Tagovi

Kako doskočiti dijelu korupcije u zdravstvu oko prometa farmaceutskim proizvodima na račun HZZOa?

Akcija Uskoka „Hipokrat“ i njena medijska prezentacija, u fokus javnosti doveli su raširenu korupciju na relaciji farmaceutske industrije i veletrgovaca s jedne strane, i liječnika s druge. Narod je opravdano ogorčen, spoznajući na brutalno eksplicitan način ogrezlost širokih dijelova jedne od najplemenitijih profesija u duboki kal korupcije koja prožima hrvatsko društvo do same srži. Nije da se to nije znalo i prije, ali valjda po principu samoobrane, nismo bez ovakve pompozne akcije i bubnjave u medijima bili u stanju to sami sebi priznati. Uostalom, u svjesti značajnog dijela stanovništva takve devijantne pojave se smatraju normalnim, prihvatljivim pa i poželjnim ponašanjem.

No sada, sada je iza vela nevinosti na brisani javni prostor istjerano na desetke cijenjenih liječnika koji su se prodali kao obični kokošari, primajući sitne i krupne poklone te opipljive novčane iznose i zauzvrat, potpuno nelojalno prema svojem „poslodavcu“ HZZO-u i prema svojim pacijentima, pisali recepte za potrebne i (možda) nepotrebne lijekove određenog dobavljača. Osim jeftino prodane profesionalne časti, rezultat takve prakse su teški milijuni štete nanesene javnoj zdravstvenoj kasi, koji su se prelili dijelom u njihove, a dijelom u faraceutsko-industrijske džepove.

Ovdje je potpuno nevjerojatno da je stvarna dimenzija problema ograničena na jednog dobavljača – problem je sasvim sigurno puno širi, što je posljedica lošeg sustava koji to omogućuje.

Kako tome doskočiti? Ovdje ću iznijeti jedan dobar primjer, koji pokazuje da se dobrim rješenjima mogu postići zapanjujući rezultati. Doduše, primjer koji iznosim funkcionira u društvu u kojemu je raširenost korupcije na neusporedivo nižem nivou nego u Hrvatskoj, pa je moguće da bi usprkos njegovom uvodjenju, hrvatske „kreativne snage“, našle načina kako da ga izigraju. No vrijedilo bi pokušati.

Dakle, radi se o sustavu nabave i prodaje lijekova u Danskoj, koji je doveo do toga da su lijekovi koji se izdaju na recept (odnosno na javni trošak) u razdoblju od 2000. do prvog polugodišta ove godine u prosjeku pojeftinili 42%. Samo u posljenju godinu (1. Polugodište 2011 – 1. Polugodište 2012) dana cijene su pale 7%. To znači da je u tome razdoblju vrijednost prodaje lijekova (s receptom) u ljekarnama pala za 56 mil. DKK, dok je broj definiranih dnevnih doza (DDD) povećan za 27 milijuna.

Generički lijekovi koji podliježu receptu su danas u Danskoj medju najjeftinijima u Europi. Istovremeno (2010-2012), cjene lijekova koji se prodaju u slobodnoj prodaji su porasle 23%.

Taj uspjeh je postignut jednostavnim sustavom javne licitacije koja se ponavlja svaka 2 tjedna. Svi zainteresirani dobavljači, u oštroj konkurenciji podnose ponude za odredjene lijekove (ili generičke ekvivalente) s liste odobrenih lijekova. Ponudjene cijene se automatski objavljuju na Internetu. Ljekarnici su pacijentu s receptom dužni ponuditi trenutno najjeftiniji lijek s liste (s javno dostupnog portala medicinpriser.dk), čak iako je liječnik prepisao neki skuplji. Ovdje treba reći da je pacijent taj koji, u principu, plaća lijek, ali uz veći ili manji doprinos iz javne kase. Neke kategorije pacijenata dobiju doprinos 100%.

Tako, u prosjeku, za 18 milijuna recepata godišnje se izdaju jeftiniji lijekovi nego što su liječnici prepisali. U praksi to znači da dobavljač koji ponudi najnižu cijenu, za 14 dana ima praktično cijelo dansko tržište toga lijeka, do slijedeće licitacije.

Ljekarne nemaju interes prodavati skuplje lijekove, jer je njihova marža fiksna, odnosno ne ovisi o cijeni lijeka.

Dakle, ne treba izmišljati toplu vodu. Treba se samo malo okrenuti i vidjeti kako to drugi rade, pa izabrati najbolje rješenje. Odgovorni iz vojske birokrata u HZZO-u morali bi se ovime aktivnije pozabaviti. Ako nisu to u stanju, treba ih rastjerati i dati da to obavi netko tko zna i može.

Komentari

ako mediji ne vrše svoju dužnost, tu je POLLITIKA

bet,

tvoj odličan dnevnik i dobra rasprava o nepolitičkoj temi pokazuje koliko je važna uloga medija i nounara, koji bi trebao odigrati ulogu građanina informiranog, inteligentnog laika, koji će bez straha postaviti sva pitanja koja nomalnom građaninu padnu na pamet, i na kraju biti u stanju prokomentirati i rješenja koja se nude u svijetu, i ono što se u hrvatskoj danas radi, i ono što bi se moglo promijeniti.
Da imamo takve novinare, i takve medije, afera Pharmal, završila bi sa konkretnim prijedlozima poboljšanja sustava javne nabave i distribucije lijekova
U svojim najboljim trenutcima pollitika igra takvu ulogu. Hvala tebi i svima koji su komentirali.

luka

Tko je glasao

Ipak se kreće

Ostojić je odobrio referenciranje, postupak koji HZZO propisuje svojim Pravilnikom, ali ga nije primjenjivao zbog pritiska proizvođača.

Temeljem istoga, referentna cijena će sa odrediti na temelju najniže cijene, uz uvjet da lijek drži bar 5% tržišta. Svi koji usklade cijenu s referentnom (ili niže), ostaju na listi A a ostali sele na listu B.

Metež među proizvođačima je ogroman.

Ima i nekih negativnih nuspojava, pa bi možda mogli ostati bez nekih novijih paralela...no o tom potom! Nadam se da će i toga biti svjesni, i s vremenom korigirati rješenje.

Statistička pogreška

Tko je glasao

Btw

Da ne mislite da je Danska (kao po mnogočemu) nešto nedostižno, čak i u jednoj Albaniji (njihov) HZZO refundira u punom iznosu samo najjeftiniji lijek!

Statistička pogreška

Tko je glasao

Odlična ideja, podržavam

Odlična ideja,

podržavam svako poboljšanje u smjeru pravih principa slobodnog tržišta i konkurencije. jer zaista to i jest najbolji smjer, a vidi se i na Danskom primjeru.

Usput evo jedan vic vezano za javno zdravstvo i lijekove:
Bolesnik leži na operacijskom stolu i anesteziolog ga upita:
- Jel' želite anesteziju koju osigurava Vlada RH preko HZZO-a ili plaćate sami?
- Ovu preko HZZO-a, molim lijepo.
- Dobro - "Ni-na-na-na, moje zlato spavaaa..."

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Gale bi o ovome definitivno

Gale bi o ovome definitivno mogao progovoriti iz prve ruke, no ne nadam se. Probat ću ja nešto malo iz druge.

Sustav koji je kod nas na snazi, sustav u kojem je ostavljeno na odabir liječniku da sa liste odabere jednu od mnogobrojnih paralela, apsolutno širom otvara vrata korupciji, i to sasvim svjesno. Do nedavno je na snazi vladao dogovor jačih igrača i oko cijena, koje su bile iznimno visoke u odnosu na okruženje i svima je bilo dobro jer je svatko dobio svoj dio kolača.

Ukoliko bi liječnici pisali samo naziv molekule, izbor bi opet morao biti na nekome, u ovom slučaju na ljekarniku i fokus farmaceutskih tvrtki bi se prebacio na njih.

Ja ni uz najbolju volju ne mogu razumjeti koji bi to "novi Ostojićevi agenti" i na koji način mogli osporiti liječnikov izbor. A teorija ravnopravne zastupljenosti mi je još gluplja, jer ne razumijem zašto bi liječnik pacijentuA prepisao žutu pilulu a pacijentuB crvenu, ako je njegovo mišljenje da je žuta pilula iz bilo kojeg razloga uspješnija. Pri tome imajte na umu da pričamo o apsolutno istim indikacijama! Pri tome su sve te tzv. paralele prošle i proces registracije (a prethodno i studiju kojom je dokazana bioekvivalencija odnosno jednaka učinkovitost) u HR, prema tome apsolutno su jednakovrijedne.

Jedini je način stvarno na listi A (lista lijekova koji se refundiraju u punom iznosu) imati samo najjeftinije lijekove a sve ostale staviti na listu B (lista na kojoj razliku u cijeni plaća pacijent)!

Ostojić je krajnje licemjeran sa svojim držanjem bukvice, pri čemu NIJE UČINIO APSOLUTNO NIŠTA da to spriječi a ima sve mehanizme u svojim rukama. Da ne spominjem direktan utjecaj na zadržavanje postojećeg stanja neobjavljivanjem liste (koju moraju objaviti kvartalno) i po 9 mjeseci! Time direktno MINISTAR pogoduje prozvođačima kkoji su na postojećoj listi. i sam sebi izbija iz ruke moguće 9-mjesečne uštede po pojedinim preparatima!!

Ista priča je i s famoznim kongresima: ukoliko firma A povede od xx liječnika pola, jasno je da ih je stavila u povlaštenu poziciju i da im je pogodovala. Pa makar koliko se radilo o edukativnoj svrsi. Neka lijepo ta firma uplati željeni iznos recimo HZZO-u , koji će onda temeljem vlastite procjene i prioriteta upućivati liječnike na kongres. Opčenito, pitanje edukacije vidim kao značajni problem jer, ovo iz prve ruke - liječnici su nam poprilično neobrazovani po pitanju generičkih preparata. No, za to su najmanje sami krivi: s kvotama koje moraju ispuniti, opsegom posla kojim se bave, trošenjem vremena na stručne suradnike...jasno je da im previše vremena niti ne ostane. A drugi par rukava je što zaista, da ne dobiju komprimirane informacije od stručnih suradnika farmaceutskih kuća o novim preparatima, nemam pojma kada i kao bi do tih informacija uopće došli.

Jednom riječju, puno je u tom području prostora za velike promjene, samo ne vidim tko bi ih pokrenuo!!

Statistička pogreška

Tko je glasao

Tri muhe jednim udarcem

@bet,
Dobar dnevnik, dobar prijedlog.
Porast potrošnje lijekova na recept je doista jedan od uzroka financijske nestabilnosti našeg zdravstvenog sustava.
Slijedi nekoliko pojašnjenja, a na tragu komentara @LjRW ovdje i pod dnevnikom @bosancera.
Tvrtka "Farmal" se bavi distribucijom isključivo generičkih lijekova. To su lijekovi kojima je istekao period patentne zaštite te su samim time znatno jeftiniji od "originala". Znači, generički lijekovi su jednako funkcionalni, ali bitno jeftiniji. Takvom orijentacijom tvrtka "Farmal" unosi nemir na tržištu lijekova i snižava prihode konkurencije koja živi od visokih marži na skupe "originale".

Osuđujem svaki oblik korupcije, a osobito korupciju u zdravstvu. Međutim, mito liječniku obiteljske medicine u obliku bona od 500 kn, japanki i bicikla je smiješno u kontekstu društva koje je pokradeno za desetke i stotine milijardi kuna. I to još u vrijeme dok je zemlja bila u ratu - kasnije da ne spominjem!
Ali, zbog čega se spominju samo liječnici obiteljske medicine, a ne i specijalisti po bolnicama? Zar kod njih nema korupcije i zar oni ne preporučaju najskuplje lijekove? Od kada su onkologija i hematologija postale jefitne struke? I zbog čega se inzistira na masovnosti pojave korupcije baš kod liječnika obiteljske medicine?
Pa u tijeku su pregovori vlade s liječnicima obiteljske medicine o novim ugovorima...pada vrijednost glavarine...padaju cijene zahvata poput UZV, obrade rana...rastu uštede u državnom proračunu...eliminacija bolesnih, eliminacija nesnalažljivih...više za bunde i luksuzne proizvode.

I tu je još pristupanje EU. Lijepo je vidjeti u dokumentima da se udara po liječnicima. Pa zdravstvo je jedan od stupova društva. Vojske ionako nema, policiji su oduzete ingerencije...A i treba pripremiti teren za stampedo mladih liječnika, osobito anesteziologa, preko granice koji će početi 1.7.2013.

Tko je glasao
Tko je glasao

@shiky

Sve pet, samo ne plaši se stampeda anesteziologa u zemlje EU. Trebalo bi točno znati što je ispregovaranao oko pristupa tržištu rada drugih EU zemalja, ali obično se na to čeka i do sedam godina... Dakle, tek nakon sedam godina moći će se naši ljudi zapošljavati u zemljama EU bez posebnih radnih dozvola!! I onda je moguće da neke zemlje zatraže nostrifikaciju određenih diploma!
Osim toga, moja ex - žena bila je magistra farmacija, ljubav mog života u Beču, također pa sam imao prilike upoznati se s mnogim "tajnama" velikih meštara sviju hulja. Nažalost, u Austriji nije puno bolja situacija što se tiče farmaceuta - podmićuju ih, bukvalno, svaki dan, za liječnike u Austriji nisam siguran, ali da rado primaju poklone, zna se. Kada sam mojoj liječnici u Mariahilferstrasse, jednoj sjajnoj doktorici iz Bosne, koja je među prvima devedesetih nostrificirala diplomu Medic. fakulteta u Zagrebu, i otvorila ordinaciju na sjajnoj lokaciji, rekao da ću je preporučivati našim ljudima koji dolaze u knjižaru zavapila je: "NI ZA BOGA! I ovako me naša raja snubi na razne načine da im otvaram bolovanja!" No ovo što se u nas događa nije samo naš fenomen. Farmaceutski giganti se sudaraju na svjetskom tržištu, a najveći problem, naučio sam, je guranje na tržište skupih a jedva djelotvornih lijekova, sa strašnim nuspojavama o kojima postoji zavjera šutnje! Danas izvan Hrvatske hrabriji farmaceuti i farmakolozi o tome pišu POD PSEUDONIMIMA, jer ako bi potpisali svoje kritičke tekstove pa i rezulate istraživanja, ostali bi bez posla! Ima i jedna stara, ali dobra knjiga na te teme, koliko se sjećam zove se GORKI LIJEKOVI!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

RASTANAK SE PRIMAKAO

Mala ispravka-holdback od 7 godina važi za ljude,čija stručnost nije potrebna zemlji EU u koju se dolazi.Što se tiče drugih stručnih kadrova,oni se već uvelike pripremaju za selidbu ,nema nikakvih problema niti papirnatih prepreka,ta te zemlje nisu Hrvatska-primaju obrazovan kadar,mlad,potencijalnog poreskog obveznika za idućih 30-tak godina,pa zašto bi stvarale probleme ? Imam primjer moje dobre frendice koja je tu čekala i čekala,dobila 80 odbijenica,a genetičarka,navodno kadar koji nedostaje,stavila profil na profesionalnu mrežu,dobila sad posao u institutu u Njemačkoj,za 3 dana svi papiri sređeni,čak i stan unajmljen,avio karta od 15 eura i ćaos ...

Tko je glasao

@GLEMBAY

Malo je deficitarnih struka u EU... I znaš, kada netkood odavde, sklon je često i pohvaliti se. Nezaposlenost je velika svugdje, na jugu Evrope posebno. Još se da zaposliti u Skandinaviji (Norveškoj posebno), Njemačkoj... ali nije to potražnja za stručnjacima kao ranije! Zašto bi neko čudo bilo unajmiti stan u Njemačkoj, Austriji...? Ako imaš nešto novaca, sve se da naći, sve... osim materinskog jezika... Ali, sada je toliko tamo "naših" -već nekoliko generacija- da se u nekim kvartovima osjećaš kao kod kuće ili kao da si u - Turskoj!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Što više razmišljam o ovoj aferi...

sve više uviđam nakaradnog samog sustava u nas, gdje su liječnici stavljeni u poziciju salesmena, a salesmen po logici trgovine treba i dobiva "incentives" i bonuse.

Ponekad mi se čini da se sustav namjerno postavlja tako da je sam po sebi koruptivan, kako bi poslije korumpirani bili ucjenjivi...

Po mom mišljenju, dobro su se ovo Danci dosjetili... U njihovom sustavu liječnici nemaju nikakvu ulogu u dobroj prodavanosti nekog lijeka...

Ne bi li sustavi u kojima je čast, moral i poštenje obavezno, a ne samo poželjno ponašanje, trebao biti tako uređen da se mogućnosti za korupciju svedu na minimum, a ne da su korupciji na svakom ćošku širom otvorena vrata?! To se odnosi na sve javne službe, a posebno na zdravstvo...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Josipović-Mudriniću

Farmal ima vlasnika. Njegov vlasnik je njemačka kompanija Dermapharm.

Ne postoji nikakva niti najmanja mogućnost da se ovolika hobotnica u hrvatskoj mogla razviti bez znanja njemačkog vlasnika. Njemački vlasnik je morao za to znati i to odobriti. Njemačka kompanija je aktivno sudjelovala u izgradnji koruptivne hobotnice u Hrvatskoj.

Nema nikakvog načina da su bile moguće ovakve isplate u novcu i robi u cilju podmićivanja, a da je to nekome moglo promaknuti, da se to moglo odraditi bez znanja njemačkog vlasnika.

Njemačke kompanije su svjesno gradile koruptivne hobotnice u Hrvatskoj. Tu ne može biti nikakve dvojbe.

Ulazak Dermapharma na hrvatsko tržište dogodio se cijelo desetljeće nakon što je na hrvatsko tržište došao Deutsche Telekom AG. Na čelu kompanije su zadržali Mudrinića za kojeg je Josipovićev prethodnik rekao da je kriminalac koji bi u svakoj drugoj državi već odavno završio u zatvoru.

Ja znam, i već dugo pišem o tome, da je Mudrinić na čelu ozbiljne zločinačke organizacije i da su potkupili sve živo i neživo u ovoj državi. Također pišem i o tome kako ga trenutno štiti Ivoj Josipović.

http://pollitika.com/josipovic-mudrinic-pet-milijardi-kuna-udruzeni-zloc...

Ovo je prigoda kada ću ponoviti svoja uvjerenja da je Ivo Josipović trenutni obnašatelj funkcije predsjednika republike sudionik udruženog zločinačkog poduhavta.

Tko je glasao

ne treba toliko dramatizirati

ne treba toliko dramatizirati stvari. Mita i korupcije ima na svim stranama svijeta, u svim državama, razlika je samo u tome kako se pravosudje postavlja prema toj pojavi. Treba učiti od boljih.
Američko pravosudje se prema mitu i korupciji odnosi rutinski, kao prema pojavi na koju ne treba trošiti previše resursa poreznih obveznika na beskonačne sudske procese, a istovremeno udariti učinkovito tamo gdje najviše boli, a to je novac.
Nema spektalularnih racija, privođenja i otvaranje mnogobrojnih sudskih procesa protiv fizičkih osoba.
Umjesto toga, nekakav Pfizer, ili Daimler, ili mađarski telekom, kao kompanija, osumnjičena za korupciju se suoči sa činjenicom dugoročnog gubitka poslovnog ugleda i skupog natezanja po sudovima, i predlaže se brzopotezna sudska nagodba.
Mito je isplaćeno da bi kompanija neopravdano povećala svoju zaradu, OK, vraćaj tu lovu. Sud opali primjerenu kaznu od nekoliko stotina milijuna dolara, potpiše se nagodba, i slučaj definitivno odlazi u ladicu. Pa da vidimo, tko će se ponovno baviti mitom i korupcijom. Ako su kompanijske vrijednosnice burzovna roba, Security Commission povrh toga opali još koji stotinjak milijuna, za namirenje neopravdanog povećanja cijena vrijednosnice, temeljem zarada nastalih zbog isplaćenog mita. To se zove disgorgement,a sve je po zakonu o vrijednosnim papirima iz 1934 godine.

Ako se dokaže u našem slučaju da je kompanija iz Ludbrega davala mito radi neopravdano veće zarade na hrvatskom tržištu, sud joj treba u relativno kratkom i jeftinom postupku opaliti kaznu od, recimo, 100 milijuna kuna, pa da vidimo kakva će biti reakcija njemačkog vlasnika.
Inače se sve pretvara u beskonačni niz procesa protiv fizičkih osoba, a pravna osoba, kao i njezin njemački vlasnik, ostaje nedirnuta.

Tko je glasao

Da, uglavnom se ide na

Da, uglavnom se ide na davatelja mita, i to s velikim novčanim kaznama. Ali, to ne znači da su odgovorne osobe poštedjene. Npr. prema britanskom "Bribery act 2010" predvidjaju se zatvorske kazne za odgovorne osobe čak do 10 godina!! Kompanije se čak može i izvući ako dokaže da ima razradjene poslovne procedure protiv koruptivnog ponašanja i da se te primjenjuju u poslovanju.

The Observer

Tko je glasao

POKAZNE VJEŽBE ZA EU PETLJANJE

Smiješno mi je kako mediji razvlače ovu korupciju u zdravstvu na mikro nivou ,a koja je zapravo uzrokovana sukobom HZZO-a i obiteljskih liječnika.Zanimljivo,ne ide dalje od njih (o.liječnika),iako se daju izvući slične paralele s školstvom-i ravnatelji i profesori su primali od izdavače Tv aparate,kompiće i što li sve ne,da se njihovu udžbenici,priručnici,itd. nadju na listama.I što im se dogodilo ? Ništa. Evo,taj FARMAL ima 2 % udjela u lijekovima HZZO-a,a prijave samog HZZO-a protiv većih igrača poput JGL-a i BELUPA stoje u ladici,da ne bi previše talasali.Sve ovo izgleda kao pokazna vježba za EU: evo dečki malo korupcije na faksu,pa ga oni pitaju a što je opet s korupcijom za godinu dana-evo sad malo FARMALA s dna kace,da ne diramo velike dečke,nestale milijarde u građevini-tamo nikoga,ovi iz Konstruktora samo što se ne počnu javno vješati koliko im je dobro,ništa Baja (može jedna peka ?) HZZO mućke s MEDIKOLOM, SHIMADZU, MR,CT aparatima,ništa,ništa,nema nikog za privatizaciju da odgovara,svi su dobri dečki u tom fondu bili,gle,vraćaju se u politiku poznati brkovi,sad su i savjetnici Crnom Marku,eto i Ivića,sad će,samo dok bankrotira,natrag kao savjetnik.Da ne pričamo da netko zakuca Todoru na vrata i zapita slučajno :" A otkud toliko bonova u opticaju i koja je zakonska osnova za to ?!-pa dosad je on obavio isti upad u platni sustav kao i Slobo krajem 80-ih godina u bivšoj državi !Ne tvrdi se bez veze da je pravosuđe osnova svega,pa i propasti države kao što je ova,dok sami sebe obmanjujemo Bajićima i Turudićima...

Tko je glasao

Farmalčić i Farmalčine

U nizu odličnih komentara ovo je jedan od najboljih. Zaista se pitati može kome je u interesu uništiti Farmal. Relativno je mala tvornica iz potpune anonimne provincije, čak i unutar Hrvatske vjerojatno bi većina ljudi tek otprilike pokazala na zemljopisnoj karti negdje između Slavonije i Slovenije, a mnogi ni u to ne bi bili sigurni. Strancima može smetati samo ukoliko hrvatski liječnici, a to su mnogi i sami potvrdili, pišu Farmalove lijekove jer je hrvatska tvornica. I, iako nedavno prodan, ipak se ne zaboravlja mukotrpan put koji je trajao desetljećima, te činjenica da je bar do sad hranio i dizao najveći dio ludbreškog kraja. Također, osim "kupujmo hrvatsko", liječnicima je bio motiv i slijediti naputke HZZOa koji su tražil (logično) što manje troškove, a tu je opet Farmal bio među najpovoljnijima. (Zanimljivo, sve više se umjesto "najjeftionijih lijekova" spominje "ravnomjerno" pisanje, kako se ne bi nikome pogodovalo - znači da osiguravajuća kuća novce svojih osiguranika i poreznih obveznika ove zemlje namjerava dijeliti po principu nezamjeranja a ne po ekonomskim kriterijima, i to u trenutku enormnih gubitaka koji u dobroj mjeri blokiraju sustav - hoće li se i udruge pacijenata malo zapitati je li zaista veći problem što je neki liječnik dobio izlet u Trakošćan na račun farmaceutske kuće, ili što je velika američka kompanija dobila bolju prodaju svoj lijeka na račun HZZOa, tj iz džepa tih pacijenata?!)

A ako pogledamo i tko su ostale firme prijavljene od HZZOa kao predstvanika vlasti ove hrvatske zemlje, vidimo da su to ponovo hrvatski Belupo i JGL, i tek se negdje spomenuo Bauerfeind koji su gotovo nametljivo nudili takve aranžmane da su zvučali kao Staljinovi provokatori koji su mamili prikrivene kontrarevolucionare da se izdaju kako bi im osigurali jednosmjernu kartu za Sibir. Ako dakle zanemarimo taj ekstrem koji bi Holywood opjevao u nekoj od svojih saga o mafiji, ostaju prijavljene one manje, ali vrlo hrvatske zvjerke, čije bi nestajanje valjda unijelo mir na našem tržištu lijekova jer strancima (čije su akcije prema liječnicima bile daleko nametljivije, stručno i moralno upitnije i financijski probitačnije od "najveće hrvatske afere u povijesti") više definitivno ne bi smetale neke sitne domaće ribe koje su uz svu svoju skromnost uvijek izazivale simpatije liječnika baš činjenicom da su naše. I onda bi zavladalo blaženstvo kakvo imamo među bankama, novinama, telefonijama i svim ostalim imalo vrijednijim mjestima naše svakodnevnice. A HZZO i Ministarstvo, a očito i sve ostale strukture vlasti bez kojih se ništa od tog nije do sad i ne može se niti sad odvijati, mogli bi svojim pravim gospodarima reći da su obavili uspješno još jedan zadatak čišćenja terena. Ako ne od mina, a ono bar od hrvatskog gospodarstva i od hrvatskog naroda (ovo ne mislim strogo etnički). Hoće li za to dobiti Konzumove bonove ili...?

Tko je glasao

tekst ti je dobar ali s

tekst ti je dobar ali s jednom iznimkom. HZZO nije rješenje problema već problem. također, doktori opće medicine koji su ovdje prozvani, iako ne nevini, su najmanji problem jer su im i ovlasti malene a HZZO ih već tjera da se bave papriologijom a ne pacijentima. puno veći problem su skupi lijekovi koji prepisuju specijalisti a i sve one poliklinike koje potpisju ugovore sa HZZO a taj posao bi mogle obavljati bolnice. dobro je da je krenulo, ali je opet krenulo sa krivog mjesta.

Tko je glasao

Ja niti ne tvrdim da su

Ja niti ne tvrdim da su liječnici glavni problem, iako bez njih probleme ne bi niti bilo.

HZZO jest problem, ali je HZZO (pod paskom politike) i mjesto gdje se ovaj problem treba rješavati.

Naravno da ima u zdravstvu i drugih, vjerojatno i većih problema. Ali, to je irelevantno, jer je moj tekst ograničen na konkretan problem. Predlažem ti da napišeš drugi dnevnik o probemima koje spominješ.

The Observer

Tko je glasao

ma dobar ti je dnevnik... ali

ma dobar ti je dnevnik... ali bi temu trebalo proširiti... ali gdje god zagrebeš je ovako...

Tko je glasao

Put RH , u EU, popločen je ekstremnom korupcijom,...

a ovdje je pričica o zrncu prašine na tom putu kojim bi "hrvatsko pravosuđe" trebalo zamagliti "zloput" u "zloselo" uređeno po mjeri zloduha

Danska, Njemačka, Francuska, Švedska, Velika Britanija su uređene države koje pljačkaju neuređene navodeći ih na uređivanje prema svojim mjerilima. Korupcija može, ako dobit donosi njima, a ne može, ako im priječi iskorištavanje.

Korupcija može u energetici, u gospodarenju vodama, zemljištem, šumama, tvornicama za proizvodnju lijekova, tvornicama umjetnoga gnojiva,u firmama koje se bave naftom i plinom, u građevini,... samo ako je dobit usmjerena prema njima, a ne može u sitnijim poslovima, jer se oni tako prikazuju uglađenima, kulturnima, ... gospodom, u odnosu prema "neciviliziranim i lijenim divljacima".

Kako doskočiti dijelu korupcije u zdravstvu oko prometa farmaceutskim proizvodima na račun HZZOa?Pametnim propisima, a njih mogu osmisliti pametni i pošteni političari, ali problem je u tome što takvima nema mjesta u hrvatskoj politici.

Mislim da je ovo predstava za EU, razvijanje mržnje osiromašenih građana prema građanima kojima su glave još iznad vode, kako bi se moglo napraviti udar na liječnike u RH i svesti im plaće na par stotina eura, u vrijeme dok i njima, i svim građanima RH , zamahuju oštrom kosom iznad glava da ih porezima pogode baš u vratove i prema scenariju, odnosno eu-naredbama, njihove vrijedne nekretnine izruče eu- gospodarima.

Rješenje kako doskočiti dijelu europske korupcije političara oko prometa energentima, oko energetike, oko Hrvatskih šuma, oko Hrvatskih voda, oko brodogradnje, oko INE, oko ... predstavljalo bi rješenje nagomilane korupcije, a onda bi ova farmaceutska -kokošarska bila sitna upravo toliko koliko je-daleko sitnija od one koja se provodi s nabavama i uslugama u bolnicama u kojima se pogoduje raznoraznim partnerima, a kojima je najbolja preporuka politička povezanost s trenutnom vlašću.

Korupciju u zdravstvu ne omogućavaju podmitljivi liječnici, već politika koja svojim djelovanjem, propisima i zakonima, te radom svoje administracije i birokracije, stvara plodno tlo za korupciju i koja se i sama uglavnom bavi visokim koruptivnim inženjeringom u polutajnoj suradnji sa svojim europskim partnerima i gazdama.

Europskim "partnerima" i gazdama je prag tolerancije na korupciju vrlo visok kada se radi o zaštiti njihove buduće koristi- tako da je tu korupcija poželjna metoda (energetika, preuzimanje veliki javnih poslova u RH poput Zračne luke Zagreb, zatim Pelješkoga mosta u budućnosti, pitanje brodogradilišta, Plive, INE, Telekoma),... , a beskonačno nizak kada štite isključivo svoje interese i kada im lokalna korupcija smeta.

Ulazak u EU popločen je s s toliko korupcije i s toliko štete po RH, da nikakvi farmaceuti i doktori i uz najgore ponašanje ne mogu dostići niti veličinu jedne pločice na tome putu. Prodaja Plive je jedan od temelja širenja prostora za korupciju s lijekovima.

Tko je glasao

škripa i podmazivanje 2

bet,
ponovit ću
pisao sam već što mislim o korupciji
nisam politički korektan
ne smatram to karakternom osobinom
radi se o disfunkciji sustava
kad ti nešto škripi, dimi u motoru
ako si putnik, očekuješ od vozača autobusa da stane
provjeri što to škripi, lupka, dimi
popravi, ako može
ili zove nekoga tko to zna popraviti (mehaničara?)
sva naša korupcija rađa se iz takvih situacija
koje počinju tako da vlast
predstavlja građanima situaciju
kao da je normalno da nešto u motoru dimi
a dalje se onda progoni vozače kod kojih je dim crni, ili crveni, ili ljubičast
bavi detektorima dima
hrabri putnike da njuškaju i prijavljuju sumnju na dim
nabroji mi primjere korupcije
i brzo ćemo naći odgovor kako bi ih normalan čovjek riješio
(ili kako su ih drugi već riješili)

luka

Tko je glasao

@gaaaaaleeeeee

jaaaaviiii seeeeeeee

Tko je glasao

Apaurin ili diazepam

bet,

odličan primjer, dobrodošla i pravovremena kritika hrvatskog načina provođenja javne nabave
naglasit ću što mislim da je najvažnije, ili se barem meni najviše sviđa
- javna licitacija (svi zainteresirani imaju uvid u aktualne cijene)
- kratki rokovi ponavljanja licitacije (svi zainteresirani se mogu ponovo natjecati)
- plaćanje barem dijela cijene lijeka iz vlastitog džepa (i građani postaju zainteresirani za snižavanje cijene)

na ovo bih dodao još
- liječnik, bilo primarne medicine, bilo bolnički specijalist, neka piše generički naziv lijeka (to znači neutralno ime same supstance, a ne tvorničko ime, npr. diazepam, a ne apaurin)
Time bi se u potpunosti uklonila mogućnost da izbor određenog proizvođača bude pristran

Bio bi značajan dobitak za hrvatsko društvo, kad bi iz cijele frke proizašlo prihvaćanje ove četiri mjere u sustavu javne nabave i distribucije lijekova

P.S. u istom duhu, slična pravila bi se dalo razraditi i za druge predmete javne nabave, npr. na primjer shimadzu kategoriju uređaja

luka

Tko je glasao

@luka Pogrešno!

Pišeš:
-------------------------
liječnik, bilo primarne medicine, bilo bolnički specijalist, neka piše generički naziv lijeka (to znači neutralno ime same supstance, a ne tvorničko ime, npr. diazepam, a ne apaurin)
Time bi se u potpunosti uklonila mogućnost da izbor određenog proizvođača bude pristran.
------------------------------------------
Pogrešno! Takvim potezom omogućio bi apotekama i apotekarauima veću pristranost, nego što je imaju liječnici sada! I nema tog sustava i mjere, koja bi bila učinkovita u društvu temeljito poremećenih vrijednosno-moralnih sudova (bolesno - zdravo društvo!!), i dok vrh političke piramide čine ovi likovi u Hrvatskoj, koji ga čine danas (uz časne izuzetke!).

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Takvim potezom omogućio bi

Takvim potezom omogućio bi apotekama i apotekarauima veću pristranost, nego što je imaju liječnici sada

Ovo ne stoji. Izgleda da nisi potpuno shvatio predloženi model.

So obzirom bi HZZO plaćao samo za najjeftiniji lijek (ili dio njegove cijene), svaki skuplji lijek bio bi na račun pacijenta. Dakle, izbor jeftinijeg ili skupljeg lijeka odvija se na relaciji pacijent - liječnik, ili ljekarnik - pacijent, odnosno stvar je medjusobnog povjerenja . Sasvim je nešto drugo varati državu (to ionako većina čini), nego bolesnog čovjeka koji stoji pred tobom.

Ljekarnik bi bio obvezan obavijestiti pacijenta o postojećoj jeftinijoj varijanti lijeka, ili o skupljoj, ako smatra da je taj prikladniji za pacijenta. Jer, treba i to reći, iako formalno jednaki, paralelni lijekovi ipak nisu potpuno jednaki.

Točno je da bi se stručni položaj ljekarnika time pojačao ("second oppinion" na korist pacijenta), u odnosu na liječnike koji danas suvereno prepisuju lijekove, a ljekarnici su pretvoreni u distributere 100% definiranih terapija.

The Observer

Tko je glasao

tko je onda odgovoran, ako

tko je onda odgovoran, ako terapija nije učinkovita, tko odlučuje o promjeni terapije, ili promjeni dijagnoze?

Tko je glasao

Pretpostavka je da su

Pretpostavka je da su paralelni lijekovi u osnovi (po aktivnoj supstanci) jednako ucinkoviti. Na tome se i temelji njihovo uvrštenje na listu paralela. Razlike mogu biti u obliku i fizičkoj veličini, pomoćnim supstancama i slično. Tako da značajnih razlika u rezultatima terapije ne bi smjelo biti (iako u nekim slučajevima vjerojatno postoje). Nijedan lijek koji nema dokazano terapijsko djelovanje ne bi smio biti na listi. U slučaju da liječnik ima jake argumente za odredjeni brend (skuplji) u konkretnom slučaju,

Odgovornost je na onome tko prepisuje supstancu, trajanje i oblik terapije - liječnik, koji i preporučuje (ili ne) odredjeni brend lijeka (što implicira i cijenu). U slučaju da liječnik ima jake argumente za odredjeni brend (skuplji) u konkretnom slučaju, može to iznijeti pacijentu (koji plaća razliku) i ljekarniku.

The Observer

Tko je glasao

pomoćne supstance

Iako je to relativno mali postotak, ipak određeni broj ljudi primjećuje razliku između pojedinih paralelnih lijekova, očito zbog tih pomoćnih supstanci. Pri tome nije nužno da se nuspojave ili alergije javljaju na generike, jer možda proizvođač generike - slučajno, bez posebnih zasluga - ne stavlja sastojke koje tom konkretnom čovjeku smetaju.

Ukoliko HZZO nametne isključivo izdavanje jednog lijeka, od jedne tvornice, pacijent gubi mogućnost biranja koju sad ima u dogovoru s izabranim liječnikom da mu on, iz takvih iznimnih razloga, a poznavajući probleme pacijenta, prepiše lijek druge tvornice iako nije najpovoljniji. (Pri tome naglašavam da se ne radi o manje vrijednom ili loše proizvedenom lijeku, nego on naprosto ima za mali broj ljudi nepovoljno djelovanje, kao što i onaj koji njemu odgovara može smetati nekome trećemu tko je osjetljiv na pomoćne tvari iz te tablete). Znači, ili će pacijent morati trošiti lijek koji mu ne odgovara, ili će biti kažnjen zbog svoje alergije i morati plaćati lijek kojeg podnosi.

To ne znači da branim anarhiju i namjerno prepisivanje skupih lijekova, ali potpuno oduzeti pravo utjecaja onome tko ipak najbolje poznaje pacijenta jednako je neprimjereno. Jer, u konačnici, HZZO prati i sankcionira prekomjernu potrošnju i taj će liječnik dobro razmisliti ima li opravdanog razloga izlagati riziku sebe ako nije siguran da je to za boljitak pacijenta.

Tko je glasao

Nitko nikome ne oduzima

Nitko nikome ne oduzima utjecaj i pravo biranja - liječnik može prepisati što hoće, i pacijent može dobiti što hoće i što mu najbolje odgovara. Poanta je u tome da nema besplatnog biranja - sve što je skuplje od prihvaćenog standarda (trenutno najjeftiji generički lijek), plaća pacijent. Možda iz luksuza, a možda iz potrebe.

Jasno je da to znači promjenu paradigme o "besplatnom" liječenju po vlastitom izboru. To si ne mogu priuštiti niti puno bogatije zemlje od Hrvatske. Javno zdravstvo, da bi uopće opstalo na opće doro svih gradjana, mora se racionalizirati po logičnim i svima razumljivim principima i zaustaviti nekontroliran odljev novca.

I ne radi se tu o nikakvom kaznjavanju onih kojima uistinu treba skuplja varijanta lijeka (takvi slučajevi su ipak rijetki). Po toj logici, kažnjavaju se i oni koji ozdravljuju tek od dvije terapije, a ne od jedne, jer plaćaju razliku lijeka za dva pakovanja. Shit happens!

Drugo je pitanje u slučaju kroničnih bolesti, što treba posebno regulirati u smislu relativnog udjela pacijenat u plaćanju lijeka u skladu s povećanjem potreba.

The Observer

Tko je glasao

@bet Začarani trokut!?

Otvorio si vrlo delikatno pitanje odnosa u trokutu liječnik - farmaceut - pacijent! Problem je velikim dijelom i u tome što se većina liječnika spram farmaceuta odnosi superiorno (da ne govorimo o tome kako liječnici nemaju vremena raspravljati s pacijentima oko prepisivanja lijekova), dok timskog rada liječnika i farmaceuta gotovo da i nema, bar ne u našim bolnicama i u zdravstvenoj praksi. Liječnici u nas tvrde da su apotekari manje više prodavači lijekova kao i svake robe, dok farmaceuti su tvrdili da zbog pogrešno izdanog lijeka, ranije na temelju doktorskog šrakopisa, mogu završiti u zatvoru... Sada su im elektronski recepti čitki, ali ipak treba makismalna koncentracija farmaceuta pri izdavanju lijekova... Kako je red dugačak u apoteci, tko će imati srtrpljenja raspravljati s apotekarom koji lijek još da izabere...?? Kako to Danci rješavaju?? Imaju li zbog svog modela više farmaceuta u apotekama i bolničkim ljekarnama nego ranije???
Moja pokojna prijateljica, šefica jedne apoteke u velikoj bolnici u velikom gradu u Hrvatskoj, živjela je stresno desetljećima jer je bila u stalnoj svađi s većinom liječnika u bolnici...nadgledala je loše suradnike u apoteci da ne smiješaju pogrešne otopine itd. Nažalost, već 4-5 godina je pokojna, i zbog tih svih stresova!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Ja mislim da je sustav

Ja mislim da je sustav postavljen u skladu sa snagom strucnih lobija. Tu su lijecnici neusporedivo jaci i s obzirom da se radi o novcu braniti ce svoje pozicije svim sredstvima. Farmaceuti, kao manje utjecajna grupacija nisu sami u stanju izboriti se za bolji polozaj u smislu polozaja struke, i zahvaljujuci traljavom radu strukovne organizacije koja je i sama korumpirana gledanjem kroz prste zbog krsenja propisa pretezno u privatnim ljekarnama, na putu su ka potpunoj degradaciji struke. Preostali farmaceuti idealisti koji izgaraju za struku, uglavnom u ljekarnama koje su izrasle iz nekadasnjih domova zdravlja, to bespomocno promatraju i trpe.

Stanje se nece promijeniti na bolje (ne samo u ovome, nego u cijelom zdravstvu) dokle god politicki utjecaj lijecnickog lobija ne oslabi.

Ps. Redovi su kratki u Danskim ljekarnama jer se lijek pripremi na temelju elektronickog recepta prije nego sto pacijent dodje u ljekarnu.
,

The Observer

Tko je glasao

izbor ljekarne?

"Redovi su kratki u Danskim ljekarnama jer se lijek pripremi na temelju elektronickog recepta prije nego sto pacijent dodje u ljekarnu."

Znači li to da pacijent nema pravo izbora ljekarne? I znači li to, posljedično, da ako lijeka trenutno nema u jednoj ljekarni pacijent mora čekati da ga ljekarna nabavi ili se vratiti svom liječniku? Ne zvuči baš jednostavno...

Tko je glasao

Naravno da pacijent može

Naravno da pacijent može izabrati ljekarnu koju želi. To je stvar dogovora s liječnikom, kamo će poslati recept.

Ne znam što bude ako lijeka nema u toj ljekarni, ali pretpostavljam da su to rijetke situacije i da se rješavaju prikladno situaciji.

Inače, jedan detalj sam zaboravio: u Hrvatskoj, u ljekarnama u kojima sam bio ( i čekao u redu) nigdje nisam naišao da postoji sistem s brojevima koji pacijenti/stranke uzimaju prilikom dolaska i time odredjuju svoje mjesto u redu, čekajući da njihov broj bude prozvan ili objavljen na displeju. uvijek me je to čudilo, s obzirom da je to svugdje uobičajeno.

The Observer

Tko je glasao

kad nema lijeka

Vjerujem da u stabilnoj državi kakva je Danska i ne dolazi često do situacije da nekog lijeka nema, ali u Hrvatskoj je to normalna pojava, kao što je "normalan" čitav niz stvari koje onemogućuju jednostavno prepisivanje danskog, norveškog ili sijeraleonskog modela.

Naime, dio lijekova nestaje u pojedinim ljekarnama zbog slučajnosti, jer one nemaju velike zalihe (pogotovo u manjim mjestima, što zbog prostora a što zbog propisa). Takve se situacije obično riješe unutar 4-5 dana, no pacijent za to vrijeme možda nema lijek.

Druga je stvar da lijek ponekad zapne iz proceduralnih razloga. Trenutno npr nema propranolola, lijeka za visoki tlak koji se u tu svrhu danas rijetko koristi, ali je teško zamjenjiv u stanjima u kojima uz tlak postoje i druge bolesti (npr štitnjače). Jedini dobavljač je inozemna tvornica, a uvoz je zapeo na administrativnim formalnostima u EU. I sad pacijenti odlaze u inozemstvo kupovati lijek koji je teoretski odobren u Hrvatskoj i čak na listi osiguranja.

Treći i glavni problem je što lijekove koji imaju neku perspektivu zarade na tržište stavlja i deset i više farmaceutskih kuća i sve se trude održati položaj prema konkurenciji (iako realno nemaju velikih izgleda), dok lijekovi koje proizvodi jedna ili najviše dvije firme nisu toliko zanimljivi, pogotovo ako su jeftini. Jedna bivša hrvatska farmaceutska firma postala je poznata po ukidanju takvih lijekova od kojih neki nemaju dobru, a neki uopće nikakvu zamjenu. (Ista firma ponekad ima nestašice lijekova i po 6 i više mjeseci, a kad se pacijenti naviknu na zamjenske lijekove odjednom uprava pošalje agente da nagovaraju liječnike neka ponovo uvjere pacijente da se vrate na njihov...)

U takvoj nestabilnoj situaciji pacijentov najbolji prijatelj je telefon, pa ili zovu izravno razne ljekarne u okolici ili rodbinu širom zemlje da potraže ima li lijeka u nekoj drugoj regiji. Kako se u to uklapa izravno slanje naredbe od liječnika u ljekarnu?

Tko je glasao

Čim skuplje tim bolje

Ljekarnik bi bio obvezan obavijestiti pacijenta o postojećoj jeftinijoj varijanti lijeka, ili o skupljoj, ako smatra da je taj prikladniji za pacijenta. Jer, treba i to reći, iako formalno jednaki, paralelni lijekovi ipak nisu potpuno jednaki.
To je tendencija koja očito postoji u zdravstvu i koja je apsolutno kriva. Stvar je u tome što se svakom od nas uvaljuje odlučivanje u području za koje nema nikakvo znanje. Otkud netko tko nije liječnik može znati da li je neki lijek skuplji samo jer je skuplji i da li razlika između raznih lijekova je u konkretnom slučaju bitna ili je apsolutno nebitna.

Ovako napamet mi se čini da će svima biti jedini kriterij da je ono što je skuplje automatski bolje i dobiti ćemo povećanu potošnju, a i ne bi se čudio da neki lijekovi postanu skuplji i time si osiguraju "certifikat kvalitete" iz navedenog kriterija.

leddevet

Tko je glasao

Mislim da si potpuno u krivu.

Mislim da si potpuno u krivu. Nestrucnjak (pacijent) će birati skuplji lijek ako je budala ili ima previse novca, a takvi su ipak u manjini. Konacno, to pokuzuje i statistika iz Danske, gdje pacijenti u 18 milijuna slucajeva prihvacaju sugestiju farmaceuta i kupuju jeftiji luijek od onoga kojega je prepisao lijecnik.

Prvi u lancu je lijecnik, koji prepisuje odredjenu terapiju prema uspostavljenoj dijagnozi. Za razliku od danas, kada je rijec lijecnika zadnja i kada su zbog toga njihove odluke izlozene komercijalnim interesima proizvodjaca, u predlozenom modelu odluke lijecnika bile bi rukovodjene iskljucivo medicinskim razlozima, jer je konacna odluka o brendu lijeka prenesena na relaciji ljekarnik - pacijent.

U cijelom lancu, za lijekove su najstrucniji farmaceuti. Njihovo poznavanje problematike lijekova je na daleko visem nivou nego sto je to slucaj kod lijecnika (to im je struka), a u postojecem modelu je ta strucnost sustavno minorizirana i u praksi cesto arogantno podcjeniivana od strane lijecnika. Ljekarnik mora pacijentu reci koji je lijek najjeftiniji i on nema direktni interes nagovarati pacijenta na skuplji lijek jer mu je marza fiksna, a ako bi to i cinio zbog mita proizvodjaca, pacijenti bi to brzo prozreli.

S obzirom da posljedice izbora lijeka ( i novcane i terapeutske) snosi pacijent, u njegovom je interesu da se odluka donese na temelju najbolje kombinacije raspolozivog znanja i bez komercijalnih biasa.

The Observer

Tko je glasao

Jeftino ipak jest sumnjivo

"Nestrucnjak (pacijent) će birati skuplji lijek ako je budala ili ima previse novca, a takvi su ipak u manjini."

To je iluzija. Događa se da pacijent dođe liječniku i optuži ga da mu nije bolje jer mu je dao prejeftin lijek pa nije ni mogao djelovati. (To se odnosi na lijekove koji nisu pokriveni HZZOovim kišobranom, poput lijekova za hemoroide, za iskašljavanje, kapi za nos itd).

A oni kojima to zvuči apsurdno (iako je točno!) neka razmisle o cvjetanju privatnih klinika i ordinacija. Pacijenti odlaze u njih jer se tamo plaća pa su znači tamo najbolji liječnici, oni kojima se mora vjerovati. Istina je, naravno, da mnogo ljudi odlazi zbog duljine lista čekanja, no brojni nastavljaju liječenje privatno i kad bi već davno došli na red u javnozdravstvenom sustavu. Ili čak odlaze iz njega, uvjereni da se sporo i neuspješno liječe jer pravi su doktori oni koje se mora dobro platiti.

Isti princip vrijedi i za lijekove. Kad su neki od lijekova koji su bili na dopunskoj listi HZZOa, dakle moralo ih se doplaćivati, dobili konkurenciju na osnovnoj, besplatnoj listi, tek je dio pacijenata odlučio promijeniti lijek, neki iz navike a drugi zato što nisu vjerovali da bi lijek koji je jeftiniji mogao biti i blizu po kvaliteti onome kojeg su do tad trošili i plaćali.

Tko je glasao

Teta u apoteci

U cijelom lancu, za lijekove su najstrucniji farmaceuti. Njihovo poznavanje problematike lijekova je na daleko visem nivou nego sto je to slucaj kod lijecnika (to im je struka)

Ne znam kako je u Danskoj, ali u RH to nije ni blizu tocno ( a vjerujem i u drugim zemljama)
Oni znaju samo jedan segment, bez uvida u cijelu sliku. Najlosijo su u off label uporabi lijekova. To je kao da su npr. strucnjaci za mijenjac u autu, ali ne znaju funkcioniranje cijelog motora. I po pitanju suradnje lijecnika i farmaceuta bi trebalo promijeniti neke stvari.

Tko je glasao

Mislim se nijedan farmaceut

Mislim se nijedan farmaceut koji drzi do sebe ne bi slozio s tvojim tvrdnjama, jer upravo odrazavaju dominirajuci stav lijecnika kojim se faramceuti svrstavaju u sekundarno "nuzno zlo" u procesu lijecenja.

Kada kazem da farmaceuti najstucniji, onda mislim na onaj dio koji se odnosi na sastav lijekova, a ne na njihovo terapijsko djelovanje. Konacno, farmaceuti su ti koji lijekove proizvode.

Naravno da je perspektiva farmaceuta drukcija, ali je ona je neophodna da komplementira lijecnika u timskom radu s ciljem optimiranja terapije. U danasnjem sustavu su farmaceuti prilicno marginalizirani, tako da ih mnogi dozivljavaju kao preplacene trgovce.

The Observer

Tko je glasao

postoji još jedna važna

postoji još jedna važna karika, a to je vremenski rok trajanja terapije. Bolesnik bi trebao "ozdraviti" nakon odgovarajuće terapije s odgovarajućim lijekom u jednom relativno kratkom vremenskom razdoblju, osim izuzetaka kod permanentne regulacije tlaka , inzulinske terapije i sl. Tu nastaje vakuum.
Cijeli sustav dijagnoza-terapija-kontrola-izliječenje tendira pretvaranju bolesnika u kronične bolesnike, jer je tako potrošnja lijekova veća. Posebno stariji ljudi vrlo često posjećuju liječnike i čak inzistiraju na određenom broju kutijica, koje nose doma, bez da su u određenom vremenu bili na specijalističkim pregledima radi potvrđivanja, ili promjene dijagnoze.
Pacijenti postaju ovisni o terapiji na psihološkoj bazi, a sistem, naravno, trlja ruke.

Tko je glasao

@bet

Vrlo dobro uočavaš - dijelu korupcije u zdravstvu!
Današnja priča o podmitljivim liječnicima koji pišu recepte, stara je najmanje 35 godina, a danas su posve zaobiđeni glavni izvori te epidemije, a to su agresivne farmaceutske tvrtke svuda u svijetu, u nas također, s jednom balkanskom dimenzijom, te bolničke ljekarne u nas i njihovi šefovi, koji najviše profitiraju od te farmaceutske ofenzive potkupljivanja. Zašto se ide za sada masovno na korumpirane obiteljske liječnike, a samo na jednu ljekarnu, zna sam Bog!!???
Usput, o tom sustavu kupovanja šefova apoteka, posebno bolničkih, znam jako puno, stjecajem privatnih okolnosti, pa i primjere kako su neki šefovi apoteka obišli pola svijeta, sve besplatno, odnosno na račun farmaceutskih firmi, domaćih i stranih. Formalno opravdanje bila je stručna edukacija, savjetovanja, upoznavanje s novim lijekovima, s tvornicama lijekova, kongresi farmaceuta itd. Sva ta putovanja tek malim, simboličnim dijelom bila su vezana za farmaceutsku struku, radilo se 95 % o primamljivim turističkim arnžmanima, koji, da su išli preko turističkih agencija, koštalli bi najmanje nekoliko tisuća DM, odnosno eura... Te metode podmićivanja su se do danas "usavršile" kako bi se zametnuo trag novca odnosno benefita...
Također, ni riječi o kupovanju operacija, bolničkih kreveta, mitu koji dolazi od pacijenata u vidu famoznih plavih koverti... Ovom spektakularnom akcijom dotaknut je tek dio vrha sante leda!
Spektakularnost akcije, njen obuhvat itd. držim i dijelom spina kojim aktualna vlast, nesposobna rješavati na tisuće problema, sve do bitno egistencijalnih, pokazuje zube i udara na liječnike, kao simbol korupcije, ali i moći..!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Dimomicin

potpuno nelojalno prema svojem „poslodavcu“ HZZO-u i prema svojim pacijentima, pisali recepte za potrebne i (možda) nepotrebne lijekove određenog dobavljača
Ako izbacimo situaciju propisivanja nepotrebnih lijekova ovo drugo je nešto standardno što se dešava u bilo kojoj situaciji gdje trebamo odlučiti između nekoliko različitih proizvođača ili dobavljača. To doživljavaju svi koji se bave ikakvim projektiranjem gdje će biti obasipani propagandnim materijalom i ponudama provizije ako se njihov proizvod ugradi u projekt uz prigodno uvjeravanje da su takve provizije potpuno legalne.

Takav pristup osobama koje odlučuju o velikim investicijama mi je jasan jer se radi o malom broju ljudi koji odlučuju o velikim novcima dok mi ovo s druge strane nije previše uvjerljivo jer se radi o velikom broju ljudi koji odlučuju o znatno manjim novcima. Shvatio bih da se tu radi o nekom ravnatelju bolnice ili bilo koje veće ustanove, no djelovanje na liječnike opće prakse je na najnižem nivou i zato vrlo upitne isplativosti i logično je pitati se koliko taj lijekova treba propisati da bi se opravdao mito od npr. 1.000 kn? Uz to ide i dodatni problem kako provjeravati koje lijekove dotični potkupljeni liječnici stvarno propisuju.

Ukratko mi se čini da je to prilično nesuvisla akcija koja gađa na to da svi znamo da su svi liječnici podmićeni samo, eto, na novi način!

Pretpostavljam da su im odnijeli i monitore iz ordinacija!

leddevet

Tko je glasao

automobili

Automatski mi se stvaraju paralele između današanjeg slučaja ravnateljice Plitvičkih jezera koja si je za službeni auto zamislila limuzinu sa masažnom foteljom. Što njen trenutni službeni A6 nema.

Zar se ne bi ovakve stvari u ogromnoj većini generičkih proizvoda mogle upravo ovako definirati?
- automobil klase ovaj, automobil klase onaj
- bunt uredskog papira
- rola wc papira
... itd., itd.

Dapače, čini mi se da sam sustav forsira to da bude javan - baš zato jer bi svi ponuđači htjeli vidjeti tko je pobijedio, kako, kolike su mu cijene - kako bi mogli eventualno spustiti svoje zadnje ponude.

Kada bi država kao što je naša zbrojila sve postupke javne nabave, vjerojatno bi se došlo do šokantnog podatka da se ogroman broj nabava odnosi na jedne te iste proizvode. Naravno da bi se to isto dalo centralizirati - barem po županijama (nemaju svi dobavljači mogućnost opskrbe cijele zemlje). A pogotovo bi to trebalo forsirati kod proizvoda koje ne proizvodimo - gdje bi se onda preskočilo cjelokupno podmićivanje i nadigravanje stranih kompanija (a ta ista potkupljivanja utječu na cijenu proizvoda).

Tko je glasao

U pravu si. Nema nijednog

U pravu si. Nema nijednog razloga da se javna nabava ne centralizira i ne učini uistinu javnom. Ključno je da se postavi sustav koji će osigurati dovoljan broj potencijalnih dobavljača spremnih na javnu konkurenciju i sposobnih isporučiti robu.

Naravno, to ne riješava problem kartelizacije (dogovaranja visokih cijena ponude), ali je to daleko lakše za kontrolirati i suzbiti nego tisuće sitnih javno-nabavnih postupaka.

The Observer

Tko je glasao

Gabric vec davno rece.

Gabric vec davno rece. Usporedi cijene koje on osigura sa cijenama jednog KBCa. I sve je jasno. Samo, to je vec krupna igra i pogadja kapitalce. A rece Klauski :

Godinama se priča o pokradenim milijardama, a Bajić nam uporno odgovara kavama, pršutima, felgama, reflektorima i bonovima.

Tako uzimati ovu akciju kao primjer borbe protiv korupcije predstavlja opcu amneziju spram politickih protagonista nase scene.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci