Tagovi

Kako i na što obra?unati novi porez?

Budu?i da primjena novog Zakona o posebnom porezu na pla?e, mirovine i druge primitke izaziva kontroverze o problemima prakti?ne primjene, odlu?ih se za ovaj post da bismo zajedno riješili neke tehni?ke probleme, te izbjegli nepotrebna prepucavanja o ipak relativno jednostavnim stvarima. Napominjem da ovdje ne?u spominjati srž sâmog Zakona, njegov smisao i (ne)pravednost jer bih morao psovati.

Dakle, po?nimo s poreznom osnovicom. ?lanak 4. stavak 1. novog Zakona kaže se oporezuju "primici od nesamostalnog rada (pla?a i mirovina) prema Zakonu o porezu na dohodak" što nas usmjerava prema tom zakonu. Ono što su mnogi pitali, a radi se o naknadi za bolovanje preko HZZO-a, se NE oporezuje prema ?lanku 10. (koji regulira neoporezive primitke) stavak 3: "naknadu pla?e za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprije?enosti za rad ispla?enu na teret sredstava obveznih osiguranja". To još više pojednostavnjuje obra?un (jer ?emo "solidarno" izbje?i pla?anja poreza na premije životnog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje radniku pla?a poslodavac, te na sli?ne privilegije - govorim ovdje, naravno, o sretnicima koji imaju takve poslodavce). Tako?er treba pripomenuti da se primanja iz više izvora ne mogu regulirati na jednom mjestu, ve? ?e se taj dio rješavati poreznom prijavom na kraju poslovne godine.

Anomalija grani?nih iznosa može se riješiti na slijede?i na?in:
- neto iznosi od 3.000,01 kn do 3.061,22 kn umanjivanjem bruta svode se na 3.000,00 kn
- neto iznosi od 6.000,01 kn do 6.125,00 kn umanjivanjem bruta svode se na 6.000,00 kn
Naravno, izra?un se mora vršiti u dva kruga: prvo se "klasi?nim" putem izra?unava neto, a potom se uspore?uje s gornjim iznosima. Ukoliko neto "upada" u gornje raspone, svodi se na 3.000 kn, odnosno na 6.000 kn i pretvara se u bruto. S tim iznosima ponovo zavrtimo izra?un i imamo tragikomi?an rezultat da umanjenjem bruta i radnik i tvrtka dobivaju više (iako relativno mali iznos, ali tvrtki to može biti "puta nekoliko"). I sve je legalno, osim ako se ne na?e netko tko želi dati državi više, a sebi manje (e jesmo država)!

U bazi podataka iznos poreza mora, naravno, biti izdvojen (radi kreiranja datoteka za isplatu i relevantnih izvješ?a), ali na platnoj listi ne mora tako biti - iznos mora biti posebna stavka, ali može se "strpati" me?u obustave (jer to po prirodi i jest: Zakon kaže u pojašnjenju ?lanka 3: "Ovim ?lankom propisuje se da je obveznik obra?una, obustave i uplate posebnog poreza na pla?u, mirovinu i druge primitke isplatitelj tih primitaka"). Zakon o radu, naime, glede platne liste kaže samo ovo (?lanak 91. stavak 1.): "Prilikom isplate pla?e, naknade pla?e i otpremnine poslodavac je dužan radniku uru?iti obra?un iz kojeg je vidljivo kako je utvr?en iznos pla?e, naknade pla?e i otpremnine". Zna?i, dovoljno je samo da budu prikazani svi elementi izra?una.

Nadam se da ?e ovo što sam napisao nekima koristiti (ovo spada u domenu "politi?ke informatike"). Ukoliko netko ima još kakvih prijedloga neka požuri! Sada ?ekajmo ho?e li biti kvoruma...

Komentari

Kaj bude bilo s radnicima

Kaj bude bilo s radnicima koji imaju veću plaću koja je pod ovrhom? Do sad su smeli uzet do 2/3 prosječne plaće. Tak je radnik na ruke dobil oko 3500. Ak banke nebuju smanjile svoje naplate i ak na plaću sedne kosorina koja se obračunava po celoj plaći, onda radnik dobiva manje od zakonskog minimuma. Kaj to ni protuzakonito prema ovršnom zakonu?

Tko je glasao

Anomalija graničnih iznosa

Anomalija graničnih iznosa može se riješiti na slijedeći način:
- neto iznosi od 3.000,01 kn do 3.061,22 kn umanjivanjem bruta svode se na 3.000,00 kn
- neto iznosi od 6.000,01 kn do 6.125,00 kn umanjivanjem bruta svode se na 6.000,00 kn
Naravno, izračun se mora vršiti u dva kruga: prvo se "klasičnim" putem izračunava neto, a potom se uspoređuje s gornjim iznosima. Ukoliko neto "upada" u gornje raspone, svodi se na 3.000 kn, odnosno na 6.000 kn i pretvara se u bruto. S tim iznosima ponovo zavrtimo izračun i imamo tragikomičan rezultat da umanjenjem bruta i radnik i tvrtka dobivaju više (iako relativno mali iznos, ali tvrtki to može biti "puta nekoliko"). I sve je legalno, osim ako se ne nađe netko tko želi dati državi više, a sebi manje (e jesmo država)!

Po Zakonu koji se predlaže krizni porez plaća se 2% na iznose neto plaća ( sva primanja koja se računaju od bruto iznosa umanjenog za 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje, uplaćene porezno priznate premije osiguranja i predujam poreza i prireza - ovdje automatski nema naknade za bolovanje na teret HZZO koja je neto plaća, ali ne ulazi u iznos na koji se računa krizni porez ) od 3.000,01 do 6.000,00 i 4% na iznose neto plaće iznad 6.000,01. To su jedini granični iznosi.

Mirovine su sve u neto iznosu i ulaze u osnovicu za obračun kriznog poreza ulaze sve mirovine i plaće osim isplata plaća po sudskim presudama i isplata mirovina za protekla porezna razdoblja sukladno poreznim propisima neovisno o iznosu ( 4. sjednica Vlade točka 3 ).

Interesantno je da se Zakon mora usvojiti u Saboru, biti potpisan od Predsjednika i objavljen u NN da bi stupio na snagu i sve to treba obaviti danas 31.07. da bi stupio na snagu 01.08.

Tko je glasao

Ako može ispravak netočne

Ako može ispravak netočne matematike:
U slučaju poreza na iznos iznad 6000kn, gornja granica ovakvih legalnih manipulacija je 6250 kn (6000/(1-0,04)), jer je 6250*0,04=250.

Dakle ako je neto plaća između 6000,01 i 6250,00, odmah tražite smanjenje na 6000.

Za iznos iznad 3000 kn ispravno je prikazano, tu je granica 3061,22.

Što se platne liste i inih izvješća tiče, bojim se samo da će pravilnik o zakonu koji se mora donijeti u roku od 30 dana od donošenja zakona tu dosta zakomplicirati stvari...

Tko je glasao

I ja sam bio "nasjeo" u prvi

I ja sam bio "nasjeo" u prvi mah, ali iznos je ipak 6.125,00 kn (jer stopa na 6.000 nije 0% nego 2%).

Tko je glasao

Od 3000,01 do 6000,00 kn

Od 3000,01 do 6000,00 kn porez je 2% na cjelokupni iznos, od 6000,01 nadalje porez je 4% na cjelokupni iznos.
Da bi upao u 2% moraš neto plaću smanjiti na 6000,00 kn. Da bi upao u 0% moraš plaću smanjiti na 3000,00 kn.

Tko je glasao

Uzmite kalkulator pa

Uzmite kalkulator pa računajte: 6.000 kn umanjeno za 2% je 5.880 kn. 6.125,00 kn umanjeno za 4% je 5.880 kn. Znači, tko ima više od 6.125,00 kn više dobiva ako se oporezuje s 4%, a između 6.000,01 i 6.125,00 kn više se isplati svođenje na okruglo 6.000,00.

Tko je glasao

Ispričavam se, logika mi je

Ispričavam se, logika mi je bila pogrešna - cilj, je naravno, dobiti najveću moguću isplatu, a ne najmanju poreznu stopu.

Tko je glasao

Moja supruga, koja vodi

Moja supruga, koja vodi Sektor naplate, u koji spada i knjigovodstvo, a radi se o velikom poduzeću, kaže da prvo mora vidjeti tekst zakona. A tek onda dolaze praktični problemi. Bez promjena u kompjuterskom programu ništa ne mogu riješiti. A računalni stručnjaci su svi na odmorima do konca kolovoza. I pitanje je da li će ih se moći naći (barem one bitne). Dakle koliko vidim (ja s tim područjem nemam inače veze) pred poduzeća se postavlja cijeli niz čisto praktičnih problema. A program za plaće je takav da se može obračunavati i odbijati samo od bruta. Dakle i tu su nužni veliki zahvati. Velikom poduzeću to u krajnoj liniji neće biti problem ali mnogim malim i te kakav.

Tko je glasao

Bite će tu još

Bite će tu još problema...

Sada čekajmo hoće li biti kvoruma...

Čitam da je Mesić izjavio da će zakon slati na ocjenu ustavnosti, a dok se to ne riješi - ne zna se ništa.

Filip

Tko je glasao

Danas se kod mene u firmi

Danas se kod mene u firmi poveo zanimljiv razgovor o tome ima li Mesić pravo ne potpisati zakon. Koliko znam, on mora zakon potpisati da bi ovaj postao valjan, ali da li je obavezan to napraviti?

Što bi se u takvom slučaju dogodilo, i ako Mesić ima pravo na takvu akciju, zašto je već nije upotrijebio na Zakonu o medicinskoj oplodnji?

Bio bih zahvalan ako netko zna odgovore.

Ispričavam se zbog double-postinga, početnička greška.

Tko je glasao

iskreno, ne znam kojim je to

iskreno, ne znam kojim je to propisom uređeno (gledao sam sada ustav i to unutra nisam našao)

no, ispada da on mora potpisati zakon bez obzira na to smatra li da je zakon ustavan ili ne

Tko je glasao

Logično je da Predsjednik

Logično je da Predsjednik Republike NE MORA potpisati zakon. Naravno, ako je ozbiljan Predsjednik, za to mora imati jasan argument.

Inače, čemu bi potpisivanje od strane Predsjednika služilo, tj. zašto bi ga uopće potpisivao?

No, nije isključeno da su važeći propisi nelogični.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci