra?ani koji su podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti, i to nakon što u posebnom postupku zatraže ukidanje rješenja o pla?i ili mirovini. Potvrdila je to danas predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

    Pri?a se meni, kao laiku, ?ini izrazito apsurdnom – ne razumijem zašto bi pravo na povrat hara?a imali samo ponositelji ustavne tužbe, budu?i se (eventualno) neustavan zakon odnosi na sve gra?ane ove zemlje. No što je – tu je. Smiješno mi je da se u isto vrijeme Jasna Omejec buni protiv prezatrpanosti Ustavnog suda tzv. “bagatelnim” predmetima, te umjesto da koristi javne nastupe za zakonsku promjenu ovakve prakse – koja definitivno poti?e zatrpavanje Ustavnog suda – ona priziva ograni?avanje prava javnosti u obra?anju Ustavnom sudu. Zapravo, nije smiješno, ve? žalosno.

  2. OK, to smo apsolvirali – svaka osoba kojoj država hara?em otme dio zara?enog ima interes podnjeti ustavnu tužbu, budu?i je to jedini na?in da se oteti novac vrati. No ?uje se i drugo motivacijsko pitanje: da li je moralno, u doba krize, državi ne samo uskratiti taj novac, ve? i zatražiti njegov povrat? Ne?e li to državu gurnuti još dublje u probleme?

    Jednostavan odgovor glasi – da, moralno je!

    Ako ve? treba govoriti o (ne)moralnosti, onda se prvenstveno treba baviti samim hara?em, a ne pokušajem ispravljanja nepravde koji isti proizvodi. Naime, ?ak da je i državi bilo neminovno poja?ati prihodovnu stranu prora?una, te ?ak i da se to moralo obaviti kroz smanjivanje pla?a, ovaj nametnuti hara? je duboko nemoralan.

    U prvom redu, zbog svog karaktera linearnog oporezivanja – pri ?emu dvije stope od 2 i 4 posto igraju isklju?ivo ulogu smokvinog lista. Naime, 2% neto primanja osobe sa pla?om od 3000 kuna, realno je puno ve?e optere?enje od 4% poreza na neto pla?u od 15 000 kuna. Zbog ?ega? Pa zbog toga što se svaki ku?ni prora?un sastoji od fiksnog dijela izdataka koji nije mogu?e umanjiti – režija i hrane. Nažalost danas smo u situaciji da mnoge pla?e ne mogu pokriti niti taj dio izdataka, te je porez od 2% prema tim grupama ljudi direktan udar na zadovoljavanje osnovnih životnih potrebe, u prvom redu prehrane. S druge strane 4% poreza osobi sa primanjima od npr 15 000 kuna ne zna?i skoro ništa – eventualno smanjenje luksuza.

    Kada se u obzir uzme ?injenica da je država imala nekoliko ve? postoje?ih mehanizama progresivnog oporezivanja prihoda koje bi u kriznoj situaciji samo trebalo (privremeno) modificirati (poput privremenog smanjenja neoporezivog dijela pla?e, npr), postaje jasno da se Vlada i ovoga puta odlu?ila za hara? prema najsiromašnijima, idu?i niz dlaku najbogatijima.

  3. Nadalje, podnošenje ovakve tužbe je i moralna obaveza politi?ki odgovornim gra?anima ove države.

    Zašto? Zato jer je Vlada još jednom demonstrirala da se ne namjerava baviti sa strukturalnim problemima ove države. Ovaj porez predstavlja još jedno “metenje pod tepih” problema koji se moraju rješavati. I baš je zato moralna obaveza gra?ana Vladi uskratiti taj na?in “rješavanja” problema. Prema nezavisnim procjenama 5-10% državnog prora?una odlazi u crnu rupu korupcije u javnoj nabavi. Radi se o sredstvima koja višestruko nadmašuju prihode hara?a, ali i o sredstvima koja bi pokrpala trenutnu rupu u prora?unu. Problematiku prenabujale državne administracije i uhljebljavanja strana?kih i zemlja?kih kadrova (poput onog “barbe Luke”, ?ija je cijena osim u prora?unskim novcima pla?ena i u životima) ne treba više niti spominjati.

  4. Nakon što smo apsolvirali pitanje „zašto“, ostaje još odgovoriti i na pitanje „kako“. U biti, i nije tako teško.

  5. Za po?etak treba sastaviti zahtjev za ocjenom ustavnosti.

    Prvo, tu je Jutarnji list, koji je u sklopu svog teksta na tu temu ?itateljima ponudio .jpg file koji može poslužiti kao predložak za podnošenje zahtjeva. No to možda i nije najbolje rješenje – kako zbog neprakti?nosti formata formulara (taj formular bi trebalo printati, pa potom popunjavati rukom), tako i zbog šlampavosti (ime spornog zakona nije dobro navedeno, zahtjev je površan, paušalan i ne citira relevantne ?lanke, a postoji i dosta tipfelera u samom tekstu).

    Druga mogu?nost je baciti pogled na zahtjev za ocjenom ustavnosti koji namjeravam podnjeti Ustavnom sudu. Iako sam pokušao do?i do „profesionalne“ verzije ustavne tužbe, zbog kratkog vremenskog okvira nisam uspio. Tako da je pred vama moj lai?ki pokušaj sastavljanja ustavne tužbe, te je svaki dobronamjeran savjet ili kritika dobrodošao. Dakle sve što je potrebno jest upisati ime, prezime i adresu na odgovaraju?a mjesta i vlastoru?no potpisati zakon. Naravno, poželjno je i prou?iti odredbe Zakona o posebnom porezu na pla?e, mirovine i druge primitke i relevantne odredbe Ustava, te promjeniti objašnjenje prijedloga ukoliko to smatrate potrebnim.
  6. Gdje i kako predati ustavnu tužbu? To je sad najlakši dio. Zahtjevi za ocjenom ustavnosti predaju ina?e se u Prijemnom uredu Tajništva za ustavnosudsko poslovanje, radnim danom od 9,00 do 13,00 sati, koje se nalazi na Trgu svetog Marka 4. No prema informacijama sa www.usud.hr Ustavni sud slijedece cca 2 godine djeluje na adresi Varšavska 3. To je jedan veiliki jasno ozna?en ulaz na južnoj strani Varšavske, niti 100 metara udaljen od Cvjetnog trga. Podnošenje zahtjeva za ocjenom ustavnosti je besplatno. Ako prijedlog za ocjenom ustavnosti predajete osobno - ponesite osobnu iskaznicu. Ona je potrebna radi evidencije na porti. Prijedlog za ocjenom ustavnosti može se poslati i poštom, na adresu: Ustavni sud Republike Hrvatske Varšavska 3 10000 Zagreb Bitno je da prijedlog bude vlastoru?no potpisan (potpis nije potrebno ovjeriti kod bilježnika). Tako?er preporu?am korištenje preporu?ene pošiljke (mada to nije obavezno) kako bi postojao pisani trag o predaji zahtjeva.
  7. Spread the word Cilj ovog bloga je da informacija o mogu?nosti povrata hara?a do?e do što ve?eg broja gra?ana, kako ne bi ostali zakinuti za sredstva koja im Vlada uzima iz nov?anika. Utoliko je svaka pomo? u širenju ove informacije dobrodošla: Choose your poison: mail, facebook, twitter....

Komentari

Cjena

zanima me dali netko zna koja je cjena tužbe i dali ju mora odvjetnik pisati ili mozemo sami..

Tko je glasao

Pošto nisam iz Zagreba još

Pošto nisam iz Zagreba još će me dodatno stajati nekih cca 100,00kn prijevoz do Zagreba, a moram i izostati sa posla da bi predala Zahtjev. Da li je moguće Zahtjev poslati preporučenom poštom?

Tko je glasao

Nepravedno je da odbacivanje

Nepravedno je da odbacivanje kriznog zakona na mirovine i place, samo podnositelji imaju pravo na nadoknadu.
Ako je predstavnik drzave Hrvatske predsjednikmesić uložio prigovor na ustavnost zakona tenjegovo vraćanje na-ponišrenje onada svi oštećeni imaju pravo na obeštečenje, podnosili oni tužbe ili ne. Ovakovo tumaćenje je pravilno i moralno jer se je bivša država toga pridržavala. Hrvatska država nesmije biti lošija po svoje građane od bivše države koja je prema medijima bila protiv svojih građana.

Ustavno tumačenje da samo podnositelji imaju pravo na nadoknadu štete je amoralno, pa ako smo molalna država onda nemožemo imati amoralne sudove najvišeg ranga, kao što je Ustavni Sud Republike Hrvatske.
Margetić

Tko je glasao

Nema šanse da Sud poništi

Nema šanse da Sud poništi zakon. Eventualno može dati rok za usklađivanje, ali i to teško. Tako se može i cijeli porez na dohodak proglasiti protuustavnim.

Tko je glasao

Ma meni se čini da se u ovu

Ma meni se čini da se u ovu raspru uključilo previše jebenih pravnika, a oni nisu u stanju ništa definirati niti konkretizirati. Jer ako ovo, onda ono, ako ono onda ovo! I tako u nedogled. Imali netko 'normalan' tko može decidirano reči što je prijedlog a što tužba! Samo u tri rečenice, bez filozofiranja!

Tko je glasao

prijedlog je kad misliš da

prijedlog je kad misliš da bi mogli zajebat tebe ili nekog drugog,
a tužba je kad su baš tebe već zajebali.

ja nemam ni vozačku ni auto, a mogla sam podnijeti prijelog da vidim da li je ustavna praksa zagreb parkinga da naplaćuje kazne.
tužbu bi mogla podnijeti tek da su mi opajdarili kaznu i da sam na svim instancama izgubila spor (ili iznimno prije toga ako mislim da krše moje pravo na suđenje u razumnom roku).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

@griotta, sve si objasnila

@griotta,
sve si objasnila za pet. Meni se samo čini da u slučaju da Ustavni sud proglasi Zakon o posebnom porezu ( kriznom ) neustavnim, ustavne tužbe pojedinaca zbog prava na povrat kriznog poreza idu bez da se na svim instancama izgubi spor.

Tko je glasao

bit će da ipak nisam dobro

bit će da ipak nisam dobro objasnila.
ponešene ustavne tužbe bile bi ODBAČENE (ne odbijene) jer ne zadovoljavaju formalne uvjete za podnošenje.
ako sud zaključi da je namet neustavan, prijedlozi građana bili bi usvojeni i stekli bi pravo na povrat.
jedino što bi moglo spasiti nekoga tko bi podnio (tužbu a ne prijedlog) bilo bi eventualno pozvati se na to da pogrešno imenovanje ne šteti (ako se to primjenjuje pred ustavnim sudom u što nisam sigurna, a nemam sad vremena za istraživanje jer lovim uvjet :)), što bi značilo da ne bi štetio naziv ustavna tužba ako je sadržaj usmjeren na prijedlog za ispitivanje ustavnosti i zakonitosti. mislim da je moguće da bi se to primjenilo radi zaštite podnositelja i da ponositelj TUŽBE ne bi ostao gologuz jer je površno shvatio terminologiju ustava.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

koliko je meni izrazitom

koliko je meni izrazitom laiku poznatu, sud (pa i ustavni) mora ignorirati pogrešno imenovanje

Tko je glasao

malo pitanje svima, a što

malo pitanje svima, a što ćemo mi izvan Zagreba s obzirom da se prijedlog za ocjenu ustavnosti mora podnijeti osobno , zar ne postoji mogućnost da se pošalje prijedlog poštom preporučeno ili na neki ured ( ukoliko postoji ) van Zagreba, ako ta mogućnost ne postoji to je isto jedan oblik diskriminacije ( valjda )

Tko je glasao

evo informacije iz prve

evo informacije iz prve ruke, tj. sa prijemnog ureda Ustavnog suda (kojom je nadopunjen dnevnik):


Ako prijedlog za ocjenom ustavnosti predajete osobno - ponesite osobnu iskaznicu. Ona je potrebna radi evidencije na porti.

Prijedlog za ocjenom ustavnosti može se poslati i poštom, na adresu:

Ustavni sud Republike Hrvatske
Varšavska 3
10000 Zagreb

Bitno je da prijedlog bude vlastoručno potpisan (potpis nije potrebno ovjeriti kod bilježnika). Također preporučam korištenje preporučene pošiljke (mada to nije obavezno) kako bi postojao pisani trag o predaji zahtjeva.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Saša, šteta što se nisi

Saša,

šteta što se nisi pozabavio kopletnim problemom povrata "harača" jer PRIJEDLOG ZA OCJENU USTAVNOSTI (malo govoriš o tužbi malo o prijedlogu - odluči se) je samo prvi korak koji je slučajno "besplatan". Drugi dio priče je teži tj. pokretanje tužbe , temeljem odluke US-a, pred redovnim sudom radi povrata nepripadajućih sredstava, a koja tužba po nekim najavama košta cca 5.000,00 Kn. svakog podnositelja. E sad je pitanje tog troška i visine povrata - dal se isplati financijski. Ima mogućnost samostalne tužbe i zajedničke, u finese nisam ulazio...

Tko je glasao

naravno da se može

naravno da se može podnijeti jedna tužba sa neograničenim brojem tužitelja koji su prije podnijeli ustavnu tužbu , kako to i navodi omejec. troška može biti u vidu pristojbe zavisno o vrijednosti spora, ako se spor dobije država plaća cijeli trošak. Navod o tome da na buduću naknadu štete ili isplatu ima tek onaj koji podnese ustavnu tužbu (u zasebnom postupku) proizlazi iz zakona o ustavnom sudu iz kojeg proizlazi takvo tumačenja.
sud može zakon ukinuti ili poništiti. ako ga ukine ne vrijedi od odluke suda, a ko ga poništi ne vrijedi od dana donošenja zakona, odnosno zakon nije niti postojao.. dakle ako ustavni sud poništi zakon onda on nikada nije niti postojao, pa bi onda svatko, podnio ustavnu tužbu ili ne može tražiti štetu. ako ga ukine vjerovatno bi se trebalo tumačiti onako kako omejec navodi. Dakle, neovisno o odluci o osnovi zahtjeva u rukama ustavnog suda je procesna mogućnost da donese odluku koja ima jači i dalji doseg. pošto zakon nije obuhvatio sve korisnike državnog proračuna postoji osnov za poništenje u smislu čl. 55.st.3.alineja 2. Zakona. Nemojte misliti da je, objektivno, u svjetlu normativa sadašnjeg i stvarnog hrvatskog življenja, lako donijeti ovakvu odluku jer politička (izvršna) moć je i zakonski definirana kao jača od sudske , ali sa druge strane za pretpostaviti je da ako si sudac ustavnog suda da si potpuno posvećen općem , javnom blagostanju pa je onda potrebno donijeti i jake odluke (kao danas smiješni mesić, ali kada je umirovio generale djelovao je kao malo koji političar kod nas posljednijih dvadesetak godina, kakva digresija !?) , tako da je sve u rukama ustavnog suda koji zasigurno nije potpuno nezavisan. zato im i smetaju mediji. Zato bi bilo vrlo korisno i oportuno da se odmah podnose tužbe općinskim sudovima koji i temeljem Zakona o ustavnom sudu mogu zastati s postupkom ako smatraju da je zakon o porezu neustavan. Uz organizaciju ljudi (sindikati, odvjetnička komora, stranke) moglo bi se puno napraviti, a uštedjelo bi se na vremenu. Jer država sigurno neće sama vratiti novac. Naravno treba platiti taksu za tužbu

Tko je glasao

@golgota, ni drugi dio

@golgota,
ni drugi dio priče nije kompliciran. Odvjetnici će temeljem punomoći tužiti RH, građani će dobiti povrat kriznog poreza, a odvjetnici će zaraditi na sudskim troškovima koje plaća onaj koji gubi spor ( država tj.porezni obveznici ). Imala sam takav slučaj kad sam preko odvjetnika pokrenula tužbe za naplatu neisplaćenog K-15 po kolektivnom ugovoru za 700 radnika.

Jedini pametan potez Vlade u slučaju da se Zakon o posebnom porezu proglasi neustavnim je da Ministarstvo financija u roku odmah vrati sredstva uplaćenog kriznog poreza uplatiteljima ( HZMO, poduzeća, HZZO itd. ), a ovi ga vrate onima kojima su ga ustegnuli.

Tko je glasao

"ustavna tuzba" je

"ustavna tuzba" je kolokvijalni termin za prijedlog za ocjenu ustavnosti. termin se ucestalo koristi u javnosti i u medijima, te je puno pogodniji za naslov od pravilnog izraza. pogorovo sto ce prosjecni gradjanin prije u google upisati "ustavna tuzba" nego "prijedlog za ocjenu ustavnosti". zato taj izraz (kolokvijalno) i koristim.

u daljnju pravnu proceduru nisam ulazio jer nije presudna za danasnji trenutak. prijedlog za ocjenom ustavnosti je nuzan preduvjet za ikakve daljnje akcije. ako zakon padne, namjeravam daljnju pravnu proceduru popratiti na svom blogu.

jako mi je neobicno kad mi se netko obrati sa "sasa" :), ali i to ima svoje drazi. :)

pozdrav


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

hatz, nisi u pravu. jedno je

hatz, nisi u pravu.
jedno je prijedlog (ili zahtjev - ovisno o tome tko ga podnosi) za ocjenu ustavnosti, a drugo je ustavna tužba.
prijedlog/zahtjev se odnosi na odredbe in abstracto, a tužba se odnosi na povredu prava in concreto. dakle, da bi podnio prijedlog, ne mora ti biti pravo povrijeđeno niti te se uopće mora direktno ticati ta odredba, nego je dovoljno da sumnjaš da se radi o neustavnoj odredbi, dok da bi podigao ustavnu tužbu mora postojati konkretna povreda nekog tvog prava od strane državnog organa.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

slazem se, nisam bio

slazem se, nisam bio dovoljno precizan.
no i dalje stoji da se svaki akt upcen ustavnom sudu kolokvijalno - poglavito u medijima - naziva "ustavnom tuzbom", pa je stoga, imho i naslov primjeren. kao sto rekoh, prije ce se googlati termin "ustavna tuzba", nego li "prijedlog za ocjenu ustavnosti".


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

He, zato imamo mladu

He, zato imamo mladu pravnicu ovdje, pa slobodno možeš i pogriješiti, već će ona to korigirati kako spada. Baš vas je lijepo ovdje vidjeti...hrvatsku mladost u akciji!

My Soul

Tko je glasao

p.s. opiću, hvala što me

p.s. opiću, hvala što me tako vjerno čitaš. po tvojim minusićima vidim da si mi vjerni pratilac, a to me drži u uvjerenju da nisam loša :))) kisssić

My Soul

Tko je glasao

p.s.2. Gle, Poveznik

p.s.2. Gle, Poveznik ispoljava očigledne znakove ljubomore na Opia!

My Soul

Tko je glasao

"ustavna tuzba" je

"ustavna tuzba" je kolokvijalni termin za prijedlog za ocjenu ustavnosti.

...a k tome je i stručni termin za tužbu za povredu ljudskih prava navedenih u Ustavu. Dakle, tužbu pojedinca pred Ustavnim sudom protiv države da mu je određenim postupkom uskratila/povrijedila ustavno pravo.

Opinioiuris

Tko je glasao

Svaka čast na članku.

Svaka čast na članku.

"Takav način oporezivanja nepravedan je prema građanima sa nižim primanjima, te se time krši odredba članka 51. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, kojom je propisano da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti."

Razmišljam o ovom... Možda bih prije rekao da ta odredba krši članak 51. stavka 2. (ne stavka 1.)
Ili da eventualno krši cijeli članak 51.

Zanima me jeste li se zabunili ili negdje griješim? Jako me zanima jer me zbunilo. I volio bih da se javi opinioiuris na ovaj dnevnik ili barem ovaj upit.

Hvala.

Tko je glasao

Mišljenja sam da se radi o

Mišljenja sam da se radi o nekoj novoj vrsti referenduma o smislenosti ovakvih kriznih poreza, a upravo zbog toga treba podnjeti što više prijedloga.
Mislim da na taj način tj. pisanim putem i otvorenim predstavljanjem svojih podataka izražavamo svoje mišljenje i to da smo živi ljudi sa imenom i prezimenom koji stoje iza toga.
Više od 100 000 prijedloga koji će se naći na Ustavnom sudu je znak da ti građani ne podržavaju mjere svoje vlade i time dovode u pitanje smisao postojanja takve vlade.
Ovo je sofisticirani način "šamaranja" onih koji vladaju ovom zemljom.

Tko je glasao

mene zanima nešto drugo na

mene zanima nešto drugo

na temelju čega se povrat duga umirovljenicima vraća SVIM umirovljenicima, a u ovom se slučaju kaže da samo oni koji su dali tužbu/zahtjev imaju pravo na naknadu?

Tko je glasao

mislim da je stvar u tome da

mislim da je stvar u tome da li će odredbe biti ukinute ili poništene. ako se ukidaju, naknadu dobivaju samo oni koji su podnijeli zahtjev, a ako se poništavaju naknadu imaju svi.
Članak 130. Ustava
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit.
ovdje se radi o zakonu, dakle ako je neustavan, ukinut će se.
ne mogu se sjetiti kako je došlo do tog problema s vraćanjem duga umirovljenicima - jel to bila neka odluka vlade ili kako?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Radilo se o tome da se na

Radilo se o tome da se na temelju Vladinih Uredbi od 1993 - 1998 mirovine nisu paralelno povećavale sa rastom plaća po zakonima koji su bili na snazi. Ustavni sud je nakon Ustavne tužbe predstavnika umirovljenika donio odluku da ne postoje valjani temelji kojima uredbe mogu anulirati utjecaj zakona. Državi je naloženo da vrati novčanu razliku umirovljenicima.
Zakonitost isplate duga je po mom mišljenju upitna ( oni koji su dug htjeli odmah dobili su samo 50% pripadajućeg iznosa ), a i mirovine koje se sada isplaćuju nisu u skladu sa zakonima ( o tome sam dosta pisala pa neću ponavljati ). Uvjerena sam da su pravo na dug ostvarili samo oni koji su podnijeli Ustavnu tužbu, ali ću ipak provjeriti. U donjem sam komentaru navela da mnogi umirovljenici koji se u roku od 15 dana nisu žalili nakon što su dobili obavijest o tome da ih isplata duga ne pripada - izgubili su pravo na isplatu duga iako je kasnije utvrđeno da su primali manju mirovinu od propisane zakonom.

Tko je glasao

dakle u tome je stvar,

dakle u tome je stvar, umirovljenici su za to što od čega je nastao dug zakinuti temeljem uredbe, a to je podzakonski akt koji se prema gore citiranom može ukinuti ili poništiti. u ovom slučaju je poništen i kao posljedica toga povrat trebaju dobiti svi.
e sad... ako bi se žalili na način na koji je izveden povrat (na to što opet nisu dobili sve), mislim da bi to išlo ustavnom tužbom (zbog povrede prava - a ne zahtjevom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti) tako da bi razliku dobili samo podnositelji. tako se meni čini da bi stvar hodala.
inače, poprilično sam sigurna da je dug po odluci US vraćen svim umirovljenicima prema kojima je nastao, a ne samo podnositeljima. da je podnosteljima, bilo bi to eventualno par desetaka ljudi, a ovako su bile tisuće (zbog čega je i došlo do toga da se dug vraća na tako nepošten način - umanjen bez ikakvog kriterija).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

To je bila uredba sa

To je bila uredba sa zakonskom snagom - znači zakon, a ne podzakonski akt. Vlada za vrijeme dok sabor ne zasijeda temeljem saborske odluke može donositi takve odluke koje ne potpadaju pod uvjet naknadne verifikacije.

Tko je glasao

Golgota vidim da se kužiš

Golgota vidim da se kužiš u § pa mi molim te odgovori na pitanje koje me odavno muči, naime, može li privremena -tehnička ili kako god Vlada, donijeti Uredbu kojom bi se u postojeći izborni zakon moglo ugraditi elemente lustracije? Ovo pitam iz razloga što bi slijedeći Sabor trebao imati postavu koja bi bila sposobna izglasati kvalitetan lustracijski zakon bez kojeg hrvatskoj nema naprijed.

Tko je glasao

ne kužim što želiš.

ne kužim što želiš. pitaš da li vlada može donijeti, a pitaš zato što smatraš da bi to moglo biti izglasano u saboru. nekako mi je to kontradiktorno. ako vlada donese, nema sabor ništa s tim, a ako se može izglasati u saboru, nema vlada ništa s tim.
a druga, još zanimljivija stvar je što jednostavno ne mogu vjerovati da to želiš. jesi li ti svjestan posezanja u temeljna ljudska i građanska prava, jesi li svjestan koliko bi se ustavnih načela trebalo prekršiti, jesi li svjestan koliko je to sporno i osjetljivo pitanje... a ti bi to riješio uredbom vlade!? pa to bi onda postala diktatura vlade jer ako bi vladi to bilo dopušteno, samo je nebo granica!!

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

@griotta, mislim da me nisi

@griotta, mislim da me nisi htio razumjeti. Kako Sabor donosi zakone, a vlada Uredbe, držim da je logično da neka privremena vlada donese uredbu ( akt manjeg obima i snage) koja bi izbornom zakonu dodala dva-tri "amandmana" koji bi bili u funkciji tranzicijske selekcije.
Tek tako izabran Sabor bi mogao na redovnom plenumu raditi na konačnom lustracijskom zakonu. Nadam se da sam bio jasniji.

Tko je glasao

rush, mislim da ti nisi htio

rush, mislim da ti nisi htio razumjeti što je uredba.
uredba je PODzakonski akt što znači da je po snazi ispod zakona (to si uspio uloviti), ali ne znam na što misliš pod ovime "manjeg obima". karakteristika podzakonskih akata je da se oni donose za razradu primjene zakona (tako doslovno i piše u ustavu pod ovlastima vlade). fizički uredbe mogu imati obujam koliko god treba, ali nužno moraju biti u skladu sa zakonima. samim time, ne mogu dodavati ništa novo zakonu. ako zakonu treba nšto dodati, to se radi kroz izmjene i dopune.
prema tome, ako zakon primjerice kaže da će o pitanju xy odlučiti posebno tijelo, vlada može donijeti uredbu da će to tijelo biti to i to i da će ga sačinjavati ti i ti, ali ne može usput reći da će i neko treće pitanje potpadati pod taj zakon.
uredbe vlade nisu tu zato da nadodaju "amandmane" koji diraju u srž problema. uredbe trebaju biti tehnička razrada onoga što je već u zakonu sadržano. inače, postoje i standardi koliko mora u zakonu biti postavljeno ograničenja i smjernica kojima će se voditi oni koji donose podzakonske akte. ne mogu si to vlada ili ministri samo tako uzeti za pravo - mora biti određeno da će propise o tome donijeti taj i taj.
čak i da je sve ovo posve nebitno, dati vladi da samo tako intervenira u izborni zakon je krajnje opasno.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

@griotta, uhafizo sam,

@griotta, uhafizo sam, daklen stanje ostaje ne promjenjeno dok god to UDBI odgovara. Samo što i ovo stanje može biti i te kako opasno. Čini mi se da će neodgovorni i sebični roditelji opet djecu unesrećiti.

Tko je glasao

ma kakvi, pa zakoni i

ma kakvi, pa zakoni i podzakonski akti razlikuju se po načinu na koji se donose i ne može se to anulirati time što bi se dodalo "sa bilo kakvom snagom". podzakonske akte može donositi vlada (i na svojim popularnim zatvorenim sjednicama) i ministri u svojoj spavaćoj sobi, dok se zakoni bez iznimke izglasavaju u saboru. čula sam već više puta za tu sintagmu "uredba sa zakonskom snagom" i koliko znam, ta ovlast postoji samo za strogo iznimne situacije, a ne za situacije kada je samo tako zgodnije ili kada se ne bi ni mogla postići saborska većina. neka netko nađe gdje to u ustavu vlada ima pravo donositi uredbe sa zakonskom snagom. ona ima ovlast donositi uredbe za provedbu zakona, ali nema ovlasti sama krojiti zakon.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Griotta, kaj smo

Griotta, kaj smo sigurni!

Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina
pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora ("Narodne novine", broj 159/03), ovlaštena je
Vlada Republike Hrvatske da svojim uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske
politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i
propisivanja poreza, te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može
uređivati samo Hrvatski sabor. Pored ustavnog ograničenja, prema kojem Vlada
Republike Hrvatske ne može uređivati pitanja koja se odnose na razradu Ustavom
utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav,
ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave, ovlast Vlade
Republike Hrvatske da uređuje (samo) pitanja tekuće gospodarske politike ograničena
je još i odredbom prema kojoj Vlada Republike Hrvatske može koristi ovu ovlast
samo u vrijeme kada Hrvatski sabor ne zasjeda.
Iznimno, ovlaštena je Vlada Republike Hrvatske da u razdoblju od dana
raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora, pa do dana prvog zasjedanja
novoizabranoga Hrvatskoga sabora, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga
Hrvatskoga sabora, osim onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može
uređivati samo Hrvatski sabor i donošenja ili izmjena državnog proračuna, te
propisivanja poreza.

I, jesi još sigurna da su te uredbe "samo" - podzakonski akti!

Tko je glasao

Tuđmanovo ustavno uređenje

Tuđmanovo ustavno uređenje (copyright Smiljko Sokol) je dopuštalo ne samo vladi nego i velikom vođi da donosi uredbe sa zakonskom snagom.

Opinioiuris

Tko je glasao

@Golgota, Uredba je Uredba,

@Golgota,
Uredba je Uredba, a Zakon je Zakon. Upravo je ono što sam navela razlog da je Država morala vratiti dug umirovljenicima, a ti možeš ovdje pisati da je Uredba Zakon, ali kome je to u interesu. Idi na službeni dio Narodnih Novina za 1998., nađi pod red.brojem 77 Odluku Ustavnog suda ( NN broj 69 od 14.05.1998. )i nađi potvrdu onoga što sam gore napisala.

Tko je glasao

@mrak, Zato što je tada

@mrak, Zato što je tada bilo nečega vrijednoga i za prodati, sad je ostala samo sića od 1-12 kuna. Presušila kravica.

Tko je glasao

Kakve ustavne tužbe, štetu

Kakve ustavne tužbe, štetu koja vam je nastala treba direktno naplatiti od onih koji su donijeli zakon i od ustavni sudaca, razumije se iz njihove privatne imovine.
Zašto bi pisali tužbe i davali legitimnost sudu i vlastima koju oni ustvari nemaju.
Tek kad dobiju po đžepu znaće da ne mogu razna smeća proglašavati zakonom i njime pljačkati narod.

Tko je glasao

Da li je broj zahtjeva

Da li je broj zahtjeva bitan?
Ako je zahtjev već podnesen,treba li ih biti mnogo da Ustavni sud reagira brže? To ne bi smjelo utjecati.
Inicijativa je hvalevrijedna,a još će biti vrednija pomoć oko tužbi za povrat novca .Jer taj zakon zaista mora pasti.Jedan primjer iz moje obitelji:svekrva ima penziju 4100 kn, 92 godine i nepokretna i bez svijesti boravi u jednom umirovljeničkom domu . Naknada je 5400 kn.Harač na njenu mirovinu ne samo da nije ustavan,on je nehuman.A vjerojatno neće ni dočekati povrat,ako ga bude.Kako itko može reći da je pravo da se od njene mirovine oduzme bilo što?
I još nešto što moram podijeliti s vama.Naša vrla predsjednica Vlade ,uz skandal bijega sa koncerta u Dubrovniku,koji je već opisan u medijima,čitavo vrijeme koncerta,pa i u pauzi dok je razgovarala sa maestrom Rachlinom,vrjerovali ili ne,žvakala je žvaku.

cvjetići

Tko je glasao

Taj članak 14. Ustava po

Taj članak 14. Ustava po kojem su svi pred zakonom jednaki nikako mi nije jasan. U slučaju da se Zakon o posebnom porezu ( krizni porez ) proglasi neustavnim, ispada da će po zakonu biti dvije grupe jednakih. Jednu će grupu jednakih sačinjavati oni koji krizni porez neće platiti jer će im sredstva biti vraćena zbog podnošenja ustavne tužbe i druga grupa jednakih koji će krizni porez platiti tj. ostaviti u državnoj blagajni ( zbog neznanja, lijenosti...). Meni bi bilo logično da u svakom zakonu koji se donosi bude navedeno kako će svi oni koji zbog donesenog zakona pretrpe neki oblik štete budu obeštećeni u slučaju da doneseni Zakon nije u skladu sa Ustavom.

Isto se događalo i sa povratom duga umirovljenicima. Znam da je moj otac najprije primio obavijest kako ga ne pripada isplata duga zbog krivo obračunatih mirovina. Kako sam ja znala da ga pripada razlika mirovine, uložio je žalbu ( za koju je postojao rok od čini mi se svega 15 dana ) i primio novi izračun na iznos veći od 60.000,00 kuna. Znam pojedine umirovljenike koji se nisu žalili na takva rješenja od 0,00 kn pripadajućeg duga, a i po godini umirovljenja je postojala velika mogućnost da ih pripada isplata duga).

Isto se događa i kod nepoštivanja kolektivnog ugovora. Da bi ostvarili neko pravo iz Kolektivnog ugovora koji vam poslodavac ne želi isplatiti, morate najprije zahtjevima zatrpati odvjetnike, a oni zatim sudove. Ti sporovi nisu besplatni. Baš me zanima da li bi Vlada poštivala kolektivne ugovore kada bi troškove izgubljenih sporova morala isplatiti iz vlastitog džepa, a ne iz državnog proračuna koji pune porezni obveznici.

Ispada da će najviše koristi od donesenog zakona imati odvjetnici ( malo je vjerojatno da će besplatno štampati ustavne tužbe na kojima će mijenjati samo osobne podatke i dati stranki na potpis ) koji nisu jednaki pred zakonom kad treba platiti krizni porez, a ustavnu tužbu će naplatiti bio Zakon po Ustavu ili ne.

Imam toliko nedoumica, ali se nadam da će mi zbrku u glavi pojasniti RoseParks, Marin Držić ili netko drugi.

Tko je glasao

Kaže na

Kaže na http://www.usud.hr/


Obavještavamo vas da radi rekonstrukcije i adaptacije palača na Trgu sv. Marka 3 i 4 Ustavni sud Republike Hrvatske od 2. veljače 2009. privremeno djeluje na novoj adresi:
.
Zagreb, Varšavska 3.
.
Planirano vrijeme djelovanja na navedenoj privremenoj adresi je dvije i pol godine, nakon čega se Ustavni sud vraća u prostore na adresi svog sjedišta, o čemu ćete biti pravovremeno obaviješteni.

Tko je glasao

Hvala na informaciji, tj

Hvala na informaciji, tj ispravci. Ubaciti cu informaciju u tekst.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Izvrsno :) Facebook it is

Izvrsno :) Facebook it is :)
Hvala na dobrom i kvalitetnom objasnjenju! plus!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 4
  2. Zagreb je moj grad od Stanivuk komentara 0
  3. naredboPrimci od aluzija komentara 0
  4. Vrijeme je za ustavnu promjenu referendumom koji bi mogla pokrenuti predsjednica RH, ili skupina zastupnika i B. Esih od ppetra komentara 1
  5. Historia magistra vitae est od Feniks komentara 3
  6. Vrh HDZ-a provodi sotonističko- rušilačko uništenje HDZ-a, preko pomno planiranih lokalnih afera, tempiranih za lokalne izbore od ppetra komentara 23
  7. Agro Korov uništava hrvatske njive od aluzija komentara 0
  8. Vrijeme je za istinu od Feniks komentara 24
  9. Izvanredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji 8. lipnja od Zoran Oštrić komentara 2
  10. porezna sjekira od aluzija komentara 0
  11. ŠEF tko je... od aluzija komentara 0
  12. Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu od Zoran Oštrić komentara 0
  13. Peticija protiv porezne reforme-protiv Poreza na nekretnine hrvatskih građana od ppetra komentara 17
  14. Plenković, čovjek od slame od Mucke komentara 14
  15. Ćirilica u Vukovaru od acinum komentara 7
  16. djevojka... puteno je prvi put... od aluzija komentara 0
  17. Komentar križnog puta i Rimu od petarbosni4 komentara 0
  18. novčani promet kupaca od aluzija komentara 0
  19. DORH i pravosuđe su osnovni i najteži problem Hrvatske, koji zajednički produbljuju MOST i najdetuđmanizatorskiji vrh HDZ-a od ppetra komentara 8
  20. Agrokor je potvrdio... ŠEFovanje ŠEFova je potrošeno od aluzija komentara 0
  21. USA i Rusija u ŠEFovskom sukobu od aluzija komentara 0
  22. imati svoj... zaključak od aluzija komentara 0
  23. afere, skandali, zločini - crna kronika od aluzija komentara 0
  24. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 0
  25. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 3

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500
  • mAjAdrK1IO
  • F1